06/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

185

L 145/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.05.2011.

(1)

U završnom izvješću koje je 25. veljače 2009., na temelju ovlaštenja Komisije, objavila skupina stručnjaka na visokoj razini kojom je predsjedavao Jacques de Larosière, zaključeno je da treba ojačati nadzorni okvir za financijski sektor u Europski uniji kako bi se smanjio rizik i težina budućih financijskih kriza. Izvješće je preporučilo opsežne reforme nadzornih struktura. Skupina stručnjaka također je zaključila da bi trebalo osnovati Europski sustav financijskih nadzornih tijela (ESFS), koji bi obuhvatio tri Europska nadzorna tijela, i to jedno za sektor bankarstva, jedno za sektor osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja te jedno za sektor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, a preporučila je i osnivanje Europskog vijeća za sistemske rizike.

(2)

Komisija je u priopćenju od 4. ožujka 2009. pod naslovom „Poticanje europskog oporavka” predložila da se prezentira nacrt zakonodavnih propisa kojima se osniva ESFS, a u priopćenju od 27. svibnja 2009., pod naslovom „Europski financijski nadzor”, dala je dodatne pojedinosti o mogućoj strukturi takvog novog nadzornog okvira, istaknuvši specifičnost nadzora agencija za kreditni rejting.

(3)

Europsko je Vijeće u zaključcima od 19. lipnja 2009. preporučilo osnivanje ESFS-a, koji bi se sastojao od mreže nacionalnih financijskih nadzornih tijela koji rade zajedno s tri nova Europska nadzorna tijela. ESFS bi morao biti usmjeren na poboljšanje kvalitete i dosljednosti nacionalnog nadzora, jačanje nadzora nad prekograničnim skupinama ustrojavanjem nadzornih kolegija te uvođenje europskog jedinstvenog skupa pravila koji bi se primjenjivao na sve sudionike financijskog tržišta na unutarnjem tržištu. Europsko vijeće naglasilo je da bi europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala trebalo imati nadzorne ovlasti i nad agencijama za kreditni rejting. Nadalje, Komisija bi trebala i dalje biti nadležna za provođenje Ugovora, posebno poglavlja I. glave VII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) vezano uz zajednička pravila o nadmetanju u skladu s odredbama donesenima za provedbu tih pravila.

(4)

Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) osnovano je Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA).

(5)

Trebalo bi jasno odrediti područje nadležnosti ESMA-e tako da sudionici na financijskom tržištu mogu utvrditi tijelo koje je nadležno za djelatnost agencija za kreditni rejting. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ESMA-i bi se trebala dati opća nadležnost u vezi s registracijom i kontinuiranim nadzorom registriranih agencija za kreditni rejting.

(6)

ESMA bi morala biti isključivo odgovorna za registraciju i nadzor agencija za kreditni rejting u Uniji. Kada ESMA delegira posebne zadaće nadležnim tijelima, ona bi trebala i dalje biti pravno odgovorna. Rukovoditelji i drugi zaposlenici nadležnih tijela trebali bi u svojstvu članova tijela ESMA-e, poput njezina odbora nadzornih tijela ili unutarnjih povjerenstava, sudjelovati u procesu odlučivanja unutar ESMA-e u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010. ESMA bi morala imati isključivu ovlast za zaključivanje sporazuma o suradnji u vezi s razmjenom informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja. Ako nadležna tijela sudjeluju u procesu odlučivanja unutar ESMA-e ili prilikom izvršavanja zadaća u ime ESMA-e, ona bi trebala biti obuhvaćena tim sporazumima o suradnji.

(7)

Transparentnost informacija koje izdavatelj financijskog instrumenta kojem se dodjeljuje rejting daje imenovanoj agenciji za kreditni rejting mogla bi imati veliku potencijalnu dodanu vrijednost za funkcioniranje tržišta i zaštitu ulagatelja. Stoga bi trebalo razmotriti koji je najbolji način da se poveća transparentnost informacija koje su temeljne za rejtinge svih financijskih instrumenata. Kao prvo, objavljivanje tih informacija drugim registriranim ili certificiranim agencijama za kreditni rejting vjerojatno će ojačati natjecanje između agencija za kreditni rejting jer bi ono moglo, posebno, dovesti do povećanja broja nenaručenih rejtinga. Dodjela takvih nenaručenih rejtinga trebala bi poticati korištenje više od jednog rejtinga po svakom financijskom instrumentu. To će također vjerojatno pomoći da se izbjegnu mogući sukobi interesa, posebno na osnovi modela „izdavatelj plaća” te bi trebalo povećati kvalitetu rejtinga. Kao drugo, objavljivanje tih informacija cijelom tržištu također bi moglo povećati mogućnost ulagatelja da razviju vlastite analize rizika temeljeći svoju temeljitu analizu poslovanja na tim dodatnim informacijama. Takvo objavljivanje također bi moglo dovesti do manjeg oslanjanja na kreditne rejtinge koje dodjeljuju agencije za kreditni rejting. Radi postizanja tih temeljnih ciljeva Komisija bi morala podrobnije analizirati ta pitanja posvećujući daljnju pažnju primjerenom opsegu obveze objavljivanja, uzimajući u obzir učinak na lokalna tržišta sekuritiziranih vrijednosnih papira, daljnji dijalog sa zainteresiranim stranama, praćenje razvoja tržišta i regulacije te iskustvo koje su stekle druge zemlje. U svjetlu te procjene Komisija bi morala predložiti primjerene zakonodavne prijedloge. Procjena i prijedlozi Komisije morali bi omogućiti utvrđivanje novih obveza u vezi s transparentnošću na način koji najprimjerenije zadovoljava javni interes i koji je najviše usklađen sa zaštitom ulagatelja.

(8)

Budući da se kreditni rejtinzi koriste u cijeloj Uniji, uobičajena razlika između nadležnog tijela matične države članice i ostalih nadležnih tijela te korištenje nadzornog usklađivanja od strane kolegija nisu najprimjerenija struktura za nadzor agencija za kreditni rejting. Nakon osnivanja ESMA-e više nema potrebe za održavanjem takve strukture. Stoga bi postupak registracije trebao biti pojednostavljen i rokovi u skladu s tim smanjeni.

(9)

ESMA bi morala biti odgovorna za registraciju i kontinuirani nadzor agencija za kreditni rejting, ali ne i za nadzor korisnika kreditnih rejtinga. Nadležna tijela imenovana na temelju mjerodavnog sektorskog zakonodavstva za nadzor kreditnih institucija, investicijskih društava, društava za neživotno i životno osiguranje, društava za reosiguranje, subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS), institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i alternativnih investicijskih fondova morala bi zbog toga i dalje biti odgovorna za nadzor korištenja kreditnih rejtinga od strane tih financijskih institucija i subjekata koji se nadziru na nacionalnoj razini u okviru i u svrhu primjene drugih direktiva o financijskim uslugama, kao i za nadzor korištenja kreditnih rejtinga u prospektima.

(10)

Postoji potreba za učinkovitim instrumentom za uspostavu usklađenih tehničkih regulatornih standarda kako bi se olakšala primjena Uredbe (EZ) br. 1060/2009 u svakodnevnoj praksi i osigurali jednaki uvjeti za sve i primjerena zaštita ulagatelja i potrošača u cijeloj Uniji. Kao tijelu s visoko specijaliziranim stručnim znanjem, učinkovito je i primjereno povjeriti ESMA-i izradu nacrta tehničkih regulatornih standarda.

(11)

U području agencija za kreditni rejting ESMA bi morala dostaviti Komisiji nacrt tehničkih regulatornih standarda u vezi s informacijama koje agencija za kreditni rejting mora dostaviti u svom zahtjevu za registraciju, informacijama koje agencija za kreditni rejting mora dostaviti u zahtjevu za certifikaciju i radi procjene njezine važnosti u sustavu za financijsku stabilnost ili integritet financijskih tržišta, u vezi s prezentacijom informacija, uključujući strukturu, oblik, metodu i razdoblje izvješćivanja, koje agencija za kreditni rejting mora objaviti u vezi s ocjenom usklađenosti metodologija vezanih uz kreditni rejting sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1060/2009, kao i u vezi sa sadržajem i oblikom periodičnog izvješćivanja o podacima o rejtingu koji se traže od agencija za kreditni rejting u svrhu kontinuiranog nadzora koji provodi ESMA. U skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te bi nacrte tehničkih regulatornih standarda trebala odobriti Komisija kako bi im dala obvezujući pravni učinak. Prilikom izrade nacrta tehničkih regulatornih standarda ESMA bi trebala uzeti u obzir te, ako je to primjereno i nužno, ažurirati smjernice koje je već izdao Odbor europskih regulatora za vrijednosne papire u pogledu sadržaja Uredbe (EZ) br. 1060/2009.

(12)

U područjima koja nisu obuhvaćena tehničkim regulatornim standardima ESMA bi morala imati ovlasti za izdavanje i ažuriranje neobvezujućih smjernica o pitanjima koja se odnose na primjenu Uredbe (EZ) br. 1060/2009.

(13)

Kako bi učinkovito izvršavala svoje zadaće, ESMA bi trebala moći zatražiti, jednostavnim zahtjevom ili odlukom, sve potrebne informacije od agencija za kreditni rejting, osoba uključenih u aktivnosti vezane uz kreditni rejting, subjekata kojima se dodjeljuje rejting i s njima povezanih trećih osoba, trećih osoba kojima su agencije za kreditni rejting eksternalizirale operativne funkcije i ostalih osoba koje su na drugi način usko i znatno povezane s agencijama za kreditni rejting ili aktivnostima vezanim uz kreditni rejting. Potonja skupina osoba trebala bi, na primjer, obuhvatiti zaposlenike agencije za kreditni rejting koji nisu izravno uključeni u aktivnosti vezane uz kreditni rejting, ali koji zbog svoje funkcije u agenciji za kreditni rejting mogu imati važne informacije o određenom slučaju. U tu kategoriju mogu također spadati tvrtke koje su pružile usluge agenciji za kreditni rejting. Društva koja koriste kreditne rejtinge ne bi smjela spadati u tu kategoriju. Ako ESMA takve informacije traži jednostavnim zahtjevom, naslovljenik nije obvezan dostaviti te informacije, ali u slučaju da to radi dobrovoljno, dostavljene informacije ne bi smjele biti netočne niti bi smjele dovoditi u zabludu. Takve bi informacije trebalo učiniti dostupnima bez odlaganja.

(14)

Radi učinkovitog izvršavanja svojih nadzornih ovlasti ESMA bi trebala imati mogućnost provoditi istrage i izravni nadzor.

(15)

Nadležna tijela trebala bi dostaviti sve informacije koje se zahtijevaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 te pomagati ESMA-i i surađivati s njom. ESMA i nadležna tijela također bi trebala blisko surađivati sa sektorskim nadležnim tijelima odgovornima za nadzor društava iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1060/2009. ESMA bi trebala imati mogućnost delegirati posebne nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice, na primjer, kada nadzorna zadaća zahtijeva znanje i iskustvo koji se odnose na lokalne uvjete i koji su dostupniji na nacionalnoj razini. Vrste zadaća koje bi se mogle delegirati uključuju obavljanje posebnih istražnih zadaća i izravnog nadzora. Prije delegiranja zadaća ESMA bi se trebala posavjetovati s odgovarajućim nadležnim tijelom o detaljnim uvjetima koji se odnose na takvo delegiranje zadaća, uključujući opseg zadaće koja će se delegirati, rok za izvršavanje zadaće i prijenos potrebnih informacija od strane ESMA-e i ESMA-i. ESMA bi trebala isplatiti naknadu nadležnom tijelu za obavljanje delegirane zadaće, u skladu s uredbom o naknadama koju će putem delegiranog akta donijeti Komisija. ESMA ne bi smjela imati mogućnost delegirati ovlast za donošenje odluka o registraciji.

(16)

Nužno je osigurati da su nadležna tijela u mogućnosti zatražiti da ESMA ispita jesu li ispunjeni uvjeti za ukidanje registracije agencije za kreditni rejting i zatražiti da ESMA obustavi korištenje rejtinga kada se smatra da agencija za kreditni rejting ozbiljno i ustrajno krši Uredbu (EZ) br. 1060/2009. ESMA bi trebala ocijeniti takve zahtjeve i eventualno poduzeti odgovarajuće mjere.

(17)

ESMA bi trebala imati mogućnost izreći periodične novčane kazne kako bi se primoralo agencije za kreditni rejting da otklone prekršaj, dostave cjelovite informacije koje traži ESMA ili se podvrgnu istrazi ili izravnom nadzoru.

(18)

ESMA bi također trebala imati mogućnost izreći globe agencijama za kreditni rejting kada ustanovi da su namjerno ili nemarom prekršile Uredbu (EZ) br. 1060/2009. Globe bi trebalo izreći prema težini prekršaja. Prekršaji bi trebali biti podijeljeni u različite skupine, za koje bi se trebale utvrditi posebne globe. Kako bi se izračunala globa koja se odnosi na određeni prekršaj, ESMA bi morala koristiti dvostupanjsku metodologiju, koja se sastoji od određivanja osnovnog iznosa i, prema potrebi, usklađivanja tog osnovnog iznosa određenim koeficijentima. Osnovni iznos trebao bi se utvrditi uzimajući u obzir godišnji promet dotične agencije za kreditni rejting, a usklađivanja bi se trebala izvršiti povećanjem ili smanjenjem osnovnog iznosa primjenom odgovarajućih koeficijenata u skladu s ovom Uredbom.

(19)

Ova uredba utvrđuje koeficijente povezane s otežavajućim i olakšavajućim okolnostima kako bi se ESMA-i dali potrebni instrumenti da donese odluku o globi koja je primjerena težini prekršaja koji je počinila agencija za kreditni rejting, vodeći računa o okolnostima pod kojima je taj prekršaj počinjen.

(20)

Prije donošenja odluke o izricanju globa ili periodičnih novčanih kazni ESMA bi morala dati priliku osobama koje podliježu postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(21)

Države članice trebale bi i dalje biti nadležne za donošenje i provedbu pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje obveze financijskih institucija i drugih subjekata da u regulatorne svrhe koriste samo kreditne rejtinge koje dodjeljuju agencije za kreditni rejting registrirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(22)

Ova Uredba ne bi smjela stvoriti presedan za izricanje financijskih ili nefinancijskih sankcija Europskih nadzornih tijela sudionicima na financijskom tržištu ili drugim društvima u vezi s drugim vrstama djelatnosti.

(23)

ESMA bi se morala suzdržati od izricanja globa ili periodičnih novčanih kazni kada je ranija oslobađajuća ili osuđujuća presuda koja proizlazi iz identičnog činjeničnog stanja ili iz činjenica koje su u osnovi iste postala pravomoćna kao rezultat kaznenog postupka prema nacionalnom pravu.

(24)

Odluke ESMA-e kojima izriče globe i periodične novčane kazne trebale bi biti provedive, a njihova provedba trebala bi biti regulirana pravilima o parničnom postupku koja su na snazi u državi na čijem se teritoriju provedba vrši. Pravila o parničnom postupku ne bi smjela sadržavati pravila o kaznenom postupku, ali bi trebalo biti moguće da ona sadrže pravila o upravnom postupku.

(25)

U slučaju prekršaja koji počini agencija za kreditni rejting, ESMA bi trebala biti ovlaštena da poduzme niz nadzornih mjera, uključujući, između ostalog, zahtjev da agencija za kreditni rejting otkloni prekršaj, obustavu korištenja kreditnih rejtinga u regulatorne svrhe, privremenu zabranu dodjeljivanja kreditnih rejtinga agenciji za kreditni rejting i, kao krajnju mogućnost, ukidanje registracije kada agencija za kreditni rejting ozbiljno i opetovano krši Uredbu (EZ) br. 1060/2009. ESMA bi morala primjenjivati nadzorne mjere vodeći računa o prirodi i težini prekršaja i trebala bi poštovati načela proporcionalnosti. Prije donošenja odluke o nadzornim mjerama ESMA bi morala dati priliku osobama koje podliježu postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(26)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i pridržava se načela posebno priznatih Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i ustavnim tradicijama država članica. Sukladno s navedenim, ova bi se Uredba trebala tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima, uključujući ona koja se odnose na slobodu tiska i slobodu izražavanja u medijima, kao i s pravom na tumačenje i prijevod za one koji ne govore ili ne razumiju jezik postupka, kao dijelom općeg prava na pošteni sudski postupak.

(27)

Radi pravne sigurnosti primjereno je utvrditi jasne prijelazne mjere za slanje spisa i radnih dokumenata od nadležnih tijela prema ESMA-i.

(28)

Registracija agencije za kreditni rejting koju je odobrilo nadležno tijelo trebala bi ostati važeća u cijeloj Uniji nakon prijenosa nadzornih ovlasti s nadležnih tijela na ESMA-u.

(29)

Komisija bi treba biti ovlaštena da u skladu s člankom 290. UFEU-a donosi delegirane akte radi daljnjeg određivanja ili izmjene kriterija za ocjenu istovjetnosti regulatornog i nadzornog pravnog okvira treće države, kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima, donijela uredba o naknadama i detaljna pravila o globama i periodičnim novčanim kaznama te izmijenili prilozi Uredbe (EZ) br. 1060/2009. Posebno je važno da Komisija prilikom svoga pripremnog posla provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini.

(30)

Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi morala osigurati pravodoban i stalan prijenos informacija o odgovarajućim dokumentima Europskom parlamentu i Vijeću.

(31)

Europski parlament i Vijeće morali bi imati na raspolaganju tri mjeseca od datuma obavijesti za ulaganje prigovora na delegirani akt. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća trebalo bi biti moguće produžiti takvo razdoblje za tri mjeseca u slučaju značajnih problematičnih područja. Europski parlament i Vijeće također bi trebali imati mogućnost obavijestiti druge institucije o tome da nemaju namjeru uložiti prigovor. Takvo brzo odobravanje delegiranih akata posebno je primjereno kada je potrebno ispoštovati rokove, na primjer kada temeljni akt predviđa vremenske planove za donošenje delegiranih akata od strane Komisije.

(32)

U Izjavi o članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji je priložen Završnom aktu Međuvladine konferencije na kojoj je usvojen Lisabonski ugovor, Konferencija je primila na znanje namjeru Komisije da se, u skladu sa svojom ustaljenom praksom, prilikom izrade nacrta delegiranih akata u području financijskih usluga nastavi savjetovati sa stručnjacima koje su imenovale države članice.

(33)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (6) primjenjuje se na obradu osobnih podataka u smislu Uredbe (EZ) br. 1060/2009.

(34)

Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (7) u cijelosti se primjenjuje na obradu osobnih podataka u smislu Uredbe (EZ) br. 1060/2009.

(35)

S obzirom na to da se ciljevi ove Uredbe, a to su uspostava učinkovitog i djelotvornog nadzornog okvira za agencije za kreditni rejting povjeravanjem nadzora aktivnosti vezanih uz kreditni rejting jednom jedinom nadzornom tijelu u Uniji, osiguranje jedne jedine osobe za kontakt agencijama za kreditni rejting i osiguranje dosljedne primjene pravila za agencije za kreditni rejting, ne mogu postići u dovoljnoj mjeri na razini država članica i stoga se mogu bolje postići na razini Unije, zbog paneuropske strukture i učinka aktivnosti vezanih uz kreditni rejting koje je potrebno nadzirati, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva.

(36)

Uredbu (EZ) br. 1060/2009 treba stoga, na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 3. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

2.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

4.

U članku 6. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

5.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Eksternalizacija

Eksternalizacija važnih operativnih funkcija ne smije se vršiti na način kojim se značajno narušava kvaliteta unutarnje kontrole agencije za kreditni rejting i mogućnost ESMA-e da vrši nadzor nad usklađenošću agencije za kreditni rejting s obvezama iz ove Uredbe.”;

6.

U članku 10. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Agencija za kreditni rejting ne smije se koristiti imenom ESMA-e ili bilo kojeg nadležnog tijela na način koji bi ukazivao ili sugerirao da ESMA ili bilo koje nadležno tijelo podupire ili odobrava kreditne rejtinge ili bilo koje aktivnosti vezane uz kreditni rejting te agencije za kreditni rejting.”;

7.

U članku 11. stavci 2 i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Agencija za kreditni rejting stavlja na raspolaganje u središnjem registru koji je osnovala ESMA podatke o svojim prethodnim rezultatima, uključujući podatke o učestalosti promjene rejtinga te informacije o prethodno dodijeljenim kreditnim rejtinzima i o njihovim promjenama. Agencija za kreditni rejting informacije tom registru daje na raspolaganje u standardnom obliku koji propiše ESMA. ESMA čini te informacije dostupnima javnosti te jednom godišnje objavljuje sažetak informacija o glavnim opaženim kretanjima.

3.   Agencija za kreditni rejting jednom godišnje do 31. ožujka osigurava ESMA-i informacije koje se odnose na pitanja iz točke 2. dijela II. odjeljka E Priloga I.”;

8.

Članak 14. mijenja se kako slijedi:

9.

Članci 15. do 21. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 15.

Zahtjev za registraciju

1.   Agencija za kreditni rejting podnosi zahtjev za registraciju ESMA-i. Taj zahtjev sadržava informacije navedene u Prilogu II.

2.   Kada zahtjev za registraciju podnosi grupa agencija za kreditni rejting, članovi grupe opunomoćuju jednog od članova za podnošenje svih zahtjeva ESMA-i u ime grupe. Opunomoćena agencija za kreditni rejting dostavlja informacije navedene u Prilogu II. za svakog člana grupe.

3.   Agencija za kreditni rejting podnosi svoj zahtjev na jednom od službenih jezika institucija Unije. Odredbe Uredbe br. 1. od 15. travnja 1958. kojom se određuju jezici koje će koristiti Europska ekonomska zajednica (13) primjenjuju se mutatis mutandis na sva ostala priopćenja između ESMA-e i agencija za kreditni rejting i njihovih zaposlenika.

4.   U roku od dvadeset radnih dana od primitka zahtjeva ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok do kojega agencija za kreditni rejting treba dostaviti dodatne informacije.

Nakon što utvrdi da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje agenciju za kreditni rejting.

Članak 16.

Razmatranje zahtjeva za registraciju agencije za kreditni rejting od strane ESMA-e

1.   U roku od 45 radnih dana od obavijesti iz drugog podstavka članka 15. stavka 4. ESMA razmatra zahtjev za registraciju agencije za kreditni rejting uzimajući u obzir ispunjavanje uvjeta iz ove Uredbe od strane agencije za kreditni rejting.

2.   ESMA može produžiti razdoblje za razmatranje za 15 radnih dana, posebno ako agencija za kreditni rejting:

3.   U roku od 45 radnih dana od obavijesti iz drugog podstavka članka 15. stavka 4., ili u roku od 60 radnih dana od te obavijesti u slučaju primjene stavka 2. ovog članka, ESMA donosi opširno obrazloženu odluku o registraciji ili odbijanju registracije,

4.   Odluka koju donese ESMA u skladu sa stavkom 3. stupa na snagu petog radnog dana nakon njezina donošenja.

Članak 17.

Razmatranje zahtjeva za registraciju grupe agencija za kreditni rejting od strane ESMA-e

1.   U roku od 55 radnih dana od obavijesti iz drugog podstavka članka 15. stavka 4. ESMA razmatra zahtjeve za registraciju grupe agencija za kreditni rejting uzimajući u obzir ispunjavanje uvjeta iz ove Uredbe od strane navedenih agencija za kreditni rejting.

2.   ESMA može produžiti razdoblje za razmatranje za 15 radnih dana, posebno ako bilo koja od agencija za kreditni rejting iz grupe:

3.   U roku od 55 radnih dana od obavijesti iz drugog podstavka članka 15. stavka 4., ili u roku od 70 radnih dana od te obavijesti u slučaju primjene stavka 2. ovog članka, ESMA donosi opširno obrazložene odluke o registraciji ili odbijanju registracije za svaku agenciju za kreditni rejting u grupi.

4.   Odluka koju donese ESMA u skladu sa stavkom 3. stupa na snagu petog radnog dana nakon njezina donošenja.

Članak 18.

Obavijest o odluci o registraciji, odbijanju registracije ili ukidanju registracije i objavljivanje popisa registriranih agencija za kreditni rejting

1.   U roku od pet radnih dana od donošenja odluke u skladu s člancima 16., 17. ili 20. ESMA obavješćuje dotičnu agenciju za kreditni rejting o svojoj odluci. U slučaju kada ESMA odbije registrirati agenciju za kreditni rejting ili ukine registraciju agenciji za kreditni rejting u svojoj odluci daje opširno obrazloženje.

2.   ESMA dostavlja Komisiji, Europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovanom Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (14) (EBA), Europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) osnovanom Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (15) (EIOPA), nadležnim tijelima i sektorskim nadležnim tijelima svaku odluku u skladu s člankom 16., 17. ili 20.

3.   ESMA objavljuje na svojim internetskim stranicama popis agencija za kreditni rejting koje su registrirane u skladu s ovom Uredbom. Taj se popis ažurira u roku od 5 radnih dana nakon donošenja odluke u skladu s člankom 16., 17. ili 20. Komisija objavljuje taj ažurirani popis u Službenom listu Europske unije u roku od 30 dana od ažuriranja.

Članak 19.

Naknade za registraciju i nadzor

1.   ESMA zaračunava naknade agencijama za kreditni rejting u skladu s ovom Uredbom i uredbom o naknadama iz stavka 2. Te naknade u potpunosti pokrivaju troškove ESMA-e koji se odnose na registraciju i nadzor agencija za kreditni rejting i naknadu svih troškova koje nadležno tijelo može snositi prilikom obavljanja posla u skladu s ovom Uredbom, posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 30.

2.   Komisija donosi uredbu o naknadama. Tom uredbom posebno se određuje vrsta naknada i materija za koju se naknade plaćaju, iznos naknada, način na koji se one moraju platiti i način na koji ESMA treba nadoknaditi nadležnim tijelima sve troškove koje ona mogu snositi prilikom obavljanja posla u skladu s ovom Uredbom, posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 30.

Iznos naknade koja se zaračunava agenciji za kreditni rejting pokriva sve administrativne troškove i razmjeran je prometu dotične agencije za kreditni rejting.

Komisija donosi uredbu o naknadama iz prvog podstavka putem delegiranog akta, u skladu s člankom 38.a i pod uvjetima iz članaka 38.b i 38.c.

Članak 20.

Ukidanje registracije

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 24., ESMA ukida registraciju agenciji za kreditni rejting ako:

2.   Nadležno tijelo države članice u kojoj se koriste kreditni rejtinzi dotične agencije za kreditni rejting koje smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1. može zatražiti od ESMA-e da razmotri jesu li ispunjeni uvjeti za ukidanje registracije dotičnoj agenciji za kreditni rejting. Ako ESMA odluči ne ukinuti registraciju dotičnoj agenciji za kreditni rejting, ona opširno obrazlaže svoj odluku.

3.   Odluka o ukidanju registracije stupa na snagu odmah u cijeloj Uniji, uz uvjet prijelaznog razdoblja za korištenje kreditnih rejtinga iz članka 24. stavka 4.

POGLAVLJE II.

NADZOR OD STRANE ESMA-e

Članak 21.

ESMA

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 25.a, ESMA osigurava primjenu ove Uredbe.

2.   U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ESMA izdaje i ažurira smjernice o suradnji između ESMA-e, nadležnih tijela i sektorskih nadležnih tijela u smislu ove Uredbe i mjerodavnog sektorskog zakonodavstva, uključujući postupke i detaljne uvjete u vezi s delegiranjem zadaća.

3.   U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ESMA do 7. lipnja 2011. u suradnji s EBA-om i EIOPA-om izdaje i ažurira smjernice o primjeni mehanizma priznavanja u skladu s člankom 4. stavkom 3. ove Uredbe.

4.   Do 2. siječnja 2011. ESMA dostavlja na odobrenje Komisiji nacrt tehničkih regulatornih standarda u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u vezi sa:

5.   ESMA svake godine, a prvi put do 1. siječnja 2012., objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe. To izvješće mora posebno sadržavati ocjenu provedbe Priloga I. od strane agencija za kreditni rejting koje su registrirane u skladu s ovom Uredbom.

6.   ESMA svake godine prezentira Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o poduzetim nadzornim mjerama i sankcijama koje je ESMA izrekla u skladu s ovom Uredbom, uključujući globe i periodične novčane kazne.

7.   Prilikom izvršavanja svojih zadaća ESMA surađuje s EBA-om i EIOPA-om i traži mišljenje EBA-e i EIOPA-e prije nego što izda i ažurira smjernice i dostavi nacrt tehničkih regulatornih standarda iz stavaka 2., 3. i 4.

10.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 22.a

Ispitivanje poštivanja obveze retroaktivnog testiranja

1.   Prilikom izvršavanja kontinuiranog nadzora nad agencijama za kreditni rejting koje su registrirane u skladu s ovom Uredbom, ESMA redovito ispituje usklađenost s člankom 8. stavkom 3.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 23., u okviru ispitivanja iz stavka 1. ESMA također:

11.

Članci 23. do 27. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 23.

Neutjecanje na sadržaj rejtinga ili na metodologije

U izvršavanju svojih zadaća iz ove Uredbe ESMA, Komisija ili bilo koja druga javna tijela države članice ne smiju utjecati na sadržaj kreditnih rejtinga ili na metodologije.

Članak 23.a

Vršenje ovlasti iz članaka 23.b do 23.d

Ovlasti koje su ESMA-i ili dužnosnicima ESMA-e ili drugim osobama koje je ovlastila ESMA dodijeljene člancima 23.b do 23.d ne smiju se koristiti kako bi se zatražila objava informacija ili dokumenata na koje se primjenjuje zakonska povlastica.

Članak 23.b

Zahtjevi za informacijama

1.   Jednostavnim zahtjevom ili odlukom ESMA može zatražiti sve informacije koje su joj potrebne radi izvršavanja zadaća u skladu s ovom Uredbom od agencija za kreditni rejting, osoba uključenih u aktivnosti vezane uz kreditni rejting, subjekata kojima se dodjeljuje rejting i s njima povezanih trećih osoba, trećih osoba kojima su agencije za kreditni rejting eksternalizirale operativne funkcije ili djelatnosti i osoba koje su na drugi način usko i znatno povezane s agencijama za kreditni rejting ili aktivnostima vezanim uz kreditni rejting.

2.   Kada šalje jednostavan zahtjev za informacije u skladu sa stavkom 1., ESMA:

3.   Kada informacije u skladu sa stavkom 1. zahtijeva putem odluke, ESMA:

4.   Osobe iz stavka 1. ili njihovi zastupnici, a u slučaju pravnih osoba ili udruga koje nemaju pravnu osobnost, osobe koje su po zakonu ili na temelju statuta ovlaštene za njihovo zastupanje, dostavljaju tražene informacije. Te informacije mogu dostaviti propisno ovlašteni pravni zastupnici u ime svojih klijenata. Potonje osobe ostaju potpuno odgovorne u slučaju da su dostavljene informacije nepotpune, netočne ili da dovode u zabludu.

5.   ESMA bez odlaganja šalje kopiju jednostavnog zahtijeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacijama imaju prebivalište ili poslovni nastan.

Članak 23.c

Opće istrage

1.   Radi izvršavanja svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, ESMA može provesti sve potrebne istrage u vezi s osobama iz članka 23.b stavka 1. U tu su svrhu dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA za to ovlastila ovlaštene da:

2.   Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za istrage iz stavka 1. vrše svoje ovlasti po dostavi pismenog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha istrage. U ovlaštenju se također navode periodične novčane kazne predviđene člankom 36.b ako tražena evidencija, podaci, postupci i drugi materijal ili odgovori osoba iz članka 23.b stavka 1. na postavljena pitanja nisu dostavljeni ili su nepotpuni te globe predviđene člankom 36.a u vezi s točkom 8. odjeljka II. Priloga III. ako su odgovori osoba iz članka 23.b stavka 1. na postavljena pitanja netočni ili dovode u zabludu.

3.   Osobe iz članka 23.b stavka 1. podvrgavaju se istragama pokrenutima na temelju odluke ESMA-e. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 36.b, pravni lijekovi dostupni na temelju Uredbe (EU) br. 1095/2010 te pravo da odluku preispita Sud Europske unije.

4.   O istrazi i o identitetu ovlaštenih osoba ESMA pravodobno prije istrage obavješćuje nadležno tijelo države članice na čijem je teritoriju potrebno provesti istragu. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici dotičnog nadležnog tijela pomažu tim ovlaštenim osobama u izvršavanju njihovih zadaća. Dužnosnici dotičnog nadležnog tijela također mogu, na zahtjev, sudjelovati u istragama.

5.   Ako zahtjev za snimke telefonskih razgovora ili evidenciju o prometu podataka iz točke (e) stavka 1. prema nacionalnim propisima zahtijeva odobrenje sudskog tijela, takvo se odobrenje mora zatražiti. Takvo se odobrenje također može zatražiti kao mjera predostrožnosti.

6.   Kada se traži odobrenje iz stavka 5., nacionalno sudsko tijelo provjerava da je odluka ESMA-e vjerodostojna i da predviđene prisilne mjere nisu proizvoljne ni pretjerane s obzirom na predmet istraga. Prilikom provjere razmjernosti prisilnih mjera nacionalno sudsko tijelo može zatražiti od ESMA-e detaljna objašnjenja, posebno vezano uz razloge zbog kojih ESMA sumnja da je došlo do kršenja ove Uredbe te uz težinu pretpostavljenog prekršaja i način uključenosti osobe na koju se primjenjuju prisilne mjere. Međutim, nacionalno sudsko tijelo ne smije preispitivati potrebu za istragom niti zahtijevati dostavu informacija sadržanih u spisu ESMA-e. Zakonitost odluke ESMA-e može preispitivati samo Sud Europske unije u skladu s postupkom navedenim u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 23.d

Izravni nadzor

1.   Radi izvršavanja svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA može provoditi potreban izravni nadzor u poslovnim prostorijama pravnih osoba iz članka 23.b stavka 1. ESMA može provesti izravni nadzor bez prethodne najave kada pravilno provođenje i učinkovitost nadzora to iziskuju.

2.   Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za provođenje izravnog nadzora smiju stupiti u sve poslovne prostorije i na zemljište pravnih osoba na koje se primjenjuje odluka o istrazi koju je donijela ESMA i imaju sve ovlasti predviđene člankom 23.c stavkom 1. Također imaju ovlast da zapečate sve poslovne prostorije i poslovne knjige ili evidencije tijekom razdoblja nadzora i u mjeri koja je potrebna za njegovu provedbu.

3.   Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za provođenje izravnog nadzora vrše svoje ovlasti po dostavi pismenog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 36.b ako se dotične osobe ne podvrgnu nadzoru. Pravodobno prije nadzora ESMA o njemu obavješćuje nadležno tijelo države članice na čijem je teritoriju nadzor potrebno provesti.

4.   Osobe iz članka 23.b stavka 1. podvrgavaju se izravnom nadzoru naloženom odlukom ESMA-e. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, navodi se datum početka i naznačuju se periodične novčane kazne predviđene člankom 36.b, pravni lijekovi dostupni na temelju Uredbe (EU) br. 1095/2010, kao i pravo da odluku preispita Sud Europske unije. ESMA donosi takve odluke nakon savjetovanja s nadležnim tijelom države članice na čijem se teritoriju nadzor treba provesti.

5.   Na zahtjev ESMA-e dužnosnici nadležnog tijela države članice na čijem se teritoriju treba provesti nadzor ili osobe koje je ono ovlastilo ili imenovalo aktivno pomažu dužnosnicima ESMA-e i drugim osobama koje je ona ovlastila. U tu svrhu oni raspolažu ovlastima navedenima u stavku 2. Dužnosnici nadležnog tijela dotične države članice također mogu, na zahtjev, sudjelovati u izravnom nadzoru.

6.   ESMA također može zatražiti od nadležnih tijela da u njezino ime obave posebne istražne zadaće i izravni nadzor kako je predviđeno ovim člankom i člankom 23.c stavkom 1. U tu svrhu nadležna tijela raspolažu istim ovlastima kao i ESMA u skladu s ovim člankom i člankom 23.c stavkom 1.

7.   Kada dužnosnici ESMA-e i drugo popratno osoblje koje je ovlastila ESMA ustanove da se osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo dotične države članice pruža im potrebnu pomoć, tražeći, prema potrebi, pomoć policije ili nekog drugog ekvivalentnog izvršnog tijela, kako bi im se omogućilo da provedu izravni nadzor.

8.   Ako izravni nadzor predviđen stavkom 1. ili pomoć predviđena stavkom 7. prema nacionalnim propisima zahtijevaju odobrenje sudskog tijela, takvo se odobrenje mora zatražiti. Takvo se odobrenje također može zatražiti kao mjera predostrožnosti.

9.   Kada se traži odobrenje iz stavka 8., nacionalno sudsko tijelo provjerava da je odluka ESMA-e vjerodostojna i da predviđene prisilne mjere nisu proizvoljne niti pretjerane s obzirom na predmet nadzora. Prilikom provjere razmjernosti prisilnih mjera nacionalno sudsko tijelo može zatražiti od ESMA-e detaljna objašnjenja, posebno vezano uz razloge zbog kojih ESMA sumnja da je došlo do kršenja ove Uredbe te uz težinu pretpostavljenog prekršaja i način uključenosti osobe na koju se primjenjuju prisilne mjere. Međutim, nacionalno sudsko tijelo ne smije preispitivati potrebu za nadzorom niti zahtijevati dostavu informacija sadržanih u spisu ESMA-e. Zakonitost odluke ESMA-e može preispitivati samo Sud Europske unije u skladu s postupkom navedenim u Uredbi (EU) br. 1095/2010.

Članak 23.e

Pravila postupanja za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globa

1.   Kada prilikom izvršavanja svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle predstavljati jedan ili više prekršaja iz Priloga III., ESMA među svojim dužnosnicima imenuje neovisnog službenika nadležnog za istragu radi istraživanja predmeta. Službenik nadležan za istragu ne smije biti uključen ili nije smio biti uključen u izravni ili neizravni nadzor ili postupak registracije dotične agencije te obnaša svoje poslove nezavisno od Odbora nadzornih tijela ESMA-e.

2.   Službenik nadležan za istragu istražuje navodne prekršaje, uzimajući u obzir sve komentare koje dostave osobe koje podliježu istrazi, te dostavlja potpun spis sa svojim nalazima Odboru nadzornih tijela ESMA-e.

Radi obavljanja svojih zadaća, službenik nadležan za istragu može koristiti ovlast da zatraži informacije u skladu s člankom 23.b te da provodi istrage i izravni nadzor u skladu s člankom 23.c i 23.d. Prilikom korištenja tih ovlasti službenik nadležan za istragu postupa u skladu s člankom 23.a.

Prilikom obavljanja svojih zadaća službenik nadležan za istragu ima pristup svim dokumentima i informacijama koje je prikupila ESMA u svojim nadzornim aktivnostima.

3.   Po dovršenju istrage, a prije nego spis s nalazima dostavi Odboru nadzornih tijela ESMA-e, službenik nadležan za istragu daje osobama koje podliježu istrazi priliku da budu saslušani o pitanjima koja se istražuju. Službenik nadležan za istragu temelji svoje nalaze samo na činjenicama na koje su osobe koje podliježu istrazi imale priliku dati primjedbe.

Prava na obranu dotičnih osoba u potpunosti se poštuju tijekom istraga na temelju ovog članka.

4.   Prilikom slanja spisa s nalazima Odboru supervizora ESMA-e službenik nadležan za istragu obavješćuje o tome osobe koje podliježu istrazi. Osobe koje podliježu istrazi imaju pravo na pristup spisu, uz uvjet poštivanja legitimnih interesa ostalih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo pristupa spisu ne smije obuhvatiti povjerljive informacije koje se odnose na treće osobe.

5.   Odbor nadzornih tijela ESMA-e, na temelju spisa koji sadrži nalaze službenika nadležnog za istragu i, kada to traže dotične osobe, nakon saslušavanja osoba koje podliježu istrazi u skladu s člancima 25 i 36.c, odlučuje jesu li osobe koje se bile podvrgnute istrazi počinile jedan ili više prekršaja navedenih u Prilogu III. te, ako jesu, poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 24. i izriče globu u skladu s člankom 36.a.

6.   Službenik nadležan za istragu ne sudjeluje u raspravama Odbora nadzornih tijela ESMA-e niti se na bilo koji drugi način upliće u proces odlučivanja Odbora nadzornih tijela ESMA-e.

7.   Komisija donosi daljnja postupovna pravila za vršenje ovlasti za izricanje globa ili periodičnih novčanih kazni, uključujući odredbe o pravima na obranu, odredbe o datumima i rokovima i naplatu globa ili periodičnih novčanih kazni, i donosi podrobna pravila u vezi sa zastarom za izricanje i izvršavanje kazni.

Pravila iz prvog podstavka donose se delegiranim aktima u skladu s člankom 38.a i pod uvjetima iz članaka 38.b i 38.c.

8.   ESMA upućuje predmete mjerodavnim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona kada, prilikom izvršavanja svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, ustanovi ozbiljne naznake mogućeg postojanja činjenica koje bi mogle predstavljati kaznena djela. Pored toga, ESMA se suzdržava od izricanja globa ili periodičnih novčanih kazni kada je ranija oslobađajuća ili osuđujuća presuda koja proizlazi iz identičnog činjeničnog stanja ili iz činjenica koje su u osnovi iste postala pravomoćna kao rezultat kaznenog postupka prema nacionalnom pravu.

Članak 24.

Nadzorne mjere ESMA-e

1.   Kada Odbor nadzornih tijela ESMA-e u skladu s člankom 23.e stavkom 5. ustanovi da je agencija za kreditni rejting počinila jedan od prekršaja navedenih u Prilogu III., donosi jednu ili više od sljedećih odluka:

2.   Prilikom donošenja odluka iz stavka 1. Odbor nadzornih tijela ESMA-e vodi računa o prirodi i težini prekršaja uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

3.   Prije donošenja odluka iz točaka (a), (b) i (c) stavka 1. Odbor nadzornih tijela ESMA-e o tome obavješćuje EBA-u i EIOPA-u.

4.   Kreditni rejtinzi mogu se nastaviti koristiti u regulatorne svrhe nakon donošenja odluka iz točaka (a) i (c) stavka 1. tijekom razdoblja koje ne prelazi:

Odbor nadzornih tijela ESMA-e može produžiti razdoblje iz točke b prvog podstavka za tri mjeseca, također i na zahtjev EBA-e ili EIOPA-e, u iznimnim okolnostima vezanima uz mogućnost narušavanja tržišta ili mogućnost financijske nestabilnosti.

5.   Bez nepotrebnog odlaganja, Odbor nadzornih tijela ESMA-e obavješćuje dotičnu agenciju za kreditni rejting o svakoj odluci donesenoj u skladu sa stavkom 1. i dostavlja svaku takvu odluku nadležnim tijelima i sektorskim nadležnim tijelima, Komisiji, EBA-i i EIOPA-i. Sve takve odluke javno objavljuje na svojoj internetskoj stranici u roku od 10 radnih dana od datuma donošenja.

Prilikom objavljivanja svoje odluke prema prvom podstavku, Odbor nadzornih tijela ESMA-e također objavljuje da dotična agencija za kreditni rejting ima pravo podnijeti žalbu protiv odluke, činjenicu, prema potrebi, da je takva žalba podnesena, navodeći da takva žalba nema odgađajući učinak te činjenicu da odbor za žalbe ima mogućnost odgoditi primjenu odluke koja se osporava u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 25.

Saslušanje dotičnih osoba

1.   Prije donošenja odluke u skladu s člankom 24. stavkom 1. Odbor nadzornih tijela ESMA daje priliku osobama koje podliježu postupku da budu saslušane o nalazima ESMA-e. Odbor nadzornih tijela ESMA-e temelji svoje odluke samo na nalazima na koje su osobe koje podliježu postupku imale priliku dati primjedbe.

Prvi se podstavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. U tom slučaju Odbor nadzornih tijela ESMA-e može donijeti privremenu odluku i dotičnim osobama daje priliku da budu saslušane čim prije nakon donošenja odluke.

2.   Prava na obranu osoba koje podliježu postupku u cijelosti se poštuju tijekom postupka. Te osobe imaju pravo na pristup spisu ESMA-e, uz uvjet poštivanja legitimnih interesa ostalih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo pristupa spisu ne smije obuhvatiti povjerljive informacije.

Članak 25.a

Sektorska nadležna tijela odgovorna za nadzor i provedbu članka 4. stavka 1. (upotreba kreditnih rejtinga)

Sektorska nadležna tijela odgovorna su za nadzor i provedbu članka 4. stavka 1. u skladu s mjerodavnim sektorskim zakonodavstvom.

POGLAVLJE III.

SURADNJA IZMEĐU ESMA-e, NADLEŽNIH TIJELA I SEKTORSKIH NADLEŽNIH TIJELA

Članak 26.

Obveza suradnje

ESMA, EBA, EIOPA, nadležna tijela i nadležna sektorska tijela surađuju kada je to potrebno u smislu ove Uredbe i mjerodavnog sektorskog zakonodavstva.

Članak 27.

Razmjena informacija

1.   ESMA, nadležna tijela i sektorska nadležna tijela bez nepotrebnog odlaganja dostavljaju jedna drugima informacije potrebne za izvršavanje njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom i mjerodavnim sektorskim zakonodavstvom.

2.   ESMA može prosljeđivati središnjim bankama, Europskom sustavu središnjih banaka i Europskoj središnjoj banci, u njihovom svojstvu monetarnih vlasti, Europskom odboru za sistemske rizike te, ovisno o slučaju, ostalim javnim tijelima odgovornima za nadzor sustava plaćanja i namire, povjerljive informacije u svrhu izvršavanja njihovih zadaća. Isto tako, navedena tijela vlasti ili tijela ne smiju se sprječavati da priopćavaju ESMA-i informacije koje su ESMA-i potrebne za izvršavanje njezinih zadaća iz ove Uredbe.”

12.

Brišu se članci 28. i 29;.

13.

Članci 30., 31. i 32. zamjenjuju se sljedećima:

„Članak 30.

Delegiranje zadaća od strane ESMA-e nadležnim tijelima

1.   Kada je to potrebno radi ispravnog izvršavanja nadzorne zadaće, ESMA može delegirati posebne nadzorne zadaće nadležnom tijelu neke države članice u skladu sa smjernicama koje izda ESMA na temelju članka 21. stavka 2. Takve posebne nadzorne zadaće mogu posebno uključivati ovlast da se zatraže informacije u skladu s člankom 23.b i da se provedu istrage i izravni nadzor u skladu s člankom 23.d stavkom 6.

2.   Prije delegiranja zadaća ESMA se savjetuje s odgovarajućim nadležnim tijelom. Takvo se savjetovanje odnosi na:

3.   U skladu s uredbom o naknadama koju treba donijeti Komisija u skladu s člankom 19. stavkom 2., ESMA nadoknađuje nadležnom tijelu troškove nastale zbog obavljanja delegiranih zadaća.

4.   U odgovarajućim vremenskim razmacima ESMA preispituje delegiranje iz stavka 1. Delegiranje zadaća može se opozvati u bilo kojem trenutku.

Delegiranje zadaća ne utječe na odgovornost ESMA-e i ne ograničava mogućnost ESMA-e da vodi i nadzire delegiranu djelatnost. Nadzorne odgovornosti na temelju ove uredbe, uključujući odluke o registraciji, konačne procjene i popratne odluke koje se odnose na prekršaje, ne smiju se delegirati.

Članak 31.

Obavijesti i zahtjevi za obustavu od strane nadležnih tijela

1.   Kada nadležno tijelo države članice ustanovi da se na području njegove ili neke druge države članice vrše ili da su izvršene radnje koje su u suprotnosti s ovom Uredbom, ono o toj činjenici što je podrobnije moguće obavješćuje ESMA-u. Kada nadležno tijelo smatra da je to primjereno u svrhu istrage, ono također može predložiti ESMA-i da procijeni je li potrebno koristiti ovlasti iz članaka 23.b i 23.c prema agenciji za kreditni rejting koja sudjeluje u tim radnjama.

ESMA također poduzima odgovarajuće mjere. Obavješćuje nadležno tijelo koje šalje obavijest o ishodu i, ako je moguće, o svim značajnim privremenim razvojima događaja.

2.   Ne dovodeći u pitanje obvezu obavješćivanja iz stavka 1., kada nadležno tijelo države članice koje šalje obavijest smatra da registrirana agencija za kreditni rejting čiji se kreditni rejtinzi koriste na području te države članice krši obveze koje proizlaze iz ove Uredbe i da su prekršaji toliko ozbiljni i dugotrajni da znatno utječu na zaštitu ulagatelja ili na stabilnost financijskog sustava u toj državi članici, nadležno tijelo koje šalje obavijest može zatražiti da ESMA obustavi korištenje kreditnih rejtinga dotične agencije za kreditni rejting u regulatorne svrhe od strane financijskih institucija i drugih subjekata iz članka 4. stavka 1. Nadležno tijelo koje šalje obavijest dostavlja ESMA-i opširno obrazloženje vezano uz svoj zahtjev.

Ako ESMA smatra da zahtjev nije opravdan, o tome pismeno obavješćuje nadležno tijelo koje šalje obavijest, navodeći razloge. Ako ESMA smatra da je zahtjev opravdan, poduzima odgovarajuće mjere kako bi riješila to pitanje.

Članak 32.

Profesionalna tajna

1.   Obveza čuvanja profesionalne tajne primjenjuje se na ESMA-u, nadležna tijela i sve osobe koje rade ili su radile za ESMA-u, za nadležna tijela ili za bilo koju drugu osobu kojoj je ESMA delegirala zadaće, uključujući revizore i stručnjake koje je ESMA ugovorno angažirala. Informacije na koje se odnosi obveza čuvanja profesionalne tajne ne smiju se otkrivati drugoj osobi ili tijelu osim u slučaju kada je takvo otkrivanje potrebno radi provođenja sudskog postupka.

2.   Sve informacije koje su pribavljene ili razmijenjene u okviru ove Uredbe između ESMA-e, nadležnih tijela, sektorskih nadležnih tijela ili drugih tijela vlasti i tijela iz članka 27. stavka 2. smatraju se povjerljivima, osim u slučaju kada ESMA ili dotično nadležno tijelo ili drugo tijelo vlasti ili tijelo prilikom priopćavanja tih informacija navedu da se te informacije mogu otkriti ili kada je njihovo otkrivanje potrebno radi provođenja sudskog postupka.”;

14.

Briše se članak 33.

15.

Članci 34. i 35. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 34.

Sporazum o razmjeni informacija

ESMA može sklapati sporazume o suradnji vezano uz razmjenu informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja samo ako informacije koje se objavljuju podliježu jamstvima čuvanja profesionalne tajne koja su barem jednaka onima iz članka 32.

Takva razmjena informacija namijenjena je izvršavanju zadaća ESMA-e ili tih nadzornih tijela.

Što se tiče prijenosa osobnih podataka u treću zemlju, ESMA primjenjuje Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (16).

Članak 35.

Objavljivanje informacija iz trećih zemalja

ESMA smije objaviti informacije primljene od nadzornih tijela trećih zemalja samo ako su ESMA ili nadležno tijelo dobili izričitu suglasnost od nadzornog tijela koje je dostavilo predmetnu informaciju, i, ovisno o slučaju, ako se informacije objavljuju samo u svrhu za koju je nadzorno tijelo dalo svoju suglasnost ili ako je takvo objavljivanje potrebno u svrhu provođenja sudskog postupka.

16.

Naslov poglavlja I. glave IV. „Sankcije, odborska procedure i izvješćivanje” zamjenjuje se naslovom „Sankcije, globe, periodične novčane kazne, odborska procedura, delegirane ovlasti i izvješćivanje”;

17.

U članku 36. prvi i drugi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Države članice propisuju pravila koja se odnose na sankcije koje se primjenjuju u slučaju kršenja članka 4. stavka 1. i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

Države članice osiguravaju da sektorsko nadležno tijelo javno objavi svaku sankciju koja se izrekne za kršenje članka 4. stavka 1., osim u slučaju kada bi takvo objavljivanje ozbiljno ugrozilo financijska tržišta ili uzrokovalo nerazmjernu štetu uključenim stranama.”;

18.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 36.a

Globe

1.   Kada u skladu s člankom 23.e stavkom 5. Odbor nadzornih tijela ESMA-e ustanovi da je agencija za kreditni rejting namjerno ili nemarom počinila jedan od prekršaja iz Priloga III, on donosi odluku o izricanju globe u skladu sa stavkom 2.

Smatra se da je agencija za kreditni rejting namjerno počinila prekršaj ako ESMA utvrdi objektivne čimbenike koji dokazuju da je agencija za kreditni rejting ili njezino više rukovodstvo hotimice postupalo da počini prekršaj.

2.   Za osnovni iznos globa iz stavka 1. vrijede sljedeće granične vrijednosti:

Kako bi odredila bi li globu trebalo utvrditi po nižoj, srednjoj ili višoj razini granične vrijednosti osnovnog iznosa iz prvog podstavka, ESMA uzima u obzir godišnji promet prethodne poslovne godine dotične agencije za kreditni rejting. Osnovni iznos treba biti na nižoj razini granične vrijednosti za agencije za kreditni rejting čiji je godišnji promet niži od 10 milijuna EUR, srednja razina granične vrijednost važi za agencije za kreditni rejting čiji je godišnji promet između 10 i 50 milijuna EUR, dok viša razina granične vrijednost važi za agencije za kreditni rejting čiji je godišnji promet veći od 50 milijuna EUR.

3.   Osnovni iznosi utvrđeni unutar graničnih vrijednosti iz stavka 2. usklađuju se, ako je potrebno, uzimajući u obzir otežavajuće ili olakšavajuće čimbenike u skladu s odgovarajućim koeficijentima iz Priloga IV.

Odgovarajući otežavajući koeficijent primjenjuje se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog otežavajućeg koeficijenta, razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog otežavajućeg koeficijenta dodaje se osnovnom iznosu.

Odgovarajući olakšavajući koeficijent primjenjuje se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog olakšavajućeg koeficijenta, razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog olakšavajućeg koeficijenta oduzima se od osnovnog iznosa.

4.   Neovisno o stavcima 2. i 3., globa ne smije prelaziti 20 % godišnjeg prometa dotične agencije za kreditni rejting u prethodnoj poslovnoj godini i ako je agencija za kreditni rejting imala neposrednu ili posrednu financijsku korist od prekršaja, globa je barem jednaka toj financijskoj koristi.

Kada djelo ili propust agencije za kreditni rejting čini više od jednog prekršaja navedenog u Prilogu III., primjenjuje se samo viša globa izračunata u skladu sa stavcima 2. i 3., a povezana s jednim od tih prekršaja.

Članak 36.b

Periodične novčane kazne

1.   Odbor nadzornih tijela ESMA-e izriče putem odluke periodičnu novčanu kaznu kako bi primorao:

2.   Periodične novčane kazne moraju biti učinkovite i razmjerne. Periodične novčane kazne izriču se na dnevnoj osnovi dok dotična agencija za kreditni rejting ili dotična osoba ne postupi u skladu s odlukom iz stavka 1.

3.   Neovisno o stavku 2. iznos periodične novčane kazne iznosi 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se obračunava od datuma određenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4.   Periodične novčane kazne mogu se izreći za razdoblje koje nije duže od šest mjeseci nakon obavijesti o odluci ESMA-e.

Članak 36.c

Saslušanje osoba koje podliježu postupku

1.   Prije donošenja odluke o izricanju globe i/ili periodične novčane kazne u skladu s člankom 36.a ili točkama (a) do (d) članka 36.b stavka 1., Odbor nadzornih tijela ESMA-e daje priliku osobama koje podliježu postupku da budu saslušane o nalazima ESMA-e. Odbor nadzornih tijela ESMA-e temelji svoje odluke samo na nalazima na koje su osobe koje podliježu postupku imale priliku dati primjedbe.

2.   Prava na obranu osoba koje podliježu postupku u cijelosti se poštuju tijekom postupka. Te osobe imaju pravo na pristup spisu ESMA-e, uz uvjet poštivanja legitimnih interesa ostalih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo pristupa spisu ne smije obuhvatiti povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.

Članak 36.d

Objavljivanje, priroda, provedba i dodjela globa i periodičnih novčanih kazni

1.   ESMA javno objavljuje sve globe i periodične novčane kazne koje se izreknu u skladu s člancima 36.a i 36.b, osim u slučaju kada bi takvo javno objavljivanje ozbiljno ugrozilo financijska tržišta ili uzrokovalo nerazmjernu štetu uključenim stranama.

2.   Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 36.a i 36.b administrativne su prirode.

3.   Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 36.a i 36.b su provedive.

Provedba je regulirana pravilima o parničnom postupku koja su na snazi u državi na čijem se teritoriju provedba vrši. Nalog za provedbu prilaže se odluci bez drugih formalnosti osim provjere vjerodostojnosti odluke od strane tijela koje je u tu svrhu odredila vlada svake države članice i o tome obavijestila ESMA-u i Sud Europske unije.

Kada su te formalnosti na zahtjev dotične stranke ispunjene, stranka može pristupiti provedbi u skladu s nacionalnim pravom, tako da izravno uputi predmet nadležnoj instituciji.

Provedba se može odgoditi samo odlukom Suda Europske unije. Međutim, sudovi dotičnih država članica imaju nadležnost u pogledu pritužbi na regularnost provedbe.

4.   Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni dodjeljuju se ukupnom proračunu Europske unije.

Članak 36.e

Kontrola Suda Europske unije

Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost preispitati odluke kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. On izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu može poništiti, smanjiti ili povećati.”

19.

Članak 37. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37.

Izmjene priloga

Kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima, uključujući međunarodna kretanja na financijskim tržištima, posebno u vezi s novim financijskim instrumentima, Komisija može donijeti mjere pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 38.a te pod uvjetima iz članaka 38.b i 38.c kako bi izmijenila priloge, osim Priloga III.”;

20.

U članku 38. briše se stavak 2.;

21.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 38.a

Izvršavanje delegiranja

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz trećeg podstavka članka 5. stavka 6., članka 19. stavka 2., članka 23.e stavka 7. i članka 37. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine od 1. lipnja 2011. Komisija sastavlja izvješće o delegiranoj ovlasti najkasnije šest mjeseci prije završetka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produžuje na razdoblja istog trajanja, osim ako ga Europski parlament ili Vijeće ne opozovu u skladu s člankom 38.b.

2.   Čim Komisija donese delegirani akt, ona o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima propisanima člancima 38.b i 38.c.

Članak 38.b

Opozivanje delegiranja

1.   Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz trećeg podstavka članka 5. stavka 6., članka 19. stavka 2., članka 23.e stavka 7. i članka 37.

2.   Institucija koja je započela unutarnji postupak kako bi odlučila treba li opozvati delegiranje ovlasti nastoji obavijestiti drugu instituciju i Komisiju u odgovarajućem roku prije donošenja konačne odluke, naznačivši pritom delegiranu ovlast koja bi mogla biti predmetom opoziva.

3.   Odluka o opozivu okončava delegiranje ovlasti navedene u toj odluci. Odluka počinje važiti odmah ili na neki kasniji datum koji je u njoj naveden. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. Objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Članak 38.c

Prigovori na delegirane akte

1.   Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na delegirani akt u razdoblju od tri mjeseca od datuma obavijesti.

Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produžuje za tri mjeseca.

2.   Ako po isteku razdoblja iz stavka 1. ni Europski parlament niti Vijeće ne ulože prigovor na delegirani akt, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na datum koji je u njemu naveden.

Delegirani akt može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka toga razdoblja ako su i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju o svojoj namjeri da ne ulažu prigovore.

3.   Ako Europski parlament ili Vijeće ulože prigovor na delegirani akt u roku iz stavka 1., taj akt ne stupa na snagu. U skladu s člankom 296. Ugovora o funkcioniranju Europske unije institucija koja ulaže prigovor navodi razloge za ulaganje prigovora na delegirani akt.”;

22.

Članak 39. mijenja se kako slijedi:

23.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 39.a

Izvješće ESMA-e

Do 31. prosinca 2011. ESMA procjenjuje potrebe u pogledu zaposlenika i sredstava koje proizlaze iz preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Uredbom te dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”

24.

U članku 40. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Postojeće agencije za kreditni rejting mogu nastaviti dodjeljivati kreditne rejtinge koje financijske institucije i drugi subjekti iz članka 4. stavka 1. mogu koristiti u regulatorne svrhe osim u slučaju odbijanja registracije. U slučaju odbijanja registracije primjenjuje se članak 24. stavci 4. i 5.”;

25.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 40.a

Prijelazne mjere koje se odnose na ESMA-u

1.   Sve nadležnosti i zadaće koje se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u području agencija za kreditni rejting i koje su dodijeljene nadležnim tijelima, bez obzira na to djeluju li ona kao nadležna tijela matične države članice ili ne, kao i kolegijima u slučaju kada su oni osnovani, prestaju važiti 1. srpnja 2011.

Međutim, zahtjev za registraciju koji je nadležno tijelo matične države članice ili odgovarajući kolegij zaprimio do 7. rujna 2010. ne prosljeđuje se ESMA-i, već odluku o registraciji ili odbijanju registracije donose ta tijela i odgovarajući kolegij.

2.   Ne dovodeći u pitanje drugi podstavak stavka 1., svi spisi i radni dokumenti, ili njihove ovjerene kopije, koji se odnose na nadzorne i provedbene aktivnosti u području agencija za kreditni rejting, uključujući sva ispitivanja i provedbene postupke koji su u tijeku, preuzima ESMA na datum iz stavka 1.

3.   Nadležna tijela i kolegiji iz stavka 1. osiguravaju da sva postojeća evidencija i radni dokumenti ili njihove ovjerene kopije budu preneseni na ESMA-u što prije, a u svakom slučaju do 1. srpnja 2011. Ta nadležna tijela i kolegiji također pružaju ESMA-i svu potrebnu pomoć i savjete kako bi se omogućio učinkovit i djelotvoran prijenos i preuzimanje nadzornih i provedbenih aktivnosti u području agencija za kreditni rejting.

4.   ESMA djeluje kao pravni slijednik nadležnih tijela i kolegija iz stavka 1. u svim upravnim ili sudskim postupcima koji proizlaze iz nadzornih i provedbenih aktivnosti koje obavljaju ta nadležna tijela i kolegiji u pogledu pitanja koja potpadaju pod ovu Uredbu.

5.   Svaka registracija agencije za kreditni rejting u skladu s poglavljem I. glavom III. koju izvrši nadležno tijelo iz stavka 1. ovog članka ostaje na snazi nakon prijenosa ovlasti na ESMA-u.

6.   Do 1. srpnja 2014. ESMA u okviru stalnog nadzora vrši barem jednu provjeru svih agencija za kreditni rejting koje potpadaju pod njezinu nadzornu odgovornost.”;

26.

Prilog I. izmjenjuje se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi;

27.

Dodaju se prilozi navedeni u Prilogu II ovoj Uredbi.

1.

U točki 2. odjeljka A posljednji stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mišljenja neovisnih članova upravnog ili nadzornog odbora o pitanjima iz točaka (a) do (d) predstavljaju se odboru u redovitim vremenskim razmacima i prosljeđuju se ESMA-i na zahtjev.”;

2.

U točki 8. odjeljka B prvi se podstavak zamjenjuje sljedećim:

3.

U točki 2. naslova II. odjeljka E prvi se stavak zamjenjuje sljedećim: