16/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

247

L 141/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.03.2011.

(1)

Kako bi se razvile aktivnosti Vijeća u svim područjima u kojima je potrebno postupati s klasificiranim podacima, primjereno je uspostaviti sveobuhvatni sigurnosni sustav za zaštitu klasificiranih podataka kojim će biti obuhvaćeni Vijeće, njegovo Glavno tajništvo i države članice.

(2)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati kada Vijeće, njegova pripremna tijela i Glavno tajništvo Vijeća (GTV) postupaju s klasificiranim podacima EU-a.

(3)

U skladu s nacionalnim zakonima i propisima i u mjeri u kojoj je to potrebno za funkcioniranje Vijeća, države članice trebale bi poštovati ovu Odluku kada njihova nadležna tijela, osoblje ili ugovaratelji postupaju s klasificiranim podacima EU-a, kako bi svi bili sigurni da je za klasificirane podatke EU-a osigurana jednaka razina zaštite.

(4)

Vijeće i Komisija ustraju u primjenjivanju jednakih sigurnosnih standarda za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(5)

Vijeće ističe važnost povezivanja, prema potrebi, Europskog parlamenta i drugih institucija, agencija, tijela ili ureda EU-a s načelima, standardima i pravilima za zaštitu klasificiranih podataka nužnih za zaštitu interesa Unije i njezinih država članica.

(6)

Agencije i tijela EU-a uspostavljene na temelju glave V. poglavlja 2. Ugovora o Europskoj uniji, Europol i Eurojust primjenjuju, u sklopu svoje unutarnje organizacije, osnovna načela i minimalne standarde utvrđene ovom Odlukom za zaštitu klasificiranih podataka EU-a, kako je predviđeno njihovim odgovarajućim aktima o osnivanju.

(7)

U operacijama upravljanja u kriznim situacijama uspostavljene na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a primjenjuju se sigurnosni propisi koje je donijelo Vijeće radi zaštite klasificiranih podataka EU-a, a njih primjenjuje i osoblje koje sudjeluje u tim operacijama.

(8)

Posebni predstavnici EU-a i članovi njihovih timova primjenjuju sigurnosne propise koje je donijelo Vijeće za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(9)

Ovom se Odlukom ne dovode u pitanje članci 15. i 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao ni instrumenti za njihovo provođenje.

(10)

Ovom se Odlukom ne dovode u pitanje postojeće prakse u državama članicama u pogledu informiranja nacionalnih parlamenata o aktivnostima Unije,

—

kojima je nužan pristup podacima,

—

koji su, prema potrebi, prošli sigurnosnu provjeru za odgovarajući stupanj, i

—

koji su upoznati sa svojim odgovornostima.

(a)

u pravilu, klasificirani podaci EU-a prenose se elektroničkim sredstvima koja su zaštićena kriptografskim proizvodima odobrenima u skladu s člankom 10. stavkom 6.;

(b)

ako se ne koriste sredstva iz točke (a), klasificirani podaci EU-a prenose se:

(a)

tajnost podataka klasificiranih kao SECRET UE/EU SECRET i više zaštićena je kriptografskim proizvodima koje je odobrilo Vijeće u ulozi tijela za odobravanje kriptomaterijala (CAA) na preporuku Sigurnosnog odbora;

(b)

tajnost podataka klasificiranih kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili RESTREINT UE/EU RESTRICTED zaštićena je kriptografskim proizvodima koje je odobrio glavni tajnik Vijeća (dalje u tekstu „glavni tajnik”) u ulozi CAA-a na preporuku Sigurnosnog odbora.

(a)

tijelo za IA (IAA);

(b)

tijelo za TEMPEST (TA);

(c)

tijelo za odobravanje kriptomaterijala (CAA);

(d)

tijelo za distribuciju kriptomaterijala (CDA).

(a)

tijelo za sigurnosnu akreditaciju (SAA);

(b)

operativno tijelo za IA.

(a)

Vijeće sklapa sporazume o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (dalje u tekstu „sporazumi o sigurnosti podataka”); ili

(b)

glavni tajnik može sklapati administrativne dogovore u skladu sa stavkom 17. Priloga VI. ako stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se treba objaviti u pravilu nije viši od RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

(a)

obavijestilo onog od kojeg podaci potječu;

(b)

osiguralo da istragu predmeta provede osoblje koje nije neposredno povezano s povredom s ciljem utvrđivanja činjenica;

(c)

procijenilo moguću štetu nanesenu interesima EU-a ili država članica;

(d)

poduzelo odgovarajuće mjere za sprečavanje ponovne povrede;

(e)

obavijestilo nadležna tijela o poduzetim mjerama.

(a)

osoblje stalnih predstavništava država članica u Europskoj uniji i nacionalni predstavnici koji prisustvuju sastancima Vijeća ili njegovih pripremnih tijela ili sudjeluju u drugim aktivnostima Vijeća;

(b)

ostalo osoblje u nacionalnim administracijama država članica, uključujući osoblje upućeno tim administracijama, bez obzira obavlja li ono svoju službu na državnom području države članice ili u inozemstvu;

(c)

ostale osobe u državama članicama koje su, u skladu sa svojim funkcijama, propisno ovlaštene za pristup klasificiranim podacima EU-a; i

(d)

ugovaratelji država članica, bez obzira na to jesu li na području države članice ili u inozemstvu.

(a)

sporazume iz članka 12. stavka 2. točke (a);

(b)

odluke kojima se odobrava objava klasificiranih podataka EU-a trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

(c)

godišnji program inspekcija na prijedloga glavnog tajnika i na preporuku Sigurnosnog odbora za inspekcije službi i prostorija država članica, agencija i tijela EU-a uspostavljenih na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a kao i Europola i Eurojusta te posjete radi procjene stanja trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, kako bi se utvrdila učinkovitost provedenih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a; i

(d)

sigurnosne politike predviđene člankom 6. stavkom 1.

(a)

provodi i preispituje sigurnosnu politiku Vijeća;

(b)

koordinira s NSA-ima država članica sva pitanja sigurnosti povezana sa zaštitom klasificiranih podataka koji se odnose na aktivnosti Vijeća;

(c)

odobrava EU PSC-e dužnosnicima GTV-a i drugim službenicima u skladu s člankom 7. stavkom 3., prije nego što im se odobri pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više;

(d)

prema potrebi, nalaže istrage svake stvarne ugroze ili gubitka ili ako postoji sumnja u ugrozu ili gubitak klasificiranih podataka koji su u posjedu ili potječu od Vijeća te zahtijeva pomoć od nadležnih sigurnosnih tijela u takvim istragama;

(e)

poduzima periodične inspekcije sigurnosnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka u prostorijama GTV-a;

(f)

poduzima periodične inspekcije sigurnosnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a u agencijama i tijelima EU-a uspostavljenima na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a, Europolu, Eurojustu, kao i u operacijama upravljanja u kriznim situacijama uspostavljenima na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a te sigurnosnih mjera posebnih predstavnika EU-a (EUSR) i članova njihovih timova;

(g)

zajedno i u dogovoru s predmetnim NSA-om poduzima periodične inspekcije sigurnosnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a u službama i prostorijama država članica;

(h)

koordinira sigurnosne mjere s nadležnim tijelima država članica koja su odgovorna za zaštitu klasificiranih podataka i, prema potrebi, trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, također i u pogledu prirode prijetnji sigurnosti klasificiranih podataka EU-u i sredstava za zaštitu od njih;

(i)

sklapa administrativne dogovore iz članka 12. stavka 2. točke (b); i

(j)

poduzima početne i periodične posjete radi procjene stanja trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, kako bi potvrdio učinkovitost provedenih mjera za zaštitu dostavljenih ili razmijenjenih klasificiranih podataka EU-a.

(a)

odrediti NSA odgovoran za sigurnosne mjere za zaštitu klasificiranih podataka EU-a, kako bi:

NSA-i su navedeni u Dodatku C;

(b)

osigurati da njihova nadležna tijela dostave podatke i savjete svojim vladama, a putem njih i Vijeću, o prirodi prijetnji sigurnosti klasificiranih podataka EU-a i sredstvima zaštite od njih.

1.

U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 7. U njemu se posebno utvrđuju kriteriji na temelju kojih se određuje može li se pojedincu, s obzirom na njegovu lojalnost, vjerodostojnost i pouzdanost, odobriti pristup klasificiranim podacima EU-a te istražni i administrativni postupci kojih se u tu svrhu treba pridržavati.

2.

U cijelom ovom Prilogu, osim ako je razlikovanje bitno, pojam „uvjerenje o sigurnosnoj provjeri osobe” odnosi se na nacionalno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri osobe (nacionalni PSC) i/ili uvjerenje EU-a o sigurnosnoj provjeri osobe (EU PSC) kako je određeno u Dodatku A.

3.

Pojedinac je ovlašten pristupiti podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više samo nakon što:

4.

Svaka država članica i GTV utvrđuju položaje u svojim strukturama za koje je potreban pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više i stoga zahtijevaju PSC za odgovarajuću razinu.

5.

Nakon što zaprime propisno ovlašten zahtjev, NSA-i ili druga nadležna nacionalna tijela odgovorna su za osiguravanje provedbe sigurnosnih istraga svojih državljana koji traže pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više. Standardi istrage moraju biti u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

6.

Ako dotični pojedinac prebiva na području druge države članice ili treće zemlje, nadležna nacionalna tijela zatražit će pomoć nadležnog tijela države boravišta u skladu s nacionalnim zakonima i propisima. Države članice pomažu jedna drugoj u provedbi sigurnosnih istraga u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

7.

Ako je to dopušteno prema nacionalnim zakonima i propisima, NSA-i ili druga nadležna nacionalna tijela mogu provoditi istrage stranaca koji traže pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više. Standardi istrage moraju biti u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

8.

Lojalnost, vjerodostojnost i pouzdanost pojedinca utvrđuje se, u svrhu izdavanja PSC-a za pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više, sredstvima sigurnosne istrage. Nadležno nacionalno tijelo izrađuje opću procjenu na temelju nalaza takve sigurnosne istrage. Ni jedan pojedinačni negativni nalaz ne predstavlja nužno razlog za odbijanje PSC-a. Temeljni kriteriji koji se u tu svrhu koriste trebaju uključivati, u mjeri u kojoj je to moguće prema nacionalnim zakonima i propisima, ispitivanje je li pojedinac:

9.

Ako je potrebno i u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, financijska i medicinska pozadina pojedinca također se mogu smatrati važnima u sigurnosnoj istrazi.

10.

Ako je potrebno i u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, karakter, ponašanje i okolnosti supružnika, izvanbračnog partnera ili člana uže obitelji također se mogu smatrati važnima u sigurnosnoj istrazi.

11.

Prvi PSC za pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET temelji se na sigurnosnoj istrazi koja obuhvaća najmanje 5 godina ili razdoblje od 18. godine do danas, ovisno o tome što je kraće, a koja uključuje sljedeće:

12.

Prvi PSC za pristup podacima klasificiranim kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET temelji se na sigurnosnoj istrazi koja obuhvaća najmanje zadnjih 10 godina ili razdoblje od 18. godine do danas, ovisno o tome što je kraće. Ako se razgovori provode kako je navedeno u točki (e), istrage obuhvaćaju najmanje zadnjih 7 godina ili razdoblje od 18. godine do danas, ovisno o tome što je kraće. Uz kriterije navedene u gornjem stavku 8. istražuju se sljedeći elementi, u mjeri u kojoj je to moguće prema nacionalnim zakonima i propisima, prije odobrenja PSC-a za stupanj tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET; navedeni se elementi također mogu istražiti prije odobrenja PSC-a za stupanj tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET, kako je propisano nacionalnim zakonima i propisima:

13.

Ako je potrebno i u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, mogu se provesti dodatne istrage, kako bi se razradili svi važni podaci dostupni o pojedincu te potkrijepili ili opovrgnuli štetni podaci.

14.

Nakon izdavanja prvog PSC-a i uz uvjet da pojedinac ima neprekinuti radni staž u nacionalnoj administraciji ili GTV-u te stalnu potrebu za pristupom klasificiranim podacima EU-a, PSC se pregledava u svrhu obnove u vremenskim razmacima ne većim od 5 godina za uvjerenje o sigurnosnoj provjeri za stupanj tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET, odnosno 10 godina za uvjerenje o sigurnosnoj provjeri za stupanj tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL, počevši od datuma obavijesti o ishodu zadnje sigurnosne istrage na temelju koje je izdano uvjerenje. Sve sigurnosne istrage za obnovu PSC-a obuhvaćaju razdoblje od prethodne takve istrage.

15.

Za obnovu PSC-a istražuju se elementi opisani u stavcima 11. i 12.

16.

Zahtjevi za obnovu podnose se pravovremeno vodeći računa o vremenu potrebnom za sigurnosne istrage. Neovisno o tome, ako je nadležni NSA, ili drugo nadležno nacionalno tijelo, zaprimilo dotični zahtjev za obnovu i odgovarajući upitnik za sigurnosnu provjeru osobe prije isteka PSC-a i ako potrebne sigurnosne istrage još nisu završene, nadležno nacionalno tijelo može, ako je to dopušteno prema nacionalnim zakonima i propisima, produljiti valjanost postojećeg PSC-a za najviše 12 mjeseci. Ako na kraju razdoblja od 12 mjeseci sigurnosna istraga još nije završena, pojedincu se dodjeljuju dužnosti za koje nije potreban PSC.

17.

Za dužnosnike i druge službenike GTV-a, sigurnosno tijelo GTV-a popunjeni upitnik za sigurnosnu provjeru osobe prosljeđuje NSA-u države članice čiji je pojedinac državljanin sa zahtjevom da se provede sigurnosna istraga za stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a za koje će pojedinac trebati pristup.

18.

Ako GTV-u postanu poznati podaci važni za sigurnosnu istragu povezani s pojedincem koji se prijavio za EU PSC, GTV djelujući u skladu s mjerodavnim pravilima i propisima, o tome obavješćuje nadležni NSA.

19.

Po završetku sigurnosne istrage, nadležni NSA obavješćuje sigurnosno tijelo GTV-a o ishodu takve istrage koristeći standardni obrazac za korespondenciju koji propisuje Sigurnosni odbor.

20.

Sigurnosna istraga zajedno s dobivenim rezultatima podliježe mjerodavnim zakonima i propisima koji su na snazi u predmetnoj državi članici, uključujući one koji se odnose na žalbe. Odluke tijela za imenovanja GTV-a podliježu žalbama u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenih Uredbom (EEZ, Euratom, ECSC) br. 259/68 (1) (dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja”).

21.

Potvrdom na kojoj se temelji EU PSC, uz uvjet da ostane valjana, obuhvaćena su sva zaduženja predmetnog pojedinca u GTV-u ili Komisiji.

22.

Ako pojedinac ne započne službu u roku od 12 mjeseci od obavijesti o ishodu sigurnosne istrage upućene tijelu za imenovanja GTV-a ili ako prekid radnog staža pojedinca traje 12 mjeseci tijekom kojih nije zaposlen u GTV-u ili na položaju u nacionalnoj administraciji države članice, navedeni se ishod upućuje nadležnom NSA-u, kako bi potvrdio da je još uvijek valjan i primjeren.

23.

Ako GTV-u postanu poznati podaci o sigurnosnom riziku povezanom s pojedincem koji posjeduje valjani EU PSC, GTV, djelujući u skladu s mjerodavnim pravilima i propisima, obavješćuje nadležni NSA o tome. Ako NSA obavijesti GTV o povlačenju potvrde izdane u skladu sa stavkom 19.a za pojedinca koji posjeduje valjani EU PSC, tijelo za imenovanja GTV-a može zatražiti svako objašnjenje koje NSA može dati u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i propisima. Ako se štetni podaci potvrde, EU PSC se oduzima, a pojedincu se onemogućuje pristup klasificiranim podacima EU-a i uklanja ga se s položaja na kojem je takav pristup moguć ili na kojem bi mogao ugroziti sigurnost.

24.

Obavijest o svakoj odluci o oduzimanju EU PSC-a dužnosniku GTV-a ili drugom službeniku i, prema potrebi, razlozima takvog postupka upućuje se predmetnom pojedincu, koji može zatražiti saslušanje pred tijelom za imenovanja. Podaci koje je dostavio NSA podliježu mjerodavnim zakonima i propisima koji su na snazi u predmetnoj državi članici, uključujući one koji se odnose na žalbe. Odluke tijela za imenovanja GTV-a podliježu žalbama u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zapošljavanja.

25.

Nacionalni stručnjaci dodijeljeni GTV-u za položaj za koji je potreban EU PSC moraju prije no što preuzmu svoja zaduženja sigurnosnom tijelu GTV-a predočiti valjani nacionalni PSC za pristup klasificiranim podacima EU-a.

26.

Svaka država članica i GTV vodi evidenciju o nacionalnim PSC-ima i EU PSC-ima odobrenim za pristup klasificiranim podacima EU-a. Navedena evidencija mora sadržavati barem stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a do kojeg se pojedincu odobrava pristup (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više), datum odobrenja PSC-a i njegov rok valjanosti.

27.

Nadležno sigurnosno tijelo može izdati certifikat o sigurnosnoj provjeri osobe (PSCC) koji pokazuje stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a do kojeg se pojedincu može odobriti pristup (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više), datum valjanosti odgovarajućeg nacionalnog PSC-a za pristup klasificiranim podacima EU-a ili EU PSC-a i datum isteka samog certifikata.

28.

Pristup klasificiranim podacima EU-a za pojedince u državama članicama koji su propisno ovlašteni na temelju svojih funkcija određuje se u skladu s nacionalnim zakonima i propisima; takve se pojedince upućuje u njihove sigurnosne obveze u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a.

29.

Svi pojedinci kojima je odobren PSC u pisanom obliku potvrđuju da su razumjeli svoje obveze u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a i posljedice ugroze klasificiranih podataka EU-a. Država članica, odnosno GTV, čuva evidenciju o takvoj pisanoj potvrdi prema potrebi.

30.

Sve pojedince kojima je ovlašten pristup ili od kojih se zahtijeva postupanje s klasificiranim podacima EU-a na početku se upozorava, a zatim ih se periodično upućuje u sigurnosne prijetnje te su dužni odgovarajućim sigurnosnim tijelima odmah prijaviti svaki pokušaj približavanja ili aktivnost koju smatraju sumnjivom ili neuobičajenom.

31.

Sve pojedince koji prestanu obavljati dužnosti za koje je potreban pristup klasificiranim podacima EU-a upoznaje se s njihovim obvezama u pogledu s daljnje zaštite klasificiranih podataka EU-a, a ako je potrebno, to potvrđuju i u pisanom obliku.

32.

Ako je dopušteno prema nacionalnim zakonima i propisima, na temelju uvjerenja o sigurnosnoj provjeri osobe koje odobrava nadležno nacionalno tijelo države članice za pristup nacionalnim klasificiranim podacima nacionalnim se dužnosnicima, u ograničenom razdoblju do izdavanja nacionalnog PSC-a za pristup klasificiranim podacima EU-a, može omogućiti pristup klasificiranim podacima EU-a do jednakog stupnja tajnosti navedenog u tablici ekvivalentnosti u Dodatku B ako je takav privremeni pristup u interesu EU-a. NSA-i obavješćuju Sigurnosni odbor ako prema nacionalnim zakonima i propisima takav privremeni pristup klasificiranim podacima EU-a nije dopušten.

33.

Zbog hitnosti, ako je to propisno opravdano interesima službe i do završetka potpune sigurnosne istrage, tijelo za imenovanja GTV-a može, nakon savjetovanja s NSA-om države članice čije je pojedinac državljanin i ovisno o ishodu prethodnih provjera kojima se provjerava nepostojanje štetnih podataka, izdati privremeno ovlaštenje dužnosnicima GTV-a i drugim službenicima za pristup klasificiranim podacima EU-a za posebnu funkciju. Takva privremena ovlaštenja valjana su najviše 6 mjeseci i njima se ne dopušta pristup podacima klasificiranim kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET. Svi pojedinci kojima je izdano privremeno ovlaštenje u pisanom obliku potvrđuju da su razumjeli svoje obveze u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a i posljedice ugroze klasificiranih podataka EU-a. GTV čuva evidenciju o takvim pisanim potvrdama.

34.

Ako se pojedinac upućuje na položaj za koji je potreban PSC s jednim stupnjem tajnosti višim od PSC-a koji pojedinac trenutačno posjeduje, moguće je privremeno zaduženje uz uvjet da:

35.

Gore opisani postupak koristi se za jednokratni pristup klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti za jedan višim od onog za koji je pojedinac prošao sigurnosnu provjeru. Ovaj se postupak ne smije primjenjivati učestalo.

36.

U vrlo iznimnim okolnostima, kao što su misije u neprijateljskom okruženju ili u vrijeme povećanja međunarodne napetosti kada hitne mjere to zahtijevaju, posebno u svrhu spašavanja života, države članice i glavni tajnik mogu odobriti, ako je moguće u pisanom obliku, pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET pojedincima koji ne posjeduju potrebni PSC, uz uvjet da je takvo dopuštenje apsolutno nužno i da nema nikakve opravdane sumnje u lojalnost, vjerodostojnost i pouzdanost predmetnog pojedinca. Vodi se evidencija o takvom dopuštenju u kojoj su opisani podaci za koje je odobren pristup.

37.

U slučaju podataka klasificiranih kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET, hitni je pristup ograničen na državljane EU-a kojima je odobren pristup nacionalnom ekvivalentu podataka sa stupnjem tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET ili podacima klasificiranim kao SECRET UE/EU SECRET.

38.

Sigurnosni se odbor obavješćuje o slučajevima primjene postupka navedenog u stavcima 36. i 37.

39.

Ako su nacionalnim zakonima i propisima država članica propisana stroža pravila u pogledu privremenih ovlaštenja, privremenih zaduženja, jednokratnog pristupa ili hitnog pristupa pojedinaca klasificiranim podacima, postupci predviđeni u ovom odjeljku provode se samo u okviru ograničenja utvrđenih mjerodavnim nacionalnim zakonima i propisima.

40.

Sigurnosni odbor prima godišnje izvješće o primjeni postupaka navedenih u ovom odjeljku.

41.

U skladu sa stavkom 28., pojedinci upućeni na sudjelovanje na sastancima Vijeća ili pripremnih tijela Vijeća na kojima se raspravlja o podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više, mogu sudjelovati samo nakon potvrde PSC statusa pojedinca. Za izaslanike nadležna tijela prosljeđuju PSCC ili drugi dokaz o PSC-u Uredu za sigurnost GTV-a ili ga iznimno može predočiti predmetni izaslanik. Ako je to primjenljivo, može se koristiti konsolidirani popis imena s odgovarajućim dokazom o PSC-u.

42.

Ako je pojedincu koji zbog svojih dužnosti sudjeluje na sastancima Vijeća ili pripremnih tijela Vijeća iz sigurnosnih razloga oduzet PSC za pristup klasificiranim podacima EU-a, nadležno tijelo o tome obavješćuje GTV.

43.

Kada se zapošljavaju pojedinci u okolnostima u kojima mogu imati pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više, moraju proći odgovarajuću sigurnosnu provjeru i stalno imati pratnju.

44.

Kuriri, zaštitari i pratnja moraju proći sigurnosnu provjeru za odgovarajuću razinu ili drugu vrstu odgovarajuće istrage u skladu s nacionalnim zakonima ili propisima, mora ih se uputiti u sigurnosne postupke za zaštitu klasificiranih podataka EU-a i u njihove dužnosti povezane sa zaštitom takvih podataka koji su im povjereni.

1.

U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 8. U njemu se utvrđuju minimalni zahtjevi za fizičku zaštitu prostorija, zgrada, ureda, soba i drugih područja u kojima se postupa s klasificiranim podacima EU-a ili se čuvaju, uključujući područja u kojima je smješten KIS.

2.

Mjere fizičke sigurnosti namijenjene su sprečavanju neovlaštenog pristupa klasificiranim podacima EU-a tako da se:

3.

Mjere fizičke sigurnosti odabiru se na temelju procjene prijetnje koju provode nadležna tijela. GTV i države članice primjenjuju proces upravljanja rizicima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a u svojim prostorijama, kako bi osigurali razinu fizičke zaštite razmjernu procijenjenim rizicima. U procesu upravljanja rizicima u obzir se uzimaju svi važni čimbenici, a posebno:

4.

Primjenjujući koncept dubinske obrane, nadležno sigurnosno tijelo određuje odgovarajuću kombinaciju mjera fizičke zaštite koje će se provesti. One mogu uključivati jednu ili više sljedećih mjera:

5.

Nadležno tijelo može biti ovlašteno za provođenje pretrage prilikom ulaska i izlaska s ciljem odvraćanja od neovlaštenog unosa materijala ili neovlaštenog odnošenja klasificiranih podataka EU-a iz prostorija ili zgrada.

6.

Ako postoji opasnost od uvida u klasificirane podatke EU-a, čak i slučajno, poduzimaju se odgovarajuće mjere za suzbijanje opasnosti.

7.

Za nove se objekte zahtjevi u pogledu fizičke sigurnosti i njihove funkcionalne specifikacije definiraju u okviru planiranja i projektiranja objekata. U postojećim se objektima zahtjevi u pogledu fizičke sigurnosti provode u najvećoj mogućoj mjeri.

8.

Pri nabavi opreme (kao što su sigurnosni spremnici, uništavači papira, brave za vrata, elektronički sustavi za kontrolu pristupa, IDS, sustavi uzbunjivanja) za fizičku zaštitu klasificiranih podataka EU-a, nadležno sigurnosno tijelo osigurava da oprema ispunjava odobrene tehničke norme i minimalne zahtjeve.

9.

Tehničke specifikacije opreme koja se koristi za fizičku zaštitu klasificiranih podataka EU-a navedene su u sigurnosnim smjernicama koje odobrava Sigurnosni odbor.

10.

Sigurnosni se sustavi pregledavaju u pravilnim vremenskim razmacima, a oprema se redovito održava. Radovi održavanja u skladu su s ishodom inspekcija, kako bi se osigurao daljnji optimalni rad opreme.

11.

Učinkovitost pojedinačnih sigurnosnim mjera i cjelokupnog sigurnosnog sustava ponovno se ocjenjuje tijekom svake inspekcije.

12.

Za fizičku zaštitu klasificiranih podataka EU-a utvrđene su dvije vrste fizički zaštićenih područja ili njihovih nacionalnih ekvivalenata:

U ovoj Odluci svako upućivanje na administrativne zone i sigurnosne zone, uključujući tehnički zaštićene sigurnosne zone, smatra se i upućivanjem na njihove nacionalne ekvivalente.

13.

Nadležno sigurnosno tijelo određuje da određeno područje ispunjava zahtjeve te ga se stoga može odrediti kao administrativnu zonu, sigurnosnu zonu ili tehnički zaštićenu sigurnosnu zonu.

14.

Za administrativne zone:

15.

Za sigurnosne zone:

16.

Ako ulazak u sigurnosnu zonu praktički predstavlja izravan pristup klasificiranim podacima sadržanim u toj zoni, primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:

17.

Sigurnosne zone zaštićene od prisluškivanja označene su kao tehnički zaštićene sigurnosne zone. Primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:

18.

Neovisno o točki (d) stavka 17., prije uporabe u zonama u kojima se održavaju sastanci ili obavlja posao koji uključuje podatke klasificirane kao SECRET UE/EU SECRET ili više i u kojima je prijetnja klasificiranim podacima EU-a ocijenjena kao visoka, sve komunikacijske uređaje i električnu ili elektroničku opremu najprije ispituje nadležno sigurnosno tijelo s ciljem sprečavanja slučajnog ili nedopuštenog prijenosa razumljivih podataka pomoću takve opreme izvan perimetra sigurnosne zone.

19.

Sigurnosne zone u kojima nema osoblja na dužnosti 24 sata dnevno pregledavaju se, prema potrebi, na kraju redovnog radnog vremena i u nasumičnim vremenskim razmacima izvan redovnog radnog vremena, osim ako je postavljen IDS.

20.

Sigurnosne zone i tehnički zaštićene sigurnosne zone mogu se uspostaviti privremeno unutar administrativne zone za tajne sastanke ili u druge slične svrhe.

21.

Za svaku se sigurnosnu zonu sastavljaju sigurnosno-operativni postupci kojima se određuju:

22.

Unutar sigurnosnih zona moraju biti izgrađeni trezori. Nadležno sigurnosno tijelo odobrava zidove, podove, stropove, prozore i vrata koja se mogu zaključati, a koji osiguravaju zaštitu jednaku sigurnosnom spremniku odobrenom za čuvanje klasificiranih podataka EU-a istog stupnja tajnosti.

23.

S klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED može se postupati:

24.

Klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED čuvaju se u primjerenom zaključanom uredskom namještaju u administrativnoj ili sigurnosnoj zoni. Privremeno se mogu čuvati izvan sigurnosne ili administrativne zone uz uvjet da se imatelj obvezao poštovati kompenzacijske mjere utvrđene u sigurnosnim uputama koje izdaje nadležno sigurnosno tijelo.

25.

S klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET može se postupati:

26.

Klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET čuvaju se u sigurnosnoj zoni u sigurnosnom spremniku ili trezoru.

27.

S klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET postupa se u sigurnosnoj zoni.

28.

Klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET čuvaju se u sigurnosnoj zoni uz jedan od sljedećih uvjeta:

29.

Pravila kojima se uređuje prijevoz klasificiranih podataka EU-a izvan fizički zaštićenih područja određena su u Prilogu III.

30.

Nadležno sigurnosno tijelo određuje postupke za upravljanje ključevima i postavkama kombinacija za urede, sobe, trezore i sigurnosne spremnike. Takvi postupci predstavljaju zaštitu od neovlaštenog pristupa.

31.

Postavke kombinacija pamti najmanji mogući broj pojedinaca koji ih moraju znati. Postavke kombinacija za sigurnosne spremnike i trezore u kojima se čuvaju klasificirani podaci EU-a mijenjaju se:

1.

U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 9. U njemu se utvrđuju upravne mjere za kontrolu klasificiranih podataka EU-a tijekom njihova životnog ciklusa, kako bi se pružila pomoć u odvraćanju, otkrivanju i oporavku od namjerne ili slučajne ugroze ili gubitka takvih podataka.

2.

Podaci se klasificiraju ako je potrebna zaštita u pogledu njihove tajnosti.

3.

Onaj od kojeg potječu klasificirani podaci EU-a odgovoran je za utvrđivanje stupnja tajnosti u skladu s odgovarajućim smjernicama za klasifikaciju te za početno širenje podataka.

4.

Stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a određuje se u skladu s člankom 2. stavkom 2. i pozivom na sigurnosnu politiku koja se odobrava u skladu s člankom 3. stavkom 3.

5.

Stupanj tajnosti mora biti jasno i pravilno naveden, bez obzira na to jesu li klasificirani podaci EU-a u papirnatom, usmenom, elektroničkom ili nekom drugom obliku.

6.

Pojedinačni dijelovi određenog dokumenta (npr. stranice, stavci, odjeljci, prilozi, dodaci i privici) mogu zahtijevati drugačiju klasifikaciju te stoga moraju biti označeni na odgovarajući način, uključujući dijelove pohranjene u elektroničkom obliku.

7.

Cjelokupni stupanj tajnosti dokumenta ili spisa mora biti barem jednako visok kao njegova komponenta s najvišim stupnjem tajnosti. Ako se uređuju podaci iz različitih izvora, konačni se proizvod pregledava kako bi se utvrdio njegov cjelokupni stupanj tajnosti, budući da mu se može odrediti viši stupanj tajnosti od onog koji imaju njegovi sastavni dijelovi.

8.

Ako je to moguće, dokumenti koji sadrže dijelove s različitim stupnjevima tajnosti strukturiraju se tako da se dijelovi s različitim stupnjevima tajnosti mogu lako utvrditi i prema potrebi odvojiti.

9.

Stupanj tajnosti pisma ili napomene koja uključuje privitke mora biti jednak najvišem stupnju tajnosti njezinih privitaka. Onaj od kojeg podaci potječu jasno navodi koji je stupanj tajnosti pisma ili napomene kada se odvoji od privitaka koristeći odgovarajuće oznake, npr.:

CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL

Bez privitka/privitaka RESTREINT UE/EU RESTRICTED

10.

Uz jednu od oznaka stupnja tajnosti navedenih u članku 2. stavku 2. klasificirani podaci EU-a mogu nositi dodatne oznake kao što su:

11.

Mogu se koristiti standardizirane skraćene oznake stupnja tajnosti kojima se navodi stupanj tajnosti pojedinačnih stavaka u tekstu. Kratice ne zamjenjuju potpunu oznaku stupnja tajnosti.

12.

U klasificiranim podacima EU-a mogu se koristiti sljedeće standardne kratice kojima se označuje stupanj tajnosti odjeljaka ili dijelova teksta kraćih od jedne stranice:

13.

Prilikom stvaranja klasificiranog dokumenta EU-a:

14.

Ako se stavak 13. ne može primijeniti na klasificirane podatke EU-a, poduzimaju se druge odgovarajuće mjere u skladu sa sigurnosnim smjernicama koje se utvrđuju u skladu s člankom 6. stavkom 2.

15.

U trenutku njihova stvaranja onaj od kojeg podaci potječu navodi, ako je to moguće, a posebno za podatke klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED, može li se stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a smanjiti, odnosno mogu li se oni deklasificirati na određeni datum ili nakon određenog događaja.

16.

GTV redovito pregledava klasificirane podatke EU-a u svom posjedu, kako bi utvrdio primjenjuje li se još uvijek stupanj tajnosti. GTV uspostavlja sustav za pregled stupnja tajnosti upisanih klasificiranih podataka EU-a koji potječu od njega najmanje svakih 5 godina. Takav pregled nije neophodan ako je onaj od kojeg podaci potječu na početku naveo da će se stupanj tajnosti podataka automatski smanjiti ili da će se podaci deklasificirati te ako su podaci u skladu s tim označeni.

17.

Za svaki se organizacijski subjekt u sklopu GTV-a i nacionalnih administracija država članica u kojem se postupa s klasificiranim podacima EU-a određuje odgovorni registar, kako bi se osiguralo postupanje s klasificiranim podacima EU-a u skladu s ovom Odlukom. Registri se uspostavljaju kao sigurnosne zone kako je određeno u Prilogu II.

18.

Za potrebe ove Odluke, upis u sigurnosne svrhe (dalje u tekstu „upis”) znači primjenu postupaka za bilježenje životnog ciklusa materijala, uključujući njegovo širenje i uništavanje.

19.

Svi materijali klasificirani kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i više upisuju se u određene registre kada stignu u organizacijski subjekt ili iz njega odlaze.

20.

Središnji registar u sklopu GTV-a čuva evidenciju o svim klasificiranim podacima koje su Vijeće i GTV objavili trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, te o svim klasificiranim podacima primljenim od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija.

21.

U slučaju KIS-a, postupak upisa provodi se kroz procese unutar samog KIS-a.

22.

Vijeće odobrava sigurnosnu politiku o upisu klasificiranih podataka EU-a u sigurnosne svrhe.

23.

U državama članicama i GTV-u određuje se registar koji djeluje kao središnje tijelo za primanje i slanje podataka klasificiranih kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET. Prema potrebi, mogu se odrediti podregistri za postupanje s takvim podacima u svrhu njihova upisa.

24.

Takvi podregistri ne smiju izravno prenositi dokumente klasificirane kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET u druge podregistre istog središnjeg registra za podatke klasificirane kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET ili izvan njega bez izričitog pisanog odobrenja potonjeg.

25.

Dokumenti klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET ne smiju se umnožavati ili prevoditi bez prethodne pisane suglasnosti onog od kojeg podaci potječu.

26.

Ako onaj od kojeg potječu dokumenti klasificirani kao SECRET UE/EU SECRET ili niže nije odredio upozorenja u pogledu umnožavanja ili prijevoda, takve se dokumente može umnožavati ili prevoditi prema uputi imatelja.

27.

Sigurnosne mjere primjenljive na izvorni dokument primjenjuju se i na njegove preslike i prijevode.

28.

Prijenos klasificiranih podataka EU-a podliježe zaštitnim mjerama određenim u stavcima od 30. do 40. Ako se klasificirani podaci prenose na elektroničkim medijima i neovisno o članku 9. stavku 4., zaštitne mjere navedene u nastavku mogu se dopuniti odgovarajućim tehničkim protumjerama koje je propisalo nadležno sigurnosno tijelo, kako bi se umanjio rizik od gubitka ili ugroze.

29.

Nadležna sigurnosna tijela u GTV-u i državama članicama izdaju upute o prijenosu klasificiranih podataka EU-a u skladu s ovom Odlukom.

30.

Klasificirani podaci EU-a koji se prenose unutar zgrade ili kompleksa zgrada moraju biti pokriveni, kako bi se spriječilo promatranje njihova sadržaja.

31.

Podaci klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET prenose se unutar zgrade ili kompleksa zgrada u zaštićenoj omotnici na kojoj je navedeno samo ime adresata.

32.

Klasificirani podaci EU-a koji se prenose između zgrada ili prostorija unutar EU-a zapakirani su tako da su zaštićeni od neovlaštenog otkrivanja.

33.

Podaci klasificirani kao SECRET UE/EU SECRET prenose se unutar EU-a na jedan od sljedećih načina:

U slučaju prijenosa iz jedne države članice u drugu, odredbe točke (c) ograničene su na podatke do stupnja tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL.

34.

Materijal klasificiran kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET (npr. oprema ili strojevi) koji se ne može prenositi sredstvima navedenim u stavku 33., prevoze komercijalni prijevoznici kao teret u skladu s Prilogom V.

35.

Podaci klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET prenose se između zgrada ili prostorija unutar EU-a po vojnom, vladinom ili diplomatskom kuriru, ovisno o slučaju.

36.

Klasificirani podaci koji se iz EU-a prenose na državno područje treće zemlje zapakirani su tako da su zaštićeni od neovlaštenog otkrivanja.

37.

Podaci klasificirani kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET prenose se iz EU-a na državno područje treće zemlje na jedan od sljedećih načina:

38.

Prijenos podataka klasificiranih kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET koje je EU objavio trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji udovoljava odgovarajućim odredbama sporazuma o sigurnosti podataka ili administrativnog dogovora u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom (a) ili (b).

39.

Podaci klasificirani kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED mogu se također prenositi poštanskom službom ili komercijalnom kurirskom službom.

40.

Podaci klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET prenose se iz EU-a na državno područje treće zemlje po vojnom ili diplomatskom kuriru.

41.

Klasificirani dokumenti EU-a koji više nisu potrebni mogu se uništiti ne dovodeći u pitanje mjerodavna pravila i propise o arhiviranju.

42.

Dokumente koji podliježu upisu u skladu s člankom 9. stavkom 2. uništava odgovorni registar prema uputi imatelja ili nadležnog tijela. Očevidnici i drugi podaci o upisu ažuriraju se u skladu s tim.

43.

Dokumenti klasificirani kao SECRET UE/EU SECRET ili TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET uništavaju se u nazočnosti svjedoka koji je prošao sigurnosnu provjeru najmanje za stupanj tajnosti dokumenta koji se uništava.

44.

Tajnik i svjedok, ako je potrebna nazočnost potonjeg, potpisuju potvrdu o uništavanju koja se pohranjuje u registru. Registar čuva potvrde o uništavanju dokumenata klasificiranih kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET najmanje 10 godina, a dokumenata klasificiranih kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET najmanje 5 godina.

45.

Klasificirani dokumenti, uključujući dokumente klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED, uništavaju se na načine koji ispunjavaju odgovarajuće norme EU-a ili jednake norme ili koje su odobrile države članice u skladu s nacionalnim tehničkim normama radi sprečavanja rekonstrukcije u cijelosti ili djelomično.

46.

Računalni nosači podataka koji su se koristili za klasificirane podatke EU-a uništavaju se u skladu sa stavkom 36. Priloga IV.

47.

Pojam „inspekcija” koristi se dalje u tekstu za označivanje:

s ciljem ocjenjivanja učinkovitosti provedenih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

48.

Inspekcije se provode kako bi se, između ostalog:

49.

Prije završetka svake kalendarske godine Vijeće za sljedeću godinu donosi program inspekcija predviđen u točki (c) članka 15. stavka 1. Stvarni datumi svake inspekcije određuju se u dogovoru s predmetnom agencijom ili tijelom EU-a, državom članicom, trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom.

50.

Inspekcije se provode s ciljem provjere mjerodavnih pravila, propisa i postupaka u subjektu koji se pregledava te kako bi se provjerilo jesu li prakse subjekta u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima utvrđenim ovom Odlukom i odredbama kojima se uređuje razmjena klasificiranih podataka s tim subjektom.

51.

Inspekcije se provode u dvije faze. Prije same inspekcije organizira se, prema potrebi, pripremni sastanak s predmetnim subjektom. Nakon pripremnog sastanka inspekcijski tim, u dogovoru s navedenim subjektom, utvrđuje detaljan program inspekcije kojim su obuhvaćena sva područja sigurnosti. Inspekcijski tim ima pristup svim lokacijama na kojima se postupa s klasificiranim podacima EU-a, a posebno registrima i točkama pristupa KIS-u.

52.

Inspekcije u nacionalnim administracijama država članica provode se u nadležnosti zajedničkog inspekcijskog tima GTV-a/Komisije u potpunoj suradnji s dužnosnicima subjekta koji se pregledava.

53.

Inspekcije trećih zemalja i međunarodnih organizacija provode se u nadležnosti zajedničkog inspekcijskog tima GTV-a/Komisije u potpunoj suradnji s dužnosnicima treće zemlje ili međunarodne organizacije koja se pregledava.

54.

Inspekcije agencija i tijela EU-a uspostavljenih na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a, kao i Europola i Eurojusta, provodi Ured za sigurnost GTV-a uz pomoć stručnjaka NSA-a na čijem se državnom području agencija ili tijelo nalazi. Može se uključiti Uprava za sigurnost Europske komisije (ECSD) ako redovito razmjenjuje klasificirane podatke EU-a s predmetnom agencijom ili tijelom.

55.

Za inspekcije agencija i tijela EU-a uspostavljenih na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a, kao i Europola i Eurojusta te trećih zemalja i međunarodnih organizacija, traži se pomoć i doprinos stručnjaka NSA-a u skladu s detaljnim rješenjima koje je dogovorio Sigurnosni odbor.

56.

Na kraju inspekcije pregledanom se subjektu predstavljaju glavni zaključci i preporuke. Nakon toga sigurnosno tijelo GTV-a (Ured za sigurnost) odgovorno je za sastavljanje izvješća o inspekciji. Ako su predložene korektivne mjere i preporuke, doneseni se zaključci moraju dovoljno detaljno potkrijepiti u izvješću. Izvješće se prosljeđuje odgovarajućem tijelu pregledanog subjekta.

57.

Za inspekcije provedene u nacionalnim administracijama država članica:

Sigurnosno tijelo GTV-a (Ured za sigurnost) odgovorno je za pripremu redovitog izvješća u kojem se ističu lekcije naučene iz inspekcija provedenih u državama članicama u određenom razdoblju i koje pregledava Sigurnosni odbor.

58.

Izvješće o posjetima trećim zemljama i međunarodnim organizacijama za procjenu stanja distribuira se Sigurnosnom odboru i ECSD-u. Izvješće je klasificirano najmanje kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED. Sve korektivne radnje provjeravaju se tijekom sljedećeg posjeta te se o njima izvješćuje Sigurnosni odbor.

59.

Izvješća o inspekcijama agencija i tijela EU-a uspostavljenih na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a, kao i Europola i Eurojusta, distribuiraju se članovim Sigurnosnog odbora i ECSD-u. Nacrt izvješća o inspekcijama prosljeđuje se predmetnoj agenciji ili tijelu koje provjerava točnost činjenica te sadrži li izvješće podatke sa stupnjem tajnosti višim od RESTREINT UE/EU RESTRICTED. Sve korektivne radnje provjeravaju se tijekom sljedećeg posjeta te se o njima izvješćuje Sigurnosni odbor.

60.

Sigurnosno tijelo GTV-a provodi redovite inspekcije organizacijskih subjekata GTV-a u svrhe utvrđene u stavku 48.

61.

Sigurnosno tijelo GTV-a (Ured za sigurnost) sastavlja i ažurira sigurnosnu inspekcijsku kontrolnu listu stavki koje se provjeravaju tijekom inspekcije. Kontrolna se lista prosljeđuje Sigurnosnom odboru.

62.

Podaci za popunjavanje kontrolnih lista dobivaju se tijekom inspekcije posebno od rukovodstva za sigurnost pregledanog subjekta. Nakon što je popunjena detaljnim odgovorima, kontrolna se lista klasificira u dogovoru s pregledanim subjektom. Ona ne čini dio izvješća o inspekciji.

1.

U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 10.

2.

Sljedeća svojstva i pojmovi IA-a bitni su za sigurnost i pravilno funkcioniranje aktivnosti u KIS-u:

3.

Odredbe navedene u nastavku čine osnovu sigurnosti svakog KIS-a u kojem se postupa s klasificiranim podacima EU-a. Detaljni zahtjevi za provedbu ovih odredaba određeni su u sigurnosnim politikama i sigurnosnim smjernicama za IA.

4.

Upravljanje sigurnosnim rizicima sastavni je dio definiranja, razvoja, rada i održavanja KIS-a. Upravljanje rizicima (procjena, postupanje, prihvaćanje i obavješćivanje) je proces koji se ponavlja i provodi zajedno s predstavnicima vlasnika sustava, tijela za projekte, operativnih tijela i tijela za sigurnosno odobrenje uz primjenu provjerenog, transparentnog i potpuno razumljivog procesa procjene rizika. Područje primjene KIS-a i njegovih sastavnih dijelova mora biti jasno određeno od samog početka procesa procjene rizika.

5.

Nadležna tijela pregledavaju moguće prijetnje KIS-u i održavaju ažurirane i točne procjene prijetnji koje odražavaju trenutačno radno okruženje. Neprestano ažuriraju svoje znanje o pitanjima osjetljivosti i periodično pregledavaju procjene osjetljivosti, kako bi držala korak s promjenljivim okruženjem informacijskih tehnologija (IT).

6.

Cilj postupanja s rizicima je primjena skupa sigurnosnih mjera koja će rezultirati zadovoljavajućom ravnotežom između zahtjeva imatelja, troškova i preostalog sigurnosnog rizika.

7.

Posebni zahtjevi, opseg i stupanj detalja koje je odredio nadležni SAA za akreditaciju KIS-a razmjerni su procijenjenom riziku, uzimajući u obzir važne čimbenike, uključujući stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa u KIS-u. Akreditacija uključuje službenu izjavu o preostalom riziku koju daje odgovorno tijelo i time prihvaća preostali rizik.

8.

Osiguravanje sigurnosti je zahtjev koji je na snazi tijekom cijelog životnog ciklusa KIS-a, od njegova pokretanja do povlačenja iz uporabe.

9.

Uloga i međudjelovanje svakog činioca uključenog u KIS u pogledu njegove sigurnosti određuju se za svaku fazu životnog ciklusa.

10.

Svaki KIS, uključujući njegove tehničke i netehničke sigurnosne mjere, podliježe sigurnosnom testiranju tijekom procesa akreditacije, kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti i provjerilo je li ispravno proveden, integriran i konfiguriran.

11.

Sigurnosne procjene, inspekcije i pregledi provode se periodično tijekom rada i održavanja KIS-a i ako nastupe izvanredne okolnosti.

12.

Sigurnosna dokumentacija za KIS razrađuje se tijekom životnog ciklusa KIS-a kao sastavni dio procesa upravljanja promjenama i konfiguracijom.

13.

GTV i države članice surađuju na razvoju najbolje prakse za zaštitu klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa u KIS-u. U smjernicama za najbolje prakse navedene su tehničke, fizičke, organizacijske i postupovne sigurnosne mjere za KIS koje su dokazano učinkovite u suzbijanju navedenih prijetnji i osjetljivosti.

14.

Zaštita klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa u KIS-u oslanja se na iskustvo koje su subjekti uključeni u IA stekli unutar i izvan EU-a.

15.

Širenje i naknadna provedba najboljih praksi pomaže u postizanju jednake razine sigurnosti za različite KIS-e kojima upravljaju GTV i države članice i u kojima se postupa s klasificiranim podacima EU-a.

16.

Kako bi se ublažio rizik za KIS, provodi se niz tehničkih i netehničkih sigurnosnih mjera organiziranih kao višestruki slojevi obrane. Navedeni slojevi uključuju:

(a)   odvraćanje: sigurnosne mjere namijenjene odvraćanju bilo kojeg neprijatelja od planiranja napada na KIS;

(b)   sprečavanje: sigurnosne mjere namijenjene ometanju ili zaustavljanju napada na KIS;

(c)   otkrivanje: sigurnosne mjere namijenjene otkrivanju pojave napada na KIS;

(d)   otpornost: sigurnosne mjere namijenjene ograničavanju učinka napada na najmanji skup podataka ili sastavnih dijelova KIS-a i sprečavanju daljnje štete; i

(e)   oporavak: sigurnosne mjere namijenjene ponovnoj uspostavi sigurne situacije za KIS.

Stupanj strogoće takvih sigurnosnih mjera određuje se nakon procjene rizika.

17.

Nadležna tijela osiguravaju mogućnost odgovaranja na incidente koji mogu prelaziti organizacijske i državne granice s ciljem koordinacije odgovora i razmjene podataka o navedenim incidentima i povezanim rizicima (sposobnost odgovora na izvanredne situacije u području računarstva).

18.

S ciljem izbjegavanja nepotrebnih rizika provode se samo bitne funkcionalnosti, uređaji i usluge, kako bi se zadovoljili operativni zahtjevi.

19.

Korisnicima KIS-a i automatiziranim procesima daju se pristup, povlastice ili ovlaštenja koja su im potrebna za obavljanje zadataka, kako bi se ograničila svaka šteta nastala kao rezultat nezgoda, pogrešaka ili neovlaštene uporabe resursa KIS-a.

20.

Postupci upisa koje provodi KIS provjeravaju se, prema potrebi, u okviru procesa akreditacije.

21.

Svijest o rizicima i raspoloživim sigurnosnim mjerama prva je linija obrane sigurnosti KIS-a. Cjelokupno osoblje uključeno u životni ciklus KIS-a, uključujući imatelje, mora posebno razumjeti:

22.

Kako bi se osiguralo razumijevanje odgovornosti u pogledu sigurnosti, obrazovanje o IA-u i obuka za podizanje svijesti o IA-u obvezni su za cjelokupno uključeno osoblje, uključujući više rukovodstvo i korisnike KIS-a.

23.

Potreban stupanj povjerenja u sigurnosne mjere, definiran kao razina sigurnosti, određuje se nakon ishoda procesa procjene rizika i u skladu s mjerodavnim sigurnosnim politikama i sigurnosnim smjernicama.

24.

Razina sigurnosti provjerava se uporabom međunarodno priznatih ili nacionalno odobrenih procesa i metodologija. Navedeno prvenstveno uključuje ocjenjivanje, kontrole i reviziju.

25.

Kriptografske proizvode za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ocjenjuje i odobrava nacionalni CAA države članice.

26.

Prije no što ih se preporuči Vijeću ili glavnom tajniku za odobravanje u skladu s člankom 10. stavkom 6., takvi kriptografski proizvodi moraju uspješno proći drugo ocjenjivanje koje provodi odgovarajuće kvalificirano tijelo (AQUA) države članice koje nije uključeno u projektiranje ili proizvodnju opreme. Stupanj detalja potreban u drugom ocjenjivanju ovisi o najvišem predviđenom stupnju tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji će se štiti navedenim proizvodima. Vijeće odobrava sigurnosnu politiku za ocjenjivanje i odobravanje kriptografskih proizvoda.

27.

Ako je opravdano posebnim operativnim razlozima, Vijeće ili glavni tajnik mogu, prema potrebi i na preporuku Sigurnosnog odbora, ukinuti zahtjeve iz stavaka 25. i 26. i dati privremeno odobrenje za određeno razdoblje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 10. stavku 6.

28.

AQUA je CAA države članice koja je, na temelju kriterija koje je utvrdilo Vijeće, ovlaštena za provođenje drugog ocjenjivanja kriptografskih proizvoda za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

29.

Vijeće odobrava sigurnosnu politiku za kvalifikaciju i odobravanje nekriptografskih proizvoda za IT sigurnost.

30.

Neovisno o odredbama ove Odluke, ako je slanje klasificiranih podataka EU-a ograničeno na sigurnosne zone, mogu se koristiti distribucija u nešifriranom obliku ili šifriranje na nižoj razini na temelju ishoda procesa upravljanja rizicima i ovisno o odobrenju SAA-a.

31.

Za potrebe ove Odluke međusobno povezivanje znači izravno povezivanje dvaju ili više IT sustava u svrhu razmjene podataka i drugih informacijskih resursa (npr. komunikacije) u jednom ili više smjerova.

32.

KIS sa svim međusobno povezanim IT sustavima postupa kao da su nepouzdani i provodi mjere zaštite s ciljem kontrole razmjene klasificiranih podataka.

33.

Za svako međusobno povezivanje KIS-a s drugim IT sustavom moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi:

34.

Nema međusobnog povezivanja između akreditiranog KIS-a i nezaštićene ili javne mreže, osim ako KIS ima odobreni BPS instaliran u tu svrhu između KIS-a i nezaštićene ili javne mreže. Sigurnosne mjere za takvo međusobno povezivanje pregledava nadležni IAA i odobrava nadležni SAA.

Ako se nezaštićena ili javna mreža koristi isključivo za prijenos i ako su podaci kodirani pomoću kriptografskog proizvoda odobrenog u skladu s člankom 10., takvo se povezivanje ne smatra međusobnim povezivanjem.

35.

Zabranjeno je izravno ili kaskadno međusobno povezivanje KIS-a s akreditacijom za postupanje s podacima klasificiranim kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET s nezaštićenom ili javnom mrežom.

36.

Mediji za pohranu podataka uništavaju se u skladu s postupcima koje je odobrilo nadležno sigurnosno tijelo.

37.

Mediji za pohranu podataka ponovno se koriste, njihov se stupanj tajnosti smanjuje ili se deklasificiraju u skladu sa sigurnosnom politikom koja se utvrđuje u skladu s člankom 6. stavkom 1.

38.

Neovisno o odredbama ove Odluke, dolje opisani posebni postupci mogu se primjenjivati u izvanrednoj situaciji kao, na primjer, u vrijeme prijeteće ili stvarne krize, sukoba, rata ili u izvanrednim operativnim okolnostima.

39.

Klasificirani podaci EU-a mogu se slati pomoću kriptografskih proizvoda odobrenih za niži stupanj tajnosti ili bez kodiranja uz suglasnost nadležnog tijela ako bi zbog bilo kakve odgode mogla nastati šteta koja je, jasno, veća od štete uzrokovane otkrivanjem klasificiranih podataka i ako:

40.

Klasificirani podaci preneseni u okolnostima navedenim u stavku 38. nemaju nikakve oznake ili pokazatelje prema kojima se razlikuju od podataka koji nisu klasificirani ili koji se mogu zaštiti raspoloživim kriptografskim proizvodom. Primatelja se bez odgode obavješćuje o stupnju tajnosti drugim sredstvima.

41.

Ako se primjenjuje stavak 38., nadležnom se tijelu i Sigurnosnom odboru podnosi naknadno izvješće.

42.

U državama članicama i GTV-u utvrđuju se sljedeće funkcije IA-a. Navedene funkcije ne zahtijevaju pojedinačne organizacijske subjekte. One imaju odvojene mandate. Međutim, navedene funkcije te njihove pripadajuće odgovornosti mogu se kombinirati ili integrirati u isti organizacijski subjekt ili podijeliti na različite organizacijske subjekte uz uvjet da se spriječi pojava unutarnjih sukoba interesa.

43.

IAA je odgovoran za:

44.

Tijelo za TEMPEST (TA) odgovorno je za osiguravanje usklađenosti KIS-a s politikama i smjernicama za TEMPEST. Ono odobrava TEMPEST protumjere za instalacije i proizvode za zaštitu klasificiranih podataka EU-a do određenog stupnja tajnosti u njihovu operativnom okruženju.

45.

Tijelo za odobravanje kriptomaterijala (CAA) odgovorno je za osiguravanje usklađenosti kriptografskih proizvoda s nacionalnom kriptografskom politikom ili kriptografskom politikom Vijeća. Ono daje odobrenja za kriptografske proizvode za zaštitu klasificiranih podataka EU-a do određenog stupnja tajnosti u njihovu operativnom okruženju. U pogledu država članica CAA je dodatno odgovoran za ocjenjivanje kriptografskih proizvoda.

46.

Tijelo za distribuciju kriptomaterijala (CDA) odgovorno je za:

47.

Za svaki je sustav SAA odgovoran za:

48.

SAA GTV-a odgovoran je za akreditaciju svih KIS-a koji rade u nadležnosti GTV-a.

49.

Nadležni SAA države članice odgovoran je za akreditaciju KIS-a i njegovih sastavnih dijelova koji rade u nadležnosti države članice.

50.

Zajednički odbor za sigurnosnu akreditaciju (SAB) odgovoran je za akreditaciju KIS-a u nadležnosti tijela za sigurnosnu akreditaciju GTV-a i tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica. Sastavljen je od predstavnika SAA-a iz svake države članice, a u njegovu radu sudjeluje predstavnik tijela za sigurnosnu akreditaciju Komisije. Drugi subjekti s čvorovima na KIS-u pozivaju se na sudjelovanje kada se raspravlja o navedenom sustavu.

SAB-om predsjeda predstavnik tijela za sigurnosnu akreditaciju GTV-a. SAB donosi odluke konsenzusom predstavnika SAA-a u institucijama, država članicama i drugim subjektima s čvorovima na KIS-u. O svojim aktivnostima periodično izvješćuje Sigurnosni odbor i obavješćuje ga o svim izjavama o akreditaciji.

51.

Za svaki sustav operativno tijelo za IA odgovorno je za:

1.

U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 11. U njemu se utvrđuju opće sigurnosne odredbe koje se primjenjuju na gospodarske ili druge subjekte u pregovorima prije sklapanja ugovora i tijekom životnog ciklusa ugovora koje sklopi GTV.

2.

Vijeće odobrava politiku o gospodarskoj sigurnosti kojom se posebno detaljno opisuju zahtjevi povezani s FSC-ima, pismima o sigurnosnim aspektima (SAL), posjetima, slanju i prijenosu klasificiranih podataka EU-a.

3.

Prije pokretanja natječaja ili sklapanja ugovora, GTV kao tijelo za ugovaranje određuje stupanj tajnosti svakog podataka koji će se dati ponuditeljima i ugovarateljima, kao i stupanj tajnosti svakog podatka koji će stvoriti ugovaratelj. U tu svrhu GTV priprema SCG koji će se koristiti za izvršenje ugovora.

4.

Za određivanje stupnja tajnosti različitih elemenata klasificiranog ugovora primjenjuju se sljedeća načela:

5.

U SAL-u su opisani sigurnosni zahtjevi specifični za ugovor. Prema potrebi, SAL sadrži SCG i čini sastavni dio klasificiranog ugovora ili podugovora.

6.

SAL sadrži odredbe kojima se od ugovaratelja i/ili podugovaratelja zahtijeva poštovanje minimalnih standarda utvrđenih ovom Odlukom. Nepoštovanje minimalnih standarda može predstavljati dovoljan razlog za prekid ugovora.

7.

Ovisno o opsegu programa ili projekata koji uključuju pristup klasificiranim podacima EU-a, postupanje s njima ili njihovo čuvanje, tijelo za ugovaranje određeno za upravljanje programom ili projektom može pripremiti poseban sigurnosni naputak za program/projekt (PSI). PSI zahtijeva odobrenje NSA-a/DSA-a države članice ili bilo kojeg drugog nadležnog sigurnosnog tijela koje sudjeluje u programu/projektu i može sadržavati dodatne sigurnosne zahtjeve.

8.

FSC odobrava NSA ili DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo države članice kako bi naznačio da, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, gospodarski ili drugi subjekt može zaštititi klasificirane podatke EU-a s odgovarajućim stupnjem tajnosti (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET) unutar svojih objekata. Predočuje se GTV-u, kao tijelu za ugovaranje, prije nego što se ugovaratelju ili podugovaratelju ili mogućem ugovaratelju ili podugovaratelju dostave klasificirani podaci EU-a ili mu se odobri pristup njima.

9.

Prilikom izdavanja FSC-a nadležni NSA ili DSA kao minimum:

10.

Prema potrebi, GTV, kao tijelo za ugovaranje, obavješćuje odgovarajući NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo o tome da je potreban FSC u fazi prije sklapanja ugovora ili za izvršenje ugovora. FSC ili PSC je potreban u fazi prije sklapanja ugovora ako se klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET moraju dostaviti tijekom procesa nadmetanja.

11.

Tijelo za ugovaranje ne sklapa klasificirani ugovor s najboljim ponuditeljem prije nego što primi potvrdu od NSA-a/DSA-a ili bilo kojeg drugog nadležnog sigurnosnog tijela države članice u kojoj je predmetni ugovaratelj ili podugovaratelj registriran da je, prema potrebi, izdan odgovarajući FSC.

12.

NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo koje je izdalo FSC obavješćuje GTV kao tijelo za ugovaranje o promjenama koje utječu na FSC. Za podugovor se na odgovarajući način obavješćuje NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo.

13.

Ako nadležni NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo ukine FSC, GTV kao tijelo za ugovaranje ima dovoljan razlog za prekid klasificiranog ugovora ili isključivanje ponuditelja iz nadmetanja.

14.

Ako se klasificirani podaci EU-a dostave ponuditelju u fazi prije sklapanja ugovora, poziv za podnošenje ponude mora sadržavati odredbu kojom se ponuditelja koji ne dostavi ponudu ili ne bude izabran obvezuje na vraćanje svih klasificiranih dokumenata unutar određenog vremenskog razdoblja.

15.

Nakon sklapanja klasificiranog ugovora ili podugovora, GTV, kao tijelo za ugovaranje, obavješćuje NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo ugovaratelja ili podugovaratelja o sigurnosnim odredbama klasificiranog ugovora.

16.

Kada se takvi ugovori prekidaju, GTV, kao tijelo za ugovaranje (i/ili NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo, prema potrebi, za podugovor), odmah obavješćuje NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo države članice u kojoj je registriran ugovaratelj ili podugovaratelj.

17.

U pravilu se od ugovaratelja ili podugovaratelja zahtijeva da po prestanku klasificiranog ugovora ili podugovora tijelu za ugovaranje vrati sve klasificirane podatke EU-a u njegovu posjedu.

18.

Posebne odredbe za raspolaganje klasificiranim podacima EU-a tijekom izvršenja ugovora ili nakon njegova prestanka utvrđuju se u SAL-u.

19.

Ako je ugovaratelj ili podugovaratelj ovlašten za zadržavanje klasificiranih podataka EU-a po prestanku ugovora, ugovaratelj ili podugovaratelj dužan je i dalje poštovati minimalne standarde sadržane u ovoj Odluci te štititi tajnost klasificiranih podataka EU-a.

20.

Uvjeti uz koje ugovaratelj može sklopiti podugovor određuju se u pozivu za podnošenje ponude i ugovoru.

21.

Ugovaratelj je dužan od GTV-a, kao tijela za ugovaranje, pribaviti dopuštenje prije podugovaranja bilo kojeg dijela klasificiranog ugovora. Ne može se sklopiti podugovor s gospodarskim ili drugim subjektima registriranim u državi koja nije članica EU-a i koja nije sklopila sporazum o sigurnosti podataka s EU-om.

22.

Ugovaratelj je odgovoran i osigurava da su sve aktivnosti podugovaranja poduzete u skladu s minimalnim standardima utvrđenim ovom Odlukom i ne smije dostavljati klasificirane podatke EU-a podugovaratelju bez prethodne pisane suglasnosti tijela za ugovaranje.

23.

Što se tiče klasificiranih podataka EU-a koje je stvorio ili s kojima postupa ugovaratelj ili podugovaratelj, tijelo za ugovaranje ostvaruje prava koja pripadaju onom od kojeg podaci potječu.

24.

Ako GTV, ugovaratelji ili podugovaratelji trebaju pristup podacima klasificiranim kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET u prostorijama jednih ili drugih za izvršenje klasificiranog ugovora, posjeti se organiziraju u dogovoru s predmetnim NSA-om/DSA-om ili bilo kojim drugim nadležnim sigurnosnim tijelom. Međutim, u kontekstu posebnih projekata, NSA/DSA može također dogovoriti postupak za izravnu organizaciju takvog posjeta.

25.

Svi posjetitelji moraju imati odgovarajući PSC te nužnost pristupa podacima za pristup klasificiranim podacima EU-a povezanim s ugovorom s GTV-om.

26.

Posjetiteljima se omogućava pristup samo klasificiranim podacima EU-a koji se odnose na svrhu njihova posjeta.

27.

Što se tiče slanja klasificiranih podataka EU-a elektroničkim sredstvima, primjenjuju se odgovarajuće odredbe članka 10. i Priloga IV.

28.

Što se tiče prijenosa klasificiranih podataka EU-a, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Priloga III. u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

29.

Za prijevoz klasificiranih podataka kao tereta primjenjuju se sljedeća načela prilikom određivanja sigurnosnih mjera:

30.

Klasificirani se podaci EU-a prenose ugovarateljima i podugovarateljima smještenim u trećim zemljama u skladu sa sigurnosnim mjerama dogovorenim između GTV-a, kao tijela za ugovaranje, i NSA-a/DSA-a predmetne treće zemlje u kojoj je ugovaratelj registriran.

31.

GTV kao tijelo za ugovaranje prema potrebi ima pravo, u suradnji s NSA-om/DSA-om države članice, obavljati posjete objektima ugovaratelja/podugovaratelja na temelju ugovornih odredaba kako bi provjerio jesu li uspostavljene odgovarajuće sigurnosne mjere za zaštitu klasificiranih podataka EU-a sa stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED u skladu sa zahtjevima iz ugovora.

32.

U mjeri u kojoj je to potrebno prema nacionalnim zakonima i propisima, GTV, kao tijelo za ugovaranje, obavješćuje NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo o ugovorima ili podugovorima koji sadrže podatke klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

33.

FSC ili PSC za ugovaratelje ili podugovaratelje i njihovo osoblje nije potreban za ugovore sklopljene s GTV-om koji sadrže podatke klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

34.

GTV, kao tijelo za ugovaranje, ispituje odgovore na poziv za sudjelovanje u natječaju za ugovore koji zahtijevaju pristup podacima klasificiranim kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED, neovisno o bilo kojem zahtjevu povezanom s FSC-om ili PSC-om prema nacionalnim zakonima i propisima.

35.

Uvjeti pod kojima ugovaratelj može sklopiti podugovor moraju biti u skladu sa stavkom 21.

36.

Ako ugovor uključuje postupanje s podacima klasificiranim kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED u KIS-u kojim upravlja ugovaratelj, GTV, kao tijelo za ugovaranje, osigurava da su u ugovoru ili svakom podugovoru navedeni neophodni tehnički i upravni zahtjevi u pogledu akreditacije KIS-a razmjerni procijenjenom riziku, uzimajući u obzir sve važne čimbenike. Tijelo za ugovaranje i nadležni NSA/DSA dogovaraju područje primjene akreditacije takvog KIS-a.

1.

U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 12.

2.

Ako Vijeće utvrdi postojanje dugoročne potrebe za razmjenom klasificiranih podataka,

u skladu s člankom 12. stavkom 2. i odjeljcima III. i IV. na temelju preporuke Sigurnosnog odbora.

3.

Ako se klasificirani podaci EU-a izrađeni za potrebe operacije ZSOP-a dostavljaju trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama koje sudjeluju u takvoj operaciji i ako ne postoji ni jedan od okvira iz stavka 2., u skladu s odjeljkom V. razmjena klasificiranih podataka EU-a s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom koja sudjeluje u operaciji uređuje se:

4.

U nedostatku okvira iz stavaka 2. i 3. i ako je donesena odluka o objavi klasificiranih podataka EU-a trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji iznimno i ad hoc u skladu s odjeljkom VI., od predmetne se treće zemlje ili međunarodne organizacije traže pisana jamstva kojima se osigurava zaštita svih klasificiranih podataka EU-a objavljenih trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima navedenim u ovoj Odluci.

5.

Sporazumima o sigurnosti podataka utvrđuju se osnovna načela i minimalni standardi kojima se uređuje razmjena klasificiranih podataka između EU-a i treće zemlje ili međunarodne organizacije.

6.

Sporazumima o sigurnosti podataka predviđena je tehnička organizacija provedbe koju dogovaraju Ured za sigurnost GTV-a, ECSD i nadležno sigurnosno tijelo predmetne treće zemlje ili međunarodne organizacije. Pri takvoj se organizaciji uzima u obzir razina zaštite predviđena sigurnosnim propisima, strukturama i postupcima uspostavljenim u predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Organizaciju provedbe odobrava Sigurnosni odbor.

7.

Ni jedan se klasificirani podatak EU-a ne smije razmjenjivati elektroničkim sredstvima, osim ako je to izričito predviđeno sporazumom o sigurnosti podataka ili tehničkom organizacijom provedbe.

8.

Sporazumima o sigurnosti podataka predviđeno je da se prije razmjene klasificiranih podataka prema sporazumu Ured za sigurnost GTV-a i ECSD suglase da stranka primateljica može na odgovarajući način zaštititi i čuvati dostavljene joj podatke.

9.

Kada Vijeće sklopi sporazum o sigurnosti podataka, kod svake se stranke određuje registar kao glavna točka ulaska i izlaska za razmjenu klasificiranih podataka.

10.

Kako bi se ocijenila učinkovitost sigurnosnih propisa, struktura i postupaka u predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, Ured za sigurnost GTV-a zajedno s ECSD-om i u međusobnom dogovoru s predmetnom državom članicom ili međunarodnom organizacijom organizira posjete za procjenu stanja. Takvi posjeti za procjenu stanja provode se u skladu s odgovarajućim odredbama Priloga III. i tijekom njih se ocjenjuju:

11.

Tim koji provodi posjet za procjenu stanja u ime EU-a procjenjuje jesu li sigurnosni propisi i postupci u predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji primjereni za zaštitu klasificiranih podataka EU-a s određenim stupnjem tajnosti.

12.

Nalazi takvih posjeta navode se u izvješću na temelju kojeg Sigurnosni odbor određuje najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati u papirnatom obliku, a prema potrebi u elektroničkom, s predmetnom trećom strankom, kao i sve posebne uvjete kojima se uređuje razmjena s navedenom strankom.

13.

Mora se učiniti sve kako bi se organizirao posjet predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji za potpunu procjenu sigurnosti prije no što Sigurnosni odbor odobri organizaciju provedbe, kako bi se utvrdila priroda i učinkovitost uspostavljenog sigurnosnog sustava. Međutim, ako to nije moguće, Sigurnosni odbor prima što potpunije izvješće od Ureda za sigurnost GTV-a na temelju raspoloživih podataka, kojim se Sigurnosni odbor obavješćuje o primjenljivim sigurnosnim propisima i načinu na koji je sigurnost organizirana u predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji.

14.

Sigurnosni odbor može odlučiti da se do ispitivanja ishoda posjeta za procjenu stanja ne objavljuju nikakvi klasificirani podaci EU-a ili da se mogu objavljivati podaci do određenog stupnja tajnosti ili može utvrditi druge posebne uvjete kojima se uređuje objavljivanje klasificiranih podataka EU-a predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Ured za sigurnost GTV-a o tome obavješćuje predmetnu treću zemlju ili međunarodnu organizaciju.

15.

U međusobnom dogovoru s predmetnom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, Ured za sigurnost GTV-a u pravilnim vremenski razmacima provodi prateći posjet radi procjene stanja, kako bi provjerio ispunjavaju li uspostavljene mjere i dalje dogovorene minimalne standarde.

16.

Nakon stupanja sporazuma o sigurnosti podataka na snagu i nakon razmjene podataka s predmetnom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, Sigurnosni odbor može odlučiti promijeniti najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati u papirnatom obliku ili elektroničkim sredstvima, a posebno s obzirom na bilo koji prateći posjet za procjenu stanja.

17.

Ako postoji dugoročna potreba za razmjenom podataka čiji stupanj tajnosti u pravilu nije viši od RESTREINT UE/EU RESTRICTED s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom i ako je Sigurnosni odbor utvrdio da predmetna stranka nema dovoljno razvijen sigurnosni sustav za sklapanje sporazuma o sigurnosti podataka, glavni tajnik može, uz uvjet da Vijeće to odobri, sklopiti administrativni dogovor s nadležnim tijelima predmetne treće zemlje ili međunarodne organizacije.

18.

Ako je zbog hitnih operativnih razloga potrebno brzo uspostaviti okvir za razmjenu klasificiranih podataka, Vijeće iznimno može odlučiti o sklapanju administrativnog dogovora za razmjenu podataka višeg stupnja tajnosti.

19.

Administrativni dogovor u pravilu ima oblik razmjene pisama.

20.

Prije stvarne objave klasificiranih podataka EU-a predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji provodi se posjet za procjenu stanja iz stavka 10. i prosljeđuje se izvješće Sigurnosnom odboru za koje on mora utvrditi da je zadovoljavajuće. Međutim, ako postoje iznimni razlozi za hitnu razmjenu klasificiranih podataka te ako je Vijeću skrenuta pozornost na njih, klasificirani se podaci EU-a mogu objaviti uz uvjet da je učinjeno sve kako bi se takav posjet radi procjene stanja proveo što je prije moguće.

21.

Nijedan klasificirani podatak EU-a ne smije se razmjenjivati elektroničkim sredstvima, osim ako je tako izričito navedeno u administrativnom dogovoru.

22.

Okvirnim sporazumima o sudjelovanju uređuje se sudjelovanje trećih zemalja ili međunarodnih organizacija u operacijama ZSOP-a. Takvi sporazumi uključuju odredbe o objavi klasificiranih podataka EU-a izrađenih za potrebe operacija ZSOP-a trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama koje u njima sudjeluju. Najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati je RESTREINT UE/EU RESTRICTED za civilne misije ZSOP-a i CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL za vojne operacije ZSOP-a, osim ako je drukčije utvrđeno odlukom kojom se određuje svaka operacija ZSOP-a.

23.

Ad hoc sporazumi o sudjelovanju sklopljeni za određenu operaciju ZSOP-a uključuju odredbe o objavi klasificiranih podataka EU-a izrađenih za potrebe navedene operacije trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja u njoj sudjeluje. Najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati je RESTREINT UE/EU RESTRICTED za civilne operacije ZSOP-a i CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL za vojne operacije ZSOP-a, osim ako je drukčije utvrđeno odlukom kojom se određuje svaka operacija ZSOP-a.

24.

Ad hoc administrativni dogovori o sudjelovanju treće zemlje ili međunarodne organizacije u određenoj operaciji ZSOP-a mogu obuhvaćati, između ostalog, objavu klasificiranih podataka EU-a izrađenih za potrebe operacije navedenoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Takvi se ad hoc administrativni dogovori sklapaju u skladu s postupcima navedenim u stavcima 17. i 18. odjeljka IV. Najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati je RESTREINT UE/EU RESTRICTED za civilne operacije ZSOP-a i CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL za vojne operacije ZSOP-a, osim ako je drukčije utvrđeno odlukom kojom se određuje svaka operacija ZSOP-a.

25.

Prije provedbe odredaba o objavi klasificiranih podataka EU-a u smislu stavaka 22., 23. i 24. nije potrebna organizacija provedbe ili posjet za procjenu stanja.

26.

Ako država domaćin na čijem se državnom području provodi operacija ZSOP-a nema na snazi sporazum o sigurnosti podataka ili administrativni dogovor s EU-om za razmjenu klasificiranih podataka, u slučaju posebne ili neodgodive operativne potrebe može se uspostaviti ad hoc administrativni dogovor. Navedena je mogućnost predviđena odlukom kojom se utvrđuje operacija ZSOP-a. Klasificirani podaci EU-a objavljeni u takvim okolnostima ograničeni su na podatke izrađene za potrebe operacije ZSOP-a i imaju stupanj tajnosti ne viši od RESTREINT UE/EU RESTRICTED. U okviru takvog ad hoc administrativnog dogovora država domaćin obvezuje se zaštiti klasificirane podatke EU-a u skladu s minimalnim standardima koji nisu ništa manje strogi od standarda utvrđenih ovom Odlukom.

27.

Odredbama o klasificiranim podacima koje će se uključiti u okvirne sporazume o sudjelovanju, ad hoc sporazume o sudjelovanju i ad hoc administrativne dogovore iz stavaka od 22. do 24. predviđeno je da predmetna treća zemlja ili međunarodna organizacija osigurava da će njezino osoblje dodijeljeno bilo kojoj operaciji štititi klasificirane podatke EU-a u skladu sa sigurnosnim propisima Vijeća i daljnjim smjernicama koje izdaju nadležna tijela, uključujući zapovjedni lanac operacije.

28.

Ako EU i sudjelujuća treća zemlja ili međunarodna organizacija naknadno sklope sporazum o sigurnosti podataka, sporazum o sigurnosti podataka zamjenjuje svaki okvirni sporazum o sudjelovanju, ad hoc sporazum o sudjelovanju ili ad hoc administrativni dogovor u pogledu razmjene klasificiranih podataka EU-a i postupanja s njima.

29.

Na temelju okvirnog sporazuma o sudjelovanju, ad hoc sporazuma o sudjelovanju ili ad hoc administrativnog dogovora nije dopuštena razmjena klasificiranih podataka EU-a elektroničkim sredstvima s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, osim ako je izričito navedeno u predmetnom sporazumu ili dogovoru.

30.

Klasificirani podaci EU-a izrađeni za potrebe operacije ZSOP-a mogu se otkriti osoblju koje je treća zemlja ili međunarodna organizacija dodijelila predmetnoj operaciji u skladu sa stavcima od 22. do 29. Kada se takvo osoblje ovlašćuje za pristup klasificiranim podacima EU-a u prostorijama ili KIS-u operacije ZSOP-a, primjenjuju se mjere (uključujući vođenje evidencije o otkrivenim klasificiranim podacima EU-a) za ublažavanje rizika od gubitka ili ugroze. Takve su mjere određene u odgovarajućim dokumentima o planiranju ili misijama.

31.

Ako nije uspostavljen okvir u skladu s odjeljcima od III. do V. i ako Vijeće ili jedno od njegovih pripremnih tijela utvrdi iznimnu potrebu za objavljivanjem klasificiranih podataka EU-a trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, GTV:

32.

Ako Sigurnosni odbor izda preporuku u korist objavljivanja klasificiranih podataka EU-a, pitanje se upućuje Odboru stalnih predstavnika (COREPER-u) koji donosi odluku o objavi.

33.

Ako preporuka Sigurnosnog odbora nije u korist objavljivanja klasificiranih podataka EU-a:

34.

Ako se smatra primjerenim i uz uvjet da vlasnik podataka da prethodnu pisanu suglasnost, COREPER može odlučiti da se klasificirani podaci mogu objaviti samo djelomično ili samo ako se prije toga smanji njihov stupanj tajnosti ili ako se deklasificiraju ili ako se podaci za objavu pripreme bez upućivanja na izvor ili izvorni stupanj tajnosti EU-a.

35.

Nakon odluke o objavljivanju klasificiranih podataka EU-a, GTV prosljeđuje predmetni dokument s oznakom mogućnosti objavljivanja na kojoj je navedena treća zemlja ili međunarodna organizacija kojoj je dokument objavljen. Prije ili nakon stvarnog objavljivanja predmetna treća stranka obvezuje se u pisanom obliku da će štititi primljene klasificirane podatke EU-a u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima navedenim u ovoj Odluci.

36.

Ako postoji okvir u skladu sa stavkom 2. za razmjenu klasificiranih podataka s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, Vijeće donosi odluku kojom ovlašćuje glavnog tajnika za objavljivanje klasificiranih podataka EU-a, u skladu s načelom suglasnosti onog od kojeg podaci potječu, predmetnoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji.

37.

Ako postoji okvir u skladu sa stavkom 3. za razmjenu klasificiranih podataka s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, glavni se tajnik ovlašćuje za objavljivanje klasificiranih podataka EU-a, u skladu s odlukom kojom se utvrđuje operacija ZSOP-a i načelom suglasnosti onog od kojeg podaci potječu.

38.

Glavni tajnik može delegirati takva ovlaštenja na više dužnosnike GTV-a ili druge osobe pod njegovom nadležnošću.

„akreditacija” znači proces koji rezultira službenom izjavom tijela za sigurnosnu akreditaciju (SAA-a) o odobrenju sustava za rad s određenim stupnjem tajnosti, u posebno sigurnom načinu rada u svom radnom okruženju i uz prihvatljiv stupanj rizika, uz pretpostavku da je proveden odobreni skup tehničkih, fizičkih, organizacijskih i postupovnih sigurnosnih mjera,

„sredstvo” znači sve što je od vrijednosti organizaciji, njezine poslovne aktivnosti i njihova neprekidnost, uključujući informacijske resurse koji podupiru misiju organizacije,

„životni ciklus KIS-a” znači cjelokupno trajanje postojanja KIS-a, što uključuje pokretanje, koncept, planiranje, analizu zahtjeva, projektiranje, razvoj, ispitivanje, provedbu, rad, održavanje i stavljanje izvan pogona,

„klasificirani ugovor” znači ugovor sklopljen između GTV-a i ugovaratelja za isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga, a čije izvršenje zahtijeva ili uključuje pristup klasificiranim podacima EU-a ili njihovo stvaranje,

„klasificirani podugovor” znači ugovor sklopljen između ugovaratelja GTV-a i drugog ugovaratelja (tj. podugovaratelja) za isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga, a čije izvršenje zahtijeva ili uključuje pristup klasificiranim podacima EU-a ili njihovo stvaranje,

„komunikacijski i informacijski sustav” (KIS) – vidjeti članak 10. stavak 2.,

„ugovaratelj” znači pojedinac ili pravni subjekt koji ima pravnu sposobnost za ugovorno obvezivanje,

„kriptografski materijal (kriptomaterijal)” znači kriptografski algoritmi, kriptografski hardverski i softverski moduli i proizvodi, uključujući detalje o provedbi te povezanu dokumentaciju i materijale u vezi s ključevima,

„operacija ZSOP-a” znači vojna ili civilna operacija upravljanja u kriznim situacijama uspostavljena na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a,

„deklasifikacija” znači uklanjanje svakog stupnja tajnosti,

„dubinska obrana” znači primjena niza sigurnosnih mjera organiziranih kao višestruki slojevi obrane,

„zaduženo sigurnosno tijelo” (DSA) znači tijelo odgovorno nacionalnom sigurnosnom tijelu (NSA) države članice koje je odgovorno za obavješćivanje gospodarskih i drugih subjekata o nacionalnoj politici u pogledu svih pitanja gospodarske sigurnosti te za usmjeravanje i pružanje pomoći u njezinoj provedbi. Funkciju DSA-a može obavljati NSA ili bilo koje drugo nadležno tijelo,

„dokument” znači svi zabilježeni podaci bez obzira na njihov fizički oblik ili karakteristike,

„smanjenje stupnja tajnosti” znači smanjenje razine stupnja tajnosti,

„klasificirani podaci EU-a” – vidjeti članak 2. stavak 1.,

„uvjerenje o sigurnosnoj provjeri pravne osobe” (FSC) znači administrativno utvrđivanje koje provodi NSA ili DSA da, sa stajališta sigurnosti, pravna osoba može pružiti odgovarajuću razinu zaštite klasificiranim podacima EU-a određenog stupnja tajnosti te da je njezino osoblje koje traži pristup klasificiranim podacima EU-a prošlo odgovarajuću sigurnosnu provjeru i da je upućeno u odgovarajuće sigurnosne zahtjeve potrebne za pristup klasificiranim podacima EU-a i njihovu zaštitu,

„postupanje” s klasificiranim podacima EU-a znači sve moguće radnje kojima klasificirani podaci EU-a mogu biti izloženi tijekom svog životnog ciklusa. Ono obuhvaća njihovo stvaranje, obradu, prijenos, smanjenje stupnja tajnosti, deklasificiranje i uništavanje. U pogledu KIS-a ono također obuhvaća njihovo prikupljanje, prikaz, slanje i čuvanje,

„imatelj” znači propisno ovlašteni pojedinac s utvrđenom nužnošću pristupa podacima koji je u posjedu klasificiranog podatka EU-a te je prema tome odgovoran za njegovu zaštitu,

„gospodarski ili drugi subjekt” znači subjekt uključen u isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga; to može biti gospodarski, komercijalni, uslužni, znanstveni, istraživački, obrazovni ili razvojni subjekt ili samozaposlena osoba,

„gospodarska sigurnost” – vidjeti članak 11. stavak 1.,

„informacijska sigurnost” – vidjeti članak 10. stavak 1.,

„međusobno povezivanje” – vidjeti Prilog IV. stavak 31.,

„upravljanje klasificiranim podacima” – vidjeti članak 9. stavak 1.,

„materijal” znači svaki dokument ili dio stroja ili opreme, bilo da je proizveden ili u procesu proizvodnje,

„onaj od kojeg podaci potječu” znači institucija, agencija ili tijelo EU-a, država članica, treća zemlja ili međunarodna organizacija u čijoj su nadležnosti stvoreni i/ili u strukture EU-a uvedeni klasificirani podaci,

„sigurnost osoba” – vidjeti članak 7. stavak 1.,

„uvjerenje o sigurnosnoj provjeri osobe” (PSC) znači jedno ili oboje od sljedećeg:

„certifikat o sigurnosnoj provjeri osobe” (PSCC) znači certifikat koji izdaje nadležno tijelo i kojim se utvrđuje da je pojedinac prošao sigurnosnu provjeru i da ima valjani nacionalni ili EU PSC te koji pokazuje stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a do kojeg se pojedincu može odobriti pristup (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više), datum valjanosti odgovarajućeg PSC-a i datum isteka samog certifikata,

„fizička sigurnost” – vidjeti članak 8. stavak 1.,

„sigurnosni naputak za program/projekt” (PSI) znači popis sigurnosnih postupaka koji se primjenjuju na određeni program/projekt s ciljem standardizacije sigurnosnih postupaka. Može se izmijeniti tijekom programa/projekta,

„upis” – vidjeti Prilog III. stavak 18.,

„preostali rizik” znači rizik koji ostaje nakon provedbe sigurnosnih mjera, uz uvjet da se ne mogu suzbiti sve prijetnje i ukloniti sve osjetljivosti,

„rizik” znači mogućnost da će određena prijetnja iskoristiti unutarnje i vanjske osjetljivosti organizacije ili bilo kojeg od sustava koje organizacija koristi i pri tome uzrokovati štetu organizaciji i njezinoj materijalnoj i nematerijalnoj imovini. Mjeri se kao kombinacija vjerojatnosti pojave prijetnje i njezina učinka,

„pismo o sigurnosnim aspektima” (SAL) znači skup posebnih ugovornih uvjeta koji izdaje tijelo za ugovaranje, a koji čini sastavni dio klasificiranog ugovora koji uključuje pristup klasificiranim podacima EU-a ili njihovo stvaranje i kojim se utvrđuju sigurnosni zahtjevi ili oni elementi ugovora za koje je potrebna sigurnosna zaštita,

„vodič za stupnjeve tajnosti” (SCG) znači dokument u kojem su opisani klasificirani elementi programa ili ugovora te navedeni primjenljivi stupnjevi tajnosti. SCG se može proširivati tijekom trajanja programa ili ugovora, a elementi podataka mogu se ponovno klasificirati ili se može smanjiti njihov stupanj tajnosti; ako postoji SCG, on čini dio SAL-a,

„sigurnosna istraga” znači istražni postupci koje provodi nadležno tijelo države članice u skladu s nacionalnim zakonima i propisima s ciljem dobivanja jamstva da ne postoji ništa štetno zbog čega se pojedincu ne bi odobrio nacionalni ili EU PSC za pristup klasificiranim podacima EU-a do određenog stupnja tajnosti (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više),

„sigurnosni način rada” znači definiranje uvjeta pod kojima KIS radi na temelju klasifikacije podataka s kojima se u njemu postupa i razina provjere, službenih odobrenja pristupa i nužnosti pristupa korisnika podacima. Postoje četiri načina rada za postupanje s klasificiranim podacima ili njihovo slanje: namjenski način rada, način rada u sustavu visoke sigurnosti, segmentirani način rada i višerazinski način rada:

„proces upravljanja sigurnosnim rizicima” znači cjelokupni proces prepoznavanja, kontrole i smanjenja nesigurnih događaja koji mogu utjecati na sigurnost organizacije ili bilo kojeg od sustava koje organizacija koristi. Njime su obuhvaćene sve aktivnosti povezane s rizicima, uključujući procjenu, postupanje, prihvaćanje i obavješćivanje,

„TEMPEST” znači istraživanje, proučavanje i kontrola štetnog elektromagnetskog zračenja i mjere za njegovo suzbijanje,

„prijetnja” znači mogući uzrok neželjenog incidenta koji može rezultirati štetom za organizaciju ili bilo koji od sustava koje organizacija koristi; takve prijetnje mogu bili slučajne ili namjerne (zlonamjerne), a karakteriziraju ih prijeteći elementi, mogući ciljevi i načini napada,

„osjetljivost” znači slabost bilo koje vrste koju može iskoristiti jedna ili više prijetnji. Osjetljivost može biti propust ili se može odnositi na slabost u kontrolama u smislu njihove snage, cjelovitosti ili dosljednosti i može biti tehničke, postupovne, fizičke, organizacijske ili operativne prirode.