11/Sv. 119

HR

Službeni list Europske unije

131

L 338/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je, nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Uredbom (EZ) br. 1312/98 od 24. lipnja 1998. (2) uvelo konačne antidampinške pristojbe („početne mjere”) na uvoz užadi od sintetičkih vlakana podrijetlom iz Indije. Uvedene razine pristojbe za jednog su proizvođača uvoznika iz Indije bile 53 %, a za sav ostali uvoz iz Indije („dotična zemlja”) bile su 82 %.

(2)

Nakon revizije po isteku mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne Uredbe („prethodna revizija nakon isteka mjera”), Vijeće je zadržalo te mjere prema Uredbi (EZ) br. 1736/2004 od 4. listopada 2004. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz užadi od sintetičkih vlakana podrijetlom iz Indije (3).

(3)

Zahtjev za reviziju nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne Uredbe podnio je 4. svibnja 2009. Odbor za vezu industrija proizvodnje konopa, uzica i mrežastih proizvoda EU-a (Eurocord) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 50 % ukupne proizvodnje užadi od sintetičkih vlakana u Uniji.

(4)

Zahtjev za reviziju temeljio se na razlozima da bi istek mjera vjerojatno za posljedicu imao ponavljanje dampinga i štetu industriji Unije.

(5)

Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjera, Komisija je 7. listopada 2009. putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u Službenom listu Europske unije  (4) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije po isteku mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(6)

Ispitni postupak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvatio je razdoblje između 1. listopada 2008. i 30. rujna 2009. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje između 1. siječnja 2006. i kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

(7)

Komisija je službeno obavijestila poznate proizvođače iz Unije, izvoznike i proizvođače izvoznike u dotičnoj zemlji, predstavnike dotične zemlje, uvoznike te udruženje korisnika na koje se navedeno odnosi o pokretanju postupka revizije nakon isteka mjera.

(8)

Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile, te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(9)

S obzirom na očito veliki broj proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika u Indiji, smatralo se primjerenim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati treba li koristiti odabir uzoraka. Da bi se odlučilo je li odabir uzoraka neophodan i, ako jest, da bi se izabrao uzorak, gornje stranke bile su zamoljene da se jave unutar 15 dana od početka revizija i dostave Komisiji podatke zahtijevane u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Ukupno se odazvalo pet proizvođača iz Indije, od kojih je dvoje iz iste skupine, i dostavilo tražene podatke u roku te izrazilo želju da ih se uključi u uzorak. Četiri od pet navedenih trgovačkih društava proizvodilo je i izvozilo dotični proizvod na tržište Unije tijekom RRIP-a. Peto trgovačko društvo, međutim, nije izvozilo dotični proizvod na tržište Unije tijekom RRIP-a. Svih pet trgovačkih društava smatralo se društvima koja su surađivala te su uzeti u obzir za odabir uzorka. Razina suradnje iz Indije, tj. postotak izvoza trgovačkih društava iz Indije u Uniju u usporedbi sa cjelokupnim izvozom iz Indije u Uniju nije se mogao izračunati jer je ukupni izvoz u Uniju tijekom RRIP-a koji je prijavilo pet trgovačkih društava koja su surađivala bio značajno viši od obujma koji je zabilježio Eurostat za sav uvoz iz Indije zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 21. do 23.

(11)

Uzorak je odabran u suglasnosti s indijskim vlastima i uključivao je četiri trgovačka društva koja su prijavila izvoznu prodaju u Uniju. Dva od četiri trgovačka društva u uzorku bila su povezana. Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku surađivao samo jedan proizvođač izvoznik i on trenutačno podliježe individualnoj antidampinškoj pristojbi. Također se podsjeća da u prethodnoj reviziji nakon isteka mjere nijedan od proizvođača izvoznika nije surađivao te su, u skladu s odredbama iz članka 18. stavka 1. Osnovne uredbe, nalazi temeljeni na dostupnim činjenicama.

(12)

Osamnaest proizvođača iz Unije (svih petnaest podnositelja pritužbe i još tri proizvođača koji zajedno predstavljaju 78 % ukupne proizvodnje Unije) pružili su tražene podatke i pristali da ih se uključi u uzorak. Na temelju podataka primljenih od proizvođača iz Unije koji su surađivali, Komisija je odabrala uzorak od pet proizvođača iz Unije koji predstavljaju približno 40 % industrije Unije, kako je definirano u uvodnoj izjavi 40., i oko pola prodaje svih proizvođača iz Unije koji su surađivali s nepovezanim kupcima u Uniji. Uzorak je odabran na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje i zemljopisne pokrivenosti proizvođača u Uniji koje bi se objektivno moglo ispitati tijekom raspoloživog vremena. Jedan od pet proizvođača iz Unije u uzorku započeo je s radom u razmatranom razdoblju tako da podaci o njemu nisu korišteni u analizi kretanja pokazatelja štete kako bi se izbjegli poremećaji u tim kretanjima. Međutim, brojke ostala četiri proizvođača iz Unije u uzorku koje su se koristite u analizi tih kretanja ostale su reprezentativne.

(13)

Komisija je poslala upitnike pet proizvođača iz Unije u uzorku kao i četirima proizvođačima izvoznicima iz Indije u uzorku.

(14)

Odgovori na upitnik primljeni su od svih pet proizvođača iz Unije u uzorku. Od četiri proizvođača izvoznika iz Indije jedan je prestao surađivati dok su ostala tri (od čega su dva povezana) odgovorila na upitnik u zadanom roku. Zato se konačno uzorak proizvođača izvoznika iz Indije sastojao od ta tri indijska trgovačka društva koja su odgovorila na upitnik.

(15)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala neophodnima za određivanje nastavka ili vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete te za utvrđivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(16)

Dotični proizvod isti je kao proizvod iz početnog ispitnog postupka i definira se kako slijedi: Konopi, uzice, užad i kabeli, bez obzira jesu li pleteni ili nepleteni, impregnirani ili neimpregnirani, prevučeni, prekriveni ili obloženi gumom ili plastičnom masom, od polietilena ili polipropilena, osim konopa za vezanje ili zamatanje, vrijednosti više od 50 000 deciteksa (5 g/m), te ostala sintetička vlakna od najlona ili drugih poliamida ili od poliestera vrijednosti više od 50000 deciteksa (5 g/m). Trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 5607 49 11, 5607 49 19, 5607 50 11. i 5607 50 19. Dotični proizvod koristi se u širokom rasponu pomorskih i industrijskih primjena, posebno u brodarstvu (posebno u svrhe privezivanja) te u ribarskoj industriji.

(17)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da gore navedena užad za privezivanje nije obuhvaćena definicijom dotičnog proizvoda jer bi se zbog upletaka pričvršćenih na užad proizvodi trebali deklarirati kao „proizvodi od užadi” koji pripadaju drugoj oznaci KN (također vidjeti uvodnu izjavu 23.).No, treba podsjetiti da je upućivanje na užad za privezivanje izvršeno samo u kontekstu primjene različitih vrsta dotičnog proizvoda od kojih su sve definirane kao užad od sintetičkih vlakana kako je određeno uvodnom izjavom 16.

(18)

Kako je pokazao početni ispitni postupak i potvrdio ovaj ispitni postupak, dotični proizvod i užad od sintetičkih vlakana koju proizvode i prodaju proizvođači izvoznici iz Indije na svom domaćem tržištu te oni koje proizvode i prodaju proizvođači iz Unije u Uniji u svakom su pogledu istovjetni i dijele iste osnovne fizičke i kemijske značajke. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(19)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da proizvod koji je proizvela industrija Unije nije usporediv s dotičnim proizvodom jer su proizvođači iz Unije počeli koristiti novu vrstu sirovine naziva Dyneema, koja je puno skuplja od ostalih sirovina s obzirom na to da proizvodi temeljeni na njoj imaju puno bolji otpor. Točno je da indijski proizvođači u uzorku ne koriste tu vrstu sirovine. No, prvo treba napomenuti da dotični proizvodi čine samo mali dio proizvoda koje prodaju proizvođači iz Unije. Iako je točno da neki proizvođači iz Unije sve više koriste tu vrstu vlakna, užad Dyneema čini samo manji djelić proizvodnje Unije. Dakle, dok značajna razlika u trošku sirovine (moguće oko 25 do 30 puta skuplja) može imati neki utjecaj najviše na pokazatelj štete u pogledu prosječne prodajne cijene industrije Unije, utjecaj užadi Dyneema na cjelokupnu procjenu ostaje ograničen zbog prevladavajuće količine „standardne” užadi proizvedene u Uniji. Drugo, svi izračuni iz ove revizije nakon isteka mjere temeljeni su na usporedbi odgovarajućih vrsta proizvoda pri čemu se uzimaju u obzir različite sirovine. Dakle, nisu mogući poremećaji u izračunu zahvaljujući razlici u ponudi proizvoda. U svakom slučaju, proizvod koji koristi sirovine kao što je Dyneema i dalje ima iste osnovne fizičke i kemijske značajke kao i dotični proizvod. Tvrdnja je stoga odbačena.

(20)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitivala se vjerojatnost ponavljanja ili nastavka dampinga nakon mogućeg isteka mjera na snazi protiv Indije.

(21)

Na temelju Eurostatovih podataka, tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza dotičnog proizvoda iz Indije bio je neznatan. Tijekom RRIP-a obujam uvoza iz Indije iznosio je 31 tonu, dakle manje od 0,1 % potrošnje Unije tijekom RRIP-a:

(22)

No, prema provjerenim podacima, tri trgovačka društva uključena u uzorak otpremala su značajno veći obujam dotičnog proizvoda u Uniju tijekom RRIP-a od obujma koji objavljuje Eurostat. U tom se pogledu podsjeća da su u početnom ispitnom postupku uvoznici pružili podatke iz kojih se vidjeti da neke količine dotičnog proizvoda nabavljenog iz Indije nisu puštene u slobodan promet na tržište Unije, već su pohranjene u carinska skladišta i prodane prekooceanskim brodovima ili naftnim platformama. Jedan proizvođač koji je uložio pritužbu ponovio je taj argument u ovom ispitnom postupku. Zbog manjka suradnje lučkih trgovaca u ovom ispitnom postupku, tu se tvrdnju nije moglo potvrditi. No, na temelju popisa kupaca koji su predali proizvođači izvoznici u uzorku, jasno je da su većina kupaca bili brodski, pomorski i prekomorski dobavljači u lukama Unije. Na temelju gore navedenog, čini se da je takva prodaja razlog razlike između statističkih podataka i prijavljenih brojčanih podataka.

(23)

Treba spomenuti da su u zahtjevu za reviziju nakon isteka mjere također bili i navodi o praksama izbjegavanja mjera. U tom je pogledu podnositelj zahtjeva tvrdio da je određeni obujam užadi od sintetičkih vlakana iz Indije ušao u Uniju pod tarifnim brojem KN 5609 (Proizvodi od […] konopa, uzica, užadi ili kabela) koji ne podliježe mjerama. No, u ovom ispitnom postupku nisu pronađeni podaci koji bi potkrijepili taj stav.

(24)

Na temelju gore navedenog smatra se da je 31 tona dotičnog proizvoda uvezena iz Indije u carinsko područje Unije tijekom RRIP-a. U pogledu provjerene izvozne prodaje lukama Unije koja nije puštena u slobodan promet na tržištu Unije od strane tri indijska proizvođača u uzorku, ta se prodaja smatra dijelom indijskog izvoza trećim zemljama.

(25)

S obzirom na nepostojanje značajnog obujma uvoza iz Indije u Uniju, on nije služio kao osnova za reprezentativnu analizu za vjerojatnost nastavka dampinga ili štete. U pogledu tako ograničenog stvarnog obujma uvoza ne može se zaključiti da je tijekom RRIP-a postojao štetni damping iz Indije. Dakle, analiza se usredotočila na vjerojatnost ponavljanja dampinga i štete ako se dopusti istek mjera.

(26)

Ispitano je postoji li u dotičnoj zemlji nekorišteni proizvodni kapacitet koji bi stvorio mogućnost nastavka dampinškog uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(27)

Utvrđeno je da se proizvodni kapacitet tri proizvođača izvoznika iz uzorka povećao između 2007. i RRIP-a dok se iskorištenost kapaciteta istodobno smanjila. Rezervni kapaciteti triju trgovačkih društava bili su oko 75 % potrošnje Unije u RRIP-u. To ukazuje na vjerojatno povećanje obujma izvoza u Uniju ako se dopusti istek mjera.

(28)

Uzimajući u obzir druge proizvođače užadi od sintetičkih vlakana u Indiji, poznato je da je Garware, trgovačko društvo koje je prestalo surađivati nakon faze odabira uzorka, važan proizvođač te da, prema službenoj internetskoj stranici, ima značajni proizvodni kapacitet. Dodatno, u zahtjevu za reviziju nakon isteka mjere navode se četiri ostala velika indijska proizvođača. Ima i nekoliko srednjih i malih indijskih proizvođača koji su vršili pretežno domaću prodaju. U nedostatku suradnje tih indijskih proizvođača, njihov proizvodni kapacitet nije poznat, ali može se pretpostaviti da je kretanje trgovačkih društava koja su surađivala usporedivo i da ti proizvođači imaju dodatni rezervni kapacitet.

(29)

Nakon objave nalaza svi indijski proizvođači u uzorku osporili su podatke vezane uz njihov skupni rezervni kapacitet. No, sve te podatke trgovačka društva sama su prijavila te su za svako društvo pojedinačno provjereni tijekom ispitnog postupka na licu mjesta. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(30)

Obujam izvozne prodaje tri proizvođača izvoznika u uzorku ostalim trećim zemljama, uključujući prodaju lukama u Uniji koja nije ušla u carinsko područje Unije, značajan je i povećao se za oko 80 % tijekom razmatranog razdoblja te predstavlja gotovo polovicu ukupne prodaje koju su ostvarili proizvođači izvoznici tijekom RRIP-a.

(31)

Stvarni uvoz u Uniju gotovo je prestao nakon uvođenja početnih mjera. No, treba napomenuti da je obujam izvozne prodaje u luke Unije koji su postigli proizvođači u uzorku značajno narastao u razmatranom razdoblju i to sa 61 na 785 tona. S obzirom na to da se stvarna prodaja Uniji vrši dijelom putem istih prodajnih kanala kao i kod proizvoda koji se prodaju u lukama Unije, ta sve veća prisutnost na pragu tržišta Unije može ukazivati na to da bi, u slučaju izostanka mjera, indijski proizvođači u uzorku – a možda i ostali – mogli početi prodavati značajne količine dotičnog proizvoda na tržištu Unije nakon kratkog vremena.

(32)

S obzirom na gore navedenu usmjerenost indijskih proizvođača k izvozu i njihovu rastuću prisutnost u lukama Unije, može se zaključiti da bi se, ako se dopusti istek mjera, količina izvoza iz Indije u Uniju vrlo vjerojatno značajno povećala.

(33)

Nakon objave nalaza revizije proizvođač iz Indije je istaknuo da je indijski izvoz diversificiran diljem svijeta, na tržišta s potencijalom rasta, te da se izvoz u Uniju ne bi nastavio u značajnim količinama u izostanku mjera. Priznaje se da su neki indijski proizvođači diversificirali izvoznu prodaju na različita tržišta, no to se ne može smatrati dovoljnim razlogom da bi se promijenili zaključci izvedeni iz gore navedenih nalaza.

(34)

Okvirni izračun dampinga izveden je na osnovi provjerene prodaje tri proizvođača izvoznika u uzorku lukama Unije, koja, iako je se smatra dijelom izvozne prodaje trećim zemljama, pruža dobru naznaku mogućih cijena indijske užadi od sintetičkih vlakana u izostanku pristojba. Uobičajene vrijednosti temeljene su na domaćim cijenama na indijskom tržištu. Na temelju tih brojki, damping je utvrđen kod dva od tri indijska proizvođača u uzorku. Utvrđeno je da su dampinške marže prosječno 10 % što se može smatrati značajnim postotkom, iako su dosta niže od onih utvrđenim u početnom ispitnom postupku.

(35)

Usporedba cijena koje su postigla tri proizvođača izvoznika u uzorku na tržištima trećih zemalja (isključujući prodaju lukama Unije) s cijenama na domaćem tržištu dala je sličan rezultat iako su dampinške marže utvrđene na tom temelju bile niže.

(36)

Nakon objave nalaza ovog ispitnog postupka jedan je proizvođač iz Indije tvrdio da nije utvrđen nikakav damping u pogledu uvoza iz Indije u Uniju. No, gotovo da nije ni bilo stvarnog uvoza. Osim toga, damping je utvrđen i u prodaji lukama Unije i prodaji trećim zemljama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(37)

Druga je zainteresirana stranka tvrdila da se dampinške marže koje je ova revizija utvrdila ne mogu smatrati značajnima kada ih se usporedi s postojećim razinama pristojba s obzirom na značajnu razliku u troškovima rada između Unije i Azije. No, treba napomenuti da su troškovi rada u Uniji nevažni za izračun dampinške marže.

(38)

Na temelju gornje analize zaključuje se da proizvođači izvoznici imaju veliki proizvodni potencijal za ponovno pokretanje izvoza u Uniju ako se omogući istek mjera. U pogledu cijena, utvrđeno je da dva proizvođača iz uzorka prodaju trećim zemljama po dampinškim cijenama. Dodatno, uzimajući u obzir trgovačko društvo Garware koje je prestalo surađivati, u pritužbi je navedeno još pet ostalih velikih proizvođača izvoznika za koje se na temelju dostupnih podataka može pretpostaviti da prate kretanje trgovačkih društava za koje je utvrđeno da prodaju trećim zemljama po dampinškim cijenama.

(39)

Naznaka da indijski proizvođači izvoznici imaju strateški interes na tržištu Unije, koji se očituje u povećanom obujmu izvozne prodaje lukama Unije, te golemi dostupni rezervni kapacitet povećava vjerojatnost da bi nastavili s izvozom Uniji u značajnim količinama kada bi mjere prestale važiti. Uzimajući u obzir ponašanje izvoznika iz Indije prilikom određivanja cijena na tržištima trećih zemalja, vrlo je vjerojatno da bi se nastavak izvoza odvijao po dampinškim cijenama. Stoga se zaključuje da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja dampinga.

(40)

Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju Unije predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Broj proizvođača iz Unije može se procijeniti na četrdesetak.

(41)

Petnaest proizvođača iz Unije u čije je ime udruženje podnositelja pritužbe uložilo zahtjev za reviziju nakon isteka mjere i tri ostala proizvođača iz Unije predali su podatke za odabir uzorka zatražene u obavijesti o pokretanju postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., uzorak od pet proizvođača, koji predstavljaju približno 40 % industrije Unije, detaljno je ispitan. Uzorak se sastojao od sljedećih trgovačkih društava:

(42)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 12., osamnaest proizvođača iz Unije koji su surađivali predstavljalo je 78 % ukupne proizvodnje Unije tijekom RRIP-a.

(43)

Potrošnja užadi od sintetičkih vlakana Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije (uključujući prodaju proizvođača iz Unije koji nisu surađivali prema procjenama udruženja podnositelja pritužbe) uvećano za sav uvoz u Uniju na temelju Eurostata.

(44)

Na temelju gore navedenog može se utvrditi da se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila za 7 %. Točnije, nakon što se potrošnja između 2006. i 2007. povećala za 16 %, pala je za 20 % između 2007. i RRIP-a.

(45)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., stvarni uvoz iz Indije u Uniju u razmatranom razdoblju zanemariv je zbog učinkovitih antidampinških mjera na snazi.

(46)

No, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 22., sve je veća prisutnost proizvođača iz Indije na granici tržišta Unije zahvaljujući izvoznoj prodaji lukama Unije koja ne podliježe carinjenju te je zato oslobođena navedenih antidampinških pristojba.

(47)

S obzirom na to da je stvarni uvoz iz Indije zanemariv, usporedba cijena izvršena je na temelju cijena indijskog izvoza u ostale treće zemlje (uključujući izvoznu prodaju lukama Unije koja ne podliježe antidampinškim pristojbama) i cijena prodaje u Uniji koje su ostvarili proizvođači industrije Unije u uzroku.

(48)

Na temelju toga utvrđeno je da je indijski izvoz u ostale treće zemlje ostvaren pri znatno nižim cijenama od onih u industriji Unije. Tako utvrđena razlika u cijeni dosegla je razinu od 46 % te je prosječno iznosila 18 %.

(49)

Vrijednost izvozne prodaje iz Indije ostalim trećim zemljama povećala se za više od 30 % tijekom razmatranog razdoblja. Ta je prodaja predstavljala gotovo polovicu prometa proizvođača izvoznika iz Indije u uzorku tijekom RRIP-a.

(50)

Unatoč padu potrošnje od 7 % na tržištu Unije, tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja povećao se za 18 %. Dakle, tržišni udio tog uvoza povećao se sa 17 % na 22 %.

(51)

Treba napomenuti da se uvoz iz Narodne Republike Kine („NRK”) povećao za 46 % tijekom razmatranog razdoblja čime je postigao tržišni udio od 8,6 % (rast sa 5,5 % u 2006.). Iako preciznu usporedbu nije moguće provesti zahvaljujući općoj prirodi Eurostatovih podataka koji nisu navedeni po vrsti proizvoda, čini se da je prosječna cijena uvoza iz Kine u Uniju značajno viša od prosječne cijene izvozne prodaje iz Indije. Osim toga, čini se da je prosječna cijena kineskog uvoza u skladu s cijenama u industriji Unije.

(52)

Tržišni udio uvoza iz Republike Koreje („Koreja”) stalno je ostajao oko razine od 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Također, količina tog uvoza smanjila se za 6 % u skladu sa smanjenom potrošnjom.

(53)

Uvoz iz bilo koje druge treće zemlje predstavljao je manje od 2 % tržišno udjela na tržištu užadi od sintetičkih vlakana Unije tijekom RRIP-a.

(54)

Analizirani su svi pokazatelji štete navedeni u članku 3., stavku 5. Osnovne uredbe. Pokazatelji obujma prodaje i tržišnog udjela proizvođača Unije analizirani su na temelju podataka prikupljenih za sve proizvođače iz Unije, tj. industrije Unije. U vezi sa svim ostalim pokazateljima štete, ispitani su na temelju podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije i koji su provjereni u poslovnim prostorijama svakog trgovačkog društva, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 12., jedan od proizvođača iz Unije u uzorku započeo je s radom u razmatranom razdoblju tako da podaci o njemu nisu korišteni u analizi kretanja pokazatelja štete kako bi se izbjegli poremećaji u tim kretanjima.

(55)

Prodaja industrije Unije značajno se smanjila za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 44., potrošnja u Uniji smanjila se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je posebno nagli pad započeo u 2007. Treba naglasiti da se obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio brže od pada u potrošnji:

(56)

Rezultat razvoja navedenog u prethodnoj uvodnoj izjavi i gornjoj tablici bio je gubitak tržišnog udjela industrije Unije između 2006. i RRIP-a. Stalno se smanjivao tržišni udio industrije Unije, a gubitak je dosegao 4,6 postotnih bodova:

(57)

Treba napomenuti da je gore navedeni gubitak tržišnog udjela industrije Unije velikim dijelom uzrokovan povećanim tržišnim udjelom uvoza iz Kine (vidjeti uvodnu izjavu 50.).

(58)

U skladu s razvojem obujma prodaje obujam proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku pao je usporedivom stopom – za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Proizvodni kapacitet povećao se za 5 % u istom razdoblju. To je dovelo do pada od 20 % u iskorištenosti kapaciteta između 2008. i RRIP-a:

(59)

U pogledu zaliha proizvođači užadi od sintetičkih vlakana općenito su održavali razine zaliha na dosta niskoj razini s obzirom na to da se većina proizvodnje vrši na zahtjev. Može se uočiti da su tijekom razmatranog razdoblja zalihe zabilježile pad, posebno tijekom RRIP-a, što je većim dijelom rezultat smanjenja proizvodnje užadi od sintetičkih vlakana.

(60)

Prosječna cijena istovjetnog proizvoda koji u Uniji prodaju proizvođači iz Unije u uzorku povećala se u određenoj mjeri u razmatranom razdoblju, posebno između 2007. i RRIP-a:

(61)

Treba ipak navesti da se iznadprosječna prodajna cijena računa na temelju svih vrsta proizvoda, uključujući užad od sintetičkih vlakana najviše vrijednosti, primjerice užad od sintetičkih vlakana od sirovine Dyneema. Razlika u cijeni između tih različitih vrsta proizvoda uistinu je golema (vidjeti uvodnu izjavu 19.). Posljednjih godina industrija Unije povećala je proizvodnju proizvoda više vrijednosti. Tako takva užad od sintetičkih vlakana predstavlja sve veći udio u njihovoj ponudi proizvoda. Takve nedavne promjene u ponudi proizvoda jedan su od razloga povećanja prosječnih jediničnih prodajnih cijena industrije Unije.

(62)

Djelomično zahvaljujući učinkovitim mjerama na snazi, a dijelom zbog diversifikacije ponude proizvoda, proizvođači iz Unije u uzorku uspjeli su održati stabilnu i zdravu razinu profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja:

(63)

Ulaganja su bila na razmjerno visokim razinama 2006. i 2007. nakon čega su se snizila za polovicu prethodnog iznosa. Tijekom RRIP-a gotovo da nije bilo ulaganja.

(64)

U skladu sa stabilnim kretanjem profitabilnosti, povrat ulaganja također se povećao tijekom razmatranog razdoblja.

(65)

Novčani tok proizvođača iz Unije u uzorku ostao je na relativno stabilnim razinama tijekom razmatranog razdoblja:

(66)

Stanje zaposlenosti proizvođača iz Unije u uzorku pozitivno se razvijalo između 2006. i 2008. No, od 2008. do RRIP-a došlo je do pada zaposlenosti zbog smanjene potražnje na tržištu. Smanjena potražnja dovela je do smanjene proizvodnje zbog čega je došlo i do pada produktivnosti između 2008. i RRIP-a. U pogledu godišnjih troškova rada po zaposleniku, oni su se povećavali do 2008., a zatim su se lagano smanjili tijekom RRIP-a.

(67)

Između 2006. i RRIP-a, dok se potrošnja Unije smanjila za 7 % (vidjeti uvodnu izjavu 44.), obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 12 %, a tržišni udio industrije Unije smanjio se za 6 postotnih bodova (vidjeti uvodne izjave 55. i 56.). S druge strane, dok je obujam stvarnog indijskog uvoza ostao zanemariv zahvaljujući mjerama na snazi, obujam uvoza iz ostalih zemalja porastao je za 18 % (uglavnom zbog uvoza iz NRK-a) i tako dobio dodatnih 5 postotnih bodova tržišnog udjela (vidjeti uvodnu izjavu 50.). Zaključuje se da je na industriju Unije više utjecao pad potrošnje i da je zabilježila značajniji gubitak u obujmu prodaje od ostalih dionika na tržištu.

(68)

S obzirom na to da je uvoz dotičnog proizvoda iz Indije tijekom RRIP-a bio zanemariv, nije bilo moguće utvrditi dampinšku maržu za stvarni uvoz iz Indije. No, treba napomenuti da se indijski izvoz u luke Unije, koji ne podliježe carinjenju, značajno povećao i da je za dio te prodaje utvrđeno da je izvršena po dampinškim cijenama.

(69)

Analizirano je je li industrija Unije i dalje u procesu oporavka od učinaka prethodnog dampinga. Zaključeno je da se industrija Unije već uspjela u većoj mjeri oporaviti od tih učinaka s obzirom na to da učinkovite antidampinške mjere postoje već dulje vrijeme.

(70)

Zahvaljujući činjenici da učinkovite antidampinške pristojbe postoje za užad od sintetičkih vlakana podrijetlom iz Indije, čini se da se industrija Unije uspjela u velikoj mjeri oporaviti od učinaka prethodnog štetnog dampinga.

(71)

Unatoč tome ne može se zaključiti da je stanje u industriji Unije sigurno. Iako se čini da određeni pokazatelji štete – posebno profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok – pokazuju razmjerno stabilno stanje – obujam prodaje i tržišni udio, proizvodnja i iskorištenost kapaciteta te ulaganja – posebno jasno pokazuju da je industrija Unije na kraju RRIP-a i dalje bila dosta nestabilna. Nakon objave nalaza ovog ispitnog postupka, jedan proizvođač iz Indije tvrdio je da industrija Unije nije pretrpjela štetu tijekom RRIP-a. U tom smislu treba navesti da nije rečeno da je industrija Unije trpjela materijalnu štetu tijekom RRIP-a. Umjesto toga, na temelju nalaza revizije zaključeno je da su neki pokazatelji bili stabilni, ali u pogledu ostalih pokazatelja bilo je znakova štete.

(72)

Neke su stranke tvrdile da negativna kretanja nekih pokazatelja štete nije izazvao uvoz iz Indije, već da su posljedica gospodarske krize u svijetu i povećanog tržišnog udjela kineskog uvoza. U tom pogledu treba navesti da negativni razvoj određenih pokazatelja nije pripisan gotovo nepostojećem uvozu iz Indije. Dodatno je ispitano povećanje uvoza iz Kine i ono nije imalo utjecaj na analizu vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga.

(73)

U pogledu općenite održivosti industrije Unije, treba napomenuti da se čini da postupno uvođenje raznih proizvoda visoke vrijednosti na tržište – u Uniji i na tržišta trećih zemalja – stavlja dugoročnu konkurentnost industrije Unije u pozitivnu perspektivu, s obzirom na to da je broj proizvođača na svjetskom tržištu koji proizvode takvu visokokvalitetnu užad od sintetičkih vlakana trenutačno ograničen.

(74)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25., s obzirom na zanemariv obujam uvoza dotičnog proizvoda iz Indije tijekom RRIP-a, analiza se usredotočila na vjerojatnost ponavljanja dampinga i štete.

(75)

Kako je već detaljno opisano u uvodnim izjavama 26. do 28., kod indijskih proizvođača izvoznika dostupni su veliki rezervni kapaciteti. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 30. do 32., indijski proizvođači imaju snažnu usmjerenost i poticaj za prodaju svojih proizvoda na izvoznim tržištima u velikom obujmu. Štoviše, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., prisutnost indijskih proizvođača u lukama Unije snažna je i raste. Zbog toga se može zaključiti da je vjerojatno da bi, ako se omogući istek mjera, uvoz iz Indije u Uniju u kratkom vremenskom roku dosegao značajne količine.

(76)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 34. i 35., vjerojatno je da će se u izostanku mjera uvoz iz Indije nastaviti po dampinškim cijenama. Dodatno, kako je navedeno u gornjim uvodnim izjavama 47. i 48., također je utvrđeno da činjenica da su prodajne cijene indijskih proizvođača prosječno 18 % niže od onih industrije Unije (te ta razlika u cijenama može doseći razinu od 46 %) ukazuje na to da će indijski proizvođači u izostanku mjera vjerojatno izvoziti dotični proizvod na tržište Unije po značajno nižim cijenama od cijena industrije Unije, dakle da je vjerojatno da će sniziti prodajne cijene proizvođača iz Unije.

(77)

U pogledu gore navedenog, može se zaključiti da je u izostanku mjera vrlo vjerojatno da bi se indijski izvoz dotičnog proizvoda nastavio u značajnim količinama te po cijenama kojima se značajno snižavaju cijene industrije Unije.

(78)

S obzirom na razmjerno osjetljivo stanje industrije Unije, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 71. i 72., vjerojatno je da bi moguće veliko ponavljanje dampinškog uvoza iz Indije po cijenama koje snižavaju cijene u Uniji imalo štetan učinak na stanje industrije Unije. Značajan nastavak dampinškog uvoza vjerojatno bi doveo do daljnjeg gubitka udjela na tržištu i obujma prodaje industrije Unije, što bi dovelo do smanjenja proizvodnje i pada zaposlenosti. To, kao i značajan pritisak na cijenu zahvaljujući uvozu koji snižava prodajne cijene proizvođača iz Unije, dovelo bi do brzog i ozbiljnog pogoršanja financijskog stanja industrije Unije.

(79)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da u slučaju da se omogući istek mjera, postoji vjerojatnost ponavljanja štete od obnovljenog dampinškog uvoza dotičnog proizvoda iz Indije.

(80)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti.

(81)

Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir svih raznih interesa uključenih stranaka, tj. interesa industrije Unije, uvoznika, trgovaca, veletrgovaca i industrijskih korisnika dotičnog proizvoda.

(82)

Treba podsjetiti da se u prethodnim ispitnim postupcima smatralo da uvođenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, sadašnji ispitni postupak revizija je nakon isteka mjera i analizira stanje u kojem postoje antidampinške mjere.

(83)

Na temelju toga ispitano je postoje li, unatoč zaključku o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete, utemeljeni razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(84)

Kako je već spomenuto u uvodnim izjavama 56. i 73., industrija Unije uspjela je zadržati značajan, premda smanjeni tržišni udio, pritom povećavajući ponudu proizvoda tako što su uveli više visokokvalitetne užadi od sintetičkih vlakana. Dakle, može se smatrati da je industrija Unije ostala strukturalno održiva.

(85)

U pogledu zaključaka o stanju industrije Unije određenog u uvodnim izjavama 70. do 72. te u skladu s argumentima vezanim uz analizu vjerojatnosti ponavljanja štete kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 74. do 79., također se može smatrati da bi industrija Unije vjerojatno doživjela ozbiljno pogoršanje financijske situacije u slučaju da se omogući istek antidampinških pristojba, što bi dovelo do ponavljanja materijalne štete.

(86)

Uzimajući u obzir očekivani obujam i cijene uvoza dotičnog proizvoda iz Indije, industrija Unije uistinu bi bila izložena ozbiljnom riziku. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 78., takav bi uvoz doveo do dodatnog pada tržišnog udjela te snizio cijene industrije Unije, što bi kasnije dovelo do pada profitabilnosti na negativne razine slične onima iz početnog ispitnog postupka.

(87)

U pogledu gore navedenog i u izostanku suprotnih pokazatelja, zaključuje se da zadržavanje postojećih mjera ne bi bilo protiv interesa industrije Unije.

(88)

Komisija je poslala upitnike deset poznatih nepovezanih uvoznikâ/trgovacâ. Odgovorilo je samo jedno od tih trgovačkih društava i izrazilo svoj prigovor na predmet. No, s obzirom na to da je trgovačko društvo povezano s indijskim proizvođačem užadi od sintetičkih vlakana, ne može ga se smatrati nepovezanim uvoznikom. S obzirom na to da je trgovačko društvo povezani uvoznik, njegov je interes suštinski povezan s interesom povezanog indijskog proizvođača.

(89)

U tim okolnostima zaključuje se da ne postoje utemeljeni razlozi koji bi ukazali na to da bi nastavak mjera u većoj mjeri negativno utjecao na dotične nepovezane uvoznike/trgovce.

(90)

Komisija je poslala pismo jednom industrijskom udruženju korisnikâ dotičnog proizvoda. Nijedan korisnik nije predao potpun odgovor na upitnik te od udruženja nisu primljeni pisani podnesci.

(91)

S obzirom na izostanak suradnje korisnikâ te činjenicu da je vjerojatno da će utjecaj antidampinških mjera biti zanemariv kada ga se usporedi s ostalim troškovima glavnih industrija korisnikâ, kao što su brodogradnja, strojarstvo i naftne platforme, zaključuje se da nastavak mjera neće imati značajan negativni utjecaj na te korisnike.

(92)

Može se očekivati da će nastavak mjera osigurati da se dampinški uvoz iz Indije ne nastavi na tržištu Unije u značajnim količinama u kratkom vremenskom razdoblju. Time će industrija Unije i dalje imati koristi od konkurentnih uvjeta na tržištu Unije te smanjenja prijetnje zatvaranja i pada zaposlenosti. Očekuje se da će korisni učinci dopustiti uvjete u kojima će industrija Unije razviti inovativne proizvode visoke tehnologije za nove i specijalizirane primjene.

(93)

Također treba napomenuti da se, nakon razmatranja interesa uvoznikâ/trgovaca te korisnikâ u Uniji, čini da nema uvjerljivih razloga koji bi ukazali na to da bi nastavak mjera imao uglavnom negativan utjecaj.

(94)

S obzirom na gornje zaključke o učinku nastavka mjera na različite dionike na tržištu Unije, zaključuje se da nastavak mjera nije protivan interesu Unije.

(95)

U pogledu gore navedenog, dakle, između ostalog, golemih rezervnih kapaciteta indijskih proizvođača, snažne usmjerenosti na izvoz i rastuće prisutnosti na pragu tržišta Unije, cijena izvozne prodaje na tržišta trećih zemalja za koje je utvrđeno da su ispod uobičajene vrijednosti te značajno ispod cijena industrije Unije tijekom RRIP-a, te razmjerno osjetljive situacije industrije Unije, vjerojatno je da bi se štetni damping iz Indije ponovio ako bi se dopustilo da mjere prestanu važiti.

(96)

Sve su dotične stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti zadržavanje postojećih mjera u njihovom sadašnjem obliku. Također im je dano razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave, ali ni jedna stranka nije podnijela prigovore koji bi opravdali mijenjanje gornjih nalaza. Na tvrdnje vezane uz objavu nalaza odgovoreno je u uvodnim izjavama ove Uredbe.

(97)

Iz toga slijedi, kao što je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 1736/2004 treba zadržati.

(98)

Ipak, bez zanemarivanja činjenice da je utvrđena vjerojatnost ponavljanja štetnog dampinga, sadašnji ispitni postupak obilježavaju posebne okolnosti, posebno dugo trajanje mjera na snazi, koje su već jednom produljene te vrlo ograničene količine stvarnog uvoza iz Indije, kako je navedeno u uvodnim izjavama 21. do 24. Te bi se činjenice također trebale odraziti na trajanje daljnjeg produljenja antidampinških mjera koje bi trebale trajati tri godine. Nakon objave podnositelj zahtjeva naveo je da bi se mjere trebale produljiti na pet godina i da gore navedeno obrazloženje kraćeg produženja ne bi bilo opravdano.

(99)

Uobičajeno je da se produljenje mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe primjenjuje na razdoblje od pet godina. Ispitni postupak zaključio je da je industrija Unije na kraju RRIP-a i dalje u osjetljivom stanju s obzirom na to da je u financijskim poteškoćama dulje vremensko razdoblje, kako je utvrđeno početnim ispitnim postupkom. Posljedično, potpuni oporavak od štetnog dampinga još nije postignut. No, određeni broj pokazatelja štete pokazao je da je uvođenje mjera već omogućilo neka značajna poboljšanja. Iz analize ove složene situacije zaključuje se da će se potpuni i čvrsti oporavak od prošlih učinaka štetnog dampinga vjerojatno dogoditi za manje vremena od uobičajenih pet godina. Procijenjeno je da bi, uzimajući u obzir analizu cjelokupne štete te vjerojatni tržišni razvoj uz mjere na snazi, razdoblje od tri godine trebalo biti dovoljno da industrija Unije dovrši svoj gospodarski i financijski oporavak. Zato se primjenjivanje mjera dulje vrijeme ne čini nužnim.

(100)

Dakle, smatra se da produljenje mjera na puno petogodišnje razdoblje nije potkrijepljeno činjenicama utvrđenim ovim ispitnim postupkom te da trajanje mjera posljedično treba ograničiti na tri godine.

(101)

Pojedinačna antidampinška stopa pristojbe navedena u članku 1. određena je na temelju nalaza početnog ispitnog postupka. Stoga odražava stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu dotičnog trgovačkog društva. Ta stopa pristojbe (nasuprot pristojbe na razini zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”) isključivo se primjenjuje na uvoz proizvoda podrijetlom iz Indije koje je proizvelo dotično trgovačko društvo, a tako i navedeni specifični pravni subjekt. Uvezeni proizvodi koje proizvodi drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u članku 1., uključujući subjekte povezane s onim koji se posebno spominje, ne mogu se okoristiti tom stopom i podliježu pristojbi na području cijele zemlje.

(102)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, ta će se Uredba na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne carine,