15/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

290


32010R0995


L 295/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.10.2010.


UREDBA (EU) br. 995/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. listopada 2010.

o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva

(Tekst značajan za EGP)

(995/2010/EU)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Šume osiguravaju širok spektar okolišnih, gospodarskih i društvenih koristi, uključujući drvne i nedrvne proizvode šuma i funkcije u službi okoliša nužne za čovječanstvo, kao što je održavanje bioraznolikosti, funkcioniranje ekosustava i zaštita klimatskog sustava.

(2)

Zbog porasta potražnje za drvom i proizvodima od drva u svijetu te institucionalnih i administrativnih nedostataka koji su prisutni u sektoru šumarstva u nizu zemalja proizvođača drva, nezakonita sječa stabala i s njom povezana trgovina postaju sve ozbiljnije pitanje.

(3)

Nezakonita sječa stabala dalekosežan je problem od velike međunarodne važnosti. Ona predstavlja značajnu prijetnju šumama budući da doprinosi procesu krčenja i propadanja šuma te je odgovorna za oko 20 % globalne emisije CO2, ugrožava bioraznolikost i dovodi u pitanje održivo gospodarenje i razvoj šuma, kao i gospodarsku održivost subjekata koji postupaju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom. Nezakonita sječa stabala također doprinosi pustošenju i eroziji tla te može pogoršati ekstremne vremenske pojave i poplave. Osim toga, ima društvene, političke i gospodarske posljedice, nerijetko stoji na putu dobrom upravljanju i ugrožava sredstva za život lokalnih zajednica koje su ovisne o šumama, te se može povezati s oružanim sukobima. Očekuje se da će rješavanje problema nezakonite sječe stabala u kontekstu ove Uredbe na ekonomičan način doprinijeti naporima Unije za ublažavanje klimatskih promjena i trebalo bi ga smatrati nadopunom aktivnosti i preuzetih obveza Unije u kontekstu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

(4)

U Odluci br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog okolišnog akcijskog programa Zajednice (3) kao jedna od prioritetnih mjera navodi se ispitivanje mogućnosti poduzimanja aktivnih mjera za sprečavanje i suzbijanje trgovine nezakonito posječenog drva i nastavak aktivnog sudjelovanja Unije i država članica u provedbi rezolucija i sporazumâ o pitanjima vezanima uz šume na svjetskoj i regionalnoj razini.

(5)

U Komunikaciji Komisije od 21. svibnja 2003. pod naslovom „Provedba zakonodavstva, upravljanje i trgovina u području šumarstva (FLEGT): Prijedlog plana djelovanja EU-a” predlaže se paket mjera za potporu međunarodnim naporima u rješavanju problema nezakonite sječe stabala i s njom povezane trgovine u kontekstu cjelokupnih napora Unije za postizanje održivoga gospodarenja šumama.

(6)

Europski parlament i Vijeće pozdravili su tu Komunikaciju i potvrdili potrebu da se Unija pridruži globalnim naporima u rješavanju problema nezakonite sječe stabala.

(7)

U skladu s ciljem te Komunikacije, a cilj je osigurati da u Uniju ulaze samo proizvodi od drva proizvedeni u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zemlje proizvođača, Unija sa zemljama proizvođačima (zemlje partneri) pregovara o dobrovoljnim sporazumima o partnerstvu FLEGT koji stranke pravno obvezuju da provedu sustav izdavanja dozvola i da urede trgovinu drvom i proizvodima od drva utvrđenima u tim dobrovoljnim sporazumima o partnerstvu FLEGT.

(8)

S obzirom na opsežnost i hitnost problema, potrebno je aktivno podržati borbu protiv nezakonite sječe stabala i povezane trgovine, dopuniti i ojačati inicijativu dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu FLEGT i poboljšati zajedničko djelovanje politika usmjerenih na očuvanje šuma i postizanje visoke razine zaštite okoliša, uključujući borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.

(9)

Trebalo bi priznati napore zemalja koje su s Unijom sklopile dobrovoljne sporazume o partnerstvu FLEGT kao i načela koja su u njih ugrađena, posebno u pogledu definiranja zakonito proizvedenog drva, te dati dodatni poticaj zemljama za sklapanje dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu FLEGT. U obzir bi trebalo uzeti i činjenicu da se na temelju sustava izdavanja dozvola FLEGT u Uniju izvozi samo drvo posječeno u skladu s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom odnosno proizvodi od drva dobiveni iz takvog drva. Prema tome, trebalo bi smatrati da su drvo i proizvodi od drva, iz priloga II. i III. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drva u Europsku zajednicu (4), koje potječe iz zemalja partnera iz Priloga I. toj Uredbi, zakonito posječeni ako su ti proizvodi od drva u skladu s tom Uredbom i njezinim provedbenim odredbama.

(10)

Trebalo bi voditi računa i o činjenici da Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) predviđa da stranke Konvencije izdaju izvoznu dozvolu CITES samo ako je vrsta navedena u Konvenciji CITES posječena, inter alia, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zemlje izvoznice. Prema tome, trebalo bi smatrati da je drvo koje pripada među vrste iz priloga A, B ili C Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine u tom području (5) posječeno zakonito ako je u skladu s tom Uredbom i svim provedbenim odredbama.

(11)

Imajući u vidu činjenicu da bi trebalo poticati korištenje recikliranog drva i proizvoda od drva te da bi uključivanje tih proizvoda u područje primjene ove Uredbe predstavljalo nerazmjerno opterećenje za gospodarske subjekte, uporabljeno drvo i proizvode od drva čiji je životni ciklus završen i koji bi se inače zbrinuli kao otpad trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe.

(12)

Jedna od mjera ove Uredbe trebala bi biti zabrana prvog stavljanja na tržište nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva. Uzimajući u obzir složenost pitanja nezakonite sječe stabala, njezine temeljne uzroke i učinke, trebalo bi poduzeti konkretne mjere, npr. mjere usmjerene na ponašanje gospodarskih subjekata.

(13)

U kontekstu Plana djelovanja FLEGT, Komisija i države članice, kada je to primjereno, mogu poduprijeti i provesti studije i istraživanja o razinama i prirodi nezakonite sječe stabala u različitim zemljama i učiniti te informacije javno dostupnima, te poduprijeti pružanje praktičnih smjernica gospodarskim subjektima o primjenjivom zakonodavstvu u zemljama proizvođačima drva.

(14)

U nedostatku međunarodno usuglašene definicije, kao temelj za definiranje nezakonite sječe stabala trebalo bi uzeti zakonodavstvo zemlje u kojoj je drvo posječeno, uključujući propise, kao i provedbu, u toj zemlji relevantnih međunarodnih konvencija čija je ta zemlja stranka.

(15)

Mnogi proizvodi od drva prolaze brojne postupke prije i nakon prvog stavljanja u promet na unutarnje tržište. Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, samo oni gospodarski subjekti koji prvi put stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na unutarnje tržište trebali bi podlijegati sustavu dužne pažnje, dok bi od trgovca u lancu opskrbe trebalo zahtijevati da pruži osnovne informacije o svojem dobavljaču i kupcu kako bi se omogućila sljedivost drva i proizvoda od drva.

(16)

Na temelju sustavnog pristupa, gospodarski subjekti koji prvi put stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na unutarnje tržište trebali bi poduzeti odgovarajuće korake kako bi osigurali da nezakonito posječeno drvo i proizvodi od drva dobiveni iz takvog drva ne budu stavljeni u promet na unutarnje tržište. U tu svrhu gospodarski subjekti trebali bi s dužnom pažnjom primjenjivati sustav mjera i postupaka kako bi umanjili rizik stavljanja u promet na unutarnje tržište nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva.

(17)

Sustav dužne pažnje uključuje tri elementa svojstvena upravljanju rizikom: pristup informacijama, procjenu rizika i ublažavanje utvrđenog rizika. Sustav dužne pažnje trebao bi osigurati pristup informacijama o izvorima i dobavljačima drva i proizvoda od drva koji se prvi put stavljaju u promet na unutarnje tržište, koje uključuju relevantne informacije o usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom, zemlji sječe, vrsti, količini te, prema potrebi, regiji unutar te zemlje i koncesiji za sječu. Gospodarski subjekti na temelju tih informacija trebali bi provesti ocjenjivanje rizika. Ako se utvrdi da postoji rizik, gospodarski bi ga subjekti trebali ublažiti na način razmjeran samom riziku, kako bi se spriječilo stavljanje u promet na unutarnje tržište nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva.

(18)

Da bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, od gospodarskih subjekata koji već koriste sustave ili postupke koji ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe ne bi trebalo zahtijevati uspostavu novih sustava.

(19)

Kako bi se potvrdila dobra praksa u šumarstvu, u postupku procjene rizika mogu se koristiti certificiranje ili drugi verificirani sustavi trećih osoba koji uključuju verifikaciju usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom.

(20)

Drvni je sektor od velike važnosti za gospodarstvo Unije. Organizacije gospodarskih subjekata važni su čimbenici sektora budući da predstavljaju interese tih subjekata u širim okvirima i dolaze u međudjelovanje s različitim zainteresiranim stranama. Te organizacije također posjeduju znanje i sposobnost koji im omogućuju da analiziraju relevantno zakonodavstvo i svojim članovima olakšaju usklađivanje s tim zakonodavstvom, ali oni tu svoju sposobnost ne bi trebali koristiti za ovladavanje tržištem. Kako bi se olakšala provedba ove Uredbe i doprinijelo razvoju dobrih praksi, primjereno je priznati organizacije koje su razvile sustave dužne pažnje koji ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe. Priznavanje i povlačenje priznanja nadzornih organizacija trebalo bi provoditi na pravedan i transparentan način. Popis tih priznatih organizacija trebalo bi objaviti da bi ih gospodarski subjekti mogli koristiti.

(21)

Nadležna tijela trebala bi u redovitim razmacima provjeravati nadzorne organizacije kako bi verificirala da one učinkovito ispunjavaju obveze utvrđene ovom Uredbom. Povrh toga, nadležna tijela trebala bi nastojati obavljati provjere i kada raspolažu relevantnim informacijama, uključujući potkrijepljene sumnje trećih osoba.

(22)

Nadležna tijela trebala bi nadzirati da gospodarski subjekti učinkovito ispunjavaju obveze utvrđene u ovoj Uredbi. U tu bi svrhu nadležna tijela trebala obavljati odgovarajuće službene provjere, ovisno o potrebi u skladu s određenim planom, koje mogu uključivati provjere u prostorijama gospodarskih subjekata i terenske kontrole, te bi trebala imati mogućnost da tim subjektima odrede korektivne mjere kada je to potrebno. Povrh toga, nadležna tijela trebala bi nastojati obavljati provjere i kada raspolažu relevantnim informacijama, uključujući potkrijepljene sumnje trećih osoba.

(23)

Nadležna tijela trebala bi voditi evidenciju provjera, a dostupnost relevantnih informacija trebalo bi učiniti dostupnima u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu (6).

(24)

Uzimajući u obzir međunarodni značaj nezakonite sječe stabala i povezane trgovine, nadležna tijela trebala bi surađivati međusobno i s upravnim tijelima trećih zemalja te s Komisijom.

(25)

Kako bi se gospodarskim subjektima koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na unutarnje tržište olakšalo ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe, uzimajući u obzir položaj malih i srednjih poduzeća, države članice mogu, prema potrebi, uz pomoć Komisije, pružiti gospodarskim subjektima tehničku i drugu pomoć i olakšati razmjenu informacija. Ta pomoć, gospodarske subjekte ne bi smjela osloboditi obveze postupanja s dužnom pažnjom.

(26)

Trgovci i nadzorne organizacije trebali bi se suzdržati od mjera koje bi mogle ugroziti ostvarivanje cilja ove Uredbe.

(27)

Države članice trebale bi se pobrinuti da se povrede ove Uredbe, uključujući povrede od strane gospodarskih subjekata, trgovaca i nadzornih organizacija, kazne učinkovitim, primjerenim i odvraćajućim kaznama. Nacionalnim se propisima može predvidjeti da se nakon primjene učinkovitih, primjerenih i odvraćajućih kazni za povrede zabrane stavljanja u promet nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva na unutarnje tržište, takvo drvo i proizvodi od drva ne moraju nužno uništiti, već da se mogu koristiti odnosno zbrinuti u skladu s javnim interesom.

(28)

Komisiju bi trebalo ovlastiti da donese delegirane akte u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s postupcima za priznavanje i povlačenje priznanja nadzornih organizacija, dodatnim relevantnim kriterijima za procjenu rizika koji se mogu pokazati potrebnima uz one koji su već predviđeni u ovoj Uredbi te u vezi s popisom drva i proizvoda od drva na koje se primjenjuje ova Uredba. Posebno je važno da Komisija obavi odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog dijela posla, također i na stručnoj razini.

(29)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti provedbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti izvršne ovlasti za usvajanje detaljnih pravila u odnosu na učestalost i vrstu provjera koje nadležna tijela provode nad nadzornim organizacijama i sustave dužne pažnje, osim u pogledu dodatnih relevantnih kriterija za procjenu rizika. U skladu s člankom 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: UFEU), pravila i opća načela s obzirom na mehanizme kojima države članice nadziru izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije utvrđuju se unaprijed uredbom koja se donosi u skladu s redovitim zakonodavnim postupkom. Do donošenja te nove uredbe i dalje se primjenjuje Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7), uz izuzetak regulatornog postupka s kontrolom, koji nije primjenjiv.

(30)

Gospodarskim subjektima i nadležnim tijelima trebalo bi dati primjereni rok da se pripreme za ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe.

(31)

Budući da cilj ove Uredbe, a to je borba protiv nezakonite sječe stabala i s tim povezane trgovine, države članice ne mogu ostvariti pojedinačno nego se zbog njegove opsežnosti taj cilj može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju obveze gospodarskih subjekata koji prvi put stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na unutarnje tržište, kao i obveze trgovaca.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„drvo i proizvodi od drva” znači drvo i proizvodi od drva navedeni u Prilogu, osim proizvoda od drva i njihovih dijelova proizvedenih od drva, odnosno proizvoda od drva čiji je vijek trajanja završen i koji bi se inače zbrinuli kao otpad, kako je definirano u članku 3. stavku 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu (8).

(b)

„stavljanje u promet” znači prvu isporuku drva odnosno proizvodâ od drva na unutarnje tržište bilo kojim putem radi distribuiranja ili upotrebe u okviru poslovne djelatnosti, neovisno o primijenjenoj tehnici prodaje, bilo uz naknadu ili besplatno. To također uključuje isporuku sredstvima komunikacije na daljinu, kako je definirano u Direktivi 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača s obzirom na sklapanje ugovora na daljinu (9). Opskrba na unutarnjem tržištu proizvodima od drva dobivenima iz drva ili drugim proizvodima od drva, koji su već stavljeni na unutarnje tržište, ne predstavlja „stavljanje u promet”;

(c)

„gospodarski subjekt” znači fizičku ili pravnu osoba koja stavlja u promet drvo ili proizvode od drva;

(d)

„trgovac” znači fizičku ili pravnu osobu koja u okviru poslovne djelatnosti na unutarnjem tržištu prodaje ili kupuje drvo ili proizvode od drva koji su već stavljeni u promet na unutarnjem tržištu;

(e)

„zemlja sječe” znači zemlju ili područje gdje je drvo ili drvo ugrađeno u proizvod od drva posječeno;

(f)

„zakonito posječeno” znači posječeno u skladu s primjenjivim zakonodavstvom u zemlji sječe;

(g)

„nezakonito posječeno” znači posječeno u suprotnosti s primjenjivim zakonodavstvom u zemlji sječe;

(h)

„primjenjivo zakonodavstvo” znači zakonodavstvo na snazi u zemlji sječe koje se odnosi na sljedeća pitanja:

prava na sječu unutar područja koje je službeno oglašeno u skladu sa zakonom,

plaćanja za prava na sječu i drvo, uključujući pristojbe u vezi sa sječom,

sječu drva, uključujući zakonodavstvo u području okoliša i šumarstva, uključujući i ono koje se odnosi na gospodarenje šumama i očuvanje bioraznolikosti, ako je izravno povezano sa sječom,

zakonska prava trećih osoba u vezi s upotrebom i posjedom zemljišta, a na koja utječe sječa, i

trgovinu i carinu, u mjeri u kojoj se tiču šumarstva.

Članak 3.

Status drva i proizvoda od drva na koje se odnose odredbe FLEGT i CITES

Drvo i proizvodi od drva iz priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 2173/2005 koji potječu iz zemalja partnera iz Priloga I. toj Uredbi i koji su u skladu s tom Uredbom i njezinim provedbenim odredbama smatraju se zakonito posječenima u smislu ove Uredbe.

Drveće koje pripada vrstama iz priloga A, B i C Uredbi (EZ) br. 338/97 koje je u skladu s tom Uredbom i njezinim provedbenim odredbama smatra se zakonito posječenim u smislu ove Uredbe.

Članak 4.

Obveze gospodarskih subjekata

1.   Zabranjuje se stavljanje u promet nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva.

2.   Kod stavljanja drva i proizvoda od drva u promet gospodarski subjekti postupaju s dužnom pažnjom. Oni u tu svrhu koriste okvir postupaka i mjera, dalje u tekstu „sustav dužne pažnje”, kako je određeno u članku 6.

3.   Svaki gospodarski subjekt održava i redovito procjenjuje sustav dužne pažnje koji koristi, osim ako koristi sustav dužne pažnje koji je uspostavila nadzorna organizacija iz članka 8. Kao osnova sustava dužne pažnje mogu se koristiti postojeći sustavi nadzora u okviru nacionalnog zakonodavstva te svi dobrovoljni nadzorni mehanizmi unutar lanca koji ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe.

Članak 5.

Obveza sljedivosti

Trgovci u svim dijelovima lanca opskrbe moraju moći navesti:

(a)

gospodarske subjekte odnosno trgovce koji su im isporučili drvo i proizvode od drva; i

(b)

prema potrebi, trgovce kojima su isporučili drvo i proizvode od drva.

Informacije iz stavka 1. trgovci čuvaju najmanje pet godina i na zahtjev ih dostavljaju nadležnim tijelima.

Članak 6.

Sustavi dužne pažnje

1.   Sustav dužne pažnje iz članka 4. stavka 2. obuhvaća sljedeće elemente:

(a)

mjere i postupke koji osiguravaju pristup sljedećim informacijama u vezi s isporukom drva i proizvoda od drva koje gospodarski subjekt stavlja u promet:

naziv, uključujući trgovački naziv i vrstu proizvoda te uobičajeni naziv vrste drveća i, prema potrebi, puni znanstveni naziv,

zemlju sječe i, prema potrebi:

i.

regiju unutar zemlje gdje je izvršena sječa; i

ii.

koncesiju za sječu,

količinu (izraženu u volumenu, masi ili broju jedinica),

naziv i adresu dobavljača gospodarskog subjekta,

naziv i adresu trgovca kojemu su isporučeni drvo i proizvodi od drva,

dokumente i ostale informacije koje pokazuju da su drvo i proizvodi od drva u skladu s primjenjivim zakonodavstvom;

(b)

postupci za procjenu rizika koji gospodarskom subjektu omogućuju da analizira i procijeni rizik stavljanja u promet nezakonito posječenog drva, odnosno proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva.

Kod tih se postupaka uzimaju u obzir informacije iz točke (a) te relevantni kriteriji za procjenjivanje rizika, uključujući:

osiguranje usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom, što može uključivati certificiranje ili druge verificirane sustave trećih osoba koji obuhvaćaju provjeru usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom,

rasprostranjenost nezakonite sječe određenih vrsta drveća,

rasprostranjenost nezakonite sječe odnosno praksi u zemlji sječe i/ili regiji unutar zemlje gdje je drvo posječeno, također uzimajući u obzir rasprostranjenost oružanih sukoba,

sankcije na uvoz ili izvoz drva nametnute od strane Vijeća sigurnosti UN-a ili Vijeće Europske unije,

složenost lanca opskrbe drvom i proizvodima od drva;

(c)

osim ako je kod procjenjivanja rizika iz točke (b) utvrđeno da je rizik zanemariv, postupci za ublažavanje rizika koji se sastoje od niza prikladnih i primjerenih mjera i postupaka za učinkovito umanjivanje tog rizika i koji mogu uključivati traženje dodatnih informacija ili dokumenata i/ili traženje verifikacije putem trećih osoba.

2.   Detaljna pravila koja su potrebna kako bi se osigurala jednoobrazna provedba stavka 1., osim u pogledu dodatnih relevantnih kriterija za procjenjivanje rizika iz druge rečenice stavka 1. točke (b) ovog članka, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 18. stavka 2. Ta se pravila usvajaju do 3. lipnja 2012.

3.   Uzimajući u obzir tržišne trendove i iskustva koja proizlaze iz provedbe ove Uredbe, posebno kako su utvrđeni putem razmjene informacija iz članka 13. i putem izvješćivanja iz članka 20. stavka 3., Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu dodatnih relevantnih kriterija za procjenjivanje rizika koji se mogu pokazati potrebnima uz kriterije iz druge rečenice stavka 1. točke (b) ovog članka u svrhu osiguravanja učinkovitosti sustava dužne pažnje.

Za delegirane akte iz ovog stavka primjenjuju se postupci određeni u člancima 15., 16. i 17.

Članak 7.

Nadležna tijela

1.   Svaka država članica određuje jedno nadležno tijelo ili više nadležnih tijela koja će biti odgovorna za primjenu ove Uredbe.

Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o nazivima i adresama nadležnih tijela do 3. lipnja 2011. Države članice Komisiju obavješćuju o svim promjenama naziva i adresa nadležnih tijela.

2.   Komisija objavljuje popis nadležnih tijela, između ostalog i putem Interneta. Taj se popis redovito ažurira.

Članak 8.

Nadzorne organizacije

1.   Nadzorna organizacija:

(a)

održava i redovito ocjenjuje sustav dužne pažnje, kako je određen u članku 6., i gospodarskim subjektima odobrava pravo na korištenje tog sustava;

(b)

verificira da gospodarski subjekti pravilno koriste sustav dužne pažnje;

(c)

poduzima odgovarajuće mjere ako gospodarski subjekt ne koristi pravilno svoj sustav dužne pažnje, uključujući i obavješćivanje nadležnih tijela u slučaju značajnih ili ponovljenih nepravilnosti od strane gospodarskog subjekta.

2.   Organizacija može podnijeti zahtjev da ju se prizna kao nadzornu organizaciju ako ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

ima pravnu osobnost i poslovni nastan u Uniji uspostavljen u skladu sa zakonom;

(b)

ima odgovarajuće znanje i sposobnost za obavljanje funkcija iz stavka 1.; i

(c)

može zajamčiti da u obavljanju njezinih funkcija nema sukoba interesa.

3.   Nakon savjetovanja s dotičnom državom članicom odnosno dotičnim državama članicama, Komisija priznaje podnositelja zahtjeva koji ispunjava zahtjeve iz stavka 2. kao nadzornu organizaciju.

Komisija priopćuje odluku o priznavanju nadzorne organizacije nadležnim tijelima svih država članica.

4.   Nadležna tijela u redovitim razmacima provode provjere kako bi se uvjerile da nadzorne organizacije koje djeluju na području njihove nadležnosti i dalje obavljaju funkcije utvrđene u stavku 1. i ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavku 2. Provjere se mogu obaviti i kada nadležno tijelo države članice raspolaže relevantnim informacijama, uključujući potkrijepljene sumnje trećih osoba ili kad nadležno tijelo kod gospodarskog subjekta otkrije nedostatke u provedbi sustava dužne pažnje koji je uspostavila nadzorna organizacija. Izvješće o provjerama stavlja se na raspolaganje u skladu s Direktivom 2003/4/EZ.

5.   Ako nadležno tijelo utvrdi da nadzorna organizacija više ne obavlja zadaće utvrđene u stavku 1. ili više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u stavku 2., ono o tome bez odlaganja obavješćuje Komisiju.

6.   Komisija povlači priznanje nadzorne organizacije ako utvrdi, posebno na temelju informacija pruženih na temelju stavka 5., da nadzorna organizacija više ne obavlja funkcije iz stavka 1. ili više ne ispunjava zahtjeve iz stavka 2. Komisija prije povlačenja priznanja nadzorne organizacije o tome obavješćuje dotične države članice.

Odluku o povlačenju priznanja nadzorne organizacije Komisija priopćuje nadležnim tijelima svih država članica.

7.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a radi dopune pravila postupanja u vezi s priznavanjem i povlačenjem priznanja nadzornih organizacija te, ako se to pokaže potrebnim na temelju iskustva, njihovih izmjena, vodeći računa da se priznavanje i povlačenje priznavanja provodi na pravedan i transparentan način.

Za delegirane akte iz ovog stavka primjenjuju se postupci iz članaka 15., 16. i 17. Ti se akti donose do 3. ožujka 2012.

8.   Detaljna pravila o učestalosti i vrsti provjera iz stavka 4. koja su potrebna kako bi se osigurali učinkovit nadzor nad nadzornim organizacijama i jednoobrazna provedba tog stavka usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 18. stavka 2. Ta se pravila usvajaju do 3. lipnja 2012.

Članak 9.

Popis nadzornih organizacija

Popis nadzornih organizacija Komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, serija C, i stavlja na raspolaganje na svojim internetskim stranicama. Taj se popis redovito ažurira.

Članak 10.

Provjere gospodarskih subjekata

1.   Nadležna tijela obavljaju provjere kako bi verificirala da gospodarski subjekti ispunjavaju zahtjeve iz članaka 4. i 6.

2.   Provjere iz stavka 1. provode se u skladu s planom koji se periodički preispituje, primjenjujući pristup utemeljen na riziku. Osim toga, provjere se mogu provesti i kad nadležno tijelo raspolaže relevantnim informacijama u pogledu usklađenosti gospodarskih subjekata s ovom Uredbom, uključujući informacije na temelju potkrijepljenih sumnji trećih osoba.

3.   Provjere iz stavka 1. mogu uključivati, inter alia:

(a)

ispitivanje sustava dužne pažnje, uključujući postupke procjenjivanja i ublažavanja rizika;

(b)

pregled dokumentacije i evidencija kojima se dokazuje pravilno funkcioniranje sustava i postupaka dužne pažnje;

(c)

nasumične provjere, uključujući terenske revizije.

4.   Gospodarski subjekti pružaju svu potrebnu pomoć kako bi olakšali provođenje provjera iz stavka 1., posebno što se tiče pristupa prostorijama i dostave dokumentacije ili evidencija.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 19., ako se nakon provjera iz stavka 1. utvrde nedostaci, nadležna tijela mogu gospodarskom subjektu odrediti korektivne mjere. Osim toga, ovisno o vrsti otkrivenih nedostataka, države članice mogu poduzeti privremene hitne mjere, uključujući inter alia:

(a)

zapljenu drva i proizvoda od drva;

(b)

zabranu prodaje drva i proizvoda od drva.

Članak 11.

Evidencija provjera

1.   Nadležna tijela vode evidenciju provjera iz članka 10. stavka 1., iz koje su posebno vidljivi vrsta i rezultati provjere te moguće korektivne mjere određene na temelju članka 10. stavka 5. Evidencije svih provjera čuvaju se najmanje pet godina.

2.   Informacije iz stavka 1. stavljaju se na raspolaganje u skladu s Direktivom 2003/4/EZ.

Članak 12.

Suradnja

1.   Nadležna tijela surađuju međusobno, s upravnim tijelima trećih zemalja i s Komisijom kako bi osigurala usklađenost s ovom Uredbom.

2.   Nadležna tijela razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima drugih država članica i s Komisijom o ozbiljnim nedostacima otkrivenima provjerama iz članka 8. stavka 4. i članka 10. stavka 1. te o vrstama kazni nametnutih u skladu s člankom 19.

Članak 13.

Tehnička pomoć, smjernice i razmjena informacija

1.   Ne dovodeći u pitanje obvezu postupanja s dužnom pažnjom koju gospodarski subjekti imaju na temelju članka 4. stavka 2., države članice mogu, prema potrebi uz pomoć Komisije, pružiti tehničku i drugu pomoć i smjernice gospodarskim subjektima, uzimajući u obzir položaj malih i srednjih poduzeća, kako bi im olakšale ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe, posebno u odnosu na provedbu sustava dužne pažnje u skladu s člankom 6.

2.   Države članice mogu, prema potrebi uz pomoć Komisije, olakšati razmjenu i širenje relevantnih informacija o nezakonitoj sječi stabala, posebno kako bi pomogle gospodarskim subjektima u procjenjivanju rizika kako je određeno u članku 6. stavku 1. točki (b), te o najboljim praksama u vezi s provedbom ove Uredbe.

3.   Pomoć se pruža tako da se ne dovodi u pitanje odgovornost nadležnih tijela i da se zaštiti njihova neovisnost u provedbi ove Uredbe.

Članak 14.

Izmjene Priloga

Kako bi se uzeli u obzir iskustvo stečeno u provedbi ove Uredbe, posebno ono utvrđeno putem izvješćivanja iz članka 20. stavaka 3. i 4. i razmjene informacija iz članka 13. s jedne strane te trendovi vezani za tehničke karakteristike, krajnje korisnike i postupke u proizvodnji drva i proizvoda od drva s druge strane, Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a mijenjajući i dopunjujući popis drva i proizvoda od drva navedenih u Prilogu. Na temelju ovih akata ne smije nastati nerazmjerno opterećenje za gospodarske subjekte.

Za delegirane akte iz ovog članka primjenjuju se postupci iz članaka 15., 16. i 17.

Članak 15.

Izvršavanje delegiranja

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. i članka 8. stavka 7. te članka 14. Komisiji se dodjeljuje na rok od sedam godina, od 2. prosinca 2010. Komisija sastavlja izvješće u vezi s delegiranim ovlastima najkasnije tri mjeseca prije završetka trogodišnjeg razdoblja od početka primjene ove Uredbe. Delegiranje ovlasti automatski se produžuje za razdoblja jednake dužine, osim ako ga Europski parlament ili Vijeće opozove u skladu s člankom 16.

2.   Čim Komisija donese delegirani akt, ona o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.   Ovlasti za donošenje delegiranih akata Komisiji se dodjeljuju podložno uvjetima iz članaka 16. i 17.

Članak 16.

Opoziv delegiranja

1.   Delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3., članka 8. stavka 7. i članka 14. Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati u bilo kojem trenutku.

2.   Institucija koja je započela unutarnji postupak za donošenje odluke o opozivu delegiranja ovlasti nastoji o tome obavijestiti drugu instituciju i Komisiju u razumnom roku prije donošenja konačne odluke, navodeći delegirane ovlasti koje bi mogle biti predmetom opoziva te moguće razloge za opoziv.

3.   Odlukom o opozivu prestaju delegirane ovlasti utvrđene u toj odluci. Ona proizvodi pravne učinke odmah ili od kasnijeg dana utvrđenog u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. Ona se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Članak 17.

Prigovori na delegirane akte

1.   Europski parlament i Vijeće mogu staviti prigovor na delegirani akt u roku od dva mjeseca od dana priopćavanja. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća može produžiti za dva mjeseca.

2.   Ako do isteka toga roka ni Europski parlament ni Vijeće ne stave prigovor na delegirani akt, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu naveden.

Delegirani akt može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu i prije isteka tog roka ako su Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da ne namjeravaju staviti prigovor.

3.   Ako Europski parlament ili Vijeće stave prigovor na delegirani akt, taj akt ne stupa na snagu. Institucija koja stavlja prigovor navodi razloge prigovora na delegirani akt.

Članak 18.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (FLEGT) osnovan na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 2173/2005.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

Članak 19.

Kazne

1.   Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju u slučaju povrede odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu.

2.   Predviđene kazne moraju biti učinkovite, primjerene i odvraćajuće i mogu uključivati, inter alia:

(a)

novčane kazne razmjerne šteti po okoliš, vrijednosti dotičnog drva i proizvoda od drva te poreznim gubicima i gospodarskoj šteti koja proizlazi iz povrede, pri čemu se visina novčane kazne izračunava tako da se oni koji su odgovorni za štetu liše ekonomske koristi do koje su došli počinjenim ozbiljnim povredama, ne dovodeći u pitanje legitimno pravo na obavljanje djelatnosti, postupno povećavajući visinu novčane kazne kod ponovljenih ozbiljnih povreda;

(b)

zapljenu dotičnog drva i proizvoda od drva;

(c)

trenutačnu suspenziju dozvole za obavljanje trgovine.

3.   Države članice o tim propisima obavješćuju Komisiju koju bez odlaganja obavješćuju i o svim naknadnim izmjenama tih propisa.

Članak 20.

Izvješćivanje

1.   Države članice, svake druge godine nakon 3. ožujka 2013., Komisiji podnose izvješće o primjeni ove Uredbe tijekom prethodne dvije godine, najkasnije do 30. travnja.

2.   Komisija na temelju tih izvješća sastavlja izvješće koje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću svake dvije godine. Kod izrade tog izvješća Komisija uzima u obzir napredak postignut u sklapanju i primjeni dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu FLEGT sukladno Uredbi (EZ) br. 2173/2005 i njihov doprinos smanjivanju prisutnosti na unutarnjem tržištu nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva.

3.   Komisija, do 3. prosinca 2015. te svakih šest godina nakon toga, preispituje funkcioniranje i učinkovitost ove Uredbe na temelju izvješćivanja i iskustava s primjenom ove Uredbe, također i u odnosu na sprečavanje stavljanja u promet nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva. Ona posebno uzima u obzir administrativne posljedice za mala i srednja poduzeća te proizvode na koje se Uredba odnosi. Izvješćima se prema potrebi mogu priložiti odgovarajući zakonodavni prijedlozi.

4.   Prvo od izvješća iz stavka 3. uključuje procjenu trenutačnog stanja u Uniji s gospodarskog i trgovinskog aspekta u odnosu na proizvode iz poglavlja 49. Kombinirane nomenklature, uzimajući u obzir posebno konkurentnost relevantnih sektora, kako bi se razmotrila mogućnost njihovog uvrštenja u popis drva i proizvoda od drva u Prilogu ovoj Uredbi.

Izvješće iz prvog podstavka uključuje i procjenu učinkovitosti zabrane stavljanja u promet nezakonito posječenog drva i proizvoda od drva dobivenih iz takvog drva, kako je određena u članku 4. stavku 1., kao i sustavâ dužne pažnje određenih u članku 6.

Članak 21.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 3. ožujka 2013. Međutim, članak 6. stavak 2., članak 7. stavak 1., članak 8. stavak 7. i članak 8. stavak 8. primjenjuju se od 2. prosinca 2010.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 20. listopada 2010.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednik

O. CHASTEL


(1)  SL C 318, 23.12.2009., str. 88.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 22. travnja 2009. (SL C 184 E, 8.7.2010., str. 145.), stajalište Vijeća u prvom čitanju od 1. ožujka 2010. (SL C 114 E, 4.5.2010., str. 17.) i stajalište Europskog parlamenta od 7. srpnja 2010. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(4)  SL L 347, 30.12.2005., str. 1.

(5)  SL L 61, 3.3.1997., str. 1.

(6)  SL L 41, 14.2.2003., str. 26.

(7)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(8)  SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

(9)  SL L 144, 4.6.1997., str. 19.


PRILOG

Drvo i proizvodi od drva na koje se primjenjuje ova Uredba, kako su razvrstani u Kombiniranoj nomenklaturi određenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87  (1)

4401 Ogrjevno drvo, u oblicama, cjepanicama, granama, snopovima ili u sličnim oblicima; drvo u obliku iverja ili sličnih čestica; drvna piljevina te otpaci i ostaci od drva, neovisno jesu li aglomerirani u oblice, brikete, pelete ili slične oblike ili ne

4403 Neobrađeno drvo, neovisno ima li skinutu koru ili bjeliku ili je grubo učetvoreno ili ne

4406 Željeznički i tramvajski pragovi od drva

4407 Drvo obrađeno po dužini piljenjem ili glodanjem, rezano ili ljušteno, neovisno je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima ili ne, debljine veće od 6 mm

4408 Listovi za furniranje (uključujući one dobivene rezanjem lameliranog drva), za šperploče ili za slično lamelirano i ostalo drvo, piljeno po dužini, rezano ili ljušteno, neovisno je li blanjano, brušeno, spojeno ili spojeno na krajevima ili ne, debljine ne veće od 6 mm

4409 Drvo (uključujući lamele i daščice za parket, nesastavljene) kontinuirano oblikovano (s perom i utorom, rubno zarezano, oborenih bridova, v-spojeno, profilirano, zaobljeno ili slično) duž bilo kojeg ruba, kraja ili lica, neovisno je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima

4410 Ploče iverice, ploče s usmjerenim vlaknima (OSB) i slične ploče (na primjer, wafer-ploče), od drva ili od ostalih drvenastih materijala, neovisno jesu li aglomerirane smolama ili drugim organskim vezivnim tvarima ili ne

4411 Ploče vlaknatice od drva ili od drugih drvenastih materijala, neovisno jesu li vezane smolama ili drugim organskim sredstvima ili ne

4412 Šperploča, furnirane ploče i slično lamelirano drvo

4413 00 00 Zgusnuto (zbijeno) drvo, u blokovima, pločama, vrpcama ili profilima

4414 00 Drveni okviri za slike, fotografije, zrcala i slične predmete

4415 Sanduci, kutije, gajbe, bubnjevi i slična ambalaža za pakiranje, od drva; bubnjevi od drva za kabele; palete, sandučaste palete (boks-palete) i druge podloge za utovar, od drva; okviri za palete od drva

(Materijal koji nije ambalažni, ali se isključivo koristi kao ambalažni materijal za podupiranje, zaštitu ili prenošenje drugog proizvoda koji se stavlja u promet.)

4416 00 00 Bačve, kace, korita, vjedra i drugi bačvarski proizvodi i njihovi dijelovi, od drva, uključujući bačvarske dužice

4418 Građevinska stolarija od drva i ostali proizvodi od drva za građevinarstvo, uključujući celularne ploče od drva, sastavljene podne ploče, piljenu i cijepanu šindru

Pulpa i papir iz poglavlja 47. i 48. Kombinirane nomenklature, osim proizvoda na bazi bambusa i oporabljenih proizvoda (otpad i otpaci)

9403 30, 9403 40, 9403 50 00, 9403 60 i 9403 90 30 Drveno pokućstvo (namještaj)

9406 00 20 Montažne građevine


(1)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).