19/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

254


32010R0439


L 132/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.05.2010.


UREDBA (EU) br. 439/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 19. svibnja 2010.

o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 74. i članak 78. stavke 1. i 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

u skladu s redovitim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Politika Unije o zajedničkom europskom sustavu azila (CEAS), u okviru odredbi Haškog programa, osmišljena je tako da uz pomoć učinkovitog usklađenog postupka u skladu s vrijednostima i humanitarnoj tradiciji Europske unije uspostavlja zajedničko područje azila.

(2)

Posljednjih godina, zahvaljujući uvođenju zajedničkih minimalnih normi, postignut je znatan napredak prema uspostavi CEAS-a. Ipak, među državama članicama još uvijek postoje velike razlike u odobravanju i u oblicima međunarodne zaštite. Te bi razlike trebalo smanjiti.

(3)

Komisija je u svom Planu za politiku azila, usvojenom u lipnju 2008., najavila da će razvijati CEAS i u tu je svrhu predložila reviziju postojećih pravnih instrumenata, kako bi se postigla veća usklađenost u primjeni normi i kako bi se osnažila potpora praktičnoj suradnji među državama članicama, a posebno zakonodavnim prijedlogom da se osnuje Europski potporni ured za azil (Potporni ured) radi veće usklađenosti u operativnoj suradnji među državama članicama, namijenjenog učinkovitoj provedbi zajedničkih pravila.

(4)

Europsko vijeće je u Europskom paktu o useljavanju i azilu usvojenom u rujnu 2008. ponovilo da svaki progonjeni stranac ima pravo na pomoć i zaštitu na području Europske unije, u skladu s primjenom Ženevske konvencije od 28. srpnja 1951. o statusu izbjeglica, kako je izmijenjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967. i drugim odgovarajućim ugovorima. Također je izričito dogovoreno da će Europski potporni ured biti osnovan 2009.

(5)

Praktična suradnja u području azila za cilj ima povećati zbližavanje i osigurati stalnu kvalitetu postupaka u odlučivanju država članica u tom području u okviru europskog zakonodavnog okvira. Posljednjih godina počele su se već provoditi brojne mjere praktične suradnje, posebno donošenje zajedničkog pristupa informacijama o zemljama podrijetla i uspostavljanje zajedničkog europskog programa osposobljavanja u području azila.

(6)

Potporni bi ured trebalo osnovati kako bi se ojačale i razvile te mjere suradnje. Potporni bi ured trebao tim mjerama suradnje i iz njih stečenim iskustvima posvetiti dužnu pozornost.

(7)

U vezi s državama članicama koje su suočene s posebnim i nerazmjernim opterećenjem svojih sustava azila i sustava za prihvat, što je posebno posljedica njihova zemljopisnog položaja i demografskog stanja, Potporni bi ured trebao podupirati razvoj solidarnosti unutar Unije, čime bi se potaklo bolje razmještanje korisnika međunarodne zaštite među državama članicama, pri čemu bi trebalo osigurati da ne dođe do zlouporabe sustava azila i sustava za prihvat.

(8)

Kako bi najbolje izvršio svoj mandat, Potporni bi ured trebao biti neovisan u tehničkim pitanjima i uživati pravnu, upravnu i financijsku autonomiju. U tu bi svrhu Potporni ured trebao biti tijelo Unije koje ima pravnu osobnost i izvršava provedbene ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.

(9)

Potporni bi ured trebao blisko surađivati s tijelima za azil država članica, s nacionalnim službama za imigraciju i azil i s drugim službama, oslanjajući se pritom na sposobnost i stručnost tih službi, te s Komisijom. Države bi članice trebale surađivati s Potpornim uredom, kako bi se osiguralo izvršavanje njegovog mandata.

(10)

Potporni bi ured trebao također blisko surađivati s Visokim povjerenikom UN-a za izbjeglice (UNHCR) i, prema potrebi, s odgovarajućim međunarodnim organizacijama, kako bi iskoristio njihovo stručno znanje i potporu. U tu svrhu uloga UNHCR-a i drugih odgovarajućih međunarodnih organizacija trebala biti u cijelosti priznata i te bi organizacije trebale biti u cijelosti uključene u rad Potpornog ureda. Financijska sredstva koja Potporni ured stavi na raspolaganje UNHCR-u u skladu s ovom Uredbom ne bi trebala izazvati dvojno financiranje aktivnosti UNHCR-a iz drugih međunarodnih ili nacionalnih izvora.

(11)

Potporni ured bi, nadalje, radi ispunjavanja svoje svrhe i u opsegu potrebnom za ispunjavanje svojih dužnosti, trebao surađivati s drugim tijelima Unije, a posebno s Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Frontex), osnovanom Uredbom Vijeća (EZ) br. 2007/2004 (2) i s Europskom agencijom za temeljna prava (FRA), osnovanom Uredbom Vijeća (EZ) br. 168/2007 (3).

(12)

Kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti, Potporni ured bi trebao surađivati s Europskom migracijskom mrežom, osnovanom Odlukom Vijeća 2008/381/EZ (4), Potporni ured bi trebao također voditi bliski dijalog s civilnim društvom, a ciljem razmjene informacija i objedinjavanja znanja u području azila.

(13)

Potporni ured bi trebao biti europski centar za stručno znanje o azilu, nadležan za poticanje, usklađivanje i jačanje praktične suradnje među državama članicama u mnogim vidovima azila, kako bi države članice u većoj mjeri bile sposobne pružiti međunarodnu zaštitu osobama koje na nju imaju pravo te kako bi pravično i učinkovito postupile s onima koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, kada je to primjereno. Mandat Potpornog ureda trebao bi biti usredotočen na tri glavne dužnosti, naime, na doprinos provedbi CEAS-a, na potporu praktičnoj suradnji među državama članicama u području azila i na potporu državama članicama koje su izložene posebnom pritisku.

(14)

Potporni ured ne bi trebao imati ni izravne ni neizravne ovlasti u vezi s donošenjem odluka tijela za azil država članica o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu.

(15)

Kako bi se državama članicama, čiji su sustavi azila i sustavi za prihvat izloženi velikom pritisku, osigurala i/ili uskladila brza i učinkovita operativna potpora, Potporni bi ured trebao, na zahtjev dotičnih država članica, uskladiti djelovanje za potporu tim državama članicama, između ostalog, razmještanjem potpornih skupina za azil koje se sastoje od stručnjaka za azil na njihova državna područja. Te bi skupine trebale na poseban način osigurati stručno znanje i iskustvo povezane s tumačenjem, informacijama o zemljama podrijetla i znanjem o obradi i vođenju azilnog predmeta. Ovom bi Uredbom trebalo urediti potporne skupine za azil, kako bi se osiguralo njihovo učinkovito razmještanje.

(16)

Potporni ured bi trebao svoju svrhu ispunjavati u uvjetima koji mu omogućuju da bude referentna točka, zbog svoje neovisnosti, znanstvene i tehničke kvalitete pomoći koju pruža i informacija koje širi, transparentnosti svojih postupaka i metoda djelovanja te zbog revnosti u izvršavanju dodijeljenih mu zadaća.

(17)

Radi učinkovitog nadzora njegovog rada, u upravom odboru Potpornog ureda trebali bi biti zastupljeni Komisija i države članice. Upravni odbor bi, ako je to moguće, trebao biti sastavljen od operativnih voditelja uprava za azil država članica ili od njihovih predstavnika. On bi trebao imati potrebne ovlasti, a posebno za pripremanje proračuna, provjeru njegovog izvršenja, donošenje odgovarajućih financijskih pravila, uspostavu transparentnih radnih postupaka za donošenje odluka Potpornog ureda, usvajanje godišnjega izvješća o stanju u području azila u Uniji i tehničkih dokumenata o provedbi instrumenata Unije u području azila i za imenovanje izvršnog direktora te, prema potrebi, izvršnog odbora. kako bi u potpunosti bio uključen u rad Potpornog ureda i s obzirom na njegovo stručno znanje i iskustvo u području azila, UNHCR bi u upravnom odboru trebao biti zastupljen članom bez prava glasa.

(18)

S obzirom na zadaće Potpornog ureda i ulogu izvršnog direktora te kako bi Europski parlament mogao donijeti mišljenje o odabranom kandidatu, prije njegova imenovanja i prije mogućega produljivanja njegova mandata, izvršni bi direktor trebao dati izjavu pred nadležnim odborom ili odborima Europskog parlamenta. Izvršni bi direktor također trebao Europskom parlamentu podnijeti godišnje izvješće. Osim toga, Europski parlament bi trebao imati mogućnost izvršnog direktora pozvati da podnese izvješće o izvršavanju njegovih dužnosti.

(19)

Kako bi se osigurala potpuna autonomija i neovisnost Potpornog ureda, on bi trebao imati vlastiti proračun, čiji će najveći dio činiti doprinos Unije. Financiranje bi Potpornog ureda trebalo podlijegati sporazumu o proračunskom tijelu, kako je određeno u točki 47. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (5). Na doprinos Europske unije i na sve donacije na teret općega proračuna Europske unije trebalo bi primjenjivati proračunski postupak Unije. Reviziju računa trebao bi obavljati Revizorski sud.

(20)

Potporni bi ured trebao surađivati s tijelima za azil trećih zemalja i s međunarodnim organizacijama koje su nadležne za pitanja koja pripadaju u područje primjene ove Uredbe te s trećim zemljama u okviru radnih aranžmana sklopljenih u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(21)

U skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, Ujedinjena Kraljevina i Irska su pismima od 18. svibnja 2009. obavijestile da žele sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(22)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe i nije njom obvezana niti podliježe njezinoj primjeni.

(23)

S obzirom na to, da je Danska kao država članica do sada doprinosila praktičnoj suradnji među državama članicama u području azila, Potporni bi ured trebao olakšati operativnu suradnju s Danskom. U tu bi svrhu trebalo danskog predstavnika pozivati na sve sastanke upravnog odbora, koji bi trebao imati mogućnost da, prema potrebi, odluči pozvati danske promatrače na sastanke radnih skupina.

(24)

Potporni bi ured, kako bi ispunio svoju svrhu, trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja koje su s Unijom sklopile sporazume na temelju kojih su usvojile i primjenjuju pravo Unije u području koje je obuhvaćeno ovom Uredbom, a posebno Irske, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske. Potporni bi ured, u dogovoru s Komisijom, također trebao moći sklopiti radne aranžmane u skladu s UFEU-om sa zemljama koje s Unijom nisu sklopile sporazume na temelju kojih bi usvojile i primjenjivale pravo Unije. Ured ni pod kojim okolnostima ne smije oblikovati samostalnu vanjsku politiku.

(25)

Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (6) (Financijska uredba), a posebno njezin članak 185., trebalo bi primjenjivati na Potporni ured.

(26)

Uredbu (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (7) trebalo bi primjenjivati bez ograničenja u odnosu na Potporni ured, koji bi trebao pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o međunarodnim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (8).

(27)

Uredbu (Z) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o dostupu javnosti dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (9) trebalo bi primjenjivati u odnosu na Potporni ured.

(28)

Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (10) trebalo bi primjenjivati na obradu osobnih podataka u Potpornom uredu.

(29)

Potrebne odredbe u vezi sa smještajem Potpornog ureda u državi članici u kojoj će imati sjedište i posebna pravila koja se primjenjuju na sveukupno osoblje Potpornog ureda i članove njihovih obitelji trebalo bi odrediti u sporazumu o sjedištu. Nadalje, država bi domaćin trebala osigurati što je moguće bolje uvjete za ispravno funkcioniranje Potpornog ureda, uključujući školovanje djece i prijevoz, kako bi se privuklo visokokvalitetne ljudske resurse sa što širega zemljopisnog područja.

(30)

Ako ciljeve ove Uredbe, naime potrebu za poboljšanjem provedbe CEAS-a, olakšavanje, usklađivanje i jačanje praktične suradnje među državama članicama u području azila i pružanje i/ili usklađivanje pružanja operativne potpore državama članicama čiji su sustavi azila i sustavi prihvat izloženi posebnom opterećenju, ne mogu zadovoljavajuće postići države članice, a mogu se, zbog razmjera i učinaka djelovanja, bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti iz istog članka, ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje tih ciljeva.

(31)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i drži se načela priznatih posebno Poveljom o temeljnim pravima Europske unije te bi se trebala primjenjivati u skladu s pravom na azil koje je priznato u članku 18. Povelje,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OSNIVANJE I SVRHA EUROPSKOG POTPORNOG UREDA ZA AZIL

Članak 1.

Osnivanje Europskog potpornog ureda za azil

Osniva se Europski potporni ured za azil (Potporni ured) kako bi pomogao boljoj provedbi Zajedničkog europskog azilnog sustava (CEAS), kako bi ojačao praktična suradnja među državama članicama u području azila i kako bi pružio i/ili uskladio pružanje operativne potpore državama članicama čiji su sustavi azila i sustavi za prihvat izloženi posebnom pritisku.

Članak 2.

Svrha Potpornog ureda

1.   Potporni ured olakšava, usklađuje i jača praktičnu suradnju među državama članicama u mnogim vidovima azila i pomaže u poboljšavanju provedbe CEAS-a. U tom pogledu, Potporni ured je u potpunosti uključen u vanjsku dimenziju CEAS-a.

2.   Potporni ured pruža učinkovitu operativnu potporu državama članicama čiji su sustavi azila i sustavi za prihvat izloženi posebnom pritisku, pri čemu koristi sva odgovarajuća sredstva koja mu stoje na raspolaganju, što može uključivati usklađivanje sredstava koja pod uvjetima iz ove Uredbe osiguravaju države članice.

3.   Potporni ured pruža znanstvenu i tehničku pomoć u vezi s politikom i zakonodavstvom Unije u svim područjima koja izravno ili neizravno utječu na azil, tako da je u mogućnosti dati punu potporu praktičnoj suradnji u području azila i učinkovito izvršiti svoje zadaće. On je neovisan izvor informacija o svim pitanjima iz tih područja.

4.   Potporni ured ispunjava svoju svrhu u uvjetima koji mu omogućuju da bude referentna točka, zbog svoje neovisnosti, znanstvene i tehničke kvalitete pomoći koju pruža i informacija koje širi, transparentnosti svojih postupaka i metoda djelovanja te zbog revnosti u izvršenju dodijeljenih mu zadaća, kao i potpore informacijske tehnologije potrebne za ispunjavanje svojega mandata.

5.   Potporni ured blisko surađuje s tijelima za azil država članica, s nacionalnim službama za imigraciju i azil i s drugim nacionalnim službama, te s Komisijom. Potporni ured izvršava svoje zadaće, ne dovodeći u pitanje zadaće dodijeljene drugim odgovarajućim tijelima Unije i blisko surađuje s tim tijelima i s UNHCR-om.

6.   Potporni ured nema ovlasti u vezi s donošenjem odluka tijela za azil država članica o pojedinačnim zahtjevima za međunarodnu zaštitu.

POGLAVLJE 2.

DUŽNOSTI POTPORNOG UREDA

ODJELJAK 1.

Potpora praktičnoj suradnji u području azila

Članak 3.

Najbolje prakse

Potporni ured organizira, promiče i usklađuje aktivnosti koje omogućuju razmjenu informacija i utvrđivanje i objedinjavanje najboljih praksi u stvarima azila među državama članicama.

Članak 4.

Informacije o zemljama podrijetla

Potporni ured organizira, promiče i usklađuje aktivnosti povezane s informacijama o zemljama podrijetla, a posebno:

(a)

transparentno i nepristrano prikupljanje odgovarajućih, pouzdanih, točnih i ažurnih informacija o zemljama podrijetla podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, koristeći sve odgovarajuće izvore informacija, uključujući informacije prikupljene od vladinih, nevladinih i međunarodnih organizacija te institucija i tijela Unije;

(b)

pripremanje izvješća o zemljama podrijetla, na temelju informacija prikupljenih u skladu s točkom (a);

(c)

upravljanje i daljnje razvijanje portala za prikupljanje informacija o zemljama podrijetla i njegovo održavanje kako bi se osigurala transparentnost u skladu s potrebnim pravilima za pristup takvim informacijama u skladu s člankom 42.;

(d)

razvijanje zajedničkog formata i zajedničke metodologije za predstavljanje, provjeru i uporabu informacija o zemljama podrijetla;

(e)

pregledna analiza informacija o zemljama podrijetla kako bi se pospješila konvergencija mjerila za ocjenjivanje i, ako je to primjereno, korištenje rezultata rada jedne ili više radnih skupina. Namjena tih analiza nije davati upute državama članicama za odobravanje ili odbijanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Članak 5.

Potpora premještanju korisnika međunarodne zaštite unutar Unije

U vezi s državama članicama koje su suočene s posebnim i nerazmjernim opterećenjem svojih sustava azila i sustava za prihvat, što je posebno posljedica njihova zemljopisnog položaja i demografskog stanja, Potporni ured promiče, potiče i usklađuje razmjenu informacija i drugih aktivnosti povezanih s premještanjem unutar Unije. Premještanje unutar Unije izvršava se samo na temelju sporazuma između država članica i uz pristanak dotičnog korisnika međunarodne zaštite i, ako je to primjereno, u savjetovanju s UNHCR-om.

Članak 6.

Potpora osposobljavanju

1.   Potporni ured uspostavlja i razvija osposobljavanje koje je dostupno članovima svih nacionalnih uprava i sudova te nacionalnih službi nadležnih za pitanja azila u državama članicama. Sudjelovanje u osposobljavanju ne dovodi u pitanje nacionalne sustave i postupke.

Potporni ured razvija takvo osposobljavanje u bliskoj suradnji s tijelima za azil država članica i, prema potrebi, koristi se stručnim znanjem akademskih institucija i drugih odgovarajućih organizacija.

2.   Potporni ured upravlja i razvija Europski kurikulum za azil, uzimajući u obzir postojeću suradnju Unije u tom području.

3.   Osposobljavanje koje nudi Potporni ured može biti opće, posebno ili tematsko te može uključivati metodu „osposobljavanja instruktora“.

4.   Posebne ili tematske aktivnosti osposobljavanja u znanjima i vještinama povezanima s pitanjima azila uključuju, ali nisu ograničene na:

(a)

međunarodna ljudska prava i pravnu stečevinu Unije u području azila, uključujući posebna pravna pitanja i pitanja iz sudske prakse;

(b)

pitanja povezana s obradom zahtjeva za azil maloljetnika i ranjivih osoba s posebnim potrebama;

(c)

tehnike vođenja intervjua;

(d)

uporabe stručnih zdravstvenih i pravnih izvješća u postupcima azila;

(e)

pitanja povezana s proizvodnjom i uporabom informacija o zemljama podrijetla;

(f)

uvjete za prihvat, uključujući posebnu pozornost na ranjive skupine i žrtve mučenja.

5.   Osposobljavanje koje se nudi visoke je kvalitete i utvrđuje ključna načela i najbolje prakse radi veće konvergencije upravnih metoda i odluka i pravne prakse, uz puno poštovanje neovisnosti nacionalnih sudova.

6.   Potporni ured stručnjacima koji su dio Intervencijske skupine za azil iz članka 15. osigurava stručno osposobljavanje važno za njihove zadaće i funkcije te provodi redovite vježbe istih stručnjaka u skladu s rasporedom stručnog osposobljavanja i vježbi iz godišnjeg programa rada Ureda.

7.   Potporni ured može organizirati aktivnosti osposobljavanja u suradnji s državama članicama i na njihovom državnom području.

Članak 7.

Potpora vanjskim dimenzijama CEAS-a

Potporni ured, u dogovoru s Komisijom, usklađuje razmjenu informacija i druge poduzete radnje povezane s pitanjima koja proizlaze iz provedbe instrumenata i mehanizama povezanih s vanjskom dimenzijom CEAS-a.

Potporni ured usklađuje razmjenu informacija i druge radnje o ponovnom naseljavanju koje donesu države članice kako bi udovoljile potrebama za međunarodnom zaštitom izbjeglica u trećim zemljama i kako bi očitovale solidarnost s njihovim državama domaćinima.

Potporni ured, u okviru svog mandata i u skladu s člankom 49., u tehničkim stvarima može surađivati s nadležnim tijelima trećih zemalja, a posebno radi promicanja i pomaganja izgradnje kapaciteta sustava za azil i sustava za prihvat u trećim zemljama i radi provedbe programa za regionalnu zaštitu i drugih odgovarajućih radnji važnih za postizanje trajnih rješenja.

ODJELJAK 2.

Potpora državama članicama koje su izložene posebnom pritisku

Članak 8.

Posebni pritisak na sustav za azil i sustav za prihvat

Potporni ured usklađuje i podupire zajedničke akcije kojima se pomažu sustavi za azil i sustavi za prihvat država članica koje su izložene posebnom pritisku, čime su njihovi kapaciteti za prihvat i sustavi za azil suočeni s teškim i hitnim zahtjevima. Takav pritisak može značiti iznenadno pristizanje velikog broja državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita, a javlja se kao posljedica zemljopisnog položaja i demografskog stanja u državi članici.

Članak 9.

Prikupljanje i analiza informacija

1.   Kako bi mogao ocijeniti potrebe država članica koje su izložene posebnom pritisku, Potporni ured prikuplja, prije svega na temelju informacija dobivenih od država članica, UNHCR-a i, ako je to primjereno, drugih odgovarajućih organizacija, odgovarajuće informacije za utvrđivanje, pripremanja i oblikovanje hitnih mjera iz članka 10. radi izlaženja na kraj s takvim pritiskom.

2.   Potporni ured na temelju informacija koje dobije od država članica, sustavno utvrđuje, prikuplja i analizira informacije povezane sa strukturom i osobljem, posebno u području prevođenja i tumačenja, informacije o zemljama podrijetla i pomoći u obradi i vođenju azilnih predmeta i kapaciteta za azil u državama članicama koje su izložene posebnom opterećenju, kako bi se poduprlo brzo i pouzdano međusobno obavješćivanje različitih tijela za azil država članica.

3.   Potporni ured analizira podatke o iznenadnom pristizanju velikog broja državljana trećih zemalja, koje bi moglo izazvati posebno opterećenje sustava za azil i sustava za prihvat te osigurava brzu razmjenu odgovarajućih informacija između država članica i Komisije. Potporni ured koristi postojeće sustave i mehanizme za pravovremeno obavješćivanje te, ako je potrebno, uspostavlja sustav za pravovremeno obavješćivanje za vlastite potrebe.

Članak 10.

Potpora djelovanjima država članica

Potporni ured, na zahtjev dotičnih država članica, usklađuje djelovanja za potporu državama članicama čiji su sustavi za azil i sustavi za prihvat izloženi posebnom pritisku, uključujući usklađivanje:

(a)

djelovanje država članica koje su izložene posebnom pritisku, kako bi se olakšala početna analiza zahtjeva za azil, koje razmatraju nadležna tijela;

(b)

djelovanje čija je svrha osigurati da odgovarajući prihvatni kapaciteti budu na raspolaganju državama članicama koje su izložene posebnom pritisku, posebno privremeni smještaj, prijevoz i zdravstvena pomoć;

(c)

potpornih skupina za azil, čiji su radni dogovori određeni u poglavlju 3.

ODJELJAK 3.

Doprinos provedbi CEAS-a

Članak 11.

Prikupljanje i razmjena informacija

1.   Potporni ured organizira, usklađuje i promiče razmjenu informacija između tijela za azil država članica i između Komisije i tijela za azil država članica o provedbi svih odgovarajućih instrumenata pravne stečevine Unije u području azila. U tu svrhu Potporni ured može stvoriti baze podataka o nacionalnim instrumentima, instrumentima Unije i međunarodnim instrumentima u području azila s obzirom na stvarno stanje te pravnu i sudsku praksu, koristeći, između ostalog, postojeće aranžmane. Ne dovodeći u pitanje aktivnosti Potpornog ureda u skladu s člancima 15. i 16., u takvim se bazama podataka ne pohranjuju nikakvi osobni podaci, osim ako je te podatke Potporni ured dobio iz javno dostupnih dokumenata.

2.   Potporni ured posebno prikuplja informacije o:

(a)

obradi zahtjeva za međunarodnu zaštitu nacionalnih uprava i tijela;

(b)

nacionalnom pravu u području azila i o razvoju prava u tom području, uključujući sudsku praksu.

Članak 12.

Izvješća i drugi dokumenti Potpornog ureda

1.   Potporni ured priprema godišnje izvješće o stanju u području azila u Uniji, uzimajući pri tome u obzir već dostupne informacije iz drugih odgovarajućih izvora. Potporni ured u tom izvješću ocjenjuje i rezultate aktivnosti izvršenih u skladu s ovom Uredbom i priprema sveobuhvatnu komparativnu analizu tih aktivnosti radi povećanja kvalitete, dosljednosti i učinkovitosti CEAS-a.

2.   Potporni ured može, u skladu sa svojim programom rada ili na zahtjev upravnog odbora ili Komisije, blisko se savjetujući sa svojim radnim skupinama i s Komisijom, usvojiti tehničke dokumente o provedbi instrumenata Unije u vezi s azilom, uključujući smjernice i operativne priručnike, uzimajući u obzir stajališta država članica ili Europskog parlamenta. Kad god takvi tehnički dokumenti upućuju na odredbe međunarodnog prava o izbjeglicama, uzimaju se u obzir odgovarajuće smjernice UNHCR-a. Namjena tih dokumenata nije davati upute državama članicama za odobravanje ili odbijanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

POGLAVLJE 3.

POTPORNE SKUPINE ZA AZIL

Članak 13.

Usklađivanje

1.   Država članica ili države članice koje su izložene posebnom pritisku mogu od Potpornog ureda zatražiti razmještanje potporne skupine za azil. Država članica ili države članice koje su podnijele zahtjev, u skladu s člankom 18. stavkom 1., dostavljaju opis stanja, navode ciljeve razmještanja i predviđene uvjete razmještanja.

2.   Potporni ured, odgovarajući na takav zahtjev, može uskladiti potrebnu tehničku i operativnu pomoć namijenjenu državi članici ili državama članicama koje su podnijele zahtjev i razmještanje, na određeno vrijeme, potporne skupine za azil na državnom području te države članice ili tih država članica, na temelju operativnog plana iz članka 18.

Članak 14.

Tehnička pomoć

Potporne skupine za azil osiguravaju stručno znanje, kako je usuglašeno u operativnom planu iz članka 18., a posebno u odnosu na službe tumačenja, informacije o zemljama podrijetla i znanje o obradi i vođenju azilnih predmeta u okviru djelovanja za potporu državama članicama iz članka 10.

Članak 15.

Intervencijske skupine za azil

1.   Upravni odbor, na prijedlog izvršnog direktora, tročetvrtinskom većinom članova s pravom glasa, odlučuje o profilima i sveukupnom broju stručnjaka koji će se staviti na raspolaganje potpornim skupinama za azil (Intervencijska skupina za azil). Potporni ured u okviru intervencijske skupine za azil sastavlja popis tumača. Isti postupak se primjenjuje za sve naknadne promjene profila i sveukupnog broja stručnjaka u intervencijskim skupinama za azil.

2.   Države članice daju doprinos intervencijskim skupinama za azil posredstvom skupine nacionalnih stručnjaka s definiranim profilima i predlažu stručnjake koji odgovaraju traženim profilima.

Države članice pomažu Potpornom uredu u imenovanju tumača koji će se nalaziti na popisu tumača.

Države članice mogu odlučiti razmjestiti tumače na teren ili ih učiniti dostupnima posredstvom videokonferencije.

Članak 16.

Razmještanje

1.   Matična država članica zadržava autonomiju u vezi s određivanjem broja i profila stručnjaka (nacionalna skupina) te trajanja njihova razmještanja. Države članice na zahtjev Potpornog ureda osiguravaju stručnjake za razmještanje, osim ako su i same suočene sa stanjem koje bitno utječe na izvršavanje zadaća na nacionalnoj razini, kao što je pomanjkanje osoblja za provođenje postupaka određivanja statusa osoba koje traže međunarodnu zaštitu. Države članice na zahtjev Potpornog ureda, u što kraćem roku, dostavljaju broj, imena i profile stručnjaka iz njihove nacionalne skupine koje mogu, u što kraćem roku, staviti na raspolaganje zajedničkoj potpornoj skupini za azil.

2.   U određivanju sastava potporne skupine za azil, izvršni direktor uzima u obzir posebne okolnosti s kojima je suočena država članica koja je podnijela zahtjev. Potporna skupina za azil osniva se u skladu s operativnim planom iz članka 18.

Članak 17.

Postupak odlučivanja o razmještanju

1.   Izvršni direktor može, prema potrebi, poslati stručnjake Potpornog ureda da ocijene stanje u državi članici koja je podnijela zahtjev.

2.   Izvršni direktor odmah obavješćuje upravni odbor o svakom zahtjevu za razmještanje potpornih skupina za azil.

3.   Izvršni direktor što je prije moguće donosi odluku o zahtjevu za razmještanje potpornih skupina za azil, a najkasnije u roku od pet radnih dana od datuma primitka zahtjeva. Izvršni direktor državu članicu koja je podnijela zahtjev i upravni odbor istodobno obavješćuje o odluci u pisanom obliku, navodeći glavne razloge za nju.

4.   Ako izvršni odbor odluči razmjestiti jednu ili više potpornih skupina, Potporni ured i država članica koja je podnijela zahtjev odmah sastavljaju operativni plan u skladu s člankom 18.

5.   Čim se operativni plan usuglasi, izvršni direktor države članice čiji će stručnjaci biti razmješteni u potporne skupine za azil, obavješćuje o traženom broju i profilima stručnjaka. Te se informacije u pisanom obliku dostavljaju nacionalnim kontaktnim točkama iz članka 19. te se navodi predviđeni datum razmještanja. Šalje im se i preslika operativnog plana.

6.   Ako je izvršni direktor odsutan ili spriječen, odluke o razmještanju potpornih skupina za azil donosi načelnik odjela koji preuzima njegove dužnosti.

Članak 18.

Operativni plan

1.   Izvršni direktor i država članica koja je podnijela zahtjev usuglašuju operativni plan kojim se detaljno određuju uvjeti razmještanja potpornih skupina za azil. Operativni plan uključuje:

(a)

opis stanja s načinom djelovanja i ciljevima razmještanja, uključujući i operativni cilj;

(b)

predviđeno trajanje razmještanja potpornih skupina za azil;

(c)

zemljopisno područje odgovornosti u državi članici koja je podnijela zahtjev, gdje će potporne skupine za azil biti razmještene;

(d)

opis zadaća i posebne upute za članove potpornih skupina za azil, uključujući baze podataka koje su ovlašteni konzultirati i opremu koju mogu nositi u državi članici koja je podnijela zahtjev i

(e)

sastav potpornih skupina za azil.

2.   Izvršni direktor i država članica koja je podnijela zahtjev usuglašavaju se o svakoj izmjeni ili prilagodbi operativnog plana. Potporni ured odmah šalje presliku izmijenjenog ili prilagođenog operativnog plana državama članicama sudionicama.

Članak 19.

Nacionalna kontaktna točka

Svaka država članica određuje nacionalnu kontaktnu točku koja je odgovorna za komunikaciju s Potpornim uredom o svim pitanjima koja se odnose na potporne skupine za azil.

Članak 20.

Kontaktna točka Unije

1.   Izvršni direktor imenuje jednog ili više stručnjaka Potpornog ureda da djeluje kao kontaktna točka unije odgovorna za usklađivanje. Izvršni direktor o takvim imenovanjima obavješćuje državu članicu domaćina.

2.   Kontaktna točka Unije djeluje u ime Potpornog ureda u svim vidovima razmještanja potpornih timova za azil. Kontaktna točka Unije na poseban način:

(a)

djeluje kao veza između Potpornog ureda i države članice domaćina;

(b)

djeluje kao veza između Potpornog ureda i članova potpornih skupina za azil, osiguravajući, u ime Potpornog ureda, pomoć u svim pitanjima povezanima s uvjetima razmještanja tih skupina;

(c)

nadzire ispravnost provedbe operativnog plana; i

(d)

izvješćuje Potporni ured o svim vidovima razmještanja potpornih skupina za azil.

3.   Izvršni direktor može odobriti kontaktnoj točki Unije da pomaže u rješavanju svih sporova povezanih s provedbom operativnog plana i s razmještanjem potpornih skupina za azil.

4.   U obavljanju svojih dužnosti kontaktna točka Unije prima upute samo od Potpornog ureda.

Članak 21.

Građanskopravna odgovornost

1.   Ako članovi potporne skupine za azil djeluju u državi članici domaćinu, ta država članica je u skladu sa svojim nacionalnim pravom odgovorna za svu štetu koju oni prouzroče tijekom operacija.

2.   Ako je takva šteta izazvana grubim nemarom ili namjernom pogreškom, država članica domaćin može od matične države članice zatražiti povrat iznosa koji je morala platiti žrtvama ili osobama koje na to imaju pravo.

3.   Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje prava prema trećima, svaka država članica odriče se svake tražbine, od države članice domaćina ili bilo koje druge države članice, koja je povezana sa štetom koju je pretrpjela, osim u slučaju grubog nemara ili namjerne pogreške.

4.   Sve sporove između država članica povezane s primjenom stavaka 2. i 3. ovog članka koji se ne mogu riješiti pregovorima, države članice upućuju Sudu u skladu s člankom 273. UFEU-a.

5.   Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje prava prema trećima, Potporni ured snosi sve troškove povezane sa štetom prouzročenom na njegovoj opremi tijekom razmještanja, osim u slučaju grubog nemara ili namjerne pogreške.

Članak 22.

Kaznena odgovornost

Tijekom razmještanja potporne skupine za azil, s članovima potporne skupine za azil, u vezi s kaznenim djelima koja počine oni ili koja su počinjena u odnosu na njih, postupa se na isti način kao i s dužnosnicima države članice domaćina.

Članak 23.

Troškovi

Ako države članice svoje stručnjake stave na raspolaganje potpornim skupinama za azil za razmještanje, Potporni ured snosi slijedeće troškove:

(a)

putne troškove iz matične države članice u državu članicu domaćina i iz države članice domaćina u matičnu državu članicu;

(b)

troškove cijepljenja;

(c)

troškove potrebnih posebnih osiguranja;

(d)

troškove zdravstvenog osiguranja;

(e)

dnevnice, uključujući troškove smještaja;

(f)

troškove povezane s tehničkom opremom Potpornog ureda; i

(g)

naknade za stručnjake.

POGLAVLJE 4.

ORGANIZACIJA POTPORNOG UREDA

Članak 24.

Upravna i izvršna struktura Potpornog ureda

Administrativna i upravna struktura Potpornog ureda sastoji se od:

(a)

upravnog odbora;

(b)

izvršnog direktora i osoblja Potpornog ureda.

Administrativna i upravna struktura Potpornog ureda može obuhvaćati i izvršni odbor, ako je osnovan u skladu s člankom 29. stavkom 2.

Članak 25.

Sastav upravnog odbora

1.   Svaka država članica koju obvezuje ova Uredba, imenuje jednog člana upravnog odbora,. a Komisija imenuje dva člana.

2.   Svaki član upravnog odbora može biti zastupan ili praćen jednim zamjenikom; kada člana prati zamjenik, on je nazočan bez prava glasa.

3.   Članovi upravnog odbora imenuju se na temelju njihova iskustva, profesionalne odgovornosti i visokog stupnja stručnosti u području azila.

4.   Predstavnik UNHCR-a je član upravnog odbora bez prava glasa.

5.   Mandat članova upravnog odbora traje tri godine. Članovi mogu biti ponovno imenovani. Po isteku njihova mandata ili u slučaju njihove ostavke, članovi ostaju na dužnosti sve dok se ponovno ne imenuju ili dok ne budu zamijenjeni.

Članak 26.

Predsjednik upravnog odbora

1.   Upravni odbor između svojih članova s pravom glasa izabire predsjednika i zamjenika predsjednika. Zamjenik po službenoj dužnosti zamjenjuje predsjednika, ako je on spriječen u obavljanju svojih dužnosti.

2.   Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje tri godine i mogu biti ponovno birani samo jednom. Ako njihovo članstvo u upravnom odboru završava u bilo kojem trenutku za vrijeme njihovog mandata kao predsjednika ili zamjenika predsjednika, na isti datum automatski prestaje i njihov mandat.

Članak 27.

Sastanci upravnog odbora

1.   Sastanke upravnog odbora saziva predsjednik. Izvršni direktor sudjeluje na sastancima. Predstavnik UNHCR-a ne sudjeluje na sastanku, na kojem upravni odbor izvršava funkcije utvrđene u točkama (b), (h), (i), (j) i (m) članka 29. stavka 1. i u članku 29. stavku 2. te kada upravni odbor odlučuje o stavljanju na raspolaganje financijskih izvora za financiranje aktivnosti u okviru kojih Potporni ured može koristiti stručno znanje UNHCR-a u području azila, u skladu s člankom 50.

2.   Upravni odbor održava godišnje najmanje dva redovita sastanka. Osim toga, sastaje se na inicijativu svog predsjednika ili na zahtjev trećine svojih članova.

3.   Upravni odbor na svoje sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

Danska se poziva da nazoči sastancima upravnog odbora.

4.   Članovima upravnog odbora mogu, podložno odredbama poslovnika, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

5.   Tajništvo upravnog odbora osigurava Potporni ured.

Članak 28.

Glasovanje

1.   Osim ako je drukčije propisano, upravni odbor svoje odluke donosi apsolutnom većinom svojih članova s pravom glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana, ima pravo glasovati njegov zamjenik.

2.   Izvršni direktor ne glasuje.

3.   Predsjednik sudjeluje u glasovanju.

4.   Države članice koje u potpunosti ne sudjeluju u provedbi pravne stečevine Unije u području azila ne glasuju ako upravni odbor donosi odluke u okviru točke (e) članka 29. stavka 1. i ako se dotični tehnički dokument odnosi isključivo na instrument Unije s područja azila koji te države ne obvezuje.

5.   Poslovnik upravnog odbora utvrđuje podrobnija pravila glasovanja, a posebno okolnosti u kojima član može djelovati u ime drugog člana i, prema potrebi, bilo kakve zahtjeve u pogledu kvoruma.

Članak 29.

Funkcije upravnog odbora

1.   Upravni odbor osigurava da Potporni ured izvršava dodijeljene mu dužnosti. Upravni odbor je tijelo Potpornog ureda za planiranje i nadzor. Upravni odbor posebno:

(a)

donosi svoj poslovnik tročetvrtinskom većinom svojih članova s pravom glasa i nakon što dobije mišljenje Komisije;

(b)

imenuje izvršnog direktora u skladu s člankom 30., vrši disciplinski nadzor nad izvršnim direktorom i, prema potrebi, suspendira ga ili razrješuje;

(c)

donosi godišnje opće izvješće o aktivnostima Potpornog ureda i, do 15. lipnja sljedeće godine, šalje ga Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu. Godišnje opće izvješće se objavljuje;

(d)

donosi godišnje izvješće o stanju u području azila u Uniji, u skladu s člankom 12. stavkom 1. To izvješće se podnosi Europskom parlamentu. Vijeće i Komisija mogu zatražiti da se izvješće podnese i njima;

(e)

donosi tehničke dokumente iz članka 12. stavka 2.;

(f)

svake godine do 30. rujna, na temelju nacrta koji pripremi izvršni odbor i nakon dobivanja mišljenja Komisije, tročetvrtinskom većinom svojih članova s pravom glasa, donosi program rada Potpornog ureda za sljedeću godinu i šalje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Program rada donosi se u skladu s godišnjim proračunskim postupkom Unije i zakonodavnim programom rada Unije u području azila;

(g)

izvršava svoje zadaće u odnosu na proračun Potpornog ureda, kako je utvrđeno u poglavlju 5.;

(h)

donosi podrobna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u skladu s člankom 42. ove Uredbe;

(i)

donosi kadrovsku politiku Potpornog ureda u skladu s člankom 38.;

(j)

nakon dobivanja mišljenja Komisije, donosi višegodišnji plan kadrovske politike;

(k)

donosi sve odluke u svrhu ispunjavanja mandata Potpornog ureda, kako je utvrđeno ovom Uredbom;

(l)

donosi sve odluke o uspostavi i, prema potrebi, razvoju informacijskih sustava predviđenih ovom Uredbom, uključujući informacijski portal iz točke (c) članka 4.; i

(m)

donosi sve odluke o uspostavi i, prema potrebi, izmjenama unutarnje organizacije Potpornog ureda.

2.   Upravni odbor može osnovati izvršni odbor koji njemu i izvršnom direktoru pomaže u pripremanju odluka, programa rada i aktivnosti koje mora donijeti upravni odbor te, ako je to potrebno zbog hitnosti, u ime upravnog odbora donosi određene privremene odluke.

Takav izvršni odbor sastoji se od osam članova imenovanih između članova upravnog odbora, među kojima je jedan od članova Komisije u upravnomu odboru. Mandat članova izvršnog odbora isti je kao i mandat članova upravnog odbora.

Predstavnici UNHCR-a ili bilo koja druga osoba čije bi mišljenje moglo biti od koristi mogu, na zahtjev izvršnog odbora, bez prava glasovanja nazočiti sastancima izvršnog odbora.

Potporni ured utvrđuje operativne postupke izvršnog odbora u okviru poslovnika Potpornog ureda te iste postupke objavljuje.

Članak 30.

Imenovanje izvršnog direktora

1.   Upravni odbor, između odgovarajućih kandidata prijavljenih na javni natječaj koji organizira Komisija, imenuje izvršnog direktora na razdoblje od pet godina. Postupak izbora objavljuje se u Službenom listu Europske unije i svugdje, gdje postoji interes za objavu. Upravni odbor, ako je mišljenja da kandidati s popisa nakon prvog natječaja nisu primjereni, može zatražiti obnovu postupka. Izvršni direktor imenuje se na temelju njegovih sposobnosti, iskustva u području azila i vještina u upravljanju i vođenju. Prije imenovanja, kandidat kojeg odabere upravni odbor poziva se da pred nadležnim odborom ili odborima Europskog parlamenta da izjavu te da odgovori na pitanja koja mu postave članovi tih odbora.

Nakon te izjave, Europski parlament može donijeti mišljenje u kojem izražava svoje stajalište o odabranom kandidatu. Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o načinu na koji se to mišljenje uzelo u obzir. S mišljenjem se postupa kao s osobnim i povjerljivim sve do imenovanja kandidata.

Komisija u posljednjih devet mjeseci petogodišnjeg mandata izvršnog direktora provodi ocjenu, u kojoj se usredotočuje na:

uspješnost rada izvršnog direktora, i

dužnosti i potrebe Potpornog ureda u godinama koje dolaze.

2.   Upravni odbor, uzimajući u obzir ocjenu, može jednom produljiti mandat izvršnog direktora za najviše tri godine, ali samo ako je takvo produljenje opravdano svrhom i potrebama Potpornog ureda.

3.   Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri da produlji mandat izvršnog direktora. U mjesecu prije takvog produljenja njegovog mandata, izvršni direktor se poziva da pred nadležnim odborom ili odborima Europskog parlamenta da izjavu te da odgovori na pitanja koja mu postave članovi tih odbora.

Članak 31.

Dužnosti izvršnog direktora

1.   Potporni ured vodi njegov izvršni direktor, koji je u obavljanju svojih dužnosti neovisan. Izvršni direktor za svoje djelovanje odgovara upravnomu odboru.

2.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, upravnog odbora ili izvršnog odbora, ako je osnovan, izvršni direktor ne traži niti prima bilo kakve upute od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog tijela.

3.   Izvršni direktor, na poziv, Europskom parlamentu podnosi izvješće o obavljanju svojih dužnosti. Vijeće može izvršnog direktora pozvati da mu podnese izvješće obavljanju svojih dužnosti.

4.   Izvršni direktor je zakonski zastupnik Potpornog ureda.

5.   Izvršnom direktoru može pomagati jedan ili više načelnika odjela. Ako je izvršni direktor odsutan ili spriječen, zamjenjuje ga načelnik odjela.

6.   Izvršni direktor je odgovoran za upravno vođenje Potpornog ureda i za provedbu dužnosti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom. Izvršni direktor je posebno odgovoran za:

(a)

svakodnevno upravljanje Potpornim uredom;

(b)

pripremanje programa rada Potpornog ureda, nakon dobivanja mišljenja Komisije;

(c)

provedbu programa rada i odluka koje donese upravni odbor;

(d)

sastavljanje izvješća o zemljama podrijetla, kako je predviđeno točkom (b) članka 4.;

(e)

pripremanje nacrta financijske uredbe Potpornog ureda, koju na temelju članka 37. donosi upravni odbor kao i njezinih provedbenih pravila;

(f)

pripremanje nacrta ocjene o prihodima i izdacima Potpornog ureda te o izvršenju njegovog proračuna;

(g)

ostvarivanje ovlasti utvrđenih člankom 38. u vezi s osobljem Potpornog ureda;

(h)

donošenje svih odluka o upravljanju informacijskim sustavima predviđenim ovom Uredbom, uključujući informacijski portal iz točke (c) članka 4.;

(i)

donošenje svih odluka o vođenju unutarnje organizacije Potpornog ureda; i

(j)

usklađivanje i djelovanje savjetodavnog foruma iz članka 51. U tu svrhu izvršni direktor, u savjetovanju s odgovarajućim organizacijama civilnog društva, prvo donosi plan za uspostavu savjetodavnog foruma. Nakon službene uspostave savjetodavnog foruma, Izvršni direktor u savjetovanju sa savjetodavnim forumom donosi operativni plan koji uključuje pravila o učestalosti i naravi savjetovanja te organizacijske mehanizme provedbe članka 51. Također se usuglašavaju transparentni kriteriji za stalno sudjelovanje u savjetodavnom forumu.

Članak 32.

Radne skupine

1.   Potporni ured u okviru svog mandata kako je utvrđen ovom Uredbom može osnovati radne skupne sastavljene od stručnjaka nadležnih tijela država članica, koji djeluju u području azila, uključujući suce. Potporni ured osniva radne skupine u svrhe iz točke (e) članka 4. i članka 12. stavka 2. Stručnjake mogu zamjenjivati njihovi zamjenici, koji su imenovani u isto vrijeme kao i oni.

2.   Komisija ima pravo sudjelovati u radnim skupinama. Predstavnici UNHCR-a mogu nazočiti svim ili nekim sjednicama radnih skupina Potpornog ureda, ovisno o naravi pitanja o kojem se raspravlja.

3.   Radne skupine mogu pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi da nazoči sjednicama, uključujući predstavnike civilnog društva koji rade u području azila.

POGLAVLJE 5.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 33.

Proračun

1.   Za svaku proračunsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, priprema se procjena prihoda i rashoda proračunskog ureda i prikazuje se u proračunu Potpornog ureda.

2.   Prihodi i rashodi Potpornog ureda su uravnoteženi.

3.   Ne dovodeći u pitanje druge izvore, prihodi Potpornog ureda obuhvaćaju:

(a)

doprinos Unije iz općeg proračuna Europske unije;

(b)

bilo kakav dobrovoljan doprinos država članica;

(c)

naknade za publikacije i bilo koje druge usluge koje pruža Potporni ured;

(d)

doprinos pridruženih država.

4.   Rashodi Potpornog ureda obuhvaćaju naknade za rad osoblja, upravne rashode i rashode za infrastrukturu te troškove poslovanja.

Članak 34.

Određivanje proračuna

1.   Izvršni direktor svake godine priprema nacrt procjene prihoda i rashoda Potpornog ureda za sljedeću godinu, uključujući i plan radnih mjesta, te ga šalje upravnomu odboru.

2.   Upravni odbor na temelju tog nacrta priprema privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Potpornog ureda za sljedeću proračunsku godinu.

3.   Privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Potpornog ureda šalje se Komisiji do 10. veljače svake godine. Upravni odbor do 31. ožujka šalje Komisiji konačni nacrt procjene, koji uključuje nacrt plana radnih mjesta.

4.   Komisija procjenu, zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije, šalje Europskom parlamentu i Vijeću (proračunsko tijelo).

5.   Komisija, na temelju procjene, u nacrt općega proračuna Europske unije uvrštava procjene koje smatra potrebnim za plan radnih mjesta i iznos subvencije na teret općega proračuna, te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.   Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za subvenciju Potpornog ureda.

7.   Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Potpornog ureda.

8.   Upravni odbor usvaja proračun Potpornog ureda. Proračun Potpornog ureda postaje konačan nakon konačnog usvajanja općega proračuna Europske unije. Proračun se, prema potrebi, odgovarajuće prilagođava.

9.   Upravni odbor, što je prije moguće, obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri provođenja projekata koji bi mogli imati značajne financijske posljedice za financiranje proračuna, a posebno projekata povezanih s nekretninama kao što su najam ili kupnja zgrada. O tome obavješćuje i Komisiju.

10.   Ako neki ogranak proračunskog tijela obavijesti o svojoj namjeri da izda mišljenje, to mišljenje šalje upravnom odboru u roku od šest tjedana od datuma obavijesti o projektu.

Članak 35.

Izvršavanje proračuna

1.   Izvršni direktor izvršava proračun Potpornog ureda.

2.   Izvršni direktor svake godine proračunskom tijelu šalje sve informacije važne za postupak procjenjivanja.

Članak 36.

Podnošenje financijskog izvještaja i razrješnica

1.   Računovođa Potpornog ureda do 1. ožujka svake proračunske godine šalje računovođi Komisije privremeni financijski izvještaj, zajedno s izvješćem o izvršenju proračuna i o financijskom poslovanju za prethodnu proračunsku godinu. Računovođa Komisije konsolidira privremene financijske izvještaje institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Financijske uredbe.

2.   Računovođa Komisije do 31. ožujka nakon svake proračunske godine Revizorskom sudu šalje privremeni financijski izvještaj Potpornog ureda, zajedno s izvješćem o izvršenju proračuna i o financijskom poslovanju za prethodnu proračunsku godinu. Izvješće o izvršenju proračuna i o financijskom poslovanju za dotičnu proračunsku godinu šalje se i Europskom parlamentu i Vijeću.

3.   Nakon što dobije primjedbe od Revizorskog suda o privremenom financijskom izvještaju Potpornog ureda u skladu s člankom 129. Financijske uredbe, izvršni direktor priprema konačni financijski izvještaj u okviru vlastitih odgovornosti i prosljeđuje ga upravnom odboru na mišljenje.

4.   Upravni odbor daje mišljenje o financijskom izvještaju Potpornog ureda.

5.   Izvršni direktor do 1. srpnja nakon svake proračunske godine konačni financijski izvještaj, zajedno s mišljenjem upravnog odbora, šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

6.   Konačni financijski izvještaj se objavljuje.

7.   Izvršni direktor Revizorskom sudu do 30. rujna šalje odgovor na njegove primjedbe. On taj odgovor šalje i upravnom odboru.

8.   Izvršni direktor Europskom parlamentu, na njegov zahtjev, prosljeđuje sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka za razrješnicu za dotičnu proračunsku godinu, u skladu s člankom 146. stavkom 3. Financijske uredbe.

9.   Na preporuku Vijeća, koje djeluje kvalificiranom većinom, Europski parlament izvršnom direktoru podjeljuje razrješnicu u vezi s izvršenjem proračuna za godinu N, do 15. svibnja godine N + 2.

Članak 37.

Financijska uredba

Upravni odbor, nakon savjetovanja s Komisijom, donosi financijsku uredbu koja se primjenjuje na Potporni ured. Ona ne smije odstupati od Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (11), osim ako je takvo odstupanje izričito potrebno za djelovanje Potpornog ureda i uz prethodnu suglasnost Komisije.

POGLAVLJE 6.

ODREDBE O OSOBLJU

Članak 38.

Osoblje

1.   Na osoblje Potpornog ureda, uključujući i izvršnog direktora, primjenjuje se Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđeni u Uredbi (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (12) (Pravilnik o osoblju) te pravila koja su zajedno donijele institucije Unije za potrebe primjene tog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2.   Upravni odbor, u dogovoru s Komisijom, donosi potrebne provedbene mjere iz članka 110. Pravilnika o osoblju.

3.   Potporni ured u odnosu na vlastito osoblje izvršava ovlasti koje Pravilnik o osoblju dodjeljuje tijelu za imenovanje, a Uvjeti zaposlenja ostalih službenika tijelu koje ima pravo sklapati ugovore.

4.   Upravni odbor donosi odredbe, na temelju kojih Potporni ured može u okviru upućivanja zaposliti nacionalne stručnjake iz država članica.

Članak 39.

Povlastice i imuniteti

Na Potporni ured se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije.

POGLAVLJE 7.

OPĆE ODREDBE

Članak 40.

Pravni status

1.   Potporni ured je tijelo Unije. On ima pravnu osobnost.

2.   Potporni ured u svim državama članicama ima najširu pravnu i poslovnu sposobnost, koju pravnim osobama priznaje nacionalno zakonodavstvo. Može, posebno, stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te biti stranka u sudskom postupku.

3.   Potporni ured zastupa izvršni direktor.

Članak 41.

Jezik

1.   Na Potporni ured se primjenjuju odredbe iz Uredbe br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (13).

2.   Ne dovodeći u pitanje odluke donesene na temelju članka 342. UFEU-a, godišnje opće izvješće o aktivnostima Potpornog ureda i godišnji program rada iz točaka (c) i (f) članka 29. stavka 1. sastavljaju se na službenim jezicima institucija Europske unije.

3.   Usluge prevođenja potrebne za funkcioniranje Potpornog ureda osigurava Centar za prevođenje za tijela Europske unije.

Članak 42.

Pristup dokumentima

1.   Na dokumente koje čuva Potporni ured primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2.   Upravni odbor, u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka, donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

3.   Protiv odluke koju donese Potporni ured na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 moguće je uložiti žalbu Europskom ombudsmanu ili pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije, pod uvjetima utvrđenima u člancima 228. i 263. UFEU-a.

4.   Obrada osobnih podataka u Potpornom uredu podliježe Uredbi (EZ) br. 45/2001.

Članak 43.

Sigurnosni propisi o zaštiti klasificiranih informacija i neklasificiranih osjetljivih informacija

1.   Potporni ured primjenjuje sigurnosna načela sadržana u Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezina unutarnjega poslovnika (14), između ostalog, i odredbe za razmjenu, obradu i pohranjivanje klasificiranih informacija.

2.   Potporni ured također primjenjuje sigurnosna načela povezana s obradom neklasificiranih osjetljivih informacija, koja je donijela i koja provodi Komisija.

Članak 44.

Borba protiv prijevara

1.   U borbi protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, bez ikakvih ograničenja se primjenjuje Uredba (EZ) br. 1073/1999.

2.   Potporni ured pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. i, bez odlaganja, donosi odgovarajuće propise koji se primjenjuju na sve zaposlenike Potpornog ureda.

3.   Odluke o financiranju te provedbeni sporazumi i instrumenti koji iz njih proizlaze izričito određuju da Revizorski sud i OLAF mogu, prema potrebi, izvršiti nadzor na licu mjesta nad primateljima sredstava Potpornog ureda i nad zastupnicima koji su odgovorni za njihovo dodjeljivanje.

Članak 45.

Odredbe o odgovornosti

1.   Ugovorna odgovornost Potpornog ureda uređuje se pravom koje se primjenjuje na dotični ugovor.

2.   Sud Europske unije je nadležan odlučivati na temelju bilo koje arbitražne klauzule sadržane u ugovorima koje sklopi Potporni ured.

3.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Potporni ured, u skladu s općim načelima zajedničkima za prava država članica, naknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče službe ili osoblje Potpornog ureda.

4.   Sud Europske unije nadležan je u sporovima u vezi s naknadom štete iz stavka 3.

5.   Osobna odgovornost osoblja prema Potpornomu uredu uređuje se odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju koji se na to osoblje primjenjuje.

Članak 46.

Ocjena i preispitivanje

1.   Potporni ured najkasnije do 19. lipnja 2014. naručuje neovisnu vanjsku ocjenu svojih postignuća, na temelju mandata koji izdaje upravni odbor u dogovoru s Komisijom. Tom ocjenom je obuhvaćen utjecaj Potpornog ureda na praktičnu suradnju u području azila kao i njegov utjecaj na CEAS. U ocjeni se posvećuje dužna pozornost napretku postignutom u okviru njegova mandata, uključujući i procjenu, jesu li za osiguravanje učinkovite solidarnosti i podijeljene odgovornosti s državama članicama koje su pod posebnim pritiskom potrebne dodatne mjere. U ocjeni se posebno razmatra moguća potreba za izmjenom mandata Potpornog ureda, uključujući i financijske implikacije takve izmjene, te se ispituje primjerenost upravljačke strukture za izvršavanje zadaća Potpornog ureda. U ocjeni se vodi računa o pogledima interesnih skupina kako na razini Unije tako i na nacionalnoj razini.

2.   Upravni odbor u dogovoru s Komisijom donosi odluku o vremenskom rasporedu budućih ocjena, uzimajući u obzir ocjene iz stavka 1.

Članak 47.

Upravni nadzor

Aktivnosti Potpornog ureda podliježu nadzoru Europskog ombudsmana, u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 48.

Suradnja s Danskom

Potporni ured olakšava operativnu suradnju s Danskom, uključujući razmjenu informacija i najboljih praksi u pitanjima koja su obuhvaćena njegovim aktivnostima.

Članak 49.

Suradnja s trećim i pridruženim zemljama

1.   Potporni ured je otvoren za sudjelovanje Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske kao promatrača. Sklapaju se aranžmani u kojima se posebno određuje narav, opseg i način sudjelovanja tih zemalja u radu Potpornog ureda. Takvi aranžmani uključuju odredbe o sudjelovanju u inicijativama Potpornog ureda, u financijskim doprinosima i u osoblju. U pogledu osoblja, ti aranžmani, u svakom slučaju, moraju biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

2.   Potporni ured u okviru politike vanjskih poslova Unije u pitanjima koja su povezana s njegovim aktivnostima i u opsegu potrebnom za ispunjavanje njegovih zadaća, u dogovoru s Komisijom i u okviru svog mandata, potiče operativnu suradnju između država članica i trećih zemalja, osim onih iz stavka 1., a može surađivati i s tijelima trećih zemalja nadležnima za tehničke vidove onih područja koja su obuhvaćena ovom Uredbom, u okviru radnih aranžmana sklopljenih s tim tijelima u skladu s odgovarajućim odredbama UFEU-a.

Članak 50.

Suradnja s UNHCR-om

Potporni ured surađuje s UNHCR-om u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom i u okviru radnih aranžmana sklopljenih s UNHCR-om. U ime Potpornog ureda upravni odbor odlučuje o radnim aranžmanima, uključujući i njihove proračunske implikacije.

Upravni odbor, nadalje, može odlučiti da Potporni ured stavi na raspolaganje financijska sredstva za pokrivanje troškova aktivnosti UNHCR-a koje nisu predviđene u okviru radnih aranžmana. Ta sredstva predstavljaju dio posebnih odnosa suradnje između Potpornog ureda i UNHCR-a u skladu s ovim člankom i s člankom 2. stavkom 5., člankom 5., člankom 9. stavkom 1., člankom 25. stavkom 4. i člankom 32. stavkom 2. U skladu s člankom 75. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Financijske uredbe i njezina provedbena pravila.

Članak 51.

Savjetodavni forum

1.   Potporni ured vodi bliski dijalog s odgovarajućim organizacijama civilnog društva i s odgovarajućim nadležnim tijelima koja djeluju u području politike azila na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj ili međunarodnoj razini te u tu svrhu osniva Savjetodavni forum.

2.   Savjetodavni forum predstavlja mehanizam za razmjenu informacija i objedinjavanje znanja. On osigurava bliski dijalog između Potpornog ureda i odgovarajućih interesnih skupina.

3.   Savjetodavni forum je u skladu sa stavkom 1. otvoren za odgovarajuće interesne skupine. Potporni ured se obraća članovima Savjetodavnog foruma u skladu s posebnim potrebama koje su povezane s područjima koja su prepoznata kao prioritetna područja u radu Potpornog ureda.

UNHCR je ex officio član Savjetodavnog foruma.

4.   Potporni ured poziva Savjetodavni forum, posebno da:

(a)

upravnom odboru iznese prijedloge u vezi s godišnjim programom rada koji se donosi u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (f);

(b)

upravnom odboru pruži povratne informacije i predloži dodatne mjere u vezi s godišnjim izvješćem iz točke (c) članka 29. stavka 1. i godišnjim izvješćem o stanju u području azila u Uniji iz članka 12. stavka 1.; i

(c)

izvršnom direktoru i upravnom odboru priopći zaključke i preporuke s konferencija, seminara i sastanaka koji mogu koristiti radu Potpornog ureda.

5.   Savjetodavni forum se sastaje najmanje jednom godišnje.

Članak 52.

Suradnja s agencijama Frontex, FRA i s drugim tijelima Unije te s međunarodnim organizacijama

Potporni ured surađuje s tijelima Unije, čije su aktivnosti povezane s njegovim područjem aktivnosti, a posebno s Frontexom, FRA-om i međunarodnim organizacijama koje su nadležne za pitanja koja uređuje ova Uredba, u okviru radnih aranžmana sklopljenih s tim tijelima u skladu s UFEU-om i s odredbama o nadležnosti tih tijela.

Suradnja stvara sinergiju između dotičnih tijela i sprečava udvostručavanje rada koji se obavlja u skladu s njihovim mandatom.

Članak 53.

Sporazum o sjedištu i uvjeti djelovanja

Potrebni aranžmani o smještaju Potpornog ureda u državi članici domaćinu i oprema koju ta država članica daje na raspolaganje te posebna pravila koja se u državi članici domaćinu Potpornog ureda primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje Potpornog ureda i članove njihovih obitelji, određuju se u sporazumu o sjedištu između Potpornog ureda i države članice domaćina koji se sklapa nakon što se dobije odobrenje upravnog odbora. Država članica domaćin osigurava što je moguće bolje uvjete za ispravno funkcioniranje Potpornog ureda, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje i odgovarajuće prometne veze.

Članak 54.

Početak djelovanja Potpornog ureda

Potporni ured počinje u cijelosti djelovati do 19. lipnja 2011.

Komisija je odgovorna za osnivanje i početno djelovanje Potpornog ureda dok on ne dosegne operativnu sposobnost za izvršenje vlastitog proračuna.

U tu svrhu:

dok izvršni direktor, nakon što ga u skladu s člankom 30. imenuje upravni odbor, ne preuzme svoje dužnosti, zadaće dodijeljene izvršnom direktoru može privremeno obavljati dužnosnik Komisije,

dužnosnici Komisije mogu u okviru nadležnosti privremenog direktora ili izvršnog direktora obavljati dužnosti dodijeljene Potpornom uredu.

Privremeni direktor može, nakon odobrenja upravnog odbora, odobriti sva plaćanja koja se pokrivaju iz proračunskih sredstava Potpornog ureda, te može sklapati ugovore, uključujući i ugovore o zapošljavanju osoblja, nakon donošenja plana radnih mjesta Potpornog ureda.

Članak 55.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 19. svibnja 2010.

Za Europski Parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednik

D. LÓPEZ GARRIDO


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 7. svibnja 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu), stajalište Vijeća prilikom prvog čitanja od 25. veljače 2010. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 18. svibnja 2010. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL L 349, 25.11.2004., str. 1.

(3)  SL L 53, 22.2.2007., str. 1.

(4)  SL L 131, 21.5.2008., str. 7.

(5)  SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(6)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(7)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(8)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(9)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(10)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(11)  SL L 357, 31.12.2002., str. 72.

(12)  SL L 56, 4.3.1968, str. 1.

(13)  SL 17, 6.10.1958., str. 385.

(14)  SL L 317, 3.12.2001., str. 1.