05/Sv. 006

HR

Službeni list Europske unije

272

L 134/66

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.05.2010.

(1)

Socijalni partneri mogu u skladu s člankom 155. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) zajednički zatražiti da se sporazumi koje su sklopili na razini Unije u vezi s pitanjima obuhvaćenim člankom 153. TFEU-a provedu odlukom Vijeća na prijedlog Komisije.

(2)

Pismom od 17. studenoga 2008. Europske organizacije za socijalno partnerstvo HOSPEEM (European Hospital and Healthcare Employers’ Association – Europska udruga poslodavaca u bolničkom sektoru i zdravstvu, sektorska organizacija koja zastupa poslodavce) i EPSU (European Federation of Public Services Unions – Europska federacija sindikata javnih službi, europska sindikalna organizacija) obavijestile su Komisiju da žele započeti pregovore u skladu s člankom 138. stavkom 4. i člankom 139. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (Ugovor o EZ-u) (1) s ciljem sklapanja Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu.

(3)

Europski socijalni partneri su 17. srpnja 2009. potpisali tekst Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu.

(4)

Budući da države članice ne mogu u potrebnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Direktive – ostvarivanje najviše moguće razine sigurnosti u radnom okruženju sprečavanjem ozljeda radnika svim oštrim medicinskim predmetima (uključujući ubodne ozljede) i zaštita ugroženih radnika u bolničkom sektoru i zdravstvu i budući da se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u istom članku, ova Direktiva ne prelazi okvire potrebne za postizanje tih ciljeva.

(5)

Komisija je kod izrade prijedloga direktive vodila računa o reprezentativnosti stranaka potpisnica za bolnički sektor i zdravstvo, uzimajući u obzir područje primjene Sporazuma, njihov mandat i zakonitost klauzula Okvirnog sporazuma te njegovu usklađenost s relevantnim odredbama za mala i srednja poduzeća.

(6)

Komisija je o svom prijedlogu obavijestila Europski parlament i Europski gospodarski i socijalni odbor.

(7)

Europski parlament je 11. veljače 2010. donio rezoluciju o prijedlogu.

(8)

Svrha Okvirnog sporazuma, kako je utvrđeno u njegovoj klauzuli 1., je unaprijediti ostvarivanje jednog od ciljeva socijalne politike, tj. poboljšanje uvjeta rada.

(9)

Klauzula 11. omogućava državama članicama i Zajednici (odnosno od 1. prosinca 2009. Uniji) da zadrži i uvede odredbe koje su povoljnije u smislu zaštite radnika od ozljeda izazvanih oštrim medicinskim predmetima.

(10)

Države članice trebale bi predvidjeti učinkovite, primjerene i odvraćajuće kazne u slučaju povrede obveza iz ove Direktive.

(11)

Države članice mogu povjeriti provedbu ove Direktive socijalnim partnerima, na njihov zajednički zahtjev, pod uvjetom da oni poduzmu sve potrebne korake kako bi u svakom trenutku mogli jamčiti rezultate određene ovom Direktivom.

(12)

Države članice se u skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (2) potiču da za vlastite potrebe i u interesu Unije izrade tablice koje će u najvećoj mogućoj mjeri odražavati odnos između ove Direktive i prenesenih mjera i da te tablice objave,

1.

Zdravlje i sigurnost na radu pitanje je koje bi trebalo biti važno za sve u bolničkom sektoru i zdravstvu. Mjere za sprečavanje i zaštitu od nepotrebnih ozljeda, ako se budu pravilno provodile, imat će pozitivan učinak na resurse;

2.

Zdravlje i sigurnost radnika od najveće su važnosti i usko su povezani sa zdravljem bolesnika. Oni čine okosnicu kvalitetne skrbi;

3.

Proces donošenja i provedbe politika koje se odnose na oštre medicinske predmete treba biti rezultat socijalnog dijaloga;

4.

HOSPEEM (Europska udruga poslodavaca u bolničkom sektoru i zdravstvu) i EPSU (Europska federacija sindikata javnih službi), priznati europski socijalni partneri u bolničkom sektoru i zdravstvu, sporazumjeli su se kako slijedi:

1.

Uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 138. i članak 139. stavak 2. (1);

2.

Uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (2);

3.

Uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/655/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za uporabu radne opreme na radu (3);

4.

Uzimajući u obzir Direktivu 2000/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem biološkim sredstvima na radu (4);

5.

Uzimajući u obzir strategiju Zajednice 2007. – 2012. o zdravlju i sigurnosti na radu (5);

6.

Uzimajući u obzir Direktivu 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici (6);

7.

Uzimajući u obzir rezoluciju Europskog parlamenta od 6. srpnja 2006. o zaštiti europskih zdravstvenih radnika od krvlju prenosivih infekcija uzrokovanih ubodnim ozljedama (2006/2015(INI));

8.

Uzimajući u obzir prvu i drugu fazu savjetovanja Europske komisije o zaštiti europskih zdravstvenih radnika od krvlju prenosivih infekcija uzrokovanih ubodnim ozljedama;

9.

Uzimajući u obzir rezultate stručnog seminara EPSU-HOSPEEM o ubodnim ozljedama od 7. veljače 2008.;

10.

Uzimajući u obzir hijerarhiju općih načela prevencije utvrđenih u članku 6. Direktive 89/391/EEZ kao i mjere prevencije definirane u člancima 3., 5. i 6. Direktive 2000/54/EZ;

11.

Uzimajući u obzir zajedničke smjernice ILO/WHO o zdravstvenim uslugama i HIV-u/AIDS-u te zajedničke smjernice ILO/WHO o postekspozicijskoj profilaksi radi sprečavanja zaraze HIV-om;

12.

Poštujući u cijelosti postojeće nacionalno zakonodavstvo i kolektivne ugovore;

13.

Budući da je potrebno poduzeti mjere kako bi se procijenila pojavnost ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu i da znanstveni dokazi pokazuju da preventivne i zaštitne mjere mogu značajno umanjiti mogućnost pojave nesreća i infekcija;

14.

Budući da je sveobuhvatni postupak procjene rizika preduvjet za poduzimanje odgovarajućih mjera za sprečavanje ozljeda i infekcija;

15.

Budući da poslodavci i predstavnici radnika za zaštitu na radu trebaju surađivati u svrhu sprečavanja ozljeda i zaštite radnika od ozljeda i infekcija medicinskim oštrim predmetima;

16.

Budući da su ozljedama oštrim predmetima prvenstveno, ali ne i isključivo, pogođeni zdravstveni radnici;

17.

Budući da se studenti koji pohađaju kliničku izobrazbu kao dio svog obrazovanja ne smatraju radnicima u smislu ovog sporazuma i da bi i njih trebalo obuhvatiti mjerama prevencije i zaštite utvrđenim u ovom sporazumu, s odgovornostima uređenim u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom;

—

postići najvišu razinu sigurnosti u radnom okruženju,

—

spriječiti ozljede radnika prouzročene svim medicinskim oštrim predmetima (uključujući ubodne incidente),

—

zaštititi ugrožene radnike,

—

uspostaviti integrirani pristup u okviru kojega će se utvrditi politike za procjenu i prevenciju rizika, osposobljavanje, informiranje, podizanje svijesti i nadzor,

—

provesti postupke neposrednog djelovanja i popratne mjere.

1.

Radnici: osobe zaposlene kod poslodavca, uključujući vježbenike i naučnike, čije su usluge i aktivnost izravno vezani uz bolničku i zdravstvenu djelatnost. Sporazumom su obuhvaćeni i radnici koji su zaposleni putem agencije za privremeno zapošljavanje u smislu Direktive Vijeća 91/383/EEZ o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu (7);

2.

Obuhvaćena radna mjesta: zdravstvene organizacije/službe u javnom i privatnom sektoru i sva ostala mjesta gdje se pružaju zdravstvene usluge odnosno obavljaju zdravstvene djelatnosti pod upravom i nadzorom poslodavca;

3.

Poslodavci: fizičke/pravne osobe/organizacije kod kojih su radnici u radnom odnosu. Oni su odgovorni za upravljanje, organiziranje i pružanje zdravstvene skrbi te usluga/postupaka radnika koji su s njom izravno povezani;

4.

Oštri predmeti: predmeti ili instrumenti nužni za obavljanje određenih zdravstvenih aktivnosti, koji mogu izazvati posjekotinu, ubod, ozljedu i/ili infekciju. Oštri predmeti se smatraju radnom opremom u smislu Direktive 89/655/EEZ o radnoj opremi;

5.

Hijerarhija mjera: određena je redoslijedom učinkovitosti u smislu izbjegavanja, otklanjanja i umanjivanja rizika, kako je utvrđeno u članku 6. Direktive 89/391/EEZ i člancima 3., 5. i 6. Direktive 2000/54/EZ;

6.

Posebne mjere prevencije: mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ozljeda i/ili prenošenja infekcija prilikom pružanja usluga i obavljanja postupaka izravno vezanih uz bolničku i zdravstvenu djelatnost, uključujući korištenje najsigurnije opreme, na temelju procjene rizika te sigurne metode zbrinjavanja oštrih predmeta;

7.

Radnički predstavnici: osobe koje su izabrane, odabrane ili imenovane za zastupanje radnika u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom;

8.

Radnički predstavnici za zaštitu na radu definirani su u skladu s člankom 3. točkom (c) Direktive 89/391/EEZ kao osobe koje su izabrane, odabrane ili imenovane za zastupanje radnika u pitanjima vezanim uz zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika na radu u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksama;

9.

Kooperant: osoba koja sudjeluje u uslugama i postupcima izravno vezanim uz bolničku i zdravstvenu djelatnost u okviru ugovornog poslovnog odnosa s poslodavcem.

1.

Da bi se spriječio rizik od ozljeda i zaraza putem oštrih predmeta, zdravstveno osoblje mora biti dobro obučeno, primjereno opremljeno i sigurno. Prevencija izlaganja je ključna strategija otklanjanja i smanjivanja rizika od nastanka ozljeda ili zaraza na radu;

2.

Uloga predstavnika za zaštitu na radu ključna je u prevenciji i zaštiti od rizika;

3.

Poslodavac je dužan osigurati sigurnost i zdravlje radnika u svim aspektima rada, uključujući psiho-socijalne čimbenike i organizaciju rada;

4.

Svaki je radnik dužan – u mjeri u kojoj je to moguće – skrbiti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju kao i sigurnosti i zdravlju osoba na koje utječu njegovi postupci na radnom mjestu, u skladu sa svojom izobrazbom i uputama koje je dobio od poslodavca;

5.

Poslodavac je dužan stvoriti okruženje u kojemu radnici i njihovi predstavnici sudjeluju u stvaranju politika i praksi vezanih uz zdravlje i sigurnost;

6.

Posebne mjere prevencije iz klauzula od 5. do 10. ovog sporazuma temelje se na načelu da se nikada ne smije poći od pretpostavke da rizik ne postoji. Primjenjuje se hijerarhija općih načela prevencije u skladu s člankom 6. Direktive 89/391/EEZ i člancima 3., 5. i 6. Direktive 2000/54/EZ;

7.

Poslodavci i radnički predstavnici surađuju na odgovarajućoj razini s ciljem otklanjanja i prevencije rizika, zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i stvaranja sigurnog radnog okruženja, uključujući savjetovanje o izboru i korištenju sigurne opreme i utvrđivanje najboljih načina provedbe postupaka izobrazbe, informiranja i podizanja svijesti;

8.

Potrebno je poduzeti mjere u okviru procesa obavješćivanja i savjetovanja, u skladu s nacionalnim zakonima i/ili kolektivnim ugovorima;

9.

Da bi mjere podizanja svijesti bile učinkovite, poslodavci, radnici i njihovi predstavnici moraju preuzeti određene obveze;

10.

Da bi se postigla najviša razina sigurnosti na radnom mjestu, nužno je kombinirati mjere planiranja, podizanja svijesti, obavješćivanja, osposobljavanja, prevencije i praćenja;

11.

Treba promicati kulturu neoptuživanja (no blame). Postupak izvješćivanja o incidentima treba biti usredotočen na sustavne čimbenike, a ne pojedinačne greške. Sustavno izvješćivanje treba smatrati prihvaćenim postupkom.

1.

Postupci procjene rizika provode se u skladu s člancima 3. i 6. Direktive 2000/54/EZ i člancima 6. i 9. Direktive 89/391/EEZ;

2.

Procjena rizika uključuje utvrđivanje izloženosti uz razumijevanje važnosti dobro opremljenog i organiziranog radnog okruženja te obuhvaća sve situacije u kojima se pojavljuju ozljede, krv i drugi potencijalno infektivni materijal;

3.

Kod procjene rizika treba uzeti u obzir tehnologiju, organizaciju rada, radne uvjete, razinu kvalifikacija, psihosocijalne čimbenike vezane uz rad i utjecaj čimbenika vezanih uz radno okruženje. Pritom se:

1.

Ako rezultati procjene rizika pokažu da postoji rizik od ozljeda oštrim predmetima i/ili infekcije, izlaganje radnika mora se spriječiti poduzimanjem sljedećih mjera, ne dovodeći u pitanje njihov redoslijed:

2.

Uzimajući u obzir aktivnost i procjenu rizika, rizik izlaganja mora se svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se na primjeren način zaštitili sigurnost i zdravlje predmetnih radnika. U svjetlu rezultata procjene rizika, primjenjuju se sljedeće mjere:

3.

Ako procjena iz klauzule 5. pokaže da postoji rizik za sigurnost i zdravlje radnika zbog izlaganja biološkim agensima za koje postoje učinkovita cjepiva, radnicima se nudi cijepljenje;

4.

Cijepljenje i, prema potrebi, docjepljivanje, provodi se u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom, uključujući određivanje vrste cjepiva:

—

naglašava različite rizike,

—

daje smjernice u vezi s postojećim zakonodavstvom,

—

promiče dobre prakse u pogledu prevencije i bilježenja incidenata/nesreća,

—

izrađuje postupke i promotivne materijale u suradnji s reprezentativnim sindikatima i/ili radničkim predstavnicima kako bi povećao razinu svijesti,

—

pruža informacije o raspoloživim programima potpore.

—

pravilnu uporabu medicinskih instrumenata s integriranim zaštitnim mehanizmima za zaštitu od ozljeda oštrim predmetima,

—

uvođenje u posao svog novozaposlenog i privremeno zaposlenog osoblja,

—

rizik vezan uz izlaganje krvi i tjelesnim tekućinama,

—

mjere prevencije, uključujući standardne mjere opreza, sigurne sustave rada, postupke pravilne uporabe i zbrinjavanja, važnost imunizacije, u skladu s postupcima na radnom mjestu,

—

postupke izvješćivanja, neposrednog djelovanja i praćenja te njihovu važnost,

—

mjere koje se moraju poduzeti u slučaju ozljeda.

1.

To uključuje reviziju postojećih postupaka izvješćivanja s predstavnicima za zaštitu na radu i/ili odgovarajućim predstavnicima poslodavaca/radnika. Mehanizmi izvješćivanja trebaju obuhvaćati lokalne, nacionalne i europske sustave;

2.

Radnici moraju odmah prijaviti svaku nesreću ili incident s oštrim predmetima poslodavcima i/ili odgovornoj osobi i/ili osobi zaduženoj za zaštitu na radu.

—

poslodavac odmah poduzima mjere za zbrinjavanje ozlijeđenog radnika, uključujući osiguravanje postekspozicijske profilakse te nužne medicinske pretrage, ako je to medicinski indicirano, te odgovarajući zdravstveni nadzor u skladu s klauzulom 6. stavkom 2. točkom (c),

—

poslodavac istražuje uzroke i okolnosti te bilježi nesreću/incident i prema potrebi poduzima potrebne mjere. Radnik je dužan u primjerenom roku pružiti relevantne informacije koje su potrebne da se upotpune informacije o nesreći odnosno incidentu,

—

poslodavac u slučaju ozljede razmatra sljedeće mjere, uključujući, prema potrebi, savjetovanje radnika i zajamčeno liječenje. Rehabilitacija, nastavak radnog odnosa i pristup odšteti podliježu nacionalnim i/ili sektorskim sporazumima ili zakonodavstvu.