|
13/Sv. 038 |
HR |
Službeni list Europske unije |
232 |
32009R1170
|
L 314/36 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
30.11.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1170/2009
od 30. studenoga 2009.
o izmjeni Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na popise vitamina i minerala i njihovih oblika koji se mogu dodavati hrani, uključujući dodatke prehrani
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dodatke prehrani (1), a posebno njezin članak 4. stavak 5.,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o dodavanju vitamina, minerala i određenih drugih tvari hrani (2), a posebno njezin članak 3. stavak 3.,
nakon savjetovanja s Europskom agencijom za sigurnost hrane,
budući da:
|
(1) |
Prilozima I. i II. Direktivi 2002/46/EZ utvrđuju se popisi vitamina i minerala te, za svakog od njih, njihovih oblika koji se mogu koristiti u proizvodnji dodataka prehrani. Potrebno je donijeti izmjene tih popisa u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 4. te direktive i u skladu s postupkom iz njezinog članka 13. stavka 3. |
|
(2) |
Prilozima I. i II. Uredbi (EZ) br. 1925/2006 utvrđuju se popisi vitamina i minerala te, za svakog od njih, njihovih oblika koji se mogu dodavati hrani. Potrebno je donijeti izmjene tih popisa u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 3. te uredbe i u skladu s postupkom iz njezinog članka 14. stavka 3. |
|
(3) |
Europska agencija za sigurnost hrane ocijenila je nove oblike vitamina i minerala. Tvari za koje je dano povoljno znanstveno mišljenje i za koje je udovoljeno zahtjevima utvrđenim u Direktivi 2002/46/EZ i Uredbi (EZ) br. 1925/2006 treba dodati u odgovarajuće popise u tim aktima. |
|
(4) |
Provedeno je savjetovanje sa zainteresiranim stranama i dobivene napomene su uzete u obzir. |
|
(5) |
Na temelju znanstvene ocjene Europske agencije za sigurnost hrane primjereno je uvesti specifikacije za određene vitaminske i mineralne tvari radi njihove identifikacije. |
|
(6) |
Direktivu 2002/46/EZ i Uredbu (EZ) br. 1925/2006 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(7) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilozi I. i II. Direktivi 2002/46/EEZ zamjenjuju se tekstovima u prilogu I. i II. ovoj Uredbi.
Članak 2.
Uredba (EZ) br. 1925/2006 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
U Prilogu I., riječ „Bor” se dodaje u popis u točki 2. |
|
2. |
Prilog II. zamjenjuje se tekstom u Prilogu III. ovoj Uredbi. |
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 2009.
Za Komisiju
Androulla VASSILIOU
Članica Komisije
(1) SL L 183, 12.7.2002., str. 51.
(2) SL L 404, 30.12.2006., str. 26.
PRILOG I.
„PRILOG I.
Vitamini i minerali koji se mogu koristiti u proizvodnji dodataka prehrani
1. Vitamini
Vitamin A (μg RE)
Vitamin D (μg)
Vitamin E (mg a-TE)
Vitamin K (μg)
Vitamin B1 (mg)
Vitamin B2 (mg)
Niacin (mg NE)
Pantotenska kiselina (mg)
Vitamin B6 (mg)
Folna kiselina (μg) (1)
Vitamin B12 (μg)
Biotin (μg)
Vitamin C (mg)
2. Minerali
Kalcij (mg)
Magnezij (mg)
Željezo (mg)
Bakar (μg)
Jod (μg)
Cink (mg)
Mangan (mg)
Natrij (mg)
Kalij (mg)
Selen (μg)
Krom (μg)
Molibden (μg)
Fluor (mg)
Klor (mg)
Fosfor (mg)
Bor (mg)
Silicij (mg)
(1) Folna kiselina je izraz uključen u Prilog I. Direktivi Komisije 2008/100/EZ od 28. listopada 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 90/496/EEZ o označivanju hranjive vrijednosti hrane u odnosu na preporučene dnevne unose, pretvorbene faktore za izračun energetske vrijednosti i definicije u svrhu označivanja hranjive vrijednosti i obuhvaća sve oblike folata.”
PRILOG II.
„PRILOG II.
Vitaminske i mineralne tvari koje se mogu koristiti u proizvodnji dodataka prehrani
A. Vitamini
1. VITAMIN A
|
(a) |
retinol |
|
(b) |
retinil-acetat |
|
(c) |
retinil-palmitat |
|
(d) |
beta-karoten |
2. VITAMIN D
|
(a) |
kolekalciferol |
|
(b) |
ergokalciferol |
3. VITAMIN E
|
(a) |
D-alfa-tokoferol |
|
(b) |
DL-alfa-tokoferol |
|
(c) |
D-alfa-tokoferil acetat |
|
(d) |
DL-alfa-tokoferil acetat |
|
(e) |
D-alfa-tokoferil kiseli sukcinat |
|
(f) |
mješavina tokoferola (1) |
|
(g) |
tokotrienol tokoferol (2) |
4. VITAMIN K
|
(a) |
filokinon (fitomenadion) |
|
(b) |
menakinon (3) |
5. VITAMIN B1
|
(a) |
tiamin-hidroklorid |
|
(b) |
tiamin-mononitrat |
|
(c) |
tiamin monofosfat klorid |
|
(d) |
tiamin pirofosfat klorid |
6. VITAMIN B2
|
(a) |
riboflavin |
|
(b) |
natrijev riboflavin-5’-fosfat |
7. NIACIN
|
(a) |
nikotinska kiselina |
|
(b) |
nikotinamid |
|
(c) |
inositol heksanikotinat (inositol heksaniacinat) |
8. PANTOTENSKA KISELINA
|
(a) |
kalcijev D-pantotenat |
|
(b) |
natrijev D-pantotenat |
|
(c) |
dekspantenol |
|
(d) |
pantetin |
9. VITAMIN B6
|
(a) |
piridoksin-hidroklorid |
|
(b) |
piridoksin 5′-fosfat |
|
(c) |
piridoksal 5’-fosfat |
10. FOLAT
|
(a) |
pteroilmonoglutaminska kiselina |
|
(b) |
kalcijev-L-metilfolat |
11. VITAMIN B12
|
(a) |
cijanokobalamin |
|
(b) |
hidroksokobalamin |
|
(c) |
5′-deoksiadenosilkobalamin |
|
(d) |
metilkobalamin |
12. BIOTIN
|
(a) |
D-biotin |
13. VITAMIN C
|
(a) |
L-askorbinska kiselina |
|
(b) |
natrijev L-askorbat |
|
(c) |
kalcijev L-askorbat (4) |
|
(d) |
kalijev L-askorbat |
|
(e) |
L-askorbil 6-palmitat |
|
(f) |
magnezijev L-askorbat |
|
(g) |
cinkov L-askorbat |
B. Minerali
kalcijev acetat
kalcijev L-askorbat
kalcijev bisglicinat
kalcijev karbonat
kalcijev klorid
kalcijev citrat malat
kalcijeve soli limunske kiseline
kalcijev glukonat
kalcijev glicerofosfat
kalcijev laktat
kalcijev piruvat
kalcijeve soli ortofosforne kiseline
kalcijev sukcinat
kalcijev hidroksid
kalcijev L-lizinat
kalcijev malat
kalcijev oksid
kalcijev L-pidolat
kalcijev L-treonat
kalcijev sulfat
magnezijev acetat
magnezijev L-askorbat
magnezijev bisglicinat
magnezijev karbonat
magnezijev klorid
magnezijeve soli limunske kiseline
magnezijev glukonat
magnezijev glicerofosfat
magnezijeve soli ortofosforne kiseline
magnezijev laktat
magnezijev L-lizinat
magnezijev hidroksid
magnezijev malat
magnezijev oksid
magnezijev L-pidolat
magnezijev kalij citrat
magnezijev piruvat
magnezijev sukcinat
magnezijev sulfat
magnezijev taurat
magnezijev acetil taurat
željezov karbonat
željezov citrat
željezov amonijev citrat
željezov glukonat
željezov fumarat
željezo natrij difosfat
željezov laktat
željezov sulfat
željezov difosfat (željezov pirofosfat)
željezov saharat
elementarno željezo (reducirano karbonilom, vodikom i elektrolitički)
željezov bisglicinat
željezov L-pidolat
željezov fosfat
željezo (II) taurat
bakrov karbonat
bakrov citrat
bakrov glukonat
bakrov sulfat
bakrov L-aspartat
bakrov bisglicinat
bakar-lizin kompleks
bakar (II) oksid
natrijev jodid
natrijev jodat
kalijev jodid
kalijev jodat
cinkov acetat
cinkov L-askorbat
cinkov L-aspartat
cinkov bisglicinat
cinkov klorid
cinkov citrat
cinkov glukonat
cinkov laktat
cinkov L-lizinat
cinkov malat
cinkov mono-L-metionin sulfat
cinkov oksid
cinkov karbonat
cinkov L-pidolat
cinkov pikolinat
cinkov sulfat
manganov askorbat
manganov L-aspartat
manganov bisglicinat
manganov karbonat
manganov klorid
manganov citrat
manganov glukonat
manganov glicerofosfat
manganov pidolat
manganov sulfat
natrijev bikarbonat
natrijev karbonat
natrijev klorid
natrijev citrat
natrijev glukonat
natrijev laktat
natrijev hidroksid
natrijeve soli ortofosforne kiseline
kalijev bikarbonat
kalijev karbonat
kalijev klorid
kalijev citrat
kalijev glukonat
kalijev glicerofosfat
kalijev laktat
kalijev hidroksid
kalijev L-pidolat
kalijev malat
kalijeve soli ortofosforne kiseline
L-selenometionin
selenom obogaćeni kvasci (5)
selenova kiselina
natrijev selenat
natrijev hidrogen selenit
natrijev selenit
krom (III) klorid
krom (III) laktat trihidrat
krom nitrat
krom pikolinat
krom (III) sulfat
amonijev molibdat (molibden (VI))
kalijev molibdat (molibden (VI))
natrijev molibdat (molibden (VI))
kalcijev fluorid
kalijev fluorid
natrijev fluorid
natrijev monofluorofosfat
borna kiselina
natrijev borat
kolin-stabilna ortosilicijeva kiselina
silicijev dioksid
silicijeva kiselina (6)
(1) Alfa-tokoferol < 20 %, beta-tokoferol < 10 %, gama-tokoferol 50–70 % i delta-tokoferol 10–30 %.
(2) Tipična razina pojedinačnih tokoferola i tokotrienola:
|
— |
115 mg/g alfa-tokoferola (101 mg/g minimum) |
|
— |
5 mg/g beta-tokoferola (< 1 mg/g minimum) |
|
— |
45 mg/g gama-tokoferola (25 mg/g minimum) |
|
— |
12 mg/g delta-tokoferola (3 mg/g minimum) |
|
— |
67 mg/g alfa-tokotrienola (30 mg/g minimum) |
|
— |
< 1 mg/g beta-tokotrienola (< 1 mg/g minimum) |
|
— |
82 mg/g gama-tokotrienola (45 mg/g minimum) |
|
— |
5 mg/g delta-tokotrienola (< 1 mg/g minimum). |
(3) Menakinon je uglavnom u obliku menakinona-7 i minimalni udio menakinona-6.
(4) Može sadržavati do 2 % treonata.
(5) Selenom obogaćeni kvasci proizvedeni iz kulture u prisutnosti natrijevog selenita kao izvora selena sadrže, u sušenom obliku stavljenom na tržište, najviše 2,5 mg Se/g. Dominantna vrsta organskog selena prisutna u kvascu je selenometionin (između 60 i 85 % ukupnog ekstrahiranog selena u proizvodu). Sadržaj drugih organskih selenovih spojeva, uključujući selenocistein, ne smije prijeći 10 % ukupnog ekstrahiranog selena. Razine anorganskog selena u pravilu ne smiju prelaziti 1 % ukupnog ekstrahiranog selena.
(6) U obliku gela.”
PRILOG III.
„PRILOG II.
Kemijski oblici vitamina i mineralne tvari koji se mogu dodati hrani
1. Kemijski oblici vitamina
VITAMIN A
retinol
retinil-acetate
retinil-palmitate
beta-karoten
VITAMIN D
kolekalciferol
ergokalciferol
VITAMIN E
D-alfa-tokoferol
DL-alfa-tokoferol
D-alfa-tokoferil acetat
DL-alfa-tokoferil acetat
D-alfa-tokoferil kiseli sukcinat
VITAMIN K
filokinon (fitomenadion)
menakinon (1)
VITAMIN B1
tiamin-hidroklorid
tiamin-mononitrat
VITAMIN B2
riboflavin
natrijev riboflavin-5’-fosfat
NIACIN
nikotinska kiselina
nikotinamid
PANTOTENSKA KISELINA
kalcijev D-pantotenat
natrijev D-pantotenat
dekspantenol
VITAMIN B6
piridoksin-hidroklorid
piridoksin 5′-fosfat
piridoksin dipalmitat
FOLNA KISELINA
pteroilmonoglutaminska kiselina
kalcijev-L-metilfolat
VITAMIN B12
cijanokobalamin
hidroksokobalamin
BIOTIN
D-biotin
VITAMIN C
L-askorbinska kiselina
natrijev L-askorbat
kalcijev L-askorbat
kalijev L-askorbat
L-askorbil 6-palmitat
2. Mineralne tvari
kalcijev karbonat
kalcijev klorid
kalcijev citrat malat
kalcijeve soli limunske kiseline
kalcijev glukonat
kalcijev glicerofosfat
kalcijev laktat
kalcijeve soli ortofosforne kiseline
kalcijev hidroksid
kalcijev malat
kalcijev oksid
kalcijev sulfat
magnezijev acetat
magnezijev karbonat
magnezijev klorid
magnezijeve soli limunske kiseline
magnezijev glukonat
magnezijev glicerofosfat
magnezijeve soli ortofosforne kiseline
magnezijev laktat
magnezijev hidroksid
magnezijev oksid
magnezijev kalij citrat
magnezijev sulfat
željezov bisglicinat
željezov karbonat
željezov citrat
željezov amonijev citrat
željezov glukonat
željezov fumarat
željezo natrij difosfat
željezov laktat
željezov sulfat
željezov difosfat (željezov pirofosfat)
željezov saharat
elementarno željezo (reducirano karbonilom, vodikom i elektrolitički)
bakrov karbonat
bakrov citrat
bakrov glukonat
bakrov sulfat
kompleks lizina s bakrom
natrijev jodid
natrijev jodat
kalijev jodid
kalijev jodat
cinkov acetat
cinkov bisglicinat
cinkov klorid
cinkov citrat
cinkov glukonat
cinkov laktat
cinkov oksid
cinkov karbonat
cinkov sulfat
manganov karbonat
manganov klorid
manganov citrat
manganov glukonat
manganov glicerofosfat
manganov sulfat
natrijev bikarbonat
natrijev karbonat
natrijev citrat
natrijev glukonat
natrijev laktat
natrijev hidroksid
natrijeve soli ortofosforne kiseline
selenom obogaćeni kvasci (2)
natrijev selenat
natrijev hidrogen selenit
natrijev selenit
natrijev fluorid
kalijev fluorid
kalijev bikarbonat
kalijev karbonat
kalijev klorid
kalijev citrat
kalijev glukonat
kalijev glicerofosfat
kalijev laktat
kalijev hidroksid
kalijeve soli ortofosforne kiseline
kromov (III) klorid i njegov heksahidrat
kromov (III) sulfat i njegov heksahidrat
amonijev molibdat (molibden (VI))
natrijev molibdat (molibden (VI))
borna kiselina
natrijev borat
(1) Menakinon je uglavnom u obliku menakinona-7 i minimalni udio menakinona-6.
(2) Selenom obogaćeni kvasci proizvedeni iz kulture u prisutnosti natrijevog selenita kao izvora selena sadrže, u sušenom obliku stavljenom na tržište, najviše 2,5 mg Se/g. Dominantna vrsta organskog selena prisutna u kvascu je selenometionin (između 60 i 85 % ukupnog ekstrahiranog selena u proizvodu). Sadržaj drugih organskih selenovih spojeva, uključujući selenocistein, ne smije prijeći 10 % ukupnog ekstrahiranog selena. Razine anorganskog selena u pravilu ne smiju prelaziti 1 % ukupnog ekstrahiranog selena.”