05/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

213

32009R0988

L 284/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.09.2009.

UREDBA (EZ) br. 988/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. rujna 2009.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i o utvrđivanju sadržaja njezinih priloga

(Tekst značajan za EGP i Švicarsku)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 42. i 308.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (3) predviđa se da će se sadržaj priloga II., X. i XI. Uredbi odrediti prije datuma početka njezine primjene.

(2)

Prilozi I., III., IV., VI., VII., VIII. i IX. Uredbi (EZ) br. 883/2004 trebali bi se prilagoditi kako bi se uzeli u obzir zahtjevi država članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon donošenja te Uredbe, kao i najnovija događanja u ostalim državama članicama.

(3)

Članak 56. stavak 1. i članak 83. Uredbe (EZ) br. 883/2004 predviđaju da se posebne odredbe za provedbu zakonodavstva određenih država članica navode u Prilogu XI. toj Uredbi. Svrha Priloga XI. je uzeti u obzir posebnosti raznih sustava socijalne sigurnosti država članica kako bi se olakšala primjena pravila koordinacije. Određeni je broj država članica zatražio da se u taj Prilog unesu točke o primjeni njihovog zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti, te je Komisiji dostavio pravna i praktična objašnjenja u odnosu na svoje zakonodavstvo i sustav.

(4)

S obzirom na potrebu racionalizacije i pojednostavljenja, nužan je jedinstveni pristup kako bi se osiguralo da se točke koje se odnose na različite države članice, a slične su naravi ili služe ostvarenju istog cilja, u načelu obrade na sličan način.

(5)

Budući da je cilj Uredbe (EZ) br. 883/2004 koordinirati zakonodavstvo o socijalnoj sigurnosti za koje su isključivo odgovorne države članice, u tu se Uredbu ne bi trebale unijeti točke koje nisu u skladu s njezinom svrhom ili ciljevima ni točke kojima se samo nastoji dati jasnije tumačenje nacionalnog zakonodavstva.

(6)

Neki su se zahtjevi odnosili na pitanja zajednička većem broju država članica: stoga je primjereno ta pitanja obraditi na općenitoj razini, bilo kroz pojašnjenje u normativnom dijelu Uredbe (EZ) br. 883/2004 ili u jednome od njezinih priloga koji bi se sukladno tome trebali izmijeniti, bilo kroz odredbu u provedbenoj Uredbi iz članka 89. Uredbe (EZ) br. 883/2004, a ne tako da se u Prilog XI. za više država članica unose slične točke.

(7)

Članak 28. Uredbe (EZ) br. 883/2004 potrebno je izmijeniti kako bi se razjasnilo ili proširilo područje njegove primjene te kako bi se osiguralo da i članovi obitelji bivših pograničnih radnika također mogu koristiti mogućnost nastavka liječenja u prijašnjoj zemlji zaposlenja osigurane osobe nakon njezinog umirovljenja, osim ako posljednja država članica u kojoj je pogranični radnik obavljao djelatnost nije navedena u Prilogu III.

(8)

Primjereno je ocijeniti značaj, učestalost, razmjer i troškove u vezi s primjenom ograničenja prava na davanja u naravi za članove obitelji pograničnih radnika prema Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 883/2004 u odnosu na one države članice koje su 4 godine nakon dana primjene te Uredbe još uvijek navedene u tom Prilogu.

(9)

Primjereno je i da radi osiguranja dosljednosti u prilozima Uredbi (EZ) br. 883/2004 određena posebna pitanja, s obzirom na svoje potrebe i sadržaj, umjesto u Prilogu XI. toj Uredbi, budu obrađena u ostalim prilozima Uredbi.

(10)

Neke točke o državama članicama u Prilogu VI. Uredbi (EEZ) br. 1408/71 Vijeća (4) sada su obuhvaćene određenim općim odredbama Uredbe (EZ) br. 883/2004. Prema tome, određene su točke iz Priloga VI. Uredbi (EEZ) br. 1408/71 postale suvišnima.

(11)

Kako bi se građanima koji traže informacije ili podnose zahtjeve ustanovama država članica olakšala primjena Uredbe (EZ) br. 883/2004, zakonodavstvo dotičnih država članica treba se citirati i na izvornom jeziku kad god je to potrebno kako bi se izbjegao svaki mogući nesporazum.

(12)

Uredbu (EZ) br. 883/2004 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

Uredbom (EZ) br. 883/2004 predviđa se da će se primjenjivati od dana stupanja na snagu provedbene uredbe. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od istog dana,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 883/2004 mijenja se kako slijedi:

1.

nakon uvodne izjave (17.) umeće se sljedeća uvodna izjava:

„(17.a)

Nakon što se zakonodavstvo države članice počne primjenjivati na osobu u smislu glave II. ove Uredbe, uvjete za stupanje u osiguranje i stjecanje prava na davanja treba utvrditi zakonodavstvom nadležne države članice pri čemu se poštuje pravo Zajednice.”;

2.

nakon uvodne izjave (18) umeće se sljedeća uvodna izjava:

„(18.a)

Načelo da se primjenjuje jedno zakonodavstvo veoma je važno i potrebno ga je jačati. To, međutim, ne znači da priznanje davanja u skladu s ovom Uredbom koje podrazumijeva uplatu doprinosa za osiguranje ili obuhvaćenost osiguranjem samo po sebi čini zakonodavstvo države članice čija je ustanova to davanje priznala zakonodavstvom koje se primjenjuje na tu osobu.”;

3.

u članku 1. umeće se sljedeća točka:

„(va)

‚Davanja u naravi’ znače:

i.

za potrebe glave III. poglavlja 1. (davanja za slučaj bolesti, majčinstvo i istovjetna davanja za očinstvo), davanja u naravi predviđena zakonodavstvom države članice kojima je svrha pružiti, staviti na raspolaganje, izravno platiti ili nadoknaditi trošak zdravstvene zaštite te proizvoda i usluga povezanih s tom zaštitom. To uključuje davanja u naravi za dugotrajnu njegu.;

ii.

za potrebe glave III. poglavlja 2. (davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti), sva davanja u naravi koja se odnose na ozljede na radu i profesionalne bolesti, na način kako su definirana u podtočki i. ovog stavka i predviđena u sustavima osiguranja za slučaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u državama članicama.”;

4.

Članak 3. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)

socijalnu i medicinsku skrb; ili

(b)

davanja u odnosu na koja država članica podrazumijeva odgovornost za štetu prema osobama i predviđa naknadu, poput davanja za žrtve rata i vojnih djelovanja ili njihovih posljedica; žrtve kaznenih djela, ubojstava ili terorizma; žrtve kojima su štetu nanijeli agenti države članice prilikom obavljanja svojih dužnosti; ili žrtve koje su pretrpjele štetu zbog političkih ili vjerskih razloga ili zbog svog podrijetla.”;

5.

Članak 14. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ako zakonodavstvo države članice kao uvjet za članstvo u dobrovoljnom osiguranju ili izbornom produženom osiguranju odredi boravište u toj državi članici ili prethodno obavljanje djelatnosti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, članak 5. točka (b) primjenjuje se samo na osobe na koje se u nekoj ranijoj fazi primjenjivalo zakonodavstvo prve države članice s osnove djelatnosti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe.”;

6.

u članku 15. izraz „pomoćno osoblje” zamjenjuje se izrazom „ugovorno osoblje”.

7.

Članak 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Članovi obitelji pograničnog radnika imaju pravo na davanja u naravi tijekom njihova privremenog boravišta u nadležnoj državi članici.

Međutim, ako je nadležna država članica navedena u Prilogu III., članovi obitelji pograničnog radnika koji imaju boravište u istoj državi članici kao i pogranični radnik imaju pravo na davanja u naravi u nadležnoj državi članici isključivo pod uvjetima predviđenim u članku 19. stavku 1.”;

8.

Članak 28. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Pogranični radnik koji je otišao u mirovinu zbog starosti ili invalidnosti u slučaju bolesti ima pravo i dalje primati davanja u naravi u posljednjoj državi članici u kojoj je obavljao svoju djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, ako je riječ o nastavku liječenja koje je započelo u toj državi članici. Izraz ‚nastavak liječenja’ znači nastavak pretraga, dijagnoze i liječenja bolesti tijekom čitavog njezinog trajanja.

Prvi se podstavak primjenjuje mutatis mutandis na članove obitelji bivšeg pograničnog radnika osim ako posljednja država članica u kojoj je pogranični radnik obavljao djelatnost nije navedena u Prilogu III.”;

9.

Članak 36. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje povoljnije odredbe stavaka 2. i 2.a ovog članka, članak 17., članak 18. stavak 1., članak 19. stavak 1. i članak 20. stavak 1. primjenjuju se i na davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti.”;

10.

u članku 36. umeće se sljedeći stavak:

„2.   a Nadležna ustanova ne može odbiti dati odobrenje predviđeno člankom 20. stavkom 1. zaposlenoj ili samozaposlenoj osobi koja je pretrpijela ozljedu na radu ili je oboljela od profesionalne bolesti, a ima pravo na davanja na teret te ustanove ako se liječenje koje je potrebno s obzirom na njegovo stanje ne može pružiti u državi članici u kojoj ta osoba ima boravište u medicinski opravdanom roku, uzimajući u obzir njegovo trenutačno zdravstveno stanje i vjerojatni tijek njegove bolesti.”;

11.

Članak 51. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ako zakonodavstvo ili posebni sustav države članice primanje, zadržavanje ili ponovnu uspostavu prava na davanja uvjetuje osiguranjem navedene osobe u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, smatra se da je taj uvjet bio ispunjen ako je ta osoba prethodno bila osigurana na temelju zakonodavstva ili posebnog sustava te države članice, te ako je u vrijeme nastanka osiguranog slučaja bila osigurana na temelju zakonodavstva druge države članice u odnosu na isti osigurani slučaj ili, u nedostatku navedenog, ako joj u odnosu na isti osigurani slučaj pripada davanje na temelju zakonodavstva druge države članice. Međutim, ovaj zadnji uvjet smatra se ispunjenim u slučajevima iz članka 57.”;

12.

Članak 52. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ako određivanje davanja prema stavku 1. točki (a) u jednoj državi članici redovito rezultira samostalnim davanjem, koje je jednako ili više od razmjernog davanja određenog prema stavku 1. točki (b), nadležna ustanova može zanemariti izračun razmjernog dijela uz uvjet:

i.

da je takva situacija utvrđena u dijelu 1. Priloga VIII.;

ii.

da se u tom slučaju ne primjenjuje zakonodavstvo koje sadrži pravila za sprečavanje preklapanja davanja iz članaka 54. i 55., osim ako su ispunjeni uvjeti iz članka 55. stavka 2.; i

iii.

da se u konkretnim okolnostima dotičnog slučaja članak 57. ne može primijeniti u odnosu na razdoblja navršena prema zakonodavstvu druge države članice.”;

13.

u članku 52. dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Neovisno o odredbama stavaka 1., 2. i 3., izračun razmjernog dijela ne primjenjuje se na sustave u kojima se pružaju davanja za koja vremenska razdoblja nisu relevantna za potrebe izračuna, uz uvjet da su takvi sustavi navedeni u dijelu 2. Priloga VIII. U takvim slučajevima dotična osoba ima pravo na davanje određeno u skladu sa zakonodavstvom dotične države članice.”;

14.

u članku 56. stavku 1. točki (c) prije teksta „sukladno postupcima utvrđenim u Prilogu XI.” umeću se riječi „ako je to potrebno”;

15.

u članku 56. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(d)

U slučaju da se točka (c) ne može primijeniti zbog toga što zakonodavstvo države članice predviđa da se davanje određuje na temelju elemenata različitih od razdoblja osiguranja ili boravišta, koji nisu vezani uz vrijeme, nadležna ustanova, u odnosu na svako razdoblje osiguranja ili boravišta navršeno prema zakonodavstvu bilo koje druge države članice uzima u obzir iznos prikupljenih sredstava, sredstava za koje se smatra da su prikupljena ili bilo koji drugi element za određivanje davanja prema zakonodavstvu koje primjenjuje, podijeljen s odgovarajućim vremenskim jedinicama u dotičnom mirovinskom sustavu.”;

16.

u članku 57. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Ovaj se članak ne primjenjuje na sustave navedene u dijelu 2. Priloga VIII.”;

17.

u članku 62. stavku 3. izraz „pogranični radnici” zamjenjuje se izrazom „nezaposlene osobe”;

18.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 68.a

Pružanje davanja

U slučaju da osoba kojoj bi se obiteljska davanja trebala pružiti radi uzdržavanja članova obitelji ne koristi ta davanja, nadležna će ustanova svoje zakonske obveze ispuniti tako što će ta davanja pružiti fizičkoj ili pravnoj osobi koja u stvarnosti uzdržava članove obitelji, na zahtjev i posredstvom podružnice ustanove u državi članici njihovog boravišta ili ustanove koju je odredilo, odnosno tijela koje je imenovalo nadležno tijelo u državi članici njihovog boravišta.”;

19.

članak 87. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Ako se, kao posljedica ove Uredbe, na osobu primjenjuje zakonodavstvo države članice koja nije država članica određena sukladno glavi II. Uredbe (EEZ) br. 1408/71, to se zakonodavstvo nastavlja primjenjivati tako dugo dok ta situacija ostane nepromijenjenom, a u svakom slučaju ne dulje od 10 godina od datuma početka primjene ove Uredbe, osim ako navedena osoba ne zatraži primjenu zakonodavstva čija je primjena moguća na temelju ove Uredbe. Zahtjev se podnosi u roku od 3 mjeseca od dana početka primjene ove Uredbe nadležnoj ustanovi države članice čije se zakonodavstvo primjenjuje na temelju ove Uredbe, ako se na navedenu osobu treba primjenjivati zakonodavstvo te države članice od dana početka primjene ove Uredbe. Ako se zahtjev podnese nakon naznačenog vremenskog roka, promjena zakonodavstva koje se primjenjuje odvija se na prvi dan sljedećega mjeseca.”;

(b)

umeću se sljedeći stavci:

„10.a   Točke iz Priloga III. koje se odnose na Estoniju, Španjolsku, Italiju, Litvu, Mađarsku i Nizozemsku prestaju važiti 4 godine od dana početka primjene ove Uredbe.

10.b   Popis iz Priloga III. preispitat će se najkasnije do 31. listopada 2014. na temelju izvješća Administrativne komisije. To će izvješće sadržavati ocjenu učinka u pogledu značaja, učestalosti, opsega i troškova primjene odredaba Priloga III., kako u apsolutnom, tako i u relativnom smislu. U izvješću će se uz to navesti mogući učinci ukidanja tih odredaba u odnosu na one države članice koje će ostati navedene u tom Prilogu nakon datuma iz stavka 10.a. U svjetlu tog izvješća, Komisija odlučuje hoće li podnijeti prijedlog za preispitivanje popisa, u načelu s ciljem ukidanja popisa, osim ako se u izvješću Administrativne komisije ne navedu snažni razlozi zbog kojih se to ne bi trebalo napraviti.”;

20.

Prilozi se mijenjaju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od dana stupanja na snagu provedbene uredbe iz članka 89. Uredbe (EZ) br. 883/2004.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. rujna 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednica

C. MALMSTRÖM

(1)  SL C 161, 13.7.2007., str. 61.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 9. srpnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 17. prosinca 2008. (SL C 33 E, 10.2.2009., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 22. travnja 2009. Odluka Vijeća od 27. srpnja 2009.

(3)  SL L 166, 30.4.2004., str. 1.

(4)  SL L 149, 5.7.1971., str. 2.

PRILOG

Izmjene priloga Uredbi (EZ) br. 883/2004

A.   Prilog I. mijenja se kako slijedi:

1.

U dijelu I. (predujmovi davanja za uzdržavanje):

(a)

naslov „A. BELGIJA” zamjenjuje se naslovom „BELGIJA”;

(b)

nakon točke „BELGIJA” umeće se sljedeća točka:

„BUGARSKA

Davanja za uzdržavanje koja isplaćuje država na temelju članka 92. Obiteljskog zakonika.”;

(c)

naslovi „B. DANSKA” i „C. NJEMAČKA” zamjenjuju se naslovima „DANSKA” odnosno „NJEMAČKA”;

(d)

nakon točke pod naslovom „NJEMAČKA” umeću se sljedeće točke:

„ESTONIJA

Doplatci za uzdržavanje na temelju Zakona o doplatcima za uzdržavanje od 21. veljače 2007.;

ŠPANJOLSKA

Predujmovi davanja za uzdržavanje na temelju Kraljevske uredbe 1618/2007 od 7. prosinca 2007.”;

(e)

naslov „D. FRANCUSKA” zamjenjuje se naslovom „FRANCUSKA”;

(f)

nakon točke pod naslovom „FRANCUSKA” umeću se sljedeće točke:

„LITVA

Isplate iz Fonda za uzdržavanje djece na temelju Zakona o Fondu za uzdržavanje djece.

LUKSEMBURG

Predujmovi i povrat davanja za uzdržavanje u smislu Zakona od 26. srpnja 1980.”;

(g)

naslov „E. AUSTRIJA” zamjenjuje se naslovom „AUSTRIJA”;

(h)

nakon točke pod naslovom „AUSTRIJA” umeće se sljedeća točka:

„POLJSKA

Davanja iz Fonda za uzdržavanje na temelju Zakona o pomoći osobama koje imaju pravo na uzdržavanje”;

(i)

naslov „F. PORTUGAL” zamjenjuje se naslovom „PORTUGAL”;

(j)

nakon točke pod naslovom „PORTUGAL” umeću se sljedeće točke:

„SLOVENIJA

Zamjenska naknada za uzdržavanje u skladu sa Zakonom o javnom jamstvenom fondu za uzdržavanje u Republici Sloveniji od 25. srpnja 2006.

SLOVAČKA

Zamjensko davanje za potrebe uzdržavanja (zamjensko uzdržavanje) na temelju Zakona br. 452/2004 Coll. o zamjenskom davanju za potrebe uzdržavanja, izmijenjenog naknadnim propisima.”;

(k)

naslovi „G. FINSKA” i „H. ŠVEDSKA” zamjenjuju se naslovima „FINSKA” odnosno „ŠVEDSKA”.

2.

U dijelu II. (poseban doplatak za rođenje djeteta i doplatak za posvojenje):

(a)

naslov „A. BELGIJA” zamjenjuje se naslovom „BELGIJA”;

(b)

nakon točke pod naslovom „BELGIJA” umeću se sljedeće točke:

„BUGARSKA

Paušalni iznos doplatka za majčinstvo (Zakon o obiteljskim doplatcima za djecu).

ČEŠKA

Doplatak za rođenje djeteta.

ESTONIJA

(a)

doplatak za rođenje djeteta;

(b)

doplatak za posvojenje.”;

(c)

naslovi „B. ŠPANJOLSKA” i „C. FRANCUSKA” zamjenjuju se naslovima „ŠPANJOLSKA” i „FRANCUSKA”;

(d)

točka pod naslovom „ŠPANJOLSKA” zamjenjuje se sljedećim:

„ŠPANJOLSKA

Jednokratna pomoć za rođenje djeteta i za posvojenje”;

(e)

u točki pod naslovom „FRANCUSKA” dodaje se sljedeći tekst:

„,osim ako se isplaćuju osobi na koju se i dalje primjenjuje francusko zakonodavstvo na temelju članka 12. ili članka 16.”;

(f)

nakon točke pod naslovom „FRANCUSKA” umeću se sljedeće točke:

„LATVIJA

(a)

Pomoć za rođenje djeteta;

(b)

doplatak za posvojenje.

LITVA

Paušalni iznos pomoći za rođenje djeteta.”;

(g)

naslov „D. LUKSEMBURG” zamjenjuje se naslovom „LUKSEMBURG”;

(h)

nakon točke pod naslovom „LUKSEMBURG” umeću se sljedeće točke:

„MAĐARSKA

Pomoć za majčinstvo.

POLJSKA

Jednokratna pomoć za rođenje djeteta (Zakon o obiteljskim davanjima).

RUMUNJSKA

(a)

Doplatak za rođenje djeteta.

(b)

Oprema za novorođeno dijete.

SLOVENIJA

Pomoć za rođenje djeteta.

SLOVAČKA

(a)

Doplatak za rođenje djeteta.

(b)

Dodatak uz doplatak za rođenje djeteta.”;

(i)

naslov „E. FINSKA” zamjenjuje se naslovom „FINSKA”.

B.   Prilog II. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG II.

ODREDBE O KONVENCIJAMA KOJE OSTAJU NA SNAZI I KOJE SU, PREMA POTREBI, OGRANIČENE NA OSOBE KOJE SU NJIMA OBUHVAĆENE (članak 8. stavak 1.)

Opće napomene

Potrebno je napomenuti da u ovom Prilogu nisu navedene odredbe bilateralnih konvencija koje nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, a ostaju na snazi između država članica. To uključuje obveze između država članica koje proizlaze iz konvencija koje, na primjer, sadrže odredbe o zbrajanju razdoblja osiguranja navršenih u trećoj zemlji.

Odredbe konvencija o socijalnoj sigurnosti koje se nastavljaju primjenjivati:

BELGIJA-NJEMAČKA

Članci 3. i 4. Završnog protokola od 7. prosinca 1957. uz Opću konvenciju od istog datuma, u inačici koja se pojavljuje u Dopunskom protokolu od 10. studenoga 1960. (kojima se priznaju razdoblja osiguranja navršena u nekim pograničnim područjima prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata).

BELGIJA-LUKSEMBURG

Konvencija od 24. ožujka 1994. o socijalnom osiguranju pograničnih radnika (koja se odnosi na dopunsku paušalnu nadoknadu troškova).

BUGARSKA-NJEMAČKA

Članak 28. stavak 1. točka (b) Konvencije o socijalnom osiguranju od 17. prosinca 1997. (zadržavanje konvencija sklopljenih između Bugarske i nekadašnje Njemačke Demokratske Republike za osobe koje su prije 1996. već primale mirovinu).

BUGARSKA-AUSTRIJA

Članak 38. stavak 3. Konvencije o socijalnom osiguranju od 14. travnja 2005. (kojim se priznaju razdoblja osiguranja navršena do 27. studenoga 1961.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe obuhvaćene tom Konvencijom.

BUGARSKA-SLOVENIJA

Članak 32. stavak 2. Konvencije o socijalnom osiguranju od 18. prosinca 1957. (kojim se priznaju osiguranja navršena do 31. prosinca 1957.).

ČEŠKA-NJEMAČKA

Članak 39. stavak 1. točke (b) i (c) Konvencije o socijalnom osiguranju od 27. srpnja 2001. (zadržavanje konvencije sklopljene između nekadašnje Čehoslovačke i nekadašnje Njemačke Demokratske Republike za osobe koje su prije 1996. već primale mirovinu; priznanje razdoblja osiguranja navršenih u jednoj od država ugovornica za osobe koje su na dan 1. rujna 2002. već primale mirovinu u odnosu na ta razdoblja od druge države ugovornice, dok su imale boravište na njezinom području).

ČEŠKA-CIPAR

Članak 32. stavak 4. Konvencije o socijalnom osiguranju od 19. siječnja 1999. (kojim se utvrđuju nadležnosti za određivanje razdoblja zaposlenja navršenih prema mjerodavnoj Konvenciji iz 1976.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

ČEŠKA-LUKSEMBURG

Članak 52. stavak 8. Konvencije o socijalnom osiguranju od 17. studenoga 2000. (kojim se priznaju razdoblja mirovinskog osiguranja političkim izbjeglicama).

ČEŠKA-AUSTRIJA

Članak 32. stavak 3. Konvencije o socijalnom osiguranju od 20. srpnja 1999. (kojim se priznaju razdoblja osiguranja navršenih do 27. studenoga 1961.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

ČEŠKA-SLOVAČKA

Članci 12., 20. i 33. Konvencije o socijalnom osiguranju od 29. listopada 1992. (člankom 12. utvrđuje se nadležnost za priznavanje davanja nadživjelim članovima obitelji; člankom 20. utvrđuje se nadležnost za određivanje razdoblja osiguranja navršenih do dana raspada Savezne Republike Čehoslovačke; člankom 33. utvrđuje se nadležnost za isplatu mirovina priznatih prije dana raspada Češke i Slovačke Savezne Republike).

DANSKA-FINSKA

Članak 7. Nordijske konvencije o socijalnom osiguranju od 18. kolovoza 2003. (koji se odnosi na pokriće dodatnih putnih troškova u slučaju bolesti tijekom boravka u drugoj nordijskoj zemlji zbog povećanja troška povratka u zemlju boravišta).

DANSKA-ŠVEDSKA

Članak 7. Nordijske konvencije o socijalnom osiguranju od 18. kolovoza 2003. (koji se odnosi na pokriće dodatnih putnih troškova u slučaju bolesti tijekom boravka u drugoj nordijskoj zemlji zbog povećanja troška povratka u zemlju boravišta).

NJEMAČKA-ŠPANJOLSKA

Članak 45. stavak 2. Konvencije o socijalnom osiguranju od 4. prosinca 1973. (zastupanje od strane diplomatskih i konzularnih tijela).

NJEMAČKA-FRANCUSKA

(a)

Dopunski sporazum br. 4 od 10. srpnja 1950. uz Opću konvenciju od istog datuma, u inačici koja se pojavljuje u Dodatnom sporazumu br. 2 od 18. lipnja 1955. (kojim se priznaju razdoblja osiguranja navršena od 1. srpnja 1940. do 30. lipnja 1950.).

(b)

Glava I. tog Dodatnog sporazuma br. 2 (kojim se priznaju razdoblja osiguranja navršena do 8. svibnja 1945.).

(c)

Točke 6., 7. i 8. Općeg protokola od 10. srpnja 1950. uz Opću konvenciju od istog datuma (administrativni sporazumi).

(d)

Glava II., III. i IV. Sporazuma od 20. prosinca 1963. (socijalna sigurnost u Saaru).

NJEMAČKA-LUKSEMBURG

Članci 4., 5. 6. i 7. Konvencije od 11. srpnja 1959. (priznanje razdoblja osiguranja navršenih od rujna 1940. do lipnja 1946.).

NJEMAČKA-MAĐARSKA

Članak 40. stavak 1. točka (b) Konvencije o socijalnom osiguranju od 2. svibnja 1998. (zadržavanje konvencije sklopljene između nekadašnje Njemačke Demokratske Republike i Mađarske za osobe koje su prije 1996. već primale mirovinu)

NJEMAČKA-NIZOZEMSKA

Članci 2. i 3. Dopunskog sporazuma br. 4. od 21. prosinca 1956. uz Konvenciju od 29. ožujka 1951. (uređivanje prava što su ih nizozemski radnici stekli prema njemačkom sustavu socijalnog osiguranja u razdoblju od 13. svibnja 1940. do 1. rujna 1945.).

NJEMAČKA-AUSTRIJA

(a)

Članak 1. stavak 5. i članak 8. Konvencije o osiguranju za slučaj nezaposlenosti od 19. srpnja 1978. i članak 10. Završnog protokola uz tu Konvenciju (priznanje doplataka za nezaposlenost pograničnim radnicima od strane prijašnje države zaposlenja) nastavljaju se primjenjivati na osobe koje su obavljale djelatnost kao pogranični radnici na da 1. siječnja 2005. ili proje tog datuma, a postale su nezaposlene do 1. siječnja 2011.

(b)

Članak 14. stavak 2. točke (g), (h), (i) i (j) Konvencije o socijalnom osiguranju od 4. listopada 1995. (utvrđivanje nadležnosti među državama u pogledu prijašnjih slučajeva osiguranja i stečenih razdoblja osiguranja); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

NJEMAČKA-POLJSKA

(a)

Konvencija od 9. listopada 1975. o davanjima za starost i ozljede na radu, pod uvjetima i u opsegu određenom člankom 27. stavcima 2. do 4. Konvencije o socijalnom osiguranju od 8. prosinca 1990. (zadržavanje pravnog statusa, na temelju Konvencije iz 1975., od strane osoba koje su se nastanile na području Njemačke ili Poljske prije 1. siječnja 1991. i koje tamo još uvijek imaju boravište).

(b)

Članak 27. stavak 5. i članak 28. stavak 2. Konvencije o socijalnom osiguranju od 8. prosinca 1990. (zadržavanje prava na mirovinu koja se isplaćuje na temelju Konvencije iz 1957. sklopljene između nekadašnje Njemačke Demokratske Republike i Poljske; priznanje razdoblja osiguranja što su iz poljski zaposlenici navršili na temelju Konvencije iz 1988. sklopljene između nekadašnje Njemačke Demokratske Republike i Poljske).

NJEMAČKA-RUMUNJSKA

Članak 28. stavak 1. točka (b) Konvencije o socijalnom osiguranju od 8. travnja 2005. (zadržavanje Konvencije sklopljene između nekadašnje Njemačke Demokratske Republike i Rumunjske u odnosu na osobe koje su prije 1996. već primale mirovinu).

NJEMAČKA-SLOVENIJA

Članak 42. Konvencije o socijalnom osiguranju od 24. rujna 1997. (uređivanje prava stečenih do 1. siječnja 1956. u sustavu socijalnog osiguranja druge države ugovornice); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

NJEMAČKA-SLOVAČKA

Članak 29. stavak 1, drugi i treći podstavak Sporazuma od 12. rujna 2002. (zadržavanje konvencije sklopljene između nekadašnje Čehoslovačke i nekadašnje Njemačke Demokratske Republike u odnosu na osobe koje su prije 1996. već primale mirovinu; priznanje razdoblja osiguranja navršenih u jednoj od država ugovornica u odnosu na osobe koje su na dan 1. prosinca 2003. u odnosu na ta razdoblja već primale mirovinu od druge države ugovornice, dok su imale boravište na njezinom području).

NJEMAČKA-UJEDINJENA KRALJEVINA

(a)

Članak 7. stavci 5. i 6. Konvencije o socijalnom osiguranju od 20. travnja 1960. (zakonodavstvo koje se primjenjuje na civile koji obavljaju službu u vojnim snagama).

(b)

Članak 5. stavci 5. i 6. Konvencije o osiguranju za slučaj nezaposlenosti od 20. travnja 1960. (zakonodavstvo koje se primjenjuje na civile koji obavljaju službu u vojnim snagama).

IRSKA-UJEDINJENA KRALJEVINA

Članak 19. stavak 2. Sporazuma od 14. prosinca 2004. o socijalnom osiguranju (koji se odnosi na prijenos i priznanje određenih sredstava uplaćenih za invalidnost).

ŠPANJOLSKA-PORTUGAL

Članak 22. Opće konvencije od 11. lipnja 1969. (izvoz davanja za nezaposlenost). Ova će točka važiti 2 godine od dana početka primjene ove Uredbe.

ITALIJA-SLOVENIJA

(a)

Sporazum o uređenju uzajamnih obveza u socijalnom osiguranju u odnosu na stavak 7. Priloga XIV. uz Mirovni ugovor, sklopljen razmjenom nota dana 5. veljače 1959. (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 18. prosinca 1954.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su obuhvaćene tim Sporazumom.

(b)

Članak 45. stavak 3. Konvencije o socijalnom osiguranju od 7. srpnja 1997. koji se odnosi na nekadašnju zonu B Slobodnog teritorija Trsta (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 5. listopada 1956.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su obuhvaćene tom Konvencijom.

LUKSEMBURG-PORTUGAL

Sporazum od 10. ožujka 1997. (o priznanju odluka ustanova u jednoj ugovornoj stranci o stanju invalidnosti podnositelja zahtjeva za mirovine podnesenih ustanovama u drugoj ugovornoj stranci).

LUKSEMBURG-SLOVAČKA

Članak 50. stavak 5. Konvencije o socijalnom osiguranju od 23. svibnja 2002. (priznanje razdoblja mirovinskog osiguranja političkim izbjeglicama).

MAĐARSKA-AUSTRIJA

Članak 36. stavak 3. Konvencije o socijalnom osiguranju od 31. ožujka 1999. (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 27. studenoga1961.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

MAĐARSKA-SLOVENIJA

Članak 31. Konvencije o socijalnom osiguranju od 7. listopada 1957. (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 29. svibnja 1956.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

MAĐARSKA-SLOVAČKA

Članak 34. stavak 1. Konvencije o socijalnom osiguranju od 30. siječnja 1959. (članak 34. stavak 1. te Konvencije predviđa da su razdoblja osiguranja priznata do dana potpisivanja te konvencije razdoblja osiguranja ugovorne stranke na čijemu području osoba koja je stekla pravo ima boravište); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

AUSTRIJA-POLJSKA

Članak 33. stavak 3. Konvencije o socijalnom osiguranju od 7. rujna 1998. (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 27. studenoga 1961.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

AUSTRIJA-RUMUNJSKA

Članak 37. stavak 3. Ugovora o socijalnom osiguranju od 28. listopada 2005. (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 27. studenoga 1961.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

AUSTRIJA-SLOVENIJA

Članak 37. Konvencije o socijalnom osiguranju od 10. ožujka 1997. (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 1. siječnja 1956.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

AUSTRIJA-SLOVAČKA

Članak 34. stavak 3. Konvencije od 21. prosinca 2001. o socijalnom osiguranju (priznanje razdoblja osiguranja navršenih do 27. studenoga 1961.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

FINSKA-ŠVEDSKA

Članak 7. Nordijske konvencije o socijalnom osiguranju od 18. kolovoza 2003. (koji se odnosi na pokriće dodatnih putnih troškova u slučaju bolesti tijekom boravka u nekoj drugoj nordijskoj zemlji zbog povećanja troška povratka u zemlju boravišta).”.

C.   Prilog III. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG III.

OGRANIČENJA PRAVA NA DAVANJA U NARAVI ZA ČLANOVE OBITELJI POGRANIČNIH RADNIKA

(iz članka 18. stavka 2.)

DANSKA

ESTONIJA (ova će točka vrijediti u razdoblju iz članka 87. stavka 10.a)

IRSKA

ŠPANJOLSKA (ova će točka vrijediti u razdoblju iz članka 87. stavka 10.a)

ITALIJA (ova će točka vrijediti u razdoblju iz članka 87. stavka 10.a)

LITVA (ova će točka vrijediti u razdoblju iz članka 87. stavka 10.a)

MAĐARSKA (ova će točka vrijediti u razdoblju iz članka 87. stavka 10.a)

NIZOZEMSKA (ova će točka vrijediti u razdoblju iz članka 87. stavka 10.a)

FINSKA

ŠVEDSKA

UJEDINJENA KRALJEVINA”.

D.   Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

1.

Nakon točke „BELGIJA” dodaju se sljedeće točke:

„BUGARSKA

ČEŠKA”;

2.

Točka „ITALIJA” briše se;

3.

Nakon točke „FRANCUSKA” umeće se točka „CIPAR”;

4.

Nakon točke „LUKSEMBURG” dodaju se sljedeće točke:

„MAĐARSKA

NIZOZEMSKA”;

5.

Nakon točke „AUSTRIJA” dodaju se sljedeće točke:

„POLJSKA

SLOVENIJA”.

E.   Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

1.

Na početku Priloga dodaju se sljedeće točke:

„ČEŠKA

Puna invalidska mirovina za osobe kod kojih je potpuna invalidnost nastupila prije 18. godine života i koje nisu bile osigurane u određenom trajanju (članak 42. Zakona o mirovinskom osiguranju br. 155/1995 Coll.).

ESTONIJA

(a)

Invalidske mirovine koje su priznate do 1. travnja 2000. prema Zakonu o državnim doplatcima i koje se zadržavaju na temelju Zakona o državnom mirovinskom osiguranju.

(b)

Državne mirovine priznate s osnove invalidnosti prema Zakonu o državnom mirovinskom osiguranju.

(c)

Invalidske mirovine priznate u skladu sa Zakonom o službi u obrambenim snagama, Zakonom o službi u policiji, Zakonom o državnom odvjetništvu, Zakonom o statusu sudaca, Zakonom o plaćama, mirovinama i ostalim socijalnim davanjima zastupnika u Riigikoguu, te Zakonom o službenim naknadama Predsjednika Republike.”.

2.

Naslovi „A. GRČKA” i „B. IRSKA” zamjenjuju se naslovima „GRČKA” odnosno „IRSKA”

3.

Točka pod naslovom „IRSKA” premješta se prije točke pod naslovom „GRČKA” i zamjenjuje se sljedećim:

„Dio 2., poglavlje 17. pročišćenog teksta Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005.”

4.

Nakon točke pod naslovom „GRČKA” umeće se sljedeća točka:

„LATVIJA

Invalidske mirovine (treća skupina) na temelju članka 16. stavka 1. točke (2) Zakona o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.”.

5.

Naslov „C. FINSKA” zamjenjuje se naslovom „FINSKA”, a odgovarajuća se točka zamjenjuje sljedećim:

„FINSKA

Državne mirovine osobama koje su rođene s invalidnošću ili kod kojih je invalidnost nastala u ranoj dobi (Zakon o državnim mirovinama 568/2007);

Invalidske mirovine određene u skladu s prijelaznim pravilima i priznate prije 1. siječnja 1994. (Zakon o provedbi Zakona o državnim mirovinama 569/2007).”

6.

Naslovi „D. ŠVEDSKA” i „E. UJEDINJENA KRALJEVINA” zamjenjuju se naslovima „ŠVEDSKA” odnosno „UJEDINJENA KRALJEVINA”.

F.   Prilog VII. mijenja se kako slijedi:

1.

u tablicama s naslovima „BELGIJA” i „FRANCUSKA” brišu se retci koji se odnose na Luksemburg.

2.

tablica s naslovom „LUKSEMBURG” briše se.

G.   Prilog VIII. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VIII.

SLUČAJEVI U KOJIMA SE RAZMJERNI IZRAČUN ZANEMARUJE ILI SE NE PRIMJENJUJE (članak 52. stavak 4. i članak 52. stavak 5.)

Dio 1.:   Slučajevi u kojima se razmjerni izračun zanemaruje na temelju članka 52. stavka 4.

DANSKA

Svi zahtjevi za mirovine iz zakona o socijalnim mirovinama, osim mirovina spomenutih u Prilogu IX.

IRSKA

Svi zahtjevi za državnu mirovinu (prijelaznu), državnu mirovinu (doprinosnu), udovičku mirovinu (doprinosnu) i udovčevu mirovinu (doprinosnu).

CIPAR

Svi zahtjevi za starosne, invalidske, udovičke mirovine.

LATVIJA

(a)

Svi zahtjevi za invalidske mirovine (Zakon o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.).

(b)

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine (Zakon o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.; Zakon o mirovinama koje financira država od 1. srpnja 2001.).

LITVA

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine iz državnog socijalnog osiguranja određene na temelju osnovnog iznosa obiteljske mirovine (Zakon o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja).

NIZOZEMSKA

Svi zahtjevi za starosne mirovine na temelju zakona o općem osiguranju za starost (AOW).

AUSTRIJA

(a)

Svi zahtjevi za davanja na temelju Saveznog zakona od 9. rujna 1955. o Općem socijalnom osiguranju – ASVG, Saveznog zakona od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju osoba koje samostalno obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini – GSVG, Savezni zakon od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju samostalnih poljoprivrednika – BSVG, te Savezni zakon od 30. studenoga 1978. o socijalnom osiguranju samozaposlenih osoba u slobodnim profesijama (FSVG).

(b)

Svi zahtjevi za invalidske mirovine na temelju mirovinskog računa u skladu s Općim mirovinskim zakonom (APG) od 18. studenoga 2004..

(c)

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine na temelju mirovinskog računa u skladu s Općim mirovinskim zakonom (APG) od 18. studenoga 2004., ako se ne primjenjuje povećanje davanja u odnosu na dodatne mjesece osiguranja na temelju članka 7. stavka 2. Općeg mirovinskog zakona (APG).

(d)

Svi zahtjevi za invalidske i obiteljske mirovine austrijskih pokrajinskih liječničkih komora (Landesärztekammer) na razini osnovnog davanja (osnovno i dodatno davanje ili osnovna mirovina).

(e)

Svi zahtjevi za pomoć zbog trajne profesionalne invalidnosti te za pomoć nadživjelim članovima obitelji iz mirovinskog fonda Austrijske veterinarske komore.

(f)

Svi zahtjevi za davanja s osnove profesionalne invalidnosti, udovičke mirovine i mirovine za djecu bez roditelja u skladu sa statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, dio A.

POLJSKA

Svi zahtjevi za invalidske mirovine, starosne mirovine u sustavu definiranih davanja, te obiteljske mirovine.

PORTUGAL

Svi zahtjevi za invalidsku, starosnu i obiteljsku mirovinu, osim u slučajevima u kojima su ukupna razdoblja osiguranja navršena prema zakonodavstvima više od jedne države članice jednaka ili duža od 21 kalendarske godine, domaća razdoblja osiguranja su jednaka ili manja od 20 godina, a izračun se obavlja na temelju članka 11. Dekreta sa snagom zakona br. 35/2002, 19. veljače.

SLOVAČKA

(a)

Svi zahtjevi za obiteljske mirovine (mirovine za udovice, mirovine za udovce i siročad) određene u skladu sa zakonodavstvom koje je bilo na snazi do 1. siječnja 2004., iznos kojih se izvodi iz mirovine koja se prethodno isplaćivala umrlom korisniku.

(b)

Svi zahtjevi za mirovine određene na temelju Zakona br. 461/2003 Coll. o socijalnom osiguranju, izmijenjenog.

ŠVEDSKA

Svi zahtjevi za zajamčenu mirovinu u obliku starosne mirovine (Zakon 1998:702) i starosnu mirovinu u obliku dodatne mirovine (Zakon 1998:674).

UJEDINJENA KRALJEVINA

Svi zahtjevi za starosnu mirovinu, davanja udovicama i davanja za obudovjelost, s iznimkom onih za koje, tijekom porezne godine počevši na dan 6. travnja 1975. ili poslije tog datuma:

i.

je dotična stranka navršila razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta prema zakonodavstvu Ujedinjene Kraljevine i druge države članice; a jedna (ili više) poreznih godina nije se smatrala godinom za stjecanje prava u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine;

ii.

bi se razdoblja osiguranja navršena prema zakonodavstvu na snazi u Ujedinjenoj Kraljevini za razdoblja prije 5. srpnja 1948. uzimala u obzir u smislu primjene članka 52. stavka 1. točke (b) Uredbe kroz primjenu razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta navršenih prema zakonodavstvu druge države članice.

Svi zahtjevi za dodatnu mirovinu na temelju Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja iz 1992., članak 44., te Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja (Sjeverna Irska) iz 1992., članak 44.

Dio 2.   Slučajevi u kojima se primjenjuje članak 52. točka 5.

BUGARSKA

Starosne mirovine iz obveznog dodatnog mirovinskog osiguranja, na temelju dijela II. glave II. Zakonika o socijalnom osiguranju.

ESTONIJA

Sustav obveznih kapitaliziranih starosnih mirovina.

FRANCUSKA

Osnovni ili dodatni sustavi u kojima se davanja za starost određuju na temelju mirovinskih bodova.

LATVIJA

Starosne mirovine (Zakon o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.; Zakon o mirovinama koje financira država od 1. srpnja 2001.).

MAĐARSKA

Mirovinska davanja koja se temelje na članstvu u privatnim mirovinskim fondovima.

AUSTRIJA

(a)

Starosne mirovine na temelju mirovinskog računa u skladu s Općim mirovinskim zakonom (APG) od 18. studenoga 2004.

(b)

Obvezni doplatci na temelju članka 41. Saveznog zakona od 28. prosinca 2001., BGBl I br. 154 o općem platnom fondu austrijskih farmaceuta (Pharmazeutische Gehaltskasse für Österreich).

(c)

Starosne i prijevremene starosne mirovine austrijskih pokrajinskih liječničkih komora na razini osnovnog prava (osnovno i dodatno davanje ili osnovna mirovina); te sva mirovinska davanja austrijskih pokrajinskih liječničkih komora na razini dodatnih prava (dodatna ili pojedinačna mirovina).

(d)

Pomoć za starost iz mirovinskog fonda Austrijske veterinarske komore.

(e)

Davanja u skladu sa statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, Dijelovi A i B, s iznimkom zahtjeva za davanja koja proizlaze iz invalidskih mirovina, udovičkih mirovina i mirovina za siročad u skladu sa statutima socijalnih ustanova austrijskih odvjetničkih komora, Dio A.

(f)

Davanja socijalnih ustanova Savezne komore arhitekata i inženjera-konzultanata na temelju Zakona o građevinarskoj komori (Ziviltechnikerkammergesetz) iz 1993., te statuta socijalnih ustanova, s iznimkom davanja zbog profesionalne invalidnosti i davanja nadživjelim članovima obitelji koja se izvode iz tih davanja;.

(g)

Davanja u skladu sa statutom socijalne ustanove Savezne komore profesionalnih računovođa i poreznih savjetnika na temelju austrijskog Zakona o profesionalnim računovođama i poreznim savjetnicima (Wirtschaftstreuhandberufsgesetz).

POLJSKA

Starosne mirovine u sustavu definiranih doprinosa.

SLOVENIJA

Mirovine iz obveznog dodatnog mirovinskog osiguranja.

SLOVAČKA

Obvezna štednja za starosne mirovine.

ŠVEDSKA

Mirovine koje se temelje na dohotku i premijske mirovine (Zakon 1998:674).

UJEDINJENA KRALJEVINA

Progresivna mirovinska davanja koja se isplaćuju na temelju Zakona o nacionalnom osiguranju iz 1965., članci 36. i 37., te Zakona o nacionalnom osiguranju (Sjeverna Irska) iz 1966., članci 35. i 36.”.

H.   Prilog IX. mijenja se kako slijedi:

1.

U dijelu I.:

(a)

naslovi „A. BELGIJA”, „B. DANSKA”, „C. GRČKA”, „D. ŠPANJOLSKA”, „E. FRANCUSKA”, „F. IRSKA”, „G. NIZOZEMSKA”, „H. FINSKA” i „I. ŠVEDSKA” zamjenjuju se naslovima „BELGIJA”, „DANSKA”, „GRČKA”, „ŠPANJOLSKA”, „FRANCUSKA”, „IRSKA”, „NIZOZEMSKA”, „FINSKA” odnosno „ŠVEDSKA”;

(b)

točka pod naslovom „IRSKA” premješta se nakon točke pod naslovom „DANSKA” i prije točke pod naslovom „GRČKA”;

(c)

nakon točke pod naslovom „FRANCUSKA” umeće se sljedeća točka:

„LATVIJA

Invalidske mirovine (treća skupina) na temelju članka 16. stavka 1. točke 2. Zakona o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.”;

(d)

u točki pod naslovom „NIZOZEMSKA” umeće se sljedeći tekst:

„Zakon od 10. studenoga 2005. o radu i dohotku prema radnoj sposobnosti (WIA).”;

(e)

točka pod naslovom „FINSKA” zamjenjuje se sljedećim:

„Državne mirovine osobama rođene s invalidnošću ili kod kojih je invalidnost nastala u ranoj dobi (Zakon o državnim mirovinama 568/2007);

Državne mirovine i mirovine supružnika određene u skladu s prijelaznim pravilima i priznate prije 1. siječnja 1994. (Zakon o provedbi Zakona o državnim mirovinama 569/2007);

Dodatni iznos dječje mirovine prilikom određivanja samostalnog davanja na temelju Zakona o državnim mirovinama 568/2007.”;

(f)

točka pod naslovom „ŠVEDSKA” zamjenjuje se sljedećim:

„Švedska naknada za bolest vezana uz dohodak i naknada za gubitak zarade (Zakon 1962:381).

Švedska zajamčena mirovina i zajamčena naknada koje su zamijenile punu švedsku državnu mirovinu koje se priznavala prema zakonodavstvu o državnim mirovinama koje se primjenjivalo do 1. siječnja 1993., te punu državnu mirovinu koja se priznavala na temelju prijelaznih pravila zakonodavstva koje se primjenjivalo od tog datuma.”.

2.

U dijelu II.:

(a)

naslovi „A. NJEMAČKA”, „B. ŠPANJOLSKA”, „C. ITALIJA”, „D. LUKSEMBURG”, „E. FINSKA” i „F. ŠVEDSKA” zamjenjuju se naslovima „NJEMAČKA”„ŠPANJOLSKA”, „ITALIJA”, „LUKSEMBURG”, „FINSKA” odnosno „ŠVEDSKA”;

(b)

nakon točke pod naslovom „ITALIJA” umeću se sljedeće točke:

„LATVIJA

Obiteljska mirovina na temelju pretpostavljenih razdoblja osiguranja (članak 23. stavak 8. Zakona o državnim mirovinama od 1. siječnja 1996.).

LITVA

(a)

Mirovine zbog nesposobnosti za rad iz državnog socijalnog osiguranja koje se isplaćuju na temelju Zakona o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja.

(b)

Obiteljske mirovine i mirovine za siročad iz državnog socijalnog osiguranja, koje se određuju na temelju mirovine zbog nesposobnosti za rad koju je umrli korisnik primao na temelju Zakona o mirovinama iz državnog socijalnog osiguranja.”;

(c)

nakon točke pod naslovom „LUKSEMBURG” umeće se sljedeća točka:

„SLOVAČKA

(a)

Slovačka invalidska mirovina i obiteljska mirovina koja se iz nje izvodi.

(b)

Invalidska mirovina za osobu kod koje je invalidnost nastala dok je bila uzdržavano dijete i za koju se uvijek smatra da je ispunila uvjet potrebnog razdoblja osiguranja (članak 70. stavak 2., članak 72. stavak 3. i članak 73. stavci 3. i 4. Zakona br. 461/2003 o socijalnom osiguranju, izmijenjenog).”.

3.

U dijelu III.:

tekst „Nordijska konvencija od 15. lipnja 1992. o socijalnom osiguranju” zamjenjuje se sljedećim „Nordijska konvencija o socijalnom osiguranju od 18. kolovoza 2003.”

I.   Prilog X. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG X.

POSEBNA NE-DOPRINOSNA NOVČANA DAVANJA (članak 70. stavak 2. točka (c))

BELGIJA

(a)

Doplatak koji zamjenjuje zaradu (Zakon od 27. veljače 1987.).

(b)

Zajamčeni dohodak za starije osobe (Zakon od 22. ožujka 2001.).

BUGARSKA

Socijalna mirovina za starost (članak 89. Zakonika o socijalnoj sigurnosti).

ČEŠKA

Socijalni doplatak (Zakon o državnoj socijalnoj pomoći br. 117/1995 Sb.).

DANSKA

Troškovi smještaja za umirovljenike (Zakon o pojedinačnoj pomoći za smještaj, pročišćeni tekst u Zakonu br. 204 od 29. ožujka 1995.).

NJEMAČKA

(a)

Dohodak za osnovne životne potrebe za starije osobe i osobe sa smanjenom sposobnošću zarađivanja, na temelju poglavlja 4. knjige XII. Socijalnog zakonika.

(b)

Davanja za pokrivanje osnovnih troškova života u okviru temeljne skrbi za tražitelje zaposlenja, osim ako, u odnosu na ta davanja, nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava na privremeni dodatak slijedom primanja davanja za nezaposlenost (članak 24. stavak 1. knjige II. Socijalnog zakonika).

ESTONIJA

(a)

Doplatak za invalidne odrasle osobe (Zakon o socijalnim davanjima za invalidne osobe od 27. siječnja 1999.).

(b)

Državni doplatak za nezaposlenost (Zakon o uslugama i potpori na tržištu rada od 29. rujna 2005.).

IRSKA

(a)

Doplatak za tražitelje zaposlenja (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 2.).

(b)

Državna mirovina (ne-doprinosna) (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 4.).

(c)

Udovička (ne-doprinosna) i udovčeva (ne-doprinosna) mirovina (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 6.).

(d)

Doplatak za invalidnost (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 10.);.

(e)

Doplatak za mobilnost (Zakon o zdravstvu iz 1970., članak 61.).

(f)

Mirovina za slijepe osobe (pročišćeni tekst Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005., dio 3., poglavlje 5.).

GRČKA

Posebna davanja za starije osobe (Zakon 1296/82).

ŠPANJOLSKA

(a)

Najniži zajamčeni dohodak (Zakon br. 13/82 od 7. travnja 1982.).

(b)

Novčana davanja kao pomoć starijim i invalidnim osobama koje su nesposobne za rad (Kraljevska uredba br. 2620/81 od 24. srpnja 1981.).

(c)

i.

Ne-doprinosne invalidske i starosne mirovine predviđene člankom 38. stavkom 1. pročišćenog teksta Općeg zakona o socijalnoj sigurnosti, odobrenog Kraljevskom zakonodavnom uredbom br. 1/1994 od 20. lipnja 1994.; te

ii.

davanja koja se priznaju kao dodatak uz te mirovine, predviđena zakonodavstvom autonomnih zajednica (Comunidades Autonómas), pri čemu ti dodaci jamče najniži prihod za osnovne životne potrebe uzimajući u obzir gospodarsko i socijalno stanje u dotičnim autonomnim zajednicama (Comunidades Autonómas).

(d)

Doplatak za promicanje mobilnosti i naknadu troškova prijevoza (Zakon br. 13/1982 od 7. travnja 1982.).

FRANCUSKA

(a)

Dodatni doplatci iz:

i.

posebnog fonda za invalidnost; i

ii.

fonda solidarnosti za starije osobe u odnosu na stečena prava

(Zakon od 30. lipnja 1956., kodificiran u knjizi VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti).

(b)

Doplatak za invalidne odrasle osobe (Zakon od 30. lipnja 1975., kodificiran u knjizi VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti).

(c)

Posebni doplatak (Zakon od 10. srpnja 1952., kodificiran u knjizi VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti) u odnosu na stečena prava.

(d)

Doplatak solidarnosti za starost (pravilnik od 24. lipnja 2004., kodificiran u knjizi VIII. Zakonika o socijalnoj sigurnosti) od 1. siječnja 2006.

ITALIJA

(a)

Socijalne mirovine za osobe bez vlastitih sredstava (Zakon br. 153 od 30. travnja 1969.).

(b)

Mirovine i doplatci za civilne osobe s tjelesnim oštećenjem ili invalidnošću (Zakoni br. 118 od 30. ožujka 1971., br. 18 od 11. veljače 1980., te br. 508 od 23. studenoga 1988.).

(c)

Mirovine i doplatci za gluhonijeme osobe (Zakoni br. 381 od 26. svibnja 1970. i br. 508 od 23. studenoga 1988.).

(d)

Mirovine i doplatci za slijepe civilne osobe (Zakoni br. 382 od 27. svibnja 1970. i br. 508 od 23. studenoga 1988.).

(e)

Davanja uz najnižu mirovinu (Zakoni br. 218 od 4. travnja 1952., br. 638 od 11. studenoga 1983. i br. 407 od 29. prosinca 1990.).

(f)

Davanja uz doplatak za invalidnost (Zakon br. 222 od 12. lipnja 1984.).

(g)

Socijalni doplatak (Zakon br. 335 od 8. kolovoza 1995.).

(h)

Socijalni dodatak (članak 1. stavci 1. i 12. Zakona br. 544 od 29. prosinca 1998. i njegovih naknadnih izmjena).

CIPAR

(a)

Socijalna mirovina (Zakon o socijalnoj mirovini iz 1995. (Zakon 25(I)/95, s izmjenama).

(b)

Doplatak za teško motoričko oštećenje (Odluke Vijeća ministara br. 38210 od 16. listopada 1992., 41370 od 1. kolovoza 1994., 46183 od 11. lipnja 1997., te 53675 od 16. svibnja 2001.).

(c)

Posebna potpora za slijepe osobe (Zakon o posebnim potporama iz 1996. (Zakon 77/(I)/96), s izmjenama).

LATVIJA

(a)

Državno davanje za socijalnu sigurnost (Zakon o državnim socijalnim davanjima od 1. siječnja 2003.).

(b)

Doplatak za naknadu troškova prijevoza invalidnim osobama s ograničenom mobilnošću (Zakon o državnim socijalnim davanjima od 1. siječnja 2003.).

LITVA

(a)

Mirovina s naslova socijalne pomoći (Zakon iz 2005. o državnim davanjima iz socijalne pomoći, članak 5.).

(b)

Naknada za pomoć (Zakon iz 2005. o državnim davanjima iz socijalne pomoći, članak 15.).

(c)

Naknada troškova prijevoza za invalidne osobe koje imaju problema s mobilnošću (Zakon iz 2000. o naknadi troškova prijevoza, članak 7.).

LUKSEMBURG

Dohodak za osobe s teškom invalidnošću (članak 1. stavak 2. Zakona od 12. rujna 2003.), s iznimkom osoba kojima je priznat status invalida rada, a zaposlene su na otvorenom tržištu rada ili u zaštićenim uvjetima.

MAĐARSKA

(a)

Invalidska renta (Uredba br. 83/1987 (XII 27) Vijeća ministara o invalidskoj renti);

(b)

Ne-doprinosni doplatak za starost (Zakon III. iz 1993. o socijalnoj upravi i socijalnim davanjima).

(c)

Doplatak za prijevoz (Vladina uredba br. 164/1995 (XII 27) o doplatku za prijevoz osoba s teškom tjelesnom invalidnošću).

MALTA

(a)

Dodatni doplatak (odjeljak 73. Zakona o socijalnoj sigurnosti (Cap. 318) 1987.)

(b)

Starosna mirovina (Zakon o socijalnoj sigurnosti (Cap. 318) 1987.).

NIZOZEMSKA

(a)

Zakon o pomoći mladim invalidnim osobama od 24. travnja 1997. (Wajong).

(b)

Zakon o dodatnim davanjima od 6. studenoga 1986. (TW).

AUSTRIJA

(a) Nadomjesni dodatak (Savezni zakon od 9. rujna 1955. o Općem socijalnom osiguranju – ASVG, Savezni zakon od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju za osobe koje obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini – GSVG, te Savezni zakon od 11. listopada 1978. o socijalnom osiguranju poljoprivrednika – BSVG).

POLJSKA

Socijalna mirovina (Zakon od 27. lipnja 2003. o socijalnim mirovinama).

PORTUGAL

(a)

Ne-doprinosna državna starosna i invalidska mirovina (Uredba sa snagom zakona br. 464/80 od 13. listopada 1980.).

(b)

Ne-doprinosna udovička mirovina (Regulatorna uredba br. 52/81 od 11. studenoga 1981.).

(c)

Dodatak solidarnosti za starije osobe (Uredba sa snagom zakona br. 232/2005 od 29. prosinca 2005., izmijenjena Uredbom sa snagom zakona br. 236/2006 od 11. prosinca 2006.).

SLOVENIJA

(a)

Državna mirovina (Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju od 23. prosinca 1999.).

(b)

Zaštitni dodatak za umirovljenike (Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju od 23. prosinca 1999.).

(c)

Doplatak za uzdržavanje (Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju od 23. prosinca 1999.).

SLOVAČKA

(a)

Usklađivanje mirovina obavljeno prije 1. siječnja 2004. u slučaju kad je mirovina bila jedini izvor prihoda.

(b)

Socijalna mirovina priznata prije 1. siječnja 2004.

FINSKA

(a)

Doplatak za stanovanje za umirovljenike (Zakon o doplatku za stanovanje za umirovljenike, 571/2007).

(b)

Potpora za tržište rada (Zakon o naknadama za nezaposlenost 1290/2002).

(c)

Posebna pomoć za useljenike (Zakon o posebnoj pomoći za useljenike, 1192/2002).

ŠVEDSKA

(a)

Dodatak za stanovanje za korisnike mirovina (Zakon 2001:761).

(b)

Financijska potpora za starije osobe (Zakon 2001:853).

UJEDINJENA KRALJEVINA

(a)

Dodatak uz državnu mirovinu (Zakon o dodatku uz državnu mirovinu iz 2002. i Zakon o dodatku uz državnu mirovinu (Sjeverna Irska) iz 2002.).

(b)

Doplatak za tražitelje zaposlenja koji se temelji na dohotku (Zakon o tražiteljima zaposlenja iz 1995. i Zakon o tražiteljima zaposlenja (Sjeverna Irska) iz 1995.).

(c)

Potpora dohotku (Zakon o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja iz 1992., te Zakon o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja (Sjeverna Irska) iz 1992.).

(d)

Doplatak za invalidne osobe u dijelu u kojem se odnosi na mobilnost (Zakon o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja iz 1992., te Zakon o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja (Sjeverna Irska) iz 1992.).”

J.   Prilog XI. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG XI.

POSEBNE ODREDBE ZA PRIMJENU ZAKONODAVSTVA DRŽAVA ČLANICA

(Članak 51. stavak 3., članak 56. stavak 1. i članak 83.)

BUGARSKA

Članak 33. stavak 1. bugarskog Zakona o zdravstvenom osiguranju primjenjuje se na sve osobe za koje je Bugarska nadležna država članica na temelju poglavlja 1. glave III. ove Uredbe.

ČEŠKA

Za potrebe definiranja članova obitelji u skladu s člankom 1. točkom i., izraz ‚supružnik’ uključuje i registrirane partnere definirane u češkom zakonu br. 115/2006 Coll. o registriranom partnerstvu.

DANSKA

(a)

Za potrebe određivanja mirovine na temelju ‚lov om social pension’ (Zakona o socijalnoj mirovini), razdoblja obavljanja djelatnosti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe koje je na temelju danskog zakonodavstva navršio pogranični radnik ili radnik koji je u Dansku otišao obavljati posao sezonskog karaktera, smatraju se razdobljima boravišta navršenim u Danskoj od strane nadživjelog supružnika ako je, tijekom tih razdoblja, nadživjeli supružnik s prethodno spomenutim radnikom bio u braku, s time da nije bilo rastave od stola i postelje niti de facto rastave zbog neslaganja naravi, te uz uvjet da je tijekom tih razdoblja supružnik imao boravište na području druge države članice. U smislu ove točke, ‚posao sezonskog karaktera’ znači posao koji je ovisan o izmjeni godišnjih doba, pa se potreba za njime automatski ponavlja svake godine.

(b)

Za potrebe određivanja mirovine na temelju ‚lov om social pension’ (Zakona o socijalnoj mirovini), razdoblja obavljanja djelatnosti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe koje je do 1. siječnja 1984. na temelju danskog zakonodavstva navršila osoba na koje se ne primjenjuje točka 1.(a) smatraju se razlozima boravišta navršenim u Danskoj od strane nadživjelog supružnika ako je tijekom tih razdoblja nadživjeli supružnik s prethodno spomenutim radnikom bio u braku, s time da nije bilo rastave od stola i postelje niti de facto rastave zbog neslaganja naravi, te uz uvjet da je tijekom tih razdoblja supružnik imao boravište na području druge države članice.

(c)

Razdoblja koja se uzimaju u obzir na temelju točaka (a) i (b) ne uračunavaju se ako se podudaraju s razdobljima uzetima u obzir za potrebe određivanja mirovine koja dotičnoj osobi pripada na temelju zakonodavstva o obveznom osiguranju druge države članice ili s razdobljima tijekom kojih je dotična osoba na temelju tog zakonodavstva primala mirovinu. Ta se razdoblja, međutim, uračunavaju ako je godišnji iznos navedene mirovine manji od polovice osnovnog iznosa socijalne mirovine.

(a)

Neovisno o odredbama članka 6. ove Uredbe, osobe koje nisu imale plaćeno zaposlenje u jednoj ili više država članica imaju pravo na dansku socijalnu mirovinu samo ako imaju ili su prethodno imale stalno boravište u Danskoj barem 3 godine, podložno dobnim granicama propisanim danskim zakonodavstvom. Ako to nije u suprotnosti s člankom 4. ove Uredbe, članak 7. ne primjenjuje se na dansku socijalnu mirovinu na koju su takve osobe stekle pravo.

(b)

Prethodno spomenute odredbe ne primjenjuju se na pravo na dansku socijalnu mirovinu za članove obitelji osoba koje imaju ili su imale plaćeno zaposlenje u Danskoj niti na studente ili članove njihovih obitelji.

3.   Privremeno davanje za nezaposlene osobe koje su uključene u sustav fleksibilnog radnog mjesta (ledighedsydelse) (Zakon br. 455. od 10. lipnja 1997.) obuhvaćeno je glavom III. poglavljem 6. ove Uredbe. Kad je riječ o nezaposlenim osobama koje odlaze u drugu državu članicu, članci 64. i 65. primjenjivat će se ako ta država članica ima slične programe zapošljavanja za istu kategoriju osoba.

4.   Ako korisnik danske socijalne mirovine ima pravo i na obiteljsku mirovinu iz druge države članice, te se mirovine za potrebe provedbe danskog zakonodavstva smatraju davanjima iste vrste u smislu članka 53. stavka 1. ove Uredbe, ali uz uvjet da je osoba čija su razdoblja osiguranja ili boravišta poslužila kao osnova za određivanje obiteljske mirovine stekla pravo i na dansku socijalnu mirovinu.

NJEMAČKA

1.   Neovisno o članku 5. točki (a) ove Uredbe i članku 5. stavku 4. točki 1. VI. sveska Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch VI), osoba koja prima punu starosnu mirovinu prema zakonodavstvu druge države članice može zatražiti da bude obvezno osigurana u njemačkom sustavu mirovinskog osiguranja.

2.   Neovisno o članku 5. točki (a) ove Uredbe i članku 7. stavcima 1. i 3. VI. sveska Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch VI), osoba koja je obvezno osigurana u drugoj državi članici ili prima starosnu mirovinu prema zakonodavstvu druge države članice može se uključiti u sustav dobrovoljnog osiguranja u Njemačkoj.

3.   U svrhu priznanja prava na novčana davanja na temelju §47(1) SGB V, §47(1) SGB VII i §200(2) Reichsversicherungsordnung-a osiguranim osobama koje žive u drugoj državi članici, njemački sustavi osiguranja izračunavaju neto plaću, koja se koristi za određivanje iznosa davanja, na način kao da osigurana osoba živi u Njemačkoj, osim ako osigurana osoba ne zatraži da se taj iznos odredi na temelju neto plaće koju stvarno prima.

4.   Državljani drugih država članica kojima je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta izvan Njemačke i koji ispunjavaju opće uvjete njemačkog sustava mirovinskog osiguranja mogu uplaćivati doprinose samo ako su u prošlosti bili dobrovoljno ili obvezno osigurani u njemačkom sustavu mirovinskog osiguranja; to važi i za osobe bez državljanstva i izbjeglice kojima je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta u drugoj državi članici.

5.   Paušalno priznato razdoblje (pauschale Anrechnungszeit) na temelju članka 253. VI. sveska Socijalnog zakonika (Sozialgesetzbuch VI) određuju se isključivo u odnosu na njemačka razdoblja.

6.   U slučajevima kad se na ponovni izračun mirovine primjenjuje njemačko mirovinsko zakonodavstvo koje je bilo na snazi 31. prosinca 1991., za potrebe priznanja njemačkih zamjenskih razdoblja (Ersatzzeiten) primjenjuje se samo njemačko zakonodavstvo.

7.   Njemačko zakonodavstvo o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima u odnosu na koje se može ostvariti naknada prema zakonu koji uređuje strane mirovine i davanja za razdoblja osiguranja koja se mogu priznati prema zakonu koji uređuje strane mirovine na područjima navedenim u stavku 1. točkama 2. i 3. Zakona o raseljenim osobama i izbjeglicama (Bundesvertriebenengesetz) nastavlja se primjenjivati u granicama primjene ove Uredbe, neovisno o odredbama stavka 2. Zakona o stranim mirovinama (Fremdrentengesetz).

8.   Za izračun teoretskog iznosa iz članka 52. stavka 1. točke (b) podtočke i. ove Uredbe, u mirovinskim sustavima za slobodna zanimanja nadležna ustanova kao osnovu za svaku godinu osiguranja navršenu prema zakonodavstvu bilo koje druge države članice uzima prosjek godišnjih mirovinskih prava stečenih tijekom razdoblja osiguranja kod nadležne ustanove na temelju uplate doprinosa.

ESTONIJA

U svrhu određivanja roditeljskih davanja, smatra se da se razdoblja zaposlenja u ostalim državama članicama osim Estonije temelje na istom prosječnom iznosu socijalnog poreza koji se plaćao tijekom razdoblja zaposlenja u Estoniji, s kojim se zbrajaju. Ako je tijekom referentne godine osoba bila zaposlena samo u drugim državama članicama, za potrebe određivanja davanja smatra se da se ona temelje na prosječnom socijalnom porezu koji se plaćao u Estoniji u razdoblju od referentne godine do rodiljnog dopusta.

IRSKA

1.   Neovisno o članku 21. stavku 2. i članku 62. ove Uredbe, za potrebe određivanja propisanih ukupnih tjednih primanja osigurane osobe za potrebe priznavanja prava na davanje za slučaj bolesti i nezaposlenosti prema irskom zakonodavstvu, osiguranoj se osobi priznaje iznos jednak prosječnoj tjednoj plaći zaposlene osobe u odgovarajućoj propisanoj godini u odnosu na svaki tjedan djelatnosti u svojstvu zaposlene osobe prema zakonodavstvu druge države članice tijekom te propisane godine.

2.   U slučajevima u kojima se primjenjuje članak 46. ove Uredbe, ako kod dotične osobe nastane nesposobnost za rad koja dovede do invalidnosti dok se na nju primjenjuje zakonodavstvo druge države članice, Irska u smislu članka 118. stavka 1. točke (a) pročišćenog teksta Zakona o socijalnoj skrbi iz 2005. uzima u obzir sva razdoblja u kojima bi se, s obzirom na invalidnost koja je uslijedila nakon te nesposobnosti za rad, ona smatrala nesposobnom za rad prema irskom zakonodavstvu.

GRČKA

1.   Zakon br. 1469/84 o dobrovoljnom uključenju u sustav mirovinskog osiguranja za grčke državljane i strane državljane grčkog podrijetla primjenjuje se na državljane drugih država članica, osobe bez državljanstva i izbjeglice, ako su dotične osobe, bez obzira na mjesto privremenog boravišta ili boravišta, u prošlosti određeno vrijeme bile obvezno ili dobrovoljno uključene u grčki sustav mirovinskog osiguranja.

2.   Neovisno o članku 5. točki (a) ove Uredbe i članku 34. Zakona 1140/1981, osoba koja prima mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema zakonodavstvu druge države članice može zatražiti da bude obvezno osigurana prema zakonodavstvu koje primjenjuje OGA, ako obavlja djelatnost koja ulazi u područje primjene tog zakonodavstva.

ŠPANJOLSKA

1.   Za potrebe provedbe članka 52. stavka 1. točke (b) podtočke i. ove Uredbe, godine koje radniku nedostaju do dobi umirovljenja ili dobi u kojoj je umirovljenje obvezno kako propisuje članak 31. stavak 4. pročišćenog teksta Zakona o državnim mirovinama (Ley de Clases Pasivas del Estado) uzimaju se u obzir kao godine stvarno odrađene u službi države samo ako je u trenutku događaja u odnosu na koji pripada pravo na invalidsku mirovinu ili mirovinu nadživjelim članovima obitelji korisnik bio obuhvaćen posebnim sustavom za javne službenike u Španjolskoj ili je obavljao djelatnost po osnovi koje je uživao izjednačeni status u tom sustavu, ili ako je korisnik u trenutku događaja u odnosu na koji mu pripada pravo na mirovinu, obavljao djelatnost za koji bi, da ju je obavljao u Španjolskoj, bio obvezan uključiti se u posebni sustav za javne službenike, pripadnike oružanih snaga ili pravosudne službenike.

(a)

U skladu s člankom 56. stavkom 1. točkom (c) ove Uredbe, teoretsko španjolsko davanje određuje se na temelju stvarnih doprinosa osobe uplaćenih tijekom godina koje neposredno prethode uplati posljednjeg doprinosa u španjolski sustav socijalnog osiguranja. Ako se prilikom određivanja osnovnog iznosa mirovine u obzir moraju uzeti razdoblja osiguranja i/ili boravišta prema zakonodavstvu druge države članice, za ta se razdoblja uzima osnovica za plaćanje doprinosa u Španjolskoj koja je vremenski najbliža referentnom razdoblju, uzimajući u obzir kretanje indeksa maloprodajnih cijena.

(b)

Iznos stečene mirovine uvećava se za iznos uvećanja i revalorizacija izračunanih za svaku naknadnu godinu za mirovine iste naravi.

3.   Razdoblja navršena u drugim državama članicama koja se moraju izračunani u posebnom sustavu za javne službenike, pripadnike oružanih snaga i pravosudne uprave, se u smislu članka 56. ove Uredbe izjednačavaju s razdobljima koja su vremenski najbliža razdobljima navršenima u svojstvu javnog službenika u Španjolskoj.

4.   U odnosu na sve korisnike Uredbe na čije su ime uplaćeni doprinosi prema španjolskom zakonodavstvu prije 1. siječnja 1967. primjenjuju se dodatni iznosi na temelju dobi o kojima je riječ u Drugoj prijelaznoj odredbi Općeg zakona o socijalnom osiguranju; u smislu članka 5. ove Uredbe nije moguće razdoblja osiguranja priznata u drugoj državi članici prije prethodno spomenutog datuma smatrati jednakima doprinosima uplaćenim u Španjolskoj samo za te potrebe. Datum koji se umjesto 1. siječnja 1967. upotrebljava za Posebni sustav za pomorce je 1. kolovoza 1970., dok je za Posebni sustav socijalnog osiguranja za djelatnost rudarstva to 1. travnja 1969.

FRANCUSKA

1.   Državljani drugih država članica kojima je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta izvan Francuske i koji ispunjavaju opće uvjete francuskog sustava mirovinskog osiguranja u taj sustav mogu u njega uplaćivati dobrovoljne doprinose samo ako su u prošlosti bili dobrovoljno ili obvezno osigurani u francuskom sustavu mirovinskog osiguranja; to važi i za osobe bez državljanstva i izbjeglice kojima je mjesto boravišta ili uobičajenog boravišta u drugoj državi članici.

2.   Za osobe koje u Francuskoj primaju davanja u naravi na temelju članaka 17., 24. ili 26. ove Uredbe i koje imaju boravište u francuskim departmanima Haut-Rhin, Bas-Rhin ili Moselle, davanja u naravi pružena u ime ustanove druge države članice koja je odgovorna za pokrivanje njihovih troškova uključuju davanja pružena i u općem sustavu osiguranja za slučaj bolesti i u lokalnom sustavu obveznog dodatnog osiguranja za slučaj bolesti u Alsace-Moselleu.

3.   Francusko zakonodavstvo koje se primjenjuje na osobu koja obavlja ili je prethodno obavljala djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe u smislu poglavlja 5. glave III. ove Uredbe uključuje i osnovni sustav ili osnovne sustave osiguranja za slučaj starosti i dodatni mirovinski sustav ili dodatne mirovinske sustave u koje je dotična osoba bila uključena.

CIPAR

U svrhu primjene odredaba članaka 6., 51. i 61. ove Uredbe, za svako razdoblje koje je započelo na dan 6. listopada 1980. ili nakon tog datuma, tjedan osiguranja prema zakonodavstvu Cipra određuje se tako da se ukupni dohodci koji podliježu osiguranju za određeno razdoblje podijele s tjednim iznosom osnovnih dohodaka koji podliježu osiguranju koji se primjenjuju u odnosu na odgovarajuću fiskalnu godinu, s time da tako utvrđen broj tjedana ne može biti veći od broja kalendarskih tjedana u odgovarajućem razdoblju.

MALTA

Posebne odredbe za javne službenike:

(a)

Isključivo za potrebe promjene članaka 49. i 60. ove Uredbe, osobe zaposlene prema Zakonu o oružanim snagama Malte (Poglavlje 220. u Laws of Malta), Zakonu o policiji (Poglavlje 164. u Laws of Malta) i Zakonu o zatvorima (Poglavlje 260. u Laws of Malta) smatraju se javnim službenicima.

(b)

Mirovine koje pripadaju prema prethodno spomenutim zakonima i prema pravilnicima o mirovinama (Poglavlje 93. u Laws of Malta) smatraju se, isključivo za potrebe primjene članka 1. točke (e) Uredbe ‚posebnim sustavima za javne službenike’.

NIZOZEMSKA

1.   Zdravstveno osiguranje

(a)

Kad je riječ o pravima na davanja u naravi prema nizozemskom zakonodavstvu, osobe koje imaju pravo na davanja u naravi za potrebe provedbe poglavlja 1. i 2. glave III. ove Uredbe označuju:

i.

osobe koje su na temelju članka 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet) obvezne osigurati se kod pružatelja zdravstvenog osiguranja; i

ii.

ako već nisu uključeni prema podtočki i., članovi obitelji aktivnog vojnog osoblja koji žive u drugoj državi članici i osobe koje imaju boravište u drugoj državi članici i koje, prema ovoj Uredbi, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u državi svog boravišta, s time da troškove snosi Nizozemska.

(b)

U skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), osobe iz točke 1. podtočke (a) i. moraju se osigurati kod pružatelja zdravstvenog osiguranja, dok se osobe iz točke 1. podtočke (a) ii. moraju prijaviti Odboru za zdravstveno osiguranje (College voor zorgverzekeringen).

(c)

Odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet) i Općeg zakona o izvanrednim medicinskim troškovima (Algemene wet Bijzondere Ziektekosten) u odnosu na obvezu uplate doprinosa primjenjuju se na osobe iz točke (a) i članove njihovih obitelji. U odnosu na članove obitelji, doprinosi se naplaćuju od osobe od koje se izvodi pravo na zdravstvenu zaštitu, s iznimkom članova obitelji vojnog osoblja koji žive u drugoj državi članici od kojih se doprinosi neposredno naplaćuju.

(d)

Odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet) o zakašnjelom osiguranju primjenjuju se mutatis mutandis u slučaju zakašnjele prijave Odboru za zdravstveno osiguranje (College voor zorgverzekeringen) u odnosu na osobe iz točke 1. podtočke (a) ii.

(e)

Osobe koje imaju pravo na davanja u naravi na temelju zakonodavstva države članice koja nije Nizozemska te koje imaju boravište ili privremeno boravište u Nizozemskoj imaju pravo na davanja u naravi u skladu s policom koju osiguranim osobama u Nizozemskoj nudi ustanova mjesta boravišta ili privremenog boravišta, uzimajući u obzir članak 11. stavke 1., 2. i 3. te članak 19. stavak 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Zorgverzekeringswet), kao i na davanja predviđena Općim zakonom o izvanrednim medicinskim troškovima (Algemene wet Bijzondere Ziektekosten).

(f)

U smislu članaka 23. do 30. ove Uredbe, sljedeća se davanja (uz mirovine o kojima je riječ u glavi III. poglavljima 4. i 5. ove Uredbe) smatraju mirovinama koje pripadaju prema nizozemskom zakonodavstvu:

—

mirovine priznate na temelju Zakona od 6. siječnja 1966. o mirovinama javnih službenika i nadživjelih članova njihovih obitelji (Algemene burgerlijke pensioenwet) (nizozemski Zakon o mirovinama u javnoj službi),

—

mirovine priznate na temelju Zakona od 6. listopada 1966. o mirovinama vojnog osoblja i nadživjelih članova njihovih obitelji (Algemene militaire pensioenwet) (Zakon o vojnim mirovinama),

—

davanja za nesposobnost za rad priznata na temelju Zakona od 7. lipnja 1972. o davanjima za nesposobnost vojnog osoblja za rad (Wetarbeidsongeschiktheidsvoorziening militairen) (Zakon o nesposobnosti vojnog osoblja za rad),

—

mirovine priznate na temelju Zakona od 15. veljače 1967. o mirovinama za zaposlene u Nizozemskim željeznicama (NV Nederlandse Spoorwegen) i nadživjele članove njihovih obitelji (Spoorwegpensioenwet) (Zakon o mirovinama željezničara),

—

mirovine priznate na temelju Uredbe o uvjetima zaposlenja u Nizozemskim željeznicama (Reglement Dienstvoorwaarden Nederlandse Spoorwegen),

—

davanja priznata umirovljenicima prije navršene dobi za umirovljenje od 65 godina u okviru mirovinskog sustava kojemu je cilj osigurati dohodak bivšim zaposlenim osobama u starosti, ili davanja koja se pružaju u slučaju preranog izlaska s tržišta rada u okviru sustava uspostavljenog od strane države ili na temelju kolektivnog ugovora za osobe koje imaju 55 ili više godina,

—

davanja priznata vojnom osoblju i javnim službenicima iz sustava za slučaj prekobrojnosti radnika, pune starosne mirovine te prijevremenog umirovljenja.

(g)

Za potrebe poglavlja 1. i 2. glave III. ove Uredbe, povrat troškova za koji nije podnesen zahtjev predviđen u nizozemskom sustavu za slučaj ograničenog korištenja usluga zdravstvenog osiguranja, smatra se davanjem u novcu za slučaj bolesti.

2.   Primjena nizozemskog zakona o općem osiguranju za slučaj starosti (Algemene Ouderdomswet (AOW))

(a)

Umanjenje iz članka 13. stavka 1. nizozemskog zakona o općem osiguranju za slučaj starosti (Algemene Ouderdomswet (AOW)) ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 1. siječnja 1957. tijekom kojih je primatelj, koji ne ispunjava uvjete da mu se te godine priznaju kao razdoblja osiguranja:

—

imao boravište u Nizozemskoj u dobi između 15 i 65 godina, ili je

—

dok je imao boravište u drugoj državi članici, radio u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili je

—

radio u drugoj državi članici tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u skladu s nizozemskim sustavom socijalne sigurnosti.

Iznimno od članka 7. AOW-a, smatra se da pravo na mirovinu ima i svatko tko je imao boravište ili je radio u Nizozemskoj u skladu s prethodno navedenim uvjetima samo prije 1. siječnja 1957.

(b)

Umanjenje iz članka 13. stavka 1. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 2. kolovoza 1989. tijekom kojih osoba koja je u braku ili je bila u braku, u dobi između 15 i 65 godina nije bila osigurana prema prethodno navedenom zakonodavstvu, dok je imala boravište na području države članice koja nije Nizozemska, ako se te kalendarske godine podudaraju s razdobljima osiguranja koje je supružnik te osobe navršio prema tom zakonodavstvu ili s kalendarskim godinama koje se uzimaju u obzir na temelju točke 2. (a), uz uvjet da se brak tih osoba u tom razdoblju održao.

Iznimno od članka 7. AOW-a, smatra se da takva osoba ima pravo na mirovinu.

(c)

Umanjenje iz članka 13. stavka 2. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 1. siječnja 1957. tijekom kojih je supružnik umirovljenika koji ne ispunjava uvjete da mu se te godine priznaju kao razdoblja osiguranja:

—

imao boravište u Nizozemskoj u dobi između 15 i 65 godina, ili je

—

dok je imao boravište u drugoj državi članici, radio u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili je

—

radio u drugoj državi članici tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u skladu s nizozemskim sustavom socijalne sigurnosti.

(d)

Umanjenje iz članka 13. stavka 2. AOW-a ne primjenjuje se na kalendarske godine prije 2. kolovoza 1989. tijekom kojih supružnik umirovljenika koji ima boravište na području države članice koja nije Nizozemska, u dobi između 15 i 65 godina nije bio osiguran prema prethodno navedenom zakonodavstvu, ako se te kalendarske godine podudaraju s razdobljima osiguranja koje je umirovljenik navršio prema tom zakonodavstvu ili s kalendarskim godinama koje se uzimaju u obzir na temelju točke 2. (a), uz uvjet da se brak tih osoba u tom razdoblju održao.

(e)

Točke 2.(a), 2.(b), 2.(c) i 2.(d) ne primjenjuju se na razdoblja koja se podudaraju s:

—

razdobljima koja se mogu uzeti u obzir za određivanje mirovinskih prava prema zakonodavstvu države članice koja nije Nizozemska o osiguranju za slučaj starosti, ili

—

razdobljima za koja je dotična osoba primala starosnu mirovinu prema tom zakonodavstvu.

Razdoblja dobrovoljnog osiguranja u sustavu druge države članice ne uzimaju se u obzir za potrebe ove odredbe.

(f)

Točke 2.(a), 2.(b), 2.(c) i 2.(d) primjenjuju se isključivo ako je dotična osoba nakon navršenih 59 godina imala 6 godina boravište u jednoj ili više država članica, te isključivo dok ta osoba ima boravište u jednoj od tih država članica.

(g)

Iznimno od poglavlja IV. AOW-a, svakome tko ima boravište u državi članici koja nije Nizozemska, a čiji je supružnik obvezno osiguran prema tom zakonodavstvu, dopušteno je dobrovoljno se osigurati prema tom zakonodavstvu za razdoblja u kojima je supružnik obvezno osiguran.

To dopuštenje ne prestaje važiti ako se obvezno osiguranje supružnika prekine zbog njegove smrti i ako nadživjeli supružnik mirovinu prima samo prema nizozemskom zakonodavstvu o općem osiguranju nadživjelih uzdržavanih članova obitelji (Algemene nabestaandenwet).

U svakom slučaju, dopuštenje za dobrovoljno osiguranje prestaje važiti na dan na koji osoba navrši 65 godina.

Doprinos koji se uplaćuje za dobrovoljno osiguranje utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na određivanje doprinosa za dobrovoljno osiguranje prema AOW-u. Međutim, ako dobrovoljno osiguranje uslijedi nakon razdoblja osiguranja iz točke 2.(b), doprinos se utvrđuje u skladu s odredbama koje se odnose na određivanje doprinosa za obvezno osiguranje prema AOW-u, s time da se za dohodak koji se uzima u obzir smatra da je primljen u Nizozemskoj.

(h)

Dopuštenje iz točke 2.(g) ne daje se nikome tko je osiguran prema zakonodavstvu druge države članice koje se odnosi na mirovine i davanja za nadživjele članove obitelji.

(i)

Svatko tko se želi dobrovoljno osigurati prema točki 2.(g) obvezan je za te potrebe podnijeti zahtjev Banci socijalnog osiguranja (Sociale Verzekeringsbank) najkasnije godinu dana nakon datuma na koji su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje.

3.   Primjena nizozemskog općeg zakona o osiguranju za nadživjele uzdržavane članove obitelji (Algemene nabestaandenwet (ANW))

(a)

Ako nadživjeli supružnik ima pravo na obiteljsku mirovinu prema Općem zakonu o nadživjelim članovima obitelji (Algemene nabestaandenwet (ANW)) na temelju članka 51. stavka 3. ove Uredbe, ta se mirovina određuje u skladu s člankom 52. stavkom 1. točkom (b) ove Uredbe.

Za potrebe primjene tih odredaba, razdoblja osiguranja prije 1. listopada 1959. smatraju se i razdobljima osiguranja navršenim prema nizozemskome zakonodavstvu, ako je tijekom tih razdoblja osigurana osoba, nakon 15. godine života:

—

imala boravište u Nizozemskoj, ili je

—

dok je imala boravište u drugoj državi članici, radila u Nizozemskoj za poslodavca s poslovnim nastanom u Nizozemskoj, ili je

—

radila u drugoj državi članici tijekom razdoblja koja se smatraju razdobljima osiguranja u skladu s nizozemskim sustavom socijalne sigurnosti.

(b)

Razdoblja koja se uračunavaju u smislu točke 3. (a) ne uzimaju se u obzir ako se podudaraju s razdobljima obveznog osiguranja navršenima prema zakonodavstvu druge države članice koje se odnosi na obiteljske mirovine.

(c)

U smislu članka 52. stavka 1. točke (b) ove Uredbe, kao razdoblja osiguranja u obzir se uzimaju samo razdoblja navršena prema nizozemskome zakonodavstvu nakon 15. godine života.

(d)

Iznimno od članka 63. (a) (1.) ANW-a, osobi s boravištem u državi članici koja nije Nizozemska, čiji je supružnik obvezno osiguran prema ANW-u, dopušteno je dobrovoljno se osigurati prema tom zakonodavstvu uz uvjet da je to osiguranje već započelo prije datuma početka primjene ove Uredbe, ali samo za razdoblja u kojima je supružnik obvezno osiguran.

To dopuštenje prestaje važiti na datum prekida obveznog osiguranja supružnika prema ANW-u, osim ako obvezno osiguranje supružnika nije prekinuto zbog njegove smrti, te ako nadživjeli supružnik mirovinu prima samo prema ANW-u.

U svakom slučaju, dopuštenje za dobrovoljno osiguranje prestaje važiti na datum na koji osoba navrši 65 godina.

Doprinos koji se uplaćuje za dobrovoljno osiguranje utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na određivanje doprinosa za dobrovoljno osiguranje prema ANW-u. Međutim, ako dobrovoljno osiguranje uslijedi nakon razdoblja osiguranja iz točke 2. (b), doprinos se utvrđuje u skladu s odredbama koje se odnose na određivanje doprinosa za obvezno osiguranje prema ANW-u, s time da se za dohodak koji se uzima u obzir smatra da je primljen u Nizozemskoj.

4.   Primjena nizozemskog zakonodavstva koje se odnosi na nesposobnost za rad

(a)

Ako dotična osoba, na temelju članka 51. stavka 3. ove Uredbe, ima pravo na davanje za invalidnost u Nizozemskoj, iznos iz članka 52. stavka 1. točke (b) ove Uredbe koji se rabi za određivanje tog davanja, utvrđuje se na sljedeći način:

i.

kada je prije nastupanja nesposobnosti za rad osoba obavljala djelatnost u svojstvu zaposlene osobe u smislu članka 1. točke (a) ove Uredbe:

—

u skladu s odredbama utvrđenim u Zakonu o nesposobnosti za rad (Wet op arbeidsongeschiktheidsverzekering (WAO)), ako je nesposobnost za rad nastupila prije 1. siječnja 2004., ili

—

u skladu s odredbama utvrđenim u Zakonu o radu i dohotku prema sposobnosti za rad (Wet Werk en inkomen naar arbeidsvermogen (WIA)), ako je nesposobnost za rad nastupila na dan 1. siječnja 2004. ili nakon tog datuma;

ii.

kada je dotična osoba, prije nastanka nesposobnosti za rad, obavljala djelatnost u svojstvu samozaposlene osobe u smislu članka 1. točke (b) ove Uredbe, u skladu s odredbama utvrđenim u Zakonu o nesposobnosti za rad samozaposlenih osoba (Wet arbeidsongeschiktheidsverzekering zelfstandigen (WAZ)), ako je nesposobnost za rad nastupila prije 1. kolovoza 2004.

(b)

Prilikom određivanja davanja u skladu s WAO-om, WIA-om ili WAZ-om, nizozemske ustanove uzimaju u obzir:

—

razdoblja plaćenog zaposlenja i s njima izjednačena razdoblja navršena u Nizozemskoj prije 1. srpnja 1967.,

—

razdoblja osiguranja navršena prema WAO-u,

—

razdoblja osiguranja koje je dotična osoba navršila nakon 15. godine života prema Općem zakonu o nesposobnosti za rad (Algemene Arbeidsongeschiktheidswet (AAW)), ako se ta razdoblja ne podudaraju s razdobljima osiguranja navršenima prema WAO-u,

—

razdoblja osiguranja navršena prema WAZ-u,

—

razdoblja osiguranja navršena prema WIA-u.

AUSTRIJA

1.   Za potrebe stjecanja razdoblja u mirovinskom osiguranju, pohađanje škole ili usporedive obrazovne ustanove u drugoj državi članici smatra se izjednačenim s pohađanjem škole ili obrazovne ustanove na temelju članka 227. stavka 1. točke 1. i članka 228. stavka 1. točke 3. Općeg zakona o socijalnom osiguranju (Allgemeines Sozialversicherungsgesetz (ASVG)), članka 116. stavka 7. Saveznog zakona o socijalnom osiguranju za osobe koje obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini (Gewerbliches Sozialversicherungsgesetz (GSVG)), te članka 107. stavka 7. Saveznog zakona o socijalnom osiguranju poljoprivrednika (Bauern-Sozialversicherungsgesetz (BSVG)), ako se na dotičnu osobu u isto vrijeme primjenjivalo austrijsko zakonodavstvo zbog toga što je obavljala djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, te su uplaćivani posebni doprinosi predviđeni člankom 227. stavkom 3. ASVG-a, člankom 116. stavkom 9. GSVG-a i člankom 107. stavkom 9. BSVG-a za dokup tih razdoblja obrazovanja.

2.   Za potrebe određivanja razmjernog davanja iz članka 52. stavka 1. točke (b) ove Uredbe, ne primjenjuju se posebna povećanja doprinosa za dodatno osiguranje i dodatna davanja za rudare prema austrijskom zakonodavstvu. U tim se slučajevima razmjerno davanje određeno bez tih doprinosa prema potrebi uvećava za puni iznos posebnih povećanja doprinosa za dodatno osiguranje i dodatna davanja za rudare.

3.   Ako su na temelju članka 6. ove Uredbe navršena zamjenska razdoblja u skladu s austrijskim sustavom mirovinskog osiguranja, koja, međutim, ne mogu predstavljati osnovicu za izračun u smislu članaka 238. i 239. Općeg zakona o socijalnom osiguranju (Allgemeines Sozialversicherungsgesetz (ASVG)), članaka 122. i 123. Saveznog zakona o socijalnom osiguranju za osobe koje obavljaju djelatnost u obrtu i trgovini (Gewerbliches Sozialversicherungsgesetz (GSVG)), te članaka 113. i 114. Saveznog zakona o socijalnom osiguranju poljoprivrednika (Bauern-Sozialversicherungsgesetz (BSVG)), primjenjuje se osnovica za izračun za razdoblja skrbi o djeci na temelju članka 239. ASVG-a, članka 123. GSVG-a i članka 114. BSVG-a.

FINSKA

1.   U svrhu određivanja prava i izračuna iznosa finske nacionalne mirovine prema člancima 52. do 54. ove Uredbe, mirovine stečene prema zakonodavstvu druge države članice izjednačene su s mirovinama stečenim prema finskom zakonodavstvu.

2.   Kada se radi određivanja dohotka za razdoblje priznato prema finskom zakonodavstvu koje uređuje mirovine vezane uz dohodak, primjenjuje članak 52. stavak 1. točka (b) podtočka i. ove Uredbe, ako je osoba razdoblja mirovinskog osiguranja na temelju djelatnosti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe za dio referentnog razdoblja prema finskom zakonodavstvu stekla u drugoj državi članici, dohodak za priznato razdoblje jednak je zbroju dohodaka ostvarenih tijekom dijela referentnog razdoblja u Finskoj, koji se dijeli s brojem mjeseci za koje su ostvarena razdoblja osiguranja u Finskoj tijekom referentnog razdoblja.

ŠVEDSKA

1.   Ako se doplatak za roditeljski dopust isplaćuje prema članku 67. ove Uredbe članu obitelji koji nije zaposlen, doplatak za roditeljski dopust isplaćuje se u visini koja odgovara osnovnom ili najnižem iznosu.

2.   Za potrebe određivanja doplatka za roditeljski dopust u skladu s poglavljem 4. stavkom 6. Zakona o nacionalnom osiguranju ((Lag (1962:381) om allmän försäkrings) za osobe koje imaju pravo na doplatak za roditeljski dopust na temelju rada, primjenjuju se sljedeća pravila:

Za roditelja kojemu se dohodak na osnovi kojega može ostvariti davanje za slučaj bolesti određuje na temelju dohotka od plaćenog zaposlenja u Švedskoj, uvjet prema kojemu je morao biti osiguran za slučaj bolesti iznad najnižeg iznosa za barem 240 dana neprekidno prije rođenja djeteta smatra se ispunjenim ako je tijekom spomenutog razdoblja taj roditelj ostvarivao dohodak od plaćenog zaposlenja u drugoj državi članici u iznosu koji je odgovarao osiguranju iznad najnižega iznosa.

3.   Odredbe ove Uredbe o zbrajanju razdoblja osiguranja i razdoblja boravišta ne primjenjuju se na prijelazne odredbe iz švedskog zakonodavstva koje uređuje pravo na zajamčenu mirovinu osobama rođenim 1937. ili prije, koje su u Švedskoj imale boravište u određenom razdoblju prije podnošenja zahtjeva za mirovinu (Zakon 2000:798).

4.   Za potrebe određivanja dohotka za ostvarivanje prava na naknadu za slučaj bolesti vezanu uz fiktivni dohodak i naknade za nesposobnost za rad vezane uz dohodak u skladu s poglavljem 8. Zakona o nacionalnom osiguranju ((Lag (1962:381) om allmän försäkrings), primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

ako se na osiguranu osobu u referentnome razdoblju primjenjivalo i zakonodavstvo jedne ili više država ostalih članica s osnove obavljanja djelatnosti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, smatra se da dohodak ostvaren u dotičnoj državi članici ili državama članicama odgovara prosječnom bruto dohotku osigurane osobe ostvarenom u Švedskoj tijekom dijela referentnog razdoblja u Švedskoj, koji se izračunava tako da se dohodak ostvaren u Švedskoj podijeli s brojem godina tijekom kojih se taj dohodak ostvarivao;

(b)

ako se davanja određuju na temelju članka 46. ove Uredbe, a osobe nisu osigurane u Švedskoj, referentno se razdoblje utvrđuje u skladu s poglavljem 8. stavcima 2. i 8. prethodno spomenutog Zakona, kao da je dotična osoba bila osigurana u Švedskoj. Ako dotična osoba tijekom tog razdoblja nije ostvarivala dohodak na osnovi kojega bi mogla ostvariti pravo na mirovinu na temelju Zakona o starosnim mirovinama koje se temelje na dohotku (1998:674), može se odlučiti da referentno razdoblje počinje teći od nekog ranijeg trenutka u prošlosti kad je osigurana osoba ostvarivala dohodak od plaćene djelatnosti u Švedskoj.

(a)

Za potrebe određivanja fiktivne vrijednosti sredstava za obiteljsku mirovinu koja se temelji na dohotku (Zakon 2000:461), ako nije ispunjen uvjet iz švedskog zakonodavstva za ostvarivanje prava na mirovinu s obzirom na barem tri od 5 kalendarskih godina koje su neposredno prethodile smrti osigurane osobe (referentno razdoblje), u obzir se uzimaju i razdoblja osiguranja navršena u drugim državama članicama, na isti način kao da su navršena u Švedskoj. Za razdoblja osiguranja u drugim državama članicama smatra se da se temelje na prosječnoj švedskoj mirovinskoj osnovici. Ako dotična osoba ima samo godinu dana s mirovinskom osnovicom u Švedskoj, za svako razdoblje osiguranja navršeno u drugoj državi članici smatra se da predstavlja isti iznos.

(b)

Za potrebe određivanja fiktivnih mirovinskih sredstava za udovičke mirovine u slučaju kad je smrt nastupila na dan 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, ako nije ispunjen uvjet iz švedskog zakonodavstva za mirovinska sredstva s obzirom na barem dvije od 4 kalendarske godine koje su neposredno prethodile smrti osigurane osobe (referentno razdoblje), a tijekom referentnog razdoblja navršena su razdoblja osiguranja u drugoj državi članici, za te se godine smatra da se temelje na istim mirovinskim sredstvima kao i godina navršena u Švedskoj.

UJEDINJENA KRALJEVINA

1.   Kad u skladu sa zakonodavstvom Ujedinjene Kraljevine osoba može ostvariti pravo na starosnu mirovinu ako:

(a)

se doprinosi bivšeg supružnika uzimaju u obzir kao da je riječ o vlastitim doprinosima te osobe; ili

(b)

je supružnik ili bivši supružnik te osobe ispunio uvjete koji se odnose na doprinose, tada se, pod uvjetom da supružnik ili bivši supružnik obavlja ili je obavljao djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, a na njega se primjenjivalo zakonodavstvo dviju ili više država članica, za potrebe određivanja prava prema zakonodavstvu Ujedinjene Kraljevine, u oba slučaja primjenjuju odredbe poglavlja 5. glave III. ove Uredbe. U tom se slučaju pozivanje na ‚razdoblja osiguranja’ u navedenom poglavlju 5. tumači kao pozivanje na razdoblja osiguranja koje je navršio:

i.

supružnik ili bivši supružnik ako zahtjev podnosi:

—

udana žena; ili

—

osoba čiji je brak okončan drukčije nego smrću supružnika; ili

ii.

bivši supružnik, ako zahtjev podnosi:

—

udovac koji neposredno prije navršenja dobi za umirovljenje nema pravo na doplatak za obudovjelog roditelja, ili

—

udovica koja neposredno prije navršenja dobi za umirovljenje nema pravo na doplatak za obudovjelu majku, doplatak za obudovjelog roditelja ili udovičku mirovinu, ili koja ima pravo samo na starosnu udovičku mirovinu određenu u skladu s člankom 52. stavkom 1. točkom (b) ove Uredbe, s time da za te potrebe ‚starosna udovička mirovina’ označuje udovičku mirovinu koja se priznaje u umanjenom iznosu, u skladu s člankom 39. stavkom 4. Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja iz 1992.

2.   Za potrebe primjene članka 6. ove Uredbe na odredbe koje uređuju pravo na doplatak za skrb, doplatak za njegovatelja te doplatak za skrb u slučaju invalidnosti, razdoblje zaposlenja, samozaposlenosti ili boravišta navršeno na području države članice koja nije Ujedinjena Kraljevina uzimaju se u obzir ako je to potrebno kako bi se ispunili uvjeti s obzirom na propisana razdoblja prisutnosti u Ujedinjenoj Kraljevini, prije datuma kad je prvi put uspostavljeno pravo na davanje o kojemu je riječ.

3.   U smislu članka 7. ove Uredbe, u slučaju novčanih davanja za invalidnost i starost ili novčanih davanja za nadživjele članove obitelji, mirovina za ozljede na radu ili profesionalne bolesti te posmrtna pripomoć u slučaju smrti, za svakog korisnika na kojega se primjenjuje zakonodavstvo Ujedinjene Kraljevine i koji ima privremeno boravište na području neke druge države članice, za vrijeme tog boravka smatra se da ima boravište na području te druge države članice.

4.   U slučajevima u kojima se primjenjuje članak 46. Uredbe, ako kod dotične osobe nastupi nesposobnost za rad koja dovede do invalidnosti dok se na nju primjenjuje zakonodavstvo druge države članice, Ujedinjena Kraljevina u smislu članka 30.A stavka 5. Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja iz 1992. uzima u obzir sva razdoblja tijekom kojih je dotična osoba, u odnosu na tu nesposobnost za rad, primala:

i.

novčana davanja za slučaj bolesti ili plaću umjesto njih; ili

ii.

davanja u smislu poglavlja 4. i 5. glave III. ove Uredbe priznata u odnosu na invalidnost koja je uslijedila nakon te nesposobnosti za rad, prema zakonodavstvu druge države članice kao da je bila riječ o davanjima za kratkotrajnu nesposobnost isplaćivanima u skladu s člankom 30.A stavcima 1. do 4. Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje i davanjima iz socijalnog osiguranja iz 1992.

U primjeni te odredbe u obzir se uzimaju samo razdoblja tijekom kojih bi ta osoba bila nesposobna za rad u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine.

1.

Za potrebe određivanja faktora dohotka za utvrđivanje prava na davanja na temelju zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, za svaki se tjedan obavljanja djelatnosti u svojstvu zaposlene osobe prema zakonodavstvu druge države članice, koji je započeo tijekom odgovarajuće fiskalne godine u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, smatra da je dotična osoba plaćala doprinose kao zaposlena osoba ili je primala dohodak na koji su plaćeni doprinosi, na temelju dohotka u visini dvije trećine gornje granične vrijednosti dohotka koja je važila za tu godinu.

2.

Za potrebe članka 52. stavka 1. točke (b) podtočke ii. ove Uredbe:

(a)

ako je u bilo kojoj fiskalnoj godini koja je započela na dan 6. travnja 1975. ili nakon toga osoba koja obavlja djelatnost u svojstvu zaposlene osobe navršila razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta isključivo u državi članici koja nije Ujedinjena Kraljevina, a primjenom prethodne točke 5.1. ta se godina, za potrebe članka 52. stavka 1. točke (b) podtočke i. ove Uredbe, računa kao godina za koju se ostvaruje pravo na davanje u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine, smatra se da je ta osoba u toj drugoj državi članici te godine bila osigurana 52 tjedna;

(b)

ako se bilo koja fiskalna godina koja je započela na dan 6. travnja 1975. ili nakon toga ne računa kao godina za koju se ostvaruje pravo na davanje u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine za potrebe članka 52. stavka 1. točke (b) podtočke i. ove Uredbe, razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravišta navršena u toj godini ne uzimaju se u obzir.

3.

Za potrebe pretvaranja faktora dohotka u razdoblja osiguranja, faktor dohotka ostvaren u određenoj fiskalnoj godini u smislu zakonodavstva Ujedinjene Kraljevine dijeli se s nižom graničnom vrijednosti dohotka koja je važila za tu godinu. Rezultat se iskazuje kao cijeli broj, a ostatak se zanemaruje. Za tako izračunani broj smatra se da predstavlja broj tjedana osiguranja navršenih prema zakonodavstvu Ujedinjene Kraljevine tijekom te godine, uz uvjet da taj broj nije veći od broja tjedana tijekom kojih se na osobu u toj godini primjenjivalo to zakonodavstvo.”.