03/Sv. 068

HR

Službeni list Europske unije

85

L 030/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.01.2009.

(1)

Reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) dogovorene u 2003. i 2004. uključivale su odredbe o izvješćivanju kako bi se ocijenila njihova učinkovitost, a posebno njihov utjecaj na postizanje zacrtanih ciljeva, te kako bi se analizirali njihovi učinci na odnosnim tržištima. U tom je kontekstu Komisija 20. studenoga 2007. predstavila Europskom parlamentu i Vijeću Priopćenje pod naslovom „Pripreme za pregled ,zdravstvenoga stanja’ reforme ZPP-a”. Potrebno je uzeti u obzir to Priopćenje i daljnje rasprave Europskog parlamenta, Vijeća, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija o njegovim glavnim točkama, kao i brojna mišljenja dobivena savjetovanjem s javnošću.

(2)

Odredbe je ZPP-a o javnoj intervenciji potrebno pojednostaviti i uskladiti tako da se proširi raspisivanje javnih natječaja kako bi se ostvario što usklađeniji pristup. Posebno poštovanje najvećih količina i količinskih ograničenja za žitarice, maslac i obrano mlijeko u prahu mogu zahtijevati brzo djelovanje. Kako bi se to moglo provesti te budući da se pri zaključivanju otkupa po fiksnoj cijeni, usvajanju koeficijenata dodjele i prelasku na javni natječaj u slučaju pšenice ne primjenjuje pravo na tajnost, Komisiji bi brzo djelovanje trebalo biti omogućeno bez pomoći Odbora.

(3)

Sustav intervencije za žitarice potrebno je prilagoditi kako bi se osigurali konkurentnost i tržišna orijentiranost u sektoru, a istodobno zadržala uloga sustava intervencije kao sigurnosne mreže u slučaju poremećaja na tržištu, te radi lakše prilagodbe poljoprivrednika na tržišne uvjete. Nakon donošenja Uredbe Vijeća (EZ) br. 735/2007 (4), kojom je reformiran sustav intervencije za kukuruz, Komisija je započela s pregledom sustava intervencije za žitarice na temelju analize kojom je otkriven određeni stupanj rizika za dodatnu intervenciju za ječam u slučaju niskih cijena. Od tada se stanje u pogledu žitarica znatno promijenilo, a trenutačno je obilježeno povoljnim cijenama na svjetskome tržištu koje su posljedica rastuće svjetske potražnje i niskih svjetskih zaliha žitarica. U tom bi kontekstu bilo potrebno utvrditi iznos intervencije za ostale krmne žitarice na nulu. Na taj način intervencija ne bi imala negativan učinak na tržište žitarica. Povoljno stanje u sektoru žitarica zabilježeno je i u pogledu tvrde pšenice. To znači da je intervencijski otkup tvrde pšenice izgubio na važnosti budući da su tržišne cijene znatno više od intervencijske cijene. Stoga intervencijski otkup tvrde pšenice trenutačno nije nužan, zbog čega bi bilo potrebno utvrditi iznos intervencije na nulu. Budući da je intervencija za žitarice zamišljena kao sigurnosna mreža, a ne kao element kojim se utječe na formiranje cijena, razlike u razdoblju žetve u državama članicama, što označava stvarni početak tržišnih godina, nisu više važne budući da cijene više ne odražavaju iznos intervencije zajedno s mjesečnim povećanjem. Stoga je s ciljem pojednostavnjenja potrebno uskladiti datume za intervenciju za žitarice u čitavoj Zajednici.

(4)

Od uvođenja reforme ZPP-a u 2003., konkurentnost sektora riže porasla je uz stabilnu proizvodnju, smanjenje zaliha zbog povećane potražnje na tržištu Zajednice i na svjetskom tržištu, te s očekivanom cijenom znatno višom od intervencijske cijene. Stoga intervencijski otkup riže trenutačno nije nužan, zbog čega bi iznos intervencije bilo potrebno utvrditi na nulu.

(5)

Očekuje se da će proizvodnja i potrošnja svinjskog mesa srednjoročno porasti, iako sporije u odnosu na prethodno desetljeće zbog konkurencije mesa peradi i viših cijena krme. Očekuje se da će cijene svinjskog mesa ostati znatno više od intervencijske cijene. Intervencijski otkup svinjskog mesa ne provodi se već godinama, te bi s obzirom na sadašnje i očekivano stanje na tržištu bilo potrebno ukinuti mogućnost intervencijskog otkupa svinjskog mesa.

(6)

Kako je na temelju sadašnjeg i očekivanog stanja na tržištu moguće očekivati da se u 2009. intervencija neće ni u kojem slučaju primijeniti na svinjsko meso, tvrdu pšenicu i rižu, potrebno je izmijeniti ili ukinuti intervenciju za te proizvode od tržišne godine 2009./2010. Izmjene u vezi s intervencijom za ostale žitarice trebale bi se primjenjivati od tržišne godine 2010./2011. kako bi se poljoprivrednici mogli tome prilagoditi.

(7)

Srednjoročna predviđanja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda obilježena su neprekidnim porastom potražnje za proizvodima s visokom dodanom vrijednosti u Zajednici, znatnim povećanjem svjetske potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima zbog porasta prihoda i stanovništva u velikom broju regija u svijetu, te sve većom sklonosti potrošača mlijeku i mliječnim proizvodima.

(8)

S obzirom na gornje granice kvote za mlijeko, srednjoročno se očekuje postupan, iako umjereni pad proizvodnje mlijeka u Zajednici, a neprekidno će restrukturiranje u državama članicama koje nisu bile članice Zajednice do 1. svibnja 2004. dovesti do smanjenja nekomercijalne proizvodnje mlijeka, dok će porast proizvodnje ostati ograničen zbog postojanja kvota. Istodobno, očekuje se da će količina mlijeka koja se isporučuje mljekarama za preradu i dalje rasti u odnosnome razdoblju. S obzirom na znatnu vanjsku i unutarnju potražnju, sustav kvota za mlijeko ograničava širenje proizvodnje uzimajući u obzir činjenicu da su kvote bile uvedene kao odgovor na prekomjernu proizvodnju. U ovakvome stanju na tržištu, kvote smanjuju tržišnu orijentiranost budući da narušavaju odgovor poljoprivrednika na cjenovne signale te ograničavaju učinkovitost sektora usporavanjem restrukturiranja. Kvote bi se trebale prestati primjenjivati od 2015. Potrebno je postupno uvesti odgovarajuće prilagodbe kako bi se omogućio nesmetan prijelaz i izbjeglo pretjerano prilagođavanje nakon prestanka primjene kvota. Stoga je potrebno utvrditi postupno ukidanje kvota za mlijeko i mliječne proizvode uz godišnje povećanje od 1 % po tržišnoj godini od 2009./2010. do 2013./2014. Iz istih je razloga potrebno uvesti i druge izmjene kako bi sustav kvota za mlijeko postao fleksibilniji u pogledu prilagodbe sadržaja masti, i to ukidanjem prilagodbe utvrđene člankom 80. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (5), te u pogledu pravila o neaktivnost kvota, i to povećanjem postotka iz članka 72. stavka 2. navedene Uredbe koji proizvođač smije koristiti u dvanaestomjesečnom razdoblju, čime bi se olakšala ponovna dodjela neiskorištene kvote. U pogledu restrukturiranja sektora, državama članicama do 31. ožujka trebala bi biti dopuštena dodjela dodatne državne potpore u određenim granicama. Povećanje kvota utvrđeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 248/2008 od 17. ožujka 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu nacionalnih kvota za mlijeko (6), i godišnje povećanje od 1 %, zajedno s ostalim promjenama kojima se smanjuje vjerojatnost uvođenja pristojbi za viškove, znače da rizik uvođenja pristojbe na temelju postojećih proizvodnih tokova postoji samo u Italiji ako se godišnje povećanje od 1 % bude primjenjivalo od razdoblja 2009./2010. do 2013./2014. Stoga bi, uzimajući u obzir postojeće proizvodne tokove u svim državama članicama, povećanje kvote bilo potrebno koncentrirati u Italiji kako bi se izbjegao taj rizik. Kako bi se u svim državama članicama osigurao kontrolirani i nesmetani prijelaz zbog povećanja kvote, potrebno je ojačati sustav pristojbi za viškove u naredne dvije godine i utvrditi ga kako bi imao odvraćajući učinak. Stoga je potrebno uvesti dodatnu pristojbu za slučajeve u kojima količine isporučenog mlijeka znatno prelaze kvote za razdoblje 2008./2009.

(9)

Tržište se sira neprestano širi uz povećanu potražnju u kao i izvan Zajednice. Općenito su stoga cijene sira već neko vrijeme nepromijenjene i na njih nije znatno utjecalo smanjenje institucionalnih cijena nepakiranih proizvoda (maslac i obrano mlijeko u prahu). S gospodarskog stajališta te sa stajališta upravljanja tržištem, trajna i neobvezatna potpora za privatno skladištenje proizvoda visoke vrijednosti čiju cijenu određuje tržište, kao što je sir, nije više opravdana, te ju je stoga potrebno ukinuti.

(10)

U okviru reforme sektora mlijeka i mliječnih proizvoda, te s obzirom na postojeće stanje na tržištu, potpora za obrano mlijeko u prahu koje se koristi kao hrana za životinje i obrano mlijeko namijenjeno proizvodnji kazeina nije više potrebna. Međutim, ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, predmetna bi potpora još mogla biti korisna. Međutim, tu bi odluku trebala donijeti Komisija na temelju pouzdane analize tržišta, a ne na temelju obveze provedbe sustava svake godine. Sustav potpore bi stoga trebao biti neobvezatan. Ako bi se sustav provodio, potporu bi bilo potrebno utvrditi unaprijed ili putem javnog natječaja.

(11)

Potpora za otkup maslaca za kolače i sladoled te za izravnu potrošnju, smanjena je u skladu sa smanjenjem intervencijske cijene za maslac od 2004., te je stoga bila jednaka nuli prije obustavljanja javnih natječaja zbog povoljnih uvjeta na tržištu. Sustavi potpore za otkup nisu više potrebni kao potpora tržištu na razini intervencijske cijene, te ih je stoga potrebno ukinuti.

(12)

Kao u okviru reforme ZPP-a iz 2003., s ciljem jačanja konkurentnosti poljoprivrede Zajednice i promicanja više tržišno orijentirane i održive poljoprivrede, potrebno je nastaviti prijelaz s potpore za proizvodnju na potporu za proizvođače ukidanjem postojećih potpora iz jedinstvene Uredbe o organizaciji zajedničkog tržišta za sušenu krmu, lan, konoplju i krumpirov škrob, te uključivanjem potpore za te proizvode u sustav potpore dohotku odvojene od proizvodnje za svako poljoprivredno gospodarstvo. Kao u okviru reforme ZPP-a iz 2003., potpora odvojena od proizvodnje koja se isplaćuje poljoprivrednicima neće dovesti do promjene stvarno isplaćenih iznosa, ali će znatno povećati učinkovitost potpore dohotku.

(13)

Potporu za lan i vlakna konoplje potrebno je odvojiti od proizvodnje. Međutim, kako bi se industrija lana i konoplje mogla tome prilagoditi, ovu bi potporu bilo potrebno uključiti u sustav jedinstvenih plaćanja tijekom prijelaznog razdoblja. Stoga bi se potpora za duga lanena vlakna, kratka lanena vlakna i vlakna konoplje trebala isplaćivati do 1. srpnja 2012. Daljnje postojanje potpore za kratka lanena vlakna i vlakna konoplje znači da bi bilo potrebno sniziti potporu za duga lanena vlakna s ciljem uspostavljanja ravnoteže potpora u sektoru. Međutim, predmetno bi sniženje trebalo primjenjivati tek od tržišne godine 2010./2011. kako bi se uvažila opravdana očekivanja uzgajivača.

(14)

Sustav za sušenu krmu reformiran je 2003. kada je dio potpore dodijeljen industriji, a ostatak odvojen od proizvodnje i uključen u sustav jedinstvenih plaćanja. S obzirom na opći prijelaz prema većoj tržišnoj orijentiranosti, na postojeće stanje na tržištima krme i proteinskih usjeva, te na posebno negativni utjecaj na okoliš koji je u posljednje vrijeme imala proizvodnja dehidrirane krme, potrebno je dovršiti prijelaz na potpunu odvojenost od proizvodnje za čitavi sektor tako da se preostala potpora odvoji od industrije. Kako bi se ublažile posljedice prestanka plaćanja potpore industriji, potrebno je uvesti odgovarajuće prilagodbe cijene koja se isplaćuje proizvođačima sirovina, koji će imati pravo na povećanu izravnu potporu, što će biti rezultat navedenog odvajanja potpore od proizvodnje. Iako se restrukturiranje sektora provodi od reformi iz 2003., potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje do 1. travnja 2012. kako bi sektor mogao tome prilagoditi.

(15)

Sustav utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1868/94 od 27. srpnja 1994. o utvrđivanju sustava proizvodnih ograničenja s obzirom na proizvodnju krumpirovog škroba (7), neće više biti potreban nakon što se ukine odnosna potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba, utvrđena Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za sustave izravne potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni sustavi potpore za poljoprivrednike (8). Potpora za proizvođače djelomično je odvojena od proizvodnje u 2003., a sada bi je trebalo potpuno odvojiti od proizvodnje, ali potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje do 1. srpnja 2012. kako bi poljoprivrednici mogli prilagoditi svoje obveze isporuke sustavu potpore za krumpirov škrob. Odnosna najmanja cijena također bi trebala vrijediti u istome razdoblju. Nakon isteka toga razdoblja potrebno je ukinuti sustav kvota za izravna plaćanja istodobno s potpunim uključenjem tog izravnog plaćanja u sustav jedinstvenih plaćanja. U međuvremenu je predmetne odredbe potrebno uključiti u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u, kao i ostale sustave potpora i kvota.

(16)

Uslijed razvoja na domaćim i međunarodnim tržištima žitarica i škroba, naknada za proizvodnju škroba više nije potrebna s obzirom na njezine prvobitne ciljeve, zbog čega ju je potrebno ukinuti. Uslijed postojećeg i očekivanog stanja na tržištu iznos te potpore je već neko vrijeme jednak nuli, a takvo se stanje očekuje i u budućnosti, što znači da se odnosnu potporu može vrlo brzo ukinuti bez negativnih posljedica u sektoru.

(17)

Organizacije proizvođača mogu imati korisnu ulogu u pogledu združivanja isporuke u sektorima u kojima postoji neravnoteža broja proizvođača i kupaca. Države bi članice stoga trebale biti u stanju priznati organizacije proizvođača na razini Zajednice u svim sektorima.

(18)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (9), predviđeno je da države članice mogu zadržati određeni postotak dijela nacionalnih gornjih granica koje odgovaraju plaćanju po površini za hmelj i posebno iskoristiti ta sredstva za financiranje određenih aktivnosti priznatih organizacija proizvođača. Ta je Uredba stavljena izvan snage, a Uredbom (EZ) br. 73/2009 plaćanje po površini za hmelj odvaja se od proizvodnje počevši od 1. siječnja 2010., što znači da će posljednje plaćanje organizacijama proizvođača na temelju starih odredaba biti izvršeno 2010. Kako bi organizacije proizvođača hmelja mogle i dalje obavljati svoje aktivnosti kao i do sada, potrebno je posebnom odredbom utvrditi jednake iznose koji će se primjenjivati u državama članicama s učinkom od 1. siječnja 2011. za iste aktivnosti.

(19)

Uredbom o jedinstvenom ZOT-u, utvrđuje se da se iznosi zadržani iz potpore za maslinike iz članka 110.i stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 koriste za financiranje radnih programa organizacija gospodarskih subjekata. Uredba (EZ) br. 1782/2003 stavlja se izvan snage. U interesu jasnoće i pravne sigurnosti, potrebno je posebnom odredbom utvrditi iznose koji će se primjenjivati u državama članicama za te radne programe.

(20)

U interesu je pravne sigurnosti i jednostavnosti primjereno razjasniti i uskladiti odredbe o neprimjeni članaka 87., 88. i 89. Ugovora na plaćanja koja vrše države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 1234/2007 ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 247/2006 od 30. siječnja 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (10), Uredbom Vijeća (EZ) br. 320/2006 od 20. veljače 2006. o utvrđivanju privremenog plana za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici (11), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1405/2006 od 18. rujna 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (12), Uredbom Vijeća (EZ) br. 3/2008 od 17. prosinca 2007. o informiranju i promotivnim mjerama za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (13) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (14). U tom bi kontekstu bilo potrebno izuzeti odredbe tih uredbi koje bi u određenim okolnostima trebale ili mogle potpadati pod državnu potporu u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora, iz primjene pravila o državnoj potpori. Odnosne odredbe sadrže odgovarajuće uvjete za dodjelu potpore kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja.

(21)

Stoga je Uredbe (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 320/2006, (EZ) br. 1405/2006, (EZ) br. 1234/2007, (EZ) br. 3/2008 i (EZ) br. 479/2008 potrebno u skladu s time izmijeniti.

(22)

Sljedeći su akti zastarjeli i stoga ih je u interesu pravne sigurnosti potrebno staviti izvan snage: Uredba Vijeća (EEZ) br. 1883/78 od 2. kolovoza 1978. o utvrđivanju općih pravila za financiranje intervencija od strane Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponente za jamstva (15), Uredba Vijeća (EEZ) br. 1254/89 od 3. svibnja 1989. kojom se za tržišnu godinu 1989./1990. između ostalog utvrđuju određene cijene šećera i standardna kakvoća repe (16), Uredba Vijeća (EEZ) br. 2247/89 od 24. srpnja 1989. o izvanrednoj mjeri za besplatnu isporuku određenih poljoprivrednih proizvoda Poljskoj (17), Uredba Vijeća (EEZ) br. 2055/93 od 19. srpnja 1993. kojom se dodjeljuje posebna referentna količina određenim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda (18) i Uredba Vijeća (EZ) br. 1182/2005 od 18. srpnja 2005. kojom se donose autonomne i prijelazne mjere za otvaranje carinske kvote Zajednice za uvoz živih goveda podrijetlom iz Švicarske (19). Sljedeći akti postaju zastarjeli s učinkom od 1. svibnja 2009. i stoga ih je iz istih razloga potrebno staviti izvan snage s učinkom od toga datuma: Uredba Vijeća (EZ) br. 2596/97 od 18. prosinca 1997. kojom se produžuje razdoblje iz članka 149. stavka 1. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske (20) i Uredba Vijeća (EZ) br. 315/2007 od 19. ožujka 2007. o utvrđivanju prijelaznih mjera kojima se odstupa od Uredbe (EZ) br. 2597/97 u pogledu mlijeka za piće proizvedenog u Estoniji (21).

(23)

Ovu je Uredbu u pravilu potrebno primjenjivati od njezinog stupanja na snagu. Međutim, kako bi se osiguralo da odredbe ove Uredbe nisu u sukobu s određenim potporama koje se isplaćuju u tržišnim godinama 2008./2009. ili 2009./2010., potrebno je utvrditi kasniji datum početka primjene onih odredaba koje izravno utječu na provedbu sustava u sektorima za koje su predviđene tržišne godine. Stoga je u tim slučajevima ovu Uredbu potrebno primjenjivati tek od početka narednih tržišnih godina,

1.

Drugi podstavak stavka 3. briše se.

2.

Dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. ovog članka i odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (22) i članka 3. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 (23), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju glave III. stavka 3. ovog članka i članaka 17. i 21. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.

1.

Članak 6. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Države članice ne dodjeljuju državnu potporu za mjere diverzifikacije iz ovog članka. Međutim, ako se gornjim granicama iz trećeg podstavka stavka 4. dopušta dodjela potpore za diverzifikaciju u visini od 100 %, odnosna država članica isplaćuje barem 20 % prihvatljivog izdatka.”

2.

Dodaje se sljedeći članak:

1.

Točka (a) članka 8. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

2.

Stavak 2. članka 10. briše se.

3.

Pododjeljak II. odjeljka II. poglavlja I. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

„Pododjeljak II.

Početak otkupa

Članak 11.

Razdoblja javne intervencije

Javna je intervencija dostupna:

Članak 12.

Početak javne intervencije

1.   U razdobljima iz članka 11., javna je intervencija:

2.   Javnu intervenciju za goveđe i teleće meso iz točke (c) stavka 1. zatvara Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1. ako tijekom reprezentativnog razdoblja uvjeti iz te točke više nisu ispunjeni.

Članak 13.

Ograničenja intervencije

1.   Javni intervencijski otkup vrši se uz sljedeća ograničenja:

2.   Na šećer uskladišten u skladu s točkom (b) stavka 1. ovog članka tijekom tržišne godine ne smije se primjenjivati bilo koja druga mjera skladištenja iz članaka 32., 52. i 63.

3.   Odstupajući od stavka 1., Komisija može za proizvode iz točaka (a), (c) i (d) toga stavka odlučiti nastavak javne intervencije iznad iznosa iz toga stavka ako stanje na tržištu, a posebno kretanje tržišnih cijena, to zahtijevaju.”.

4.

Pododjeljak III. odjeljka II. poglavlja I. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

„Pododjeljak III.

Intervencijske cijene

Članak 18.

Intervencijske cijene

1.   Intervencijska cijena:

2.   Intervencijske cijene i količine za intervenciju utvrđuje Komisija putem postupaka javnih natječaja za sljedeće proizvode:

U posebnim je okolnostima postupke javnih natječaja moguće ograničiti na određene države članice ili regiju države članice, ili je moguće utvrditi intervencijske cijene i količine za intervenciju za određene države članice ili regiju države članice, i to na temelju zabilježenih prosječnih tržišnih cijena.

3.   Najviša otkupna cijena utvrđena na temelju javnih natječaja iz stavka 2.:

4.   Intervencijske cijene iz stavaka 1., 2. i 3.:

5.   Intervencijska cijena za šećer iznosi 80 % referentne cijene utvrđene za tržišnu godinu nakon tržišne godine u kojoj je podnesena ponuda. Međutim, ako je kakvoća šećera ponuđenog agenciji za plaćanje različita od standardne kakvoće utvrđene točkom B Priloga IV. za koju je utvrđena referentna cijena, intervencijska se cijena, ovisno o slučaju, povećava ili smanjuje.”.

5.

Točka (b) članka 28. briše se.

6.

Članak 30. briše se.

7.

Članak 31. mijenja se kako slijedi:

8.

Članak 36. briše se.

9.

Članak 43. mijenja se kako slijedi:

10.

Članak 46. stavak 3. briše se.

11.

Članak 55. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 55.

Sustavi kvota

1.   Sustav kvota primjenjuje se na sljedeće proizvode:

2.   U pogledu sustava kvota iz točaka (a) i (b) stavka 1. ovog članka, ako proizvođač premaši odnosnu kvotu i, u pogledu šećera, ne iskoristi dodatne količine iz članka 61., na te je količine dužan platiti pristojbu za viškove sukladno uvjetima iz odjeljaka II. i III.”.

12.

U članku 72. stavku 2. „70 %” zamjenjuje se s „85 %”.

13.

Sljedeći se podstavak dodaje članku 78. stavku 1.:

„Međutim, za dvanaestomjesečna razdoblja s početkom od 1. travnja 2009. i 1. travnja 2010., pristojba za viškove količina isporučenog mlijeka čije količine premašuju nacionalne kvote za isporuku za 106 %, koja se primjenjuje u dvanaestomjesečnom razdoblju s početkom od 1. travnja 2008., iznosi 150 % pristojbe iz drugoga podstavka.”.

14.

Članak 80. mijenja se kako slijedi:

15.

Sljedeći se odjeljak dodaje u poglavlje III. glave I. dijela II.:

„Odjeljak III.a

Kvote za krumpirov škrob

Članak 84.a

Kvote za krumpirov škrob

1.   Državama članicama koje proizvode krumpirov škrob dodjeljuju se kvote za tržišnu godinu tijekom koje se primjenjuje sustav kvota u skladu s člankom 204. stavkom 5. i Prilogom X.a.

2.   Svaka država članica proizvođač iz Priloga X.a raspoređuje vlastitu kvotu među proizvođačima krumpirovog škroba za uporabu u odnosnim tržišnim godinama na temelju podkvota dodijeljenih svakome proizvođaču tijekom 2007./2008.

3.   Poduzeće koje proizvodi krumpirov škrob ne smije sklopiti ugovore o uzgoju s proizvođačima krumpira za količinu krumpira iz koje bi se proizvela količina škroba veća od dodijeljene mu kvote iz stavka 2.

4.   Sve količine krumpirovog škroba koje premašuju kvotu iz stavka 2. izvoze se kao takve iz Zajednice prije 1. siječnja nakon završetka odnosne tržišne godine. Za njih se ne ostvaruje pravo na povrat izvoznih carina.

5.   Bez obzira na stavak 4., poduzeće koje proizvodi krumpirov škrob može u bilo kojoj tržišnoj godini, te dodatno u odnosu na vlastitu kvotu za tu godinu, iskoristiti najviše 5 % vlastite kvote za narednu tržišnu godinu. U tom se slučaju kvota za narednu tržišnu godinu smanjuje za tu količinu.

6.   Odredbe ovog odjeljka ne primjenjuju se na krumpirov škrob koji proizvode poduzeća na koja se ne odnosi stavak 2. ovog članka, te koja kupuju krumpir za koji proizvođači ne primaju plaćanja iz članka 77. Uredbe (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za sustave izravne potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni sustavi potpore za poljoprivrednike (28)

16.

U članku 85. dodaje se sljedeća točka:

17.

Pododjeljak I. odjeljka I. poglavlja IV. glave I. dijela II. briše se.

18.

U članku 91. stavku 1., prva se dva podstavka zamjenjuju sljedećim podstavkom:

„Potpora za preradu slame od lana s dugim vlaknima uzgojenog za vlakna i slame od lana s kratkim vlaknima i konoplje uzgojenih za vlakna, dodjeljuje se za tržišne godine 2009./2010. do 2011./2012. ovlaštenim primarnim prerađivačima na temelju količine stvarno dobivenih vlakana iz slame za koju je zaključen ugovor o prodaji s poljoprivrednikom.”.

19.

Prvi podstavak članka 92. stavka 1. mijenja se kako slijedi:

20.

Članak 94. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Za duga lanena vlakna, za koja je moguće dodijeliti potporu, utvrđuje se najveća zajamčena količina od 80 878 tona za svaku od tržišnih godina 2009./2010. do 2011./2012. Ta se količina raspoređuje među određenim državama članicama u obliku nacionalnih zajamčenih količina u skladu s točkom A.I. Priloga XI.”.

21.

Članak 94. stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„1.a   Za kratka lanena vlakna i vlakna konoplje, za koja je moguće dodijeliti potporu, utvrđuje se najveća zajamčena količina od 147 265 tona za svaku od tržišnih godina 2009./2010. do 2011./2012. Ta se količina raspoređuje među određenim državama članicama u obliku nacionalnih zajamčenih količina u skladu s točkom A.II. Priloga XI.”.

22.

Sljedeći se pododjeljak dodaje odjeljku I. poglavlja IV. glave I. dijela II.:

„Pododjeljak III.

Krumpirov škrob

Članak 95.a

Premija za krumpirov škrob

1.   Premija od 22,25 EUR po toni proizvedenog škroba isplaćuje se proizvođačima krumpirovog škroba za tržišne godine 2009./2010., 2010./2011. i 2011./2012. za količinu krumpirovog škroba do kvotnog ograničenja iz članka 84.a stavka 2., pod uvjetom da su proizvođačima krumpira platili najmanju cijenu za sav krumpir potreban za proizvodnju škroba u količini do kvotnog ograničenja.

2.   Najmanja cijena krumpira namijenjenog za proizvodnju krumpirovog škroba iznosi 178,31 EUR po toni za odnosne tržišne godine.

Ova se cijena odnosi na količinu krumpira isporučenog tvornici koja je potrebna za proizvodnju jedne tone škroba.

Najmanja se cijena prilagođava ovisno o sadržaju škroba u krumpiru.

3.   Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog pododjeljka.”.

23.

Članak 96. briše se.

24.

Članci 99. i 100. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 99.

Potpora za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu namijenjeni za uporabu kao hrana za životinje

1.   Ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, Komisija smije donijeti odluku o dodjeli potpore za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu proizvedene u Zajednici i namijenjene za uporabu kao hrana za životinje, i to u skladu s uvjetima i normama za proizvode koje utvrđuje Komisija. Potporu je moguće utvrditi unaprijed ili putem postupka javnog natječaja.

U smislu ovog članka, mlaćenica i mlaćenica u prahu smatraju se obranim mlijekom i obranim mlijekom u prahu.

2.   Iznose potpore utvrđuje Komisija uzimajući u obzir referentnu cijenu utvrđenu u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii. za obrano mlijeko u prahu, te razvoj stanja na tržištu u pogledu obranog mlijeka i obranog mlijeka u prahu.

Članak 100.

Potpora za obrano mlijeko koje se prerađuje u kazein i kazeinate

1.   Ako se nakupe viškovi mliječnih proizvoda ili ako bi do toga vjerojatno moglo doći, čime bi se stvorila ili bi se mogla stvoriti ozbiljna neravnoteža na tržištu, Komisija može donijeti odluku o dodjeli potpore za obrano mlijeko proizvedeno u Zajednici koje se prerađuje u kazein i kazeinate, i to u skladu s uvjetima i normama za proizvode za to mlijeko i za od njega proizvedeni kazein i kazeinate koje utvrđuje Komisija. Potporu je moguće utvrditi unaprijed ili putem postupka javnoga natječaja.

2.   Potporu utvrđuje Komisija uzimajući u obzir razvoj stanja na tržištu u pogledu obranog mlijeka u prahu i referentnu cijenu obranog mlijeka u prahu utvrđenu u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii.

Potpora se može razlikovati ovisno o tome prerađuje li se obrano mlijeko u kazein ili kazeinate, te ovisno o kakvoći tih proizvoda.”.

25.

Članak 101. briše se.

26.

Članak 102. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pored potpore Zajednice, države članice smiju dodijeliti državnu potporu za isporuku proizvoda iz stavka 1. učenicima u obrazovnim ustanovama. Države članice smiju financirati predmetnu državnu potporu putem pristojbe koja se naplaćuje u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ili putem bilo kojeg drugog doprinosa sektora mlijeka i mliječnih proizvoda”.

27.

Dodaje se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak III.a

Potpora u sektoru hmelja

Članak 102.a

Potpore organizacijama proizvođača

1.   Zajednica financira plaćanje u korist organizacija proizvođača u sektoru hmelja priznatih na temelju članka 122. radi financiranja ciljeva iz tog članka.

2.   Financiranje Zajednice za plaćanje organizacijama proizvođača godišnje iznosi 2 277 000 EUR za Njemačku.

3.   Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog odjeljka.”.

28.

Članak 103. mijenja se kako slijedi:

29.

Članak 103.e stavak 2. briše se.

30.

Članak 105. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice smiju isplaćivati posebne državne potpore za zaštitu pčelinjaka ugroženih zbog nepovoljnih strukturnih ili prirodnih uvjeta, ili u okviru programa gospodarskog razvoja, izuzev onih namijenjenih za proizvodnju ili trgovinu. Države su članice dužne obavijestiti Komisiju o tim potporama, kao i o pčelarskim programima u skladu s člankom 109.”.

31.

Članak 119. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 119.

Uporaba kazeina i kazeinata u proizvodnji sira

Ako se isplaćuje potpora u skladu s člankom 100., Komisija smije zatražiti prethodno odobrenje za uporabu kazeina i kazeinata u proizvodnji sira koje se dodjeljuje samo ako je predmetna uporaba nužni uvjet za izradu proizvoda.”.

32.

Sljedeći se stavak dodaje članku 122.:

„Države članice smiju priznati i organizacije proizvođača koje čine proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1., osim sektora iz točke (a) prvoga stavka, i to pod uvjetima utvrđenima u točkama (b) i (c) toga stavka.”.

33.

Članak 124. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Članak 122. i članak 123. stavak 1. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje priznavanje organizacija proizvođača ili međustrukovnih organizacija, o čemu odlučuju države članice na temelju nacionalnog zakonodavstva i u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, iz bilo kojeg sektora iz članka 1., osim sektora iz članka 122. stavka 1. točke (a) i članka 123. stavka 1.”.

34.

Članak 180. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 180.

Primjena članaka 87., 88. i 89. Ugovora

Članci 87., 88. i 89. Ugovora primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz članka 1. stavka 1. točaka (a) do (k) i točaka (m) do (u), te članka 1. stavka 3. ove Uredbe.

Međutim, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja vrše države članice na temelju članaka 44., 45., 46., 47., 48., 102., 102.a, 103., 103.a, 103.b, 103.e, 103.ga, 104., 105. i 182. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.”.

35.

Sljedeći se stavak dodaje članku 182.:

„7.   Do 31. ožujka 2014. države članice mogu poljoprivrednicima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dodijeliti državnu potporu čiji je ukupni godišnji iznos jednak 55 % gornje granice iz članka 69. stavaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 73/2009, osim potpore Zajednice koja se dodjeljuje u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe. Međutim, ni u kojem slučaju ukupni iznos potpore Zajednice koja se dodjeljuje u okviru mjera iz članka 69. stavka 4. te Uredbe i državne potpore ne smije prijeći gornju granicu iz članka 69. stavka 4. i 5.”.

36.

Sljedeća se točka dodaje članku 184.:

„6.   prije 31. prosinca 2010. i 31. prosinca 2012. Europskom parlamentu i Vijeću u vezi s razvojem stanja na tržištu i posljedičnim uvjetima za postupno ukidanje sustava kvota za mlijeko, prema potrebi zajedno s odgovarajućim prijedlozima. Nadalje, u izvješću će se proučiti posljedice po proizvođače sireva s oznakom izvornosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 510/2006.”.

37.

Sljedeći se stavak dodaje članku 204.:

„5.   U odnosu na krumpirov škrob primjenjuje se odjeljak III.a poglavlja III. glave I. dijela II. do kraja tržišne godine 2011./2012. za krumpirov škrob”.

38.

Točka 1. Priloga IX. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

39.

Tekst iz Priloga II. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog X.a.

40.

Tekst iz Priloga III. ovoj Uredbi dodaje se u Prilog XXII. kao točka 20.a.

(a)

Točke 5. do 8., 12. do 14. i 38. članka 4. primjenjuju se od 1. travnja 2009.;

(b)

Točke 11., 15., 16., 18. do 25., 31., 37. i 39. članka 4. primjenjuju se od 1. srpnja 2009.;

(c)

Točke 1., 3. i 4., te točka 9. podtočka (b) članka 4. primjenjuju se od:

(d)

Točka 27. članka 4. primjenjuje se od 1. siječnja 2011.;

(e)

Točka 17. članka 4. primjenjuje se od 1. travnja 2012.