8.A

Subjekt koji se obvezao na plan prodaje koji uključuje gubitak kontrole nad ovisnim subjektom, dužan je svu imovinu i sve obveze tog ovisnog subjekta klasificirati kao namijenjene prodaji ako su ispunjeni kriteriji iz točaka 6.-8., bez obzira da li će nakon prodaje zadržati manjinski interes u tom ovisnom subjektu.

36.A

Subjekt koji se obvezao na plan prodaje koji uključuje gubitak kontrole nad ovisnim subjektom, dužan je objaviti informacije iz točaka 33.-36. kada je ovisni subjekt grupa za otuđenje koji udovoljava definiciji prestanka poslovanja u skladu s točkom 32.

44.C

Točke 8.A i 36.A dodani su kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan te izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Međutim, subjekt ne smije primijeniti izmjene na godišnja razdoblja koja započinju prije 1. srpnja 2009. ako ne primijeni i MRS 27 (s izmjenama iz svibnja 2008.). Ako subjekt primijeni izmjene prije 1. srpnja 2009., dužan je tu činjenicu objaviti. Subjekt je dužan izmjene primijeniti prospektivno od datuma prve primjene MSFI-ja 5, uz primjenu prijelaznih odredaba iz točke 45. MRS-a 27 (s izmjenama iz svibnja 2008.).

34.C

Subjekt koji prvi put primjenjuje MSFI-je dužan je prospektivno primijeniti sljedeće zahtjeve iz MRS-a 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji (s izmjenama iz 2008.) od datuma prelaska na MSFI-je:

…

47.L

Točka 34.C je izmijenjen kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan te izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. Ako subjekt primjeni MRS 27 (izmijenjen 2008.) na neko ranije razdoblje, izmjene se primjenjuju na to ranije razdoblje.

68.

Poslovni ciklus subjekta jest vrijeme između nabave imovine radi obrade i njezine realizacije u novac ili novčane ekvivalente. Kada redoviti poslovni ciklus subjekta nije jasno prepoznatljiv, njegovo pretpostavljeno trajanje je dvanaest mjeseci. Kratkotrajna imovina uključuje imovinu (kao što su zalihe i potraživanja od kupaca) koja se prodaje, troši ili realizira u sklopu redovitog poslovnog ciklusa, čak i ako se očekuje da se neće realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvještajnog razdoblja. Kratkotrajna imovina također uključuje imovinu koja je prvenstveno namijenjena prodaji (npr. financijska imovina unutar te kategorije se klasificira u imovinu koja je namijenjena prodaji u skladu s MRS-om 39) i kratkotrajni dio dugotrajne financijske imovine.

71.

Ostale kratkoročne obveze ne podmiruju se u sklopu redovitog poslovnog ciklusa, ali njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci nakon izvještajnog razdoblja ili su prvenstveno namijenjene prodaji. Primjeri su financijske obveze klasificirane u skladu s MRS-om 39 kao one koje su namijenjene prodaji, prekoračenja po bankovnom računu, kratkoročni dio dugoročnih financijskih obveza, obveze za dividende, obveze za porez na dobit te neposlovne obveze. Financijske obveze kojima je osigurano financiranje na dugoročnoj osnovi (tj. koje nisu dio obrtnog kapitala korištenog u redovitom ciklusu poslovanja subjekta) i koje ne dospijevaju za podmirenje unutar dvanaest mjeseci nakon izvještajnog razdoblja su dugoročne obveze, na koje se primjenjuju točke 74. i 75.

139.C

Točke 68. i 71. izmijenjene su kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan primijeniti te izmjene na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

6.

Sljedeći izrazi koji se koriste u ovom Standardu imaju navedeno značenje:

…

Nadoknadivi iznos je viši iznos pri usporedbi fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje imovine i njezine vrijednosti u uporabi.

…

68.A

Međutim, subjekt koji u svom redovnom poslovanju uobičajeno prodaje nekretnine, postrojenja i opremu koje drži radi davanja u najam drugima, dužan je tu imovinu preknjižiti na zalihe po njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti kada prestaju biti predmet najma i postanu imovina koja je namijenjena prodaji. Prihodi ostvareni prodajom te imovine se priznaju kao prihod u skladu s MRS-om 18 Prihodi. MSFI 5 se ne primjenjuje kada se imovina koja je namijenjena prodaji u sklopu redovnog poslovanja prenosi u zalihe.

69.

Otuđenje predmeta nekretnina, postrojenja i opreme može se odvijati na razne načine (npr. prodajom, financijskim najmom ili donacijom). Pri utvrđivanju datuma otuđenja, subjekt je dužan primijeniti kriterije priznavanja prihoda od prodaje iz MRS-a 18. Na otuđenje u sklopu transakcije prodaje i povratnog najma primjenjuje se MRS 17.

81.D

6. i 69. izmijenjen su, a 68.A. dodan je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan te izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, objavljuje tu činjenicu i istodobno primjenjuje povezane izmjene MRS-a 7 – Izvještaj o novčanim tokovima.

14.

Novčani tokovi …

…

Neke transakcije, kao što je prodaja postrojenja, mogu stvoriti dobitak ili gubitak koji se uključuje u priznate dobitke ili gubitke. Novčani tokovi koji se odnose na takve transakcije jesu novčani tokovi od investicijskih aktivnosti. Međutim, novčane isplate za izradu ili nabavku imovine namijenjene davanju u zakup trećima i kasnijoj prodaji kako je opisano u točki 68.A MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema su novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Novčani primici s naslova zakupa i kasnije prodaje takve imovine također su novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti.

55.

Točka 14. izmijenjena je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan tu izmjenu primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt primijeni tu izmjenu na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti i primijeniti točku 68.A MRS-a 16.

7.

…

Kratkoročna primanja zaposlenih jesu primanja zaposlenih (osim otpremnina) koja dospijevaju unutar dvanaest mjeseci od kraja razdoblja u kojem zaposleni pružaju s tim povezane usluge.

…

Ostala dugoročna primanja zaposlenih jesu primanja zaposlenih (osim primanja poslije prestanka zaposlenja i otpremnina) koja ne dospijevaju unutar dvanaest mjeseci od kraja razdoblja u kojem su zaposlenici pružali s tim povezane usluge.

…

Povrat od imovine plana jesu kamate, dividende i drugi prihodi koji proizlaze iz imovine plana, zajedno s realiziranim i nerealiziranim dobicima i gubicima od imovine plana, umanjeno za troškove upravljanja planom (osim onih koji su uključeni u aktuarske pretpostavke korištene pri mjerenju obveze za definirana primanja) kao i umanjeno za poreznu obvezu samoga plana.

…

Trošak minulog rada je promjena sadašnje vrijednosti obveza za definirana primanja za usluge zaposlenih u ranijim razdobljima, koja je proizašla u tekućem razdoblju zbog uvođenja ili promjena primanja poslije prestanka zaposlenja ili drugih dugoročnih primanja zaposlenih. Trošak minulog rada može biti pozitivan (kada se primanja uvode ili mijenjaju tako da se sadašnja vrijednost obveze za definirana primanja povećava) ili negativan (kada se postojeća primanja mijenjaju tako da se sadašnja vrijednost obveze za definirana primanja smanjuje).

8.

Kratkoročna primanja zaposlenih uključuju stavke kao što su:

32.B

MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina nalaže subjektu da objavi informacije o nekim nepredviđenim obvezama. U kontekstu plana više poslodavaca, nepredviđena obveza može nastati iz primjerice:

97.

Trošak minulog rada nastaje kada subjekt uvodi plan definiranih primanja kojima se primanja vezuju za minuli rad ili mijenja plativa primanja za minuli rad prema postojećem planu definiranih primanja. Takve su promjene kao povrat za usluge zaposlenog tijekom određenog razdoblja sve dok ne budu stečeni uvjeti za odnosna primanja. Prema tomu, subjekt troškove minulog rada priznaje za vrijeme tog razdoblja neovisno o činjenici da se taj trošak odnosi na usluge zaposlenog u ranijim razdobljima. Subjekt vrednuje trošak minulog rada kao promjenu obveze koja proizlazi iz izmjene (vidjeti točku 64.). Negativni trošak minulog rada nastaje kada subjekt mijenja primanja koja se vezuju za minuli rad tako da se smanjuje sadašnja vrijednost obveze iz plana definiranih primanja.

98.

Trošak minulog rada isključuje:

111.

Ograničenja nastaju kada:

Ograničenje može nastati iz pojedinačnog događaja kao što je zatvaranje pogona, prestanak poslovanja, trajno ili privremeno ukidanje plana, ili smanjenje razmjera u kojem su buduća povećanja plaća vezana za plativa primanja za minuli rad. Ograničenja su često povezana s restrukturiranjem. U tom slučaju, subjekt obračunava ograničenje istodobno kada i povezano restrukturiranje.

111.A

Ako se izmjenama plana umanjuju primanja, ograničenje je samo učinak smanjenja budućih usluga. Učinak bilo kojeg smanjenja minulog rada je negativan trošak minulog rada.

159.D

Točke 7., 8.(b), 32.B, 97., 98. i 111. izmijenjene su a točka 111.A je dodana kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan izmjene iz točke 7., 8. (b) i 32.B primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti. Subjekt je dužan izmjene iz točaka 97., 98., 111. i 111.A primijeniti na promjene primanja koje su nastale na dan ili nakon 1. siječnja 2009.

160.

MRS 8 primjenjuje se kada subjekt mijenja svoje računovodstvene politike kako bi odrazio promjene navedene u točkama 159. – 159.D. Prilikom retroaktivne primjene tih promjena, kako zahtijeva MRS 8, subjekt postupa s tim promjenama kao da su bile primjenjivane od istog datuma kao i preostali dio ovog Standarda. Iznimka je da subjekt može objaviti iznose čije objavljivanje nalaže točka 120.A (p) kao iznose koji se za svako godišnje razdoblje određuju prospektivno od prvog godišnjeg razdoblja prezentiranog u fi- nancijskim izvještajima u kojima subjekt prvi put primjenjuje izmjene iz točke 120.A.

10.A

Potpora u vidu državnog zajma s kamatnom stopom nižom od tržišne se obračunava kao državna potpora. Zajam se priznaje i mjeri u skladu s MRS-om 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. Pogodnost u vidu kamatne stope niže od tržišne se mjeri kao razlika između početne knjigovodstvene vrijednosti zajma utvrđene u skladu s MRS-om 39 i primljenog iznosa. Pogodnost se obračunava u skladu s ovim Standardom. Prilikom identificiranja troškova koji trebaju biti nadoknađeni zajmom, subjekt je dužan razmotriti uvjete i obveze koji su ili moraju biti ispunjeni.

37.

[briše se]

43.

Točka 27. briše se i dodaje se točka 10.A kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan izmjene primijeniti prospektivno na državne zajmove primljene u razdobljima koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

6.

Troškovi posudbe mogu uključiti:

29.A

Točka 6. izmijenjena je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan tu izmjenu primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt primijeni tu izmjenu na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

37.

Kada subjekt sastavlja odvojene financijske izvještaje, dužan je ulaganja u ovisne subjekte, zajednički kontrolirane subjekte i pridružene subjekte mjeriti:

Subjekt je dužan isti način mjerenja primijeniti na svaku kategoriju ulaganja. Ulaganja mjerena po trošku mjere se u skladu s MSFI-jem 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja ako su klasificirana u portfelj namijenjen prodaji (ili uključena u grupu za otuđenje koja je klasificirana u portfelj namijenjen prodaji) u skladu s MSFI-jem 5. U tim okolnostima, mjerenje ulaganja koje je obračunato u skladu s MRS-om 39 ne mijenja se.

43.A

Točka 37. izmijenjena je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan tu izmjenu primijeniti prospektivno za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili poslije 1. siječnja 2009. od datuma kada je prvi put primijenio MSFI 5. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt primijeni tu izmjenu na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

1.

Ovaj Standard se primjenjuje pri priznavanju i mjerenju ulaganja u pridružene subjekte. Međutim, ne primjenjuje se na ulaganja u pridružene subjekte u vlasništvu:

koji su kod početnog priznavanja klasificirani po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kao imovina koja je namijenjena prodaji i obračunati u skladu s MRS-om 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. Takva ulaganja se mjere po fer vrijednosti u skladu s MRS-om 39, pri čemu se promjene fer vrijednosti priznaju u dobit ili gubitak u razdoblju nastanka promjene. Subjekt koji drži takve udjele dužan je objaviti podatke propisane u točki 37.(f).

33.

Budući da se goodwill uključen u knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u pridruženi subjekt ne priznaje odvojeno, on se niti ne podvrgava odvojenom testiranju na umanjenje goodwilla iz MRS-a 36 Umanjenje imovine. Umjesto toga, cijela knjigovodstvena vrijednost ulaganja testira se na umanjenje prema MRS-u 36 kao zasebna imovina, i to usporedbom nadoknadivog iznosa (vrijednosti u uporabi ili fer vrijednost, odnosno većom od tih dviju vrijednosti, umanjenoj za troškove prodaje) i knjigovodstvene vrijednosti, kad god primjena odredbi MRS-a 39 ukazuje na mogućnost umanjenja vrijednosti ulaganja. Gubitak zbog umanjenja koji se u tim okolnostima priznaje ne raspoređuje se ni na koju imovinu, uključujući goodwill, koja je sastavni dio knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u pridruženi subjekt. Sukladno tomu, svako poništenje gubitka zbog umanjenja priznaje se u skladu s MRS-om 36 u iznosu kasnijeg povećanja nadoknadivog iznosa ulaganja. Prilikom određivanja vrijednosti u uporabi ulaganja, subjekt procjenjuje:

41.C

Točke 1. i 33. izmijenjeni su kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan te izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti te na to ranije razdoblje primijeniti izmjene točke 3. MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje, točke 1. MRS-a 31 i točke 4. MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje objavljene u svibnju 2008. Subjektu je dopušteno spomenute izmjene primijeniti prospektivno.

1.

Ovaj Standard se primjenjuje u računovodstvu udjela u zajedničkim pothvatima i izvještavanju o imovini, obvezama, prihodima i rashodima zajedničkog pothvata u financijskim izvještajima pothvatnika i ulagača, neovisno o strukturama ili oblicima prema kojima se odvijaju aktivnosti zajedničkog pothvata. Međutim, Standard se ne odnosi na pothvatnikove udjele u zajednički kontroliranim subjektima koje drže:

koji su kod početnog priznavanja klasificirani po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kao imovina koja je namijenjena prodaji i obračunati u skladu s MRS-om 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. Takva ulaganja se mjere po fer vrijednosti u skladu s MRS-om 39, pri čemu se promjene fer vrijednosti priznaju u dobit ili gubitak u razdoblju nastanka promjene. Pothvatnik s takvim udjelom dužan je objaviti podatke propisane točkama 55. i 56.

58.B

Točka 1. mijenja se kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan tu izmjenu primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt izmjenu primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti te na to ranije razdoblje primijeniti izmjene točke 3. MSFI-ja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje, točke 1. MRS-a 28 i točke 4. MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje objavljene u svibnju 2008. Subjektu je dopušteno spomenute izmjene primijeniti prospektivno.

3.

Ovaj MSFI dužni su primjenjivati svi subjekti na sve kategorije financijskih instrumenata, osim:

44.D

Točka 3. (a) izmijenjen je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan tu izmjenu primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt izmjenu primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti te na to ranije razdoblje primijeniti izmjene točke 1. MRS-a 28, točke 1. MRS-a 31 i točke 4. MRS-a 32 objavljene u svibnju 2008. Subjektu je dopušteno spomenute izmjene primijeniti prospektivno.

4.

Ovaj Standard trebaju primjenjivati svi subjekti na sve vrste financijskih instrumenata osim:

97.D

Točka 4. izmijenjen je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan tu izmjenu primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt izmjenu primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti te na to ranije razdoblje primijeniti izmjene točke 3. MSFI-ja 7, točke 1. MRS-a 28 i točke 1. MRS-a 31 objavljene u svibnju 2008. Subjektu je dopušteno spomenute izmjene primijeniti prospektivno.

6.

Subjekti koji financijske izvještaje sastavljaju na računovodstvenoj osnovi povijesnog troška to čine bez obzira na promjene opće razine cijena ili porast cijena pojedine priznate imovine i priznatih obveza. Iznimke su ona imovina i one obveze koje je subjekt dužan ili je odabrao mjeriti po fer vrijednosti. Primjerice, nekretnine, postrojenja i oprema mogu se revalorizirati po fer vrijednosti, dok se biološka imovina u pravilu obvezno vrednuje po fer vrijednosti. Neki subjekti, međutim, prezentiraju financijske izvještaje koji se zasnivaju na pristupu tekućeg troška koji odražava učinke promjena pojedinih cijena imovine koju drže.

15.

Većina se nemonetarnih stavki knjiži po trošku ili po trošku umanjenom za amortizaciju; stoga se one iskazuju po tekućim iznosima na datum njihove nabave. Prepravljeni trošak ili trošak umanjen za amortizaciju svake stavke utvrđuje se primjenjujući promjenu općeg indeksa cijena od datuma nabave do datuma izvještaja o financijskom položaju na njezin povijesni trošak nabave i ispravak vrijednosti. Primjerice, nekretnine, postrojenja i oprema, zalihe sirovina i trgovačke robe, goodwill, patenti, zaštitni znakovi i slična imovina se prepravljaju od datuma njihove nabave. Zalihe nedovršenih i gotovih proizvoda se prepravljaju od datuma nastanka troškova nabave i konverzije.

19.

Prepravljeni iznos nemonetarne stavke se umanjuje, u skladu s odgovarajućim MSFI-jem, kada prelazi njezin nadoknadivi iznos. Primjerice, prepravljeni iznos nekretnina, postrojenja i opreme, goodwilla, patenata i zaštitnih znakova se smanjuje do nadoknadivog iznosa, a prepravljeni iznosi zaliha se svode na neto nadoknadivi iznos.

134.

Subjekt je dužan objaviti informacije navedene od (a) do (f) za svaku jedinicu (grupu jedinica) koja stvara novac za koju je knjigovodstvena vrijednost goodwilla ili nematerijalne imovine s neograničenim vijekom upotrebe raspoređena na tu jedinicu (grupu jedinica) značajna u usporedbi s ukupnom knjigovodstvenom vrijednošću goodwilla subjekta ili njegove nematerijalne imovine s neograničenim vijekom uporabe:

140.C

Točka 134. (e) izmijenjena je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan tu izmjenu primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt primijeni tu izmjenu na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

69.

U nekim slučajevima izdaci nastaju da bi omogućili buduće ekonomske koristi subjektu, ali bez da se stječe ili stvara nematerijalna ili neka druga imovina koja se može priznati. U slučaju nabave robe, subjekt priznaje izdatak kao rashod kada ima pravo pristupa toj robi. U slučaju nabave usluga, subjekt priznaje izdatak kao rashod kada primi usluge. Primjerice, osim kada tvori dio troškova poslovnog spajanja, izdaci za istraživanje se priznaju kao rashod u trenutku nastanka (vidjeti točku 54.). Drugi izdaci koji se priznaju kao rashod u trenutku nastanka jesu sljedeći primjeri:

69.A

Subjekt ima pravo pristupa robi kada je ona u njegovom vlasništvu. Isto tako, subjekt ima pravo na pristup robi ako ju je proizveo dobavljač u skladu s uvjetima ugovora o nabavi i subjekt ima pravo zahtijevati njihovu isporuku u zamjenu za plaćanje. Usluge su primljene kada ih je izvršio dobavljač u skladu s ugovorom o njihovoj isporuci subjektu a ne kada ih subjekt upotrebljava za isporuku druge usluge, kao na primjer, isporuku usluge oglašavanja klijentima.

70.

Točka 68. ne sprečava subjekt da prizna predujam kao imovinu, ako je isplata za isporučenu robu obavljena prije nego što je subjekt stekao pravo na pristup toj robi. Isto tako, točka 68. ne sprečava subjekt da prizna predujam kao imovinu, ako je isplata za usluge obavljena prije nego što je subjekt primio predmetne usluge.

98.

Mogu se upotrebljavati različite metode amortizacije kako bi se na sustavan način rasporedio amortizacijski iznos imovine tijekom njezinog vijeka uporabe. Ove metode uključuju linearnu metodu (proporcionalnu), metodu opadajućih salda i metodu amortizacije koja se temelji na količini proizvodnje. Metoda koja se koristi je izabrana na temelju očekivane potrošnje očekivanih ekonomskih koristi koje proizlaze iz imovine i ugrađene su u njega), i treba je dosljedno primjenjivati iz jednog u drugo razdoblje, osim ako se mijenja očekivani okvir korištenja budućih ekonomskih koristi.

130.D

Točke 69., 70. i 98. izmijenjene su i točka 69.A je dodana kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan te izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

9.

Sljedeći izrazi koji se koriste u ovom Standardu imaju navedeno značenje:

…

(a)

klasificirana je kao imovina ili obveza koja je namijenjena prodaji. Financijska imovina ili financijska obveza klasificira se kao ona koja je namijenjena prodaji ako je:

(b)

…

50.A

Sljedeće promjene okolnosti nisu reklasifikacija za potrebe točke 50.:

73.

Za potrebe računovodstva zaštite, samo se instrumenti koji uključuju stranu koja se nalazi izvan izvještajnog subjekta (tj. koja je izvan grupe ili pojedinog subjekta o kojem se izvještava) mogu odrediti kao instrumenti zaštite. Iako pojedini subjekti unutar konsolidirane grupe ili odjeli unutar subjekta mogu zaključiti transakcije zaštite s drugim subjektima unutar grupe ili odjelima unutar subjekta, sve takve interne transakcije unutar grupe eliminiraju se prilikom konsolidacije. Takve transakcije zaštite, stoga, ne udovoljavaju kriterijima računovodstva zaštite unutar konsolidiranih financijskih izvještaja grupe. Međutim, iste mogu udovoljavati kriterijima računovodstva zaštite u pojedinačnim ili odvojenim financijskim izvještajima pojedinih subjekata unutar grupe, pod uvjetom da su iste izvan samog subjekta o kojem se izvještava.

108.C

Točke 9., 73. i UP.8 izmijenjene su i točka 50.A dodana je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan te izmjene primijeniti na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Subjekt je dužan izmjene iz točke 9. i 50.A primijeniti od datuma i na način kako je primijenio izmjene iz 2005. koje su opisane u točki 105.A. Dopuštena je ranija primjena svih izmjena. Ako subjekt te izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

UP.8

Ako subjekt izmijeni svoje procjene plaćanja ili primitaka, dužan je uskladiti knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine ili financijske obveze (ili grupe financijskih instrumenata) kako bi odrazio stvarne i izmijenjene procjene novčanih tokova. Subjekt ponovno izračunava knjigovodstvenu vrijednost na temelju izračuna sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova primjenom izvorne efektivne kamatne stope financijskog instrumenta ili, ako je primjenjivo, izmijenjene efektivne kamatne stope izračunate u skladu s točkom 92. Usklađenje se priznaje kao prihod ili rashod u dobit ili gubitak. Ako je neka financijska imovina reklasificirana u skladu s točkom 50.B, 50.D ili 50.E i subjekt je nakon toga povećao svoju procjenu budućih novčanih priljeva kao posljedica veće nadoknadivosti novčanih priljeva, učinak povećanja se priznaje kao usklađenje efektivne kamatne stope od datuma promjene procjene, a ne kao usklađenje knjigovodstvene vrijednosti te imovine na datum promjene procjene.

8.

U nastavku su navedeni primjeri ulaganja u nekretnine:

9.

U nastavku su navedeni primjeri stavki koje se ne smatraju ulaganjem u nekretnine te stoga nisu u opsegu ovog Standarda:

37.

[briše se]

48.

U iznimnim slučajevima, postoji jasan dokaz kada subjekt prvi put stekne ulaganje u nekretnine (ili kada postojeća imovina prvi put postane ulaganje u nekretnine nakon promjene namjene) da je promjenjivost raspona razumnih procjena fer vrijednosti toliko velika da je mogućnosti različitih ishoda toliko teško procijeniti da dolazi do negacije uporabljivosti pojedine procjene fer vrijednosti. To može ukazati na to da fer vrijednost nekretnine neće biti moguće pouzdano utvrditi na trajnoj osnovi (vidjeti točku 53.).

53.

Postoji pretpostavka, koja se može opovrgnuti, da subjekt može kontinuirano pouzdano utvrđivati fer vrijednosti ulaganja u nekretnine. Međutim, u iznimnim slučajevima je jasno, kada subjekt prvi put stekne ulaganje u nekretninu (ili kada postojeća nekretnina postane ulaganje u nekretnine nakon promjene namjene) da fer vrijednost ulaganja u nekretninu nije moguće kontinuirano pouzdano utvrđivati. Do toga dolazi samo i isključivo onda kada usporedive tržišne transakcije nisu česte i alternativne pouzdane procjene fer vrijednosti (na primjer, na temelju projekcija diskontiranog novčanog toka) nisu dostupne. Ako subjekt utvrdi da fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji nije moguće pouzdano utvrditi, ali očekuje da će fer vrijednost biti moguće pouzdano utvrditi kada završi izgradnja, mjeri to ulaganje u nekretnine po trošku dok se fer vrijednost pouzdano ne utvrdi ili dok se ne završi izgradnja (što se prije dogodi). Kada subjekt utvrdi da fer vrijednost ulaganja u nekretnine (osim ulaganja u nekretnine u izgradnji) nije moguće kontinuirano pouzdano odrediti, subjekt je dužan mjeriti ovo ulaganje u nekretnine po modelu troška iz MRS-a 16. Pretpostavlja se da je ostatak vrijednost ulaganja u nekretnine nula. Subjekt je dužan primjenjivati MRS 16 do prodaje ulaganja u nekretnine.

53.A

Subjekt je dužan ulaganje u nekretnine u izgradnji koje je prethodno mjereno po trošku mjeriti po fer vrijednosti od trenutka kada se fer vrijednost može pouzdano utvrditi. Kada se izgradnja dovrši, pretpostavlja se da je fer vrijednost moguće pouzdano utvrditi. Ako to nije moguće, u skladu s točkom 53., ova nekretnina se treba obračunavati po trošku u skladu s MRS-om 16.

53.B

Pretpostavka da se fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji može pouzdano izmjeriti, može se opovrgnuti samo prilikom početnog priznavanja. Subjekt koji je stavku ulaganja u nekretnine u izgradnji mjerio po fer vrijednosti ne može po završetku izgradnje ulaganja u nekretnine zaključiti da fer vrijednost nije moguće pouzdano utvrditi.

54.

U iznimnim slučajevima, kada je subjekt, zbog razloga opisanih u točki 53., prisiljen mjeriti ulaganje u nekretninu primjenom modela troška, u skladu s MRS-om 16, subjekt mjeri sva svoja druga ulaganja u nekretnine po fer vrijednosti, uključujući ulaganja u nekretnine u izgradnji. U tim slučajevima, iako subjekt može primjenjivati model troška na jedno ulaganje u nekretnine, subjekt treba nastaviti obračunavati sve preostale nekretnine primjenom modela fer vrijednosti.

57.

Prijenosi na ili s ulaganja u nekretnine trebaju se izvršiti samo i isključivo onda kada postoji promjena namjene koju potvrđuje sljedeće:

85.B

Točke 8., 9., 48., 53., 54. i 57. izmijenjene su, točka 22. brisana je i točke 53.A i 53.B dodane su Poboljšanjima MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan primijeniti ove izmjene prospektivno na razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Subjektu je dopušteno primijeniti izmjene na ulaganja u nekretninu u izgradnji od bilo kojeg datuma prije 1. siječnja 2009. ako je fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji utvrđena na taj datum. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt primjeni izmjene za ranija razdoblja, dužan je objaviti tu činjenicu i istodobno primijeniti izmjene točke 5. i 81.E iz MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema.

5.

Subjekt koji primjenjuje model troška za ulaganja u nekretnine u skladu s MRS-om 40 Ulaganje u nekretnine, treba koristiti model troška naveden u ovom Standardu.

81.E

Točka 5. izmijenjena je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan ovu izmjenu primijeniti prospektivno na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Ranija primjena dopuštena je ako se istodobno primjene izmjene točaka 8., 9., 22., 48., 53., 53.A, 53.B, 54., 57. i 85.B MRS-a 40. Ako subjekt primijeni tu izmjenu na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

5.

Sljedeći izrazi koji se koriste u ovom Standardu imaju navedeno značenje:

Poljoprivredna aktivnost je upravljanje subjekta biološkim pretvaranjem i žetvom biološke imovine za prodaju ili pretvaranje u poljoprivredni proizvod ili u dodatnu biološku imovinu.

…

6.

Poljoprivredna aktivnost pokriva raznolike aktivnosti: npr. uzgoj stoke, šumarstvo, godišnja ili višegodišnja žetva, kultiviranje voćnjaka ili plantaža, cvjećarstvo i akvakultura (uključujući ribogojstvo). Postoje određene sličnosti unutar ovih raznolikosti:

17.

Ako postoji aktivno tržište za biološku imovinu ili poljoprivredni proizvod na njezinoj, odnosno njegovoj sadašnjoj lokaciji i u sadašnjem stanju, cijena kotirana na tom tržištu je primjerena kao osnova za određivanje fer vrijednosti te imovine. Ako subjekt ima pristup različitim aktivnim tržištima, koristi se onim koje je mjerodavno. Na primjer, ako subjekt ima pristup dvama aktivnim tržištima, koristit će se cijenom koja postoji na tržištu kojim se očekuje koristiti.

20.

U nekim okolnostima, tržišno određene cijene ili vrijednosti mogu biti nedostupne za biološku imovinu u njenom sadašnjem stanju. U ovakvim okolnostima subjekt u određivanju fer vrijednosti koristi sadašnju vrijednost očekivanih neto novčanih tokova imovine diskontiranih uz tekuću tržišnu stopu.

21.

Svrha izračunavanja sadašnje vrijednosti očekivanih neto novčanih tokova jest određivanje fer vrijednosti biološke imovine na njezinoj sadašnjoj lokaciji i u njezinom sadašnjem stanju. Subjekt to uzima u obzir prilikom određivanja odgovarajuće diskontne stope koja će se koristiti i u procjenjivanju očekivanih neto novčanih tokova. Prilikom utvrđivanja sadašnje vrijednosti očekivanih neto novčanih tokova, subjekt uključuje neto novčane tokove koje bi sudionici na relevantnom tržištu očekivali da će imovina generirati na njezinom najvažnijem tržištu.

60.

Točke 5., 6., 17., 20. i 21. izmijenjene su, a točka 14. brisan je kao posljedica Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008. Subjekt je dužan primijeniti ove izmjene prospektivno za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt te izmjene primijeni na neko ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti.

7.

Kada se određeni MSFI posebno primjenjuje na određenu transakciju, drugi događaj ili okolnost, računovodstvena politika ili politike primijenjene na tu stavku određuju se primjenom tog MSFI-ja.

9.

Uz MSFI-je navode se upute koje subjektima pomažu u primjeni zahtjeva MSFI-ja. U svakoj uputi je navedeno je li ona sastavni dio MSFI-ja. Uputa koja je sastavni dio MSFI-ja obvezna je. Uputa koja nije sastavni dio MSFI-ja ne sadrži zahtjeve koji se odnose na financijske izvještaje.

11.

Pri prosuđivanju opisanom u točki 10., rukovodstvo sagledava i razmatra primjenjivost sljedećih izvora po padajućem redoslijedu:

13.

Ako se dividende izglasaju (tj. ako su na odgovarajući način odobrene i više ne ovise o diskrecijskoj odluci subjekta) nakon izvještajnog razdoblja ali prije nego što je odobreno objavljivanje financijskih izvještaja, dividende se ne priznaju kao obveza na kraju izvještajnog razdoblja jer u tom trenutku ne postoji obveza. Takve dividende objavljuju se u bilješkama u skladu s MRS-om 1 Prezentiranje financijskih izvještaja.

*

U okviru Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008., Odbor je izmijenio terminologiju koja se upotrebljava u ovom Standardu radi usklađivanja s ostalim MSFI-jima kako slijedi:

2.

Ovaj Standard ne bavi se:

12.

Državne potpore trebaju se priznati u dobit ili gubitak na sustavnoj osnovi tijekom razdoblja u kojem subjekt priznaje kao rashode odnosne troškove za čije su pokriće potpore namijenjene.

13.

Moguća su dva šira pristupa računovodstvu državnih potpora: kapitalni pristup, prema kojem se potpora priznaje izvan dobiti ili gubitka, i dobitni pristup prema kojemu se potpora priznaje u dobiti ili gubitku tijekom jednog ili više razdoblja.

14.

Zagovornici kapitalnog pristupa navode sljedeće argumente:

15.

Argumenti u prilog dobitnog pristupa jesu sljedeći:

16.

U dobitnom pristupu osnovno je da bi državne potpore trebalo priznati u dobit ili gubitak na sustavnoj osnovi kroz razdoblja u kojima troškove za čije pokriće su potpore namijenjene subjekt priznaje kao rashod. Priznavanje državnih potpora u dobit ili gubitak na osnovi primitaka nije u skladu s računovodstvenom pretpostavkom nastanka događaja (vidjeti MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja) i bilo bi prihvatljivo samo ako ne postoji osnova za raspoređivanje potpore na razdoblja, osim na ono u kojem je primljena.

17.

U većini slučajeva je lako ustanoviti razdoblja u kojima subjekt priznaje troškove ili rashode povezane s državnom potporom. Stoga se potpore, kad je riječ o priznavanju specifičnih rashoda, priznaju u dobit ili gubitak u istom razdoblju kao i odnosni rashodi. Slično tomu, potpore povezane s materijalnom imovinom koja se amortizira obično se priznaju u dobit ili gubitak u razdobljima i u omjerima u kojima se priznaje trošak amortizacije te imovine.

18.

Potpore povezane s imovinom koja se ne amortizira također mogu zahtijevati ispunjenje određenih obveza i stoga ih treba priznati u dobit ili gubitak kroz razdoblja u kojima se snose troškovi ispunjenja tih obveza. Primjerice, potpora u obliku davanja zemljišta može se uvjetovati postavljanjem zgrade na tom mjestu te može biti prikladno priznati ju u dobit ili gubitak kroz vijek upotrebe zgrade.

20.

Potraživanja po osnovi državne potpore za nadoknadu rashoda ili gubitaka koji su već nastali, ili za potrebe pružanja trenutne financijske potpore subjektu bez budućih povezanih troškova, priznaju se u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je potraživanje nastalo.

21.

U određenim okolnostima, državna potpora može biti dodijeljena radi trenutne financijske potpore subjektu, a ne kao poticaj za stvaranje određenih izdataka. Takve potpore mogu biti ograničene na pojedini subjekt i ne moraju biti dostupne cijeloj kategoriji korisnika. Takve pak okolnosti mogu opravdati uvrštavanje potpore u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je subjekt ispunio uvjete da ju primi, uz objavljivanje podataka kako bi se osiguralo da je njezin učinak posve razumljiv.

22.

Subjekt može imati potraživanja po osnovi državne potpore za nadoknadu rashoda ili gubitaka nastalih u prethodnom razdoblju. Takva se potpora priznaje u dobit ili gubitak razdoblja u kojemu potraživanje nastaje, uz objavljivanje podataka kako bi se osiguralo da je njezin učinak posve razumljiv.

26.

Jednom metodom se potpora iskazuje kao odgođeni prihod koji se priznaje u dobit ili gubitak sustavno tijekom vijeka uporabe imovine.

27.

Drugom metodom se potpora oduzima pri izračunavanju knjigovodstvene vrijednosti imovine. Potpora se priznaje u dobit ili gubitak tijekom vijeka uporabe imovine koja se amortizira kao smanjenje troška amortizacije.

32.

Državnu potporu koja dospijeva za otplatu treba iskazati kao promjenu računovodstvene procjene (vidjeti MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške). Otplatu potpore povezane s dobiti treba prvo odbiti od svakog neamortiziranog odgođenog potraživanja, priznatog u vezi s potporom. U mjeri u kojoj otplata premašuje bilo koje takvo odgođeno potraživanje, ili ako ne postoji odgođeno potraživanje, otplata se odmah priznaje u dobit ili gubitak. Otplatu potpore povezane s nekom imovinom treba iskazati kao povećanje knjigovodstvene vrijednosti imovine ili smanjenjem salda odgođenog prihoda za iznos koji treba otplatiti. Kumulativna dodatna amortizacija, koja bi bila priznata kroz dobit ili gubitak do toga datuma da nema potpore, se priznaje odmah u dobit ili gubitak.

34.

Bezuvjetne državne potpore vezane uz biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenu za troškove do točke prodaje trebaju biti priznate u dobit ili gubitak onda, i samo onda kad nastane potraživanje po osnovi potpora.

35.

Ako su državne potpore vezane uz biološku imovinu mjerene po fer vrijednosti umanjenu za troškove do točke prodaje, uvjetovane, uključujući i mogućnost da državne potpore zahtijevaju od subjekta da ne ulazi u određenu poljoprivrednu aktivnost, subjekt treba priznati državnu potporu kao prihod onda i samo onda kada se ispune uvjeti vezani uz potpore.

36.

Rokovi i uvjeti državnih potpora variraju. Na primjer, državna potpora može zahtijevati od subjekta da obrađuje određenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelu potporu ako obrađuje manje od pet godina. U ovom slučaju državna potpora se ne priznaje kao prihod dok ne prođe 5 godina. Međutim, ako potpora dozvoljava zadržavanje dijela potpore sukladno proteklom vremenu, subjekt priznaje državnu potporu kao prihod na temelju vremenske proporcije.

*

U okviru Poboljšanja MSFI-ja objavljenih u svibnju 2008., Odbor je promijenio pojmove koji se upotrebljavaju u MRS-u 29 radi usklađivanja s ostalim MSFI-jima kako slijedi: (a) „tržišna vrijednost” mijenja se u „fer vrijednost” i (b) „rezultati poslovanja” i „neto dobit” mijenjaju se u „dobit ili gubitak”.

8.

Financijski izvještaji subjekta čija je funkcionalna valuta, valuta hiperinflacijskog gospodarstva, bilo da se temelje na pristupu povijesnog troška ili na pristupu tekućeg troška, iskazuju se primjenom tekuće mjerne jedinice na kraju izvještajnog razdoblja. Odgovarajući usporedni podaci za prethodno razdoblje koje zahtijeva MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja (revidiran 2007.) i sve informacije koje se tiču ranijih razdoblja također se iskazuju primjenom tekuće mjerne jedinice na kraju izvještajnog razdoblja. U svrhu prezentiranja usporednih podataka u drugoj izvještajnoj valuti primjenjuju se točke 42.(b) i 43. MRS-a 21 Učinci promjena tečajeva stranih valuta.

14.

Sva druga imovina i obveze su nemonetarne stavke. Neke nemonetarne stavke knjiže se po tekućim iznosima na kraju izvještajnog razdoblja, kao što su neto utrživa vrijednost i fer vrijednost, tako da se one ne prepravljaju. Sva druga nemonetarna imovina i obveze se prepravljaju.

20.

Subjekt u koje je izvršeno ulaganje koji se obračunava metodom udjela može izvještavati u valuti gospodarstva u kojem prevladava hiperinflacija. Izvještaj o financijskom položaju i izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti takvog subjekta se prepravljaju u skladu s ovim Standardom kako bi se izračunao udjel ulagača u neto imovini i dobiti ili gubitku toga subjekta. Ako su prepravljeni financijski izvještaji subjekta u koje je izvršeno ulagane iskazani u stranoj valuti, oni se preračunavaju po zaključnim tečajevima.

28.

Dobitak ili gubitak od neto monetarne pozicije se uključuje se u dobit ili gubitak. Usklađenje imovine i obveza vezanih sporazumom s promjenama cijena provedeno u skladu s točkom 13. prebija se s dobitkom ili gubitkom po neto monetarnoj poziciji. Druge stavke prihoda i rashoda, kao što su prihod i rashod od kamata i tečajne razlike koje se odnose na uloženu ili posuđenu novčanu imovinu, također su povezane s neto monetarnom pozicijom. Iako se takve stavke objavljuju odvojeno, one mogu biti korisne ako se prezentiraju zajedno s dobitkom ili gubitkom od neto monetarne pozicije u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

34.

Usporedni podaci za prethodno izvještajno razdoblje, bilo da su bili utemeljeni na pristupu povijesnog troška ili na pristupu tekućeg troška, prepravljaju se primjenom općeg indeksa cijena tako da su usporedivi financijski izvještaji prezentirani primjenom tekuće mjerne jedinice na kraju izvještajnog razdoblja. Informacija koja je objavljena u odnosu na ranije razdoblje također se izražava primjenom tekuće mjerne jedinice na kraju izvještajnog razdoblja. Za potrebe prikazivanja usporednih podataka u različitoj izvještajnoj valuti primjenjuju se točke 42.(b) i 43. MRS-a 21.

11.

Subjekt koji je obveznik primjene MRS-a 33 Zarade po dionici  (*) dužan je, u izvještaju u kojem se prezentiraju elementi dobiti ili gubitka za razdoblje u tijeku godine, prikazati osnovne i razrijeđene zarade po dionici za to razdoblje.

31.

MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške navodi da se dobrovoljna promjena računovodstvene politike treba izvršiti samo ako se promjenom dobivaju financijski izvještaji koji pružaju pouzdane i relevantnije informacije o učincima transakcija, ostalih događaja ili uvjeta na financijski položaj subjekta, financijske rezultate ili tokove novca. Malo je vjerojatno da će zamjena modela fer vrijednosti modelom troška nabave rezultirati relevantnijom prezentacijom.

50.

Prilikom određivanja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine pomoću modela fer vrijednosti, subjekt ne obračunava dvostruko imovinu ili obveze koje su priznate kao zasebna imovina ili obveze. Primjerice:

—

Standard (točke 12., 13., 26.-28., 30-32., 34., 35., 38., 40., 48., 50. i 51.)

4.

Sljedeća tablica prikazuje primjere biološke imovine, poljoprivrednih proizvoda i proizvoda koji su rezultat prerade nakon žetve:

5.

Sljedeći izrazi koji se koriste u ovom Standardu imaju navedeno značenje:

…

Troškovi prodaje su inkrementalni troškovi izravno povezani s prodajom imovine, isključujući troškove financiranja i poreze na dobit.

14.

[briše se]

5.

Odredbe ovog MSFI-ja (**) koje se odnose na mjerenje, ne odnose se na sljedeću imovinu, koja je pokrivena navedenim Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, bilo kao pojedinačna imovina ili kao dio grupe za otuđenje:

20.

U skladu s MRS-om 41 Poljoprivreda, zalihe poljoprivrednih proizvoda, koje je subjekt ubrao kao plod svoje biološke imovine, početno se mjere po njihovoj fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje u trenutku žetve. To je trošak zaliha na datum primjene ovog Standarda.

2.

Ovaj se Standard primjenjuje u računovodstvu za umanjenje sve imovine, osim:

5.

Ovaj se Standard ne primjenjuje na financijsku imovinu uključenu u djelokrug MRS-a 39, ulaganje u nekretnine mjereno po fer vrijednosti u skladu s MRS-om 40, ili biološku imovinu povezanu s poljoprivrednom aktivnošću koja se mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje u skladu s MRS-om 41. Međutim, ovaj Standard se primjenjuje na imovinu koja se iskazuje u revaloriziranom iznosu (odnosno fer vrijednosti) u skladu s ostalim MSFI-jevima, kao što je revalorizacijski model iz MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema. Utvrđivanje može li revalorizirana imovina biti umanjena ovisi o osnovi za određivanje fer vrijednosti: