07/Sv. 009

HR

Službeni list Europske unije

3

L 163/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.05.2009.

(1)

Direktiva Vijeća 98/18/EZ od 17. ožujka 1998. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (3) je bitno izmijenjena nekoliko puta (4). Kako su potrebne daljnje izmjene, navedenu bi Direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

U okviru zajedničke prometne politike treba donijeti daljnje mjere kako bi se povećala sigurnost pomorskog prometa.

(3)

Zajednica je ozbiljno zabrinuta zbog pomorskih nesreća u kojima su sudjelovali putnički brodovi i koje su za posljedicu imale veliki broj ljudskih žrtava. Osobe koje u Zajednici koriste putničke brodove i brza putnička plovila imaju pravo očekivati i osloniti se na primjerenu razinu sigurnosti na brodu.

(4)

Radna oprema i osobna zaštitna oprema radnika nisu obuhvaćene ovom Direktivom, jer se odredbe Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (5) te odgovarajuće odredbe pripadajućih joj posebnih direktiva, primjenjuju na upotrebu takve opreme na putničkim brodovima u nacionalnoj plovidbi.

(5)

Pružanje usluga pomorskog putničkog prijevoza među državama članicama već je liberalizirano Uredbom Vijeća (EEZ) br. 4055/86 od 22. prosinca 1986. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu među državama članicama te među državama članicama i trećim zemljama (6). Primjena načela slobode pružanja usluga pomorskog prijevoza među državama članicama (pomorska kabotaža) predviđena je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3577/92 (7).

(6)

Radi postizanja visoke razine sigurnosti i uklanjanja prepreka trgovini, potrebno je uspostaviti usklađene sigurnosne norme primjerene razine za putničke brodove i plovila koja obavljaju nacionalnu plovidbu. Norme za brodove u međunarodnoj plovidbi razvija Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Treba omogućiti postupke kojima se zahtijeva djelovanje na razini IMO-a kako bi se norme za međunarodnu plovidbu uskladile s normama ove Direktive.

(7)

Posebno u pogledu veličine unutarnjeg tržišta putničkog pomorskog prijevoza, djelovanje na razini Zajednice jedini je mogući način za uspostavljanje zajedničke razine sigurnosti za brodove u cijeloj Zajednici.

(8)

U pogledu načela proporcionalnosti, Direktiva je primjereni pravni instrument jer pruža okvir za jednoznačnu i obveznu primjenu sigurnosnih normi u državama članicama, ostavljajući u isto vrijeme svakoj državi članici pravo odluke o provedbenim mjerama koje najbolje odgovaraju njezinom unutarnjem sustavu.

(9)

U interesu poboljšanja sigurnosti i kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje, zajednički sigurnosni zahtjevi trebaju se primjenjivati na putničke brodove i brza putnička plovila u nacionalnoj plovidbi u Zajednici, bez obzira na zastavu pod kojom plove. Ipak je potrebno izuzeti neke kategorije brodova za koje su pravila ove Direktive tehnički neprimjerena ili gospodarski neisplativa.

(10)

Putničke brodove treba podijeliti u različite klase, ovisno o opsegu i uvjetima morskih područja u kojima plove. Brza putnička plovila treba razvrstati u skladu s odredbama Kodeksa o brzim putničkim plovilima koji je donio IMO.

(11)

Glavni referentni okvir za sigurnosne norme treba biti Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (Konvencija SOLAS, 1974.), s izmjenama, koja obuhvaća međunarodne norme za putničke brodove i brza putnička plovila u međunarodnoj plovidbi, te odgovarajuće rezolucije IMO-a i druge mjere kojima se nadopunjava i tumači ta Konvencija.

(12)

Različite klase novih i postojećih putničkih brodova zahtijevaju različit pristup za utvrđivanje zahtjeva sigurnosti koji jamče jednakovrijednu razinu sigurnosti, u pogledu posebnih potreba i ograničenja tih različitih klasa. Treba razlikovati zahtjeve sigurnosti za nove i postojeće brodove, jer bi uvođenje pravila za nove brodove na postojećim brodovima podrazumijevalo znatne strukturne promjene što bi ih učinilo gospodarski neisplativima.

(13)

Financijske i tehničke posljedice koje proizlaze iz usklađivanja postojećih brodova s normama predviđenim ovom Direktivom opravdavaju određivanje prijelaznih razdoblja.

(14)

S obzirom na značajne razlike u projektiranju, gradnji i upotrebi brzih putničkih plovila u odnosu na klasične putničke brodove, za ta plovila treba zahtijevati poštivanje posebnih pravila.

(15)

Ugrađena brodska oprema koja je u skladu s odredbama Direktive Vijeća 96/98/EZ od 20. prosinca 1996. o pomorskoj opremi (8), prilikom postavljanja na putnički brod ne bi smjela podlijegati dodatnim ispitivanjima jer takva oprema već podliježe normama i postupcima navedene Direktive.

(16)

Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove (9) uvela je strože zahtjeve stabiliteta za ro-ro putničke brodove koji obavljaju međunarodna putovanja prema lukama Zajednice i iz tih luka, a te bi se strože mjere trebale primjenjivati i na određene kategorije takvih brodova koji obavljaju nacionalna putovanja u uvjetima istog stanja mora. Neprimjenjivanje tih zahtjeva stabiliteta trebao bi biti razlog za postupno povlačenje ro-ro putničkih brodova iz plovidbe nakon određenog broja godina plovidbe. U pogledu strukturnih promjena kojima bi se postojeći ro-ro putnički brodovi morali podvrgnuti kako bi zadovoljili posebne zahtjeve stabiliteta, te bi zahtjeve trebalo uvesti u razdoblju od nekoliko godina kako bi se toj grani djelatnosti omogućilo dovoljno vremena za usklađivanje: u tom smislu treba donijeti propise o rokovima uvođenja za postojeće brodove. Ti rokovi uvođenja ne bi smjeli utjecati na primjenu posebnih zahtjeva u pogledu stabiliteta u morskim područjima obuhvaćenim prilozima Stockholmskom sporazumu od 28. veljače 1996.

(17)

Važno je primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao siguran pristup na putničke brodove i brza putnička plovila u nacionalnoj plovidbi u državama članicama.

(18)

Pod nadzorom u skladu s postupkom Odbora, države članice mogu donijeti dodatne sigurnosne zahtjeve ako je to opravdano lokalnim uvjetima, dopustiti upotrebu jednakovrijednih normi ili usvojiti izuzeća od odredaba ove Direktive pod određenim uvjetima obavljanja plovidbe ili donijeti zaštitne mjere u iznimno opasnim okolnostima.

(19)

Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (10), centralizirane su zadaće odbora osnovanih prema odgovarajućim zakonskim propisima Zajednice o pomorskoj sigurnosti, sprečavanju onečišćenja s brodova i zaštiti uvjeta rada i života na brodu.

(20)

Trebalo bi donijeti mjere potrebne za provedbu ove Direktive u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11).

(21)

Posebno bi Komisija trebala biti ovlaštena za prilagodbu određenih odredaba ove Direktive, uključujući i njene priloge, kako bi se uzeo u obzir razvoj na međunarodnoj razini, a posebno izmjene međunarodnih konvencija. Pošto su to mjere općeg djelokruga i namijenjene su za izmjene nebitnih elemenata ove Direktive, moraju se usvojiti u skladu s pravnim postupkom uz kontrolu iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(22)

Kako bi se pratila učinkovita provedba i stupanje na snagu ove Direktive, na novim i postojećim putničkim brodovima i plovilima moraju se obavljati pregledi. Usklađenost s ovom Direktivom mora potvrditi administracija države zastave ili se ta usklađenost mora potvrditi u njihovo ime.

(23)

Kako bi se osigurala puna primjena ove Direktive, države članice moraju odrediti sustav kazni za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, te moraju pratiti poštivanje odredaba ove Direktive na temelju odredaba sastavljenih prema onima iz Direktive Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o nadzoru države luke (12).

(24)

Novi elementi u ovoj Direktivi odnose se samo na postupke odbora. Zato ih države članice ne moraju inkorporirati u nacionalne propise.

(25)

Ova Direktiva ne smije dovoditi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima inkorporiranja u nacionalne propise i primjene Direktiva utvrđenih u Prilogu IV. dijelu B,

(a)

„Međunarodne konvencije” znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (Konvencija SOLAS, 1974.), s izmjenama, te Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966., zajedno s protokolima te izmjenama;

(b)

„Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju” znači „Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćene instrumentima IMO-a”, koji je dio rezolucije Skupštine IMO-a A.749(18) od 4. studenoga 1993., s izmjenama;

(c)

„Kodeks o brzim plovilima” znači „Međunarodni kodeks o sigurnosti brzih plovila” koji je dio rezolucije Odbora za sigurnost plovidbe IMO-a MSC.36(63) od 20. svibnja 1994., u ažuriranoj verziji;

(d)

„GMDSS” znači Svjetski pomorski sustav za pogibelj i sigurnost, kao što je propisano u poglavlju IV. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(e)

„putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika;

(f)

„ro-ro putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika, a koji ima ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije, kako je određeno u Prilogu I. pravilu II-2/A/2;

(g)

„brzo putničko plovilo” znači brzo plovilo, kako je određeno pravilom X/1 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koje prevozi više od 12 putnika, osim putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima klase B, C ili D, ako:

(h)

„novi brod” znači brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma; „slična faza gradnje” znači faza:

(i)

„postojeći brod” znači brod koji nije novi;

(j)

„starost” znači starost broda, koja se izražava brojem godina od datuma njegove isporuke;

(k)

„putnik” znači svaka osoba osim:

(l)

„duljina broda”, osim ako nije izričito drukčije određeno, znači 96 % ukupne duljine vodne linije na 85 % najmanje teoretske visine mjereno od gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg brida pramčane statve do osi osovine kormila na toj vodnoj liniji ako je ta duljina veća. Kod brodova projektiranih s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektnom vodnom linijom;

(m)

„visina pramca” znači visina pramca definirana pravilom 39. Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966., kao vertikalna udaljenost na pramčanoj okomici između vodne linije koja odgovara dodijeljenoj liniji ljetnog nadvođa i projektnom trimu i vrha izložene palube na boku;

(n)

„brod s punom palubom” znači brod koji ima neprekinutu palubu, izloženu utjecaju vremenskih uvjeta i mora, koja ima trajna sredstva za zatvaranje svih otvora u njezinom dijelu izloženom utjecaju vremenskih uvjeta i ispod koje su svi otvori na bokovima broda opremljeni trajnim sredstvima za zatvaranje otpornim barem na vremenske prilike;

neprekinuta paluba može biti vodonepropusna paluba ili jednakovrijedna konstrukcija koja se sastoji od palube koja nije vodonepropusna, potpuno prekrivene strukturom otpornom na vremenske prilike odgovarajuće čvrstoće za održavanje otpornosti na vremenske uvjete i opremljene sredstvima za zatvaranje otpornim na vremenske uvjete;

(o)

„međunarodna plovidba” znači plovidba morem iz luke države članice do luke izvan te države članice, ili obrnuto;

(p)

„nacionalna plovidba” znači plovidba morskim područjima iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici;

(q)

„morsko područje” znači područje utvrđeno u skladu s odredbama članka 4. stavka 2.;

međutim, za primjenu odredaba o radiokomunikaciji, definicije morskih područja utvrđene su poglavljem IV pravilom 2. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(r)

„područje luke” znači područje koje nije morsko područje, kako ga definiraju države članice, koje se proteže do najdaljih stalnih lučkih objekata koji čine sastavni dio lučkog sustava ili do granica određenih prirodnim geografskim oblicima koji štite ušće ili slično zaklonjeno područje;

(s)

„mjesto zakloništa” znači svako prirodno ili umjetno zaklonjeno područje koje brod ili plovilo mogu koristiti kao sklonište u uvjetima koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost;

(t)

„administracija države zastave” znači nadležna tijela države pod čijom je zastavom brod ili plovilo ovlašteno ploviti;

(u)

„država domaćin” znači država članica prema čijoj luci (lukama) ili iz čije luke (luka) brod ili plovilo, koje plovi pod nekom drugom zastavom osim zastave te države članice, obavlja nacionalnu plovidbu;

(v)

„priznata organizacija” znači organizacija priznata u skladu s člankom 4. Direktive Vijeća 94/57/EZ od 22. studenoga 1994. o zajedničkim pravilima i normama organizacije za pregled i nadzor brodova te odgovarajuće djelatnosti pomorskih uprava (13);

(w)

„milja” iznosi 1 852 metra;

(x)

„značajna visina vala” znači prosječna visina najviše trećine valnih visina promatranih u određenom razdoblju;

(y)

„osoba smanjene pokretljivosti” znači svaka osoba koja ima određene teškoće pri korištenju javnog prijevoza, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila, te osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom.

(a)

nove putničke brodove;

(b)

postojeće putničke brodove duljine 24 metra i više;

(c)

brza putnička plovila.

(a)

putničke brodove koji su:

(b)

brza putnička plovila koja su:

„Klasa A”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi osim putovanja obuhvaćenih klasama B, C i D.

„Klasa B”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi, pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 20 milja od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati osobe koje pretrpe brodolom, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena.

„Klasa C”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima gdje je vjerojatnost premašivanja značajne visine vala od 2,5 m manja od 10 % na godišnjoj razini za brodove koji plove cijelu godinu ili na razini pojedinog ograničenog razdoblja za brodove koji plove isključivo u tom razdoblju (npr. plovidba u ljetnom razdoblju), pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 15 milja od mjesta zakloništa ni više od 5 milja od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati brodolomci, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena.

„Klasa D”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima gdje je vjerojatnost premašivanja značajne visine vala od 1,5 m manja od 10 % na godišnjoj razini za brodove koji plove cijelu godinu ili na razini pojedinog ograničenog razdoblja za brodove koji plove isključivo u tom razdoblju (npr. plovidba u ljetnom razdoblju), pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 6 milja od mjesta zakloništa ni više od 3 milje od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati osobe koje pretrpe brodolom, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena.

(a)

uspostavlja i ako je potrebno ažurira popis morskih područja pod svojom nadležnošću, razgraničenjem zona za klase brodova koji plove cijelu godinu i prema potrebi za one koji plove u ograničenom periodičnom razdoblju, korištenjem kriterija za klase brodova iz stavka 1.;

(b)

objavljuje popis u javnoj bazi podataka dostupnoj na internetskoj stranici nadležnog tijela za pomorstvo;

(c)

obavješćuje Komisiju o mjestu objave tih podataka i o vremenu unošenja izmjena u popis.

(a)

gradnja i održavanje trupa, glavnih i pomoćnih strojeva, električnih i automatskih postrojenja, mora biti u skladu s normama za klasifikaciju prema pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koja primjenjuje administracija u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ;

(b)

primjenjuju se odredbe poglavlja IV., uključujući izmjene o GMDSS-u iz 1988., poglavlja V. i VI. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(c)

primjenjuju se odredbe za ugrađenu brodsku navigacijsku opremu iz poglavlja V. pravila 12. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama. Ugrađena brodska navigacijska oprema, kako se navodi u Prilogu A.1. Direktivi 96/98/EZ i u skladu s njezinim odredbama, smatra se usklađenom sa zahtjevima za tipsko odobrenje iz pravila V/12(r) Konvencije SOLAS, s izmjenama.

(a)

opći zahtjevi:

(b)

zahtjevi u vezi s teretnim linijama:

(a)

postojeći putnički brodovi klase A moraju zadovoljavati pravila za postojeće putničke brodove utvrđena Konvencijom SOLAS, 1974., s izmjenama, te posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive; za pravila čije tumačenje Konvencija SOLAS, 1974., s izmjenama, prepušta administraciji države zastave, administracija države zastave primjenjuje tumačenja navedena u Prilogu I. ovoj Direktivi;

(b)

postojeći putnički brodovi klase B moraju ispunjavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive;

(c)

postojeći putnički brodovi klase C i D moraju zadovoljavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive, a u pogledu pitanja koja nisu obuhvaćena tim zahtjevima, propise administracije države zastave; ti propisi moraju osigurati jednakovrijednu razinu sigurnosti kao što je ona iz Priloga I. poglavlja II-1 i II-2, uzimajući pri tom u obzir posebne lokalne uvjete plovidbe u vezi s morskim područjima u kojima brodovi tih klasa mogu ploviti;

prije uključivanja postojećih putničkih brodova klase C i D u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u državi domaćinu, administracija države zastave mora pribaviti suglasnost države domaćina o tim propisima;

(d)

ako država članica smatra da su propisi koje zahtijevaju administracija države domaćina prema točki (c) neopravdani, ona o tome odmah obavještava Komisiju; Komisija započinje postupke kako bi donijela odluku u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.;

(e)

značajni popravci, preinake i izmjene te pripadajuća oprema moraju biti u skladu sa zahtjevima za nove brodove, kao što je propisano u stavku 2. točki (a); preinake na postojećim brodovima isključivo radi postizanja veće sposobnosti prevladavanja oštećenja, ne smatraju se značajnim izmjenama;

(f)

odredbe točke (a), ako se u Konvenciji SOLAS, 1974., s izmjenama, ne navode raniji datumi, te odredbe točaka (b) i (c), ako se u Prilogu I. ovoj Direktivi ne navode raniji datumi, ne primjenjuju se za brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje:

(a)

brza putnička plovila izgrađena ili podvrgnuta značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama na dan 1. siječnja 1996. ili nakon tog datuma, moraju zadovoljavati zahtjeve pravila X/3. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, osim:

(b)

brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, nastavljaju s obavljanjem plovidbe za koju imaju odobrenje prema ovom Kodeksu;

brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ne ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, ne mogu obavljati nacionalnu plovidbu, osim ako su 4. lipnja 1998. već bila uključena u nacionalnu plovidbu u državi članici, te im se u tom slučaju može dopustiti da i dalje obavljaju nacionalnu plovidbu u toj državi članici; takvo plovilo mora zadovoljavati zahtjeve Kodeksa DSC;

(c)

gradnja i održavanje brzih putničkih plovila i njihove opreme mora biti u skladu s propisima za klasifikaciju brzih plovila priznate organizacije ili jednakovrijednim propisima koje primjenjuje administracija države zastave, u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ.

(a)

država članica o svojoj odluci odmah obavještava Komisiju i druge države članice, uz utemeljeno obrazloženje takve odluke;

(b)

Komisija ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš;

(c)

u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2., odlučuje se o tome je li opravdana odluka države članice da obustavi plovidbu tog broda ili plovila ili da uvede dodatne mjere zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti života ili imovine ili okoliša, te ako takva obustava ili dodatne mjere nisu opravdani, dotična država članica mora povući takvu obustavu ili navedene mjere.

(a)

definicije iz članka 2. točaka (a), (b), (c), (d) i (v);

(b)

odredbe koje se odnose na postupke i smjernice za preglede navedene u članku 12;

(c)

odredbe koje se odnose na Konvenciju SOLAS, 1974., s izmjenama, i Kodeks o brzim plovilima, s naknadnim izmjenama, navedene u članku 4. stavku 3., članku 6. stavku 4., članku 12. stavku 3. i članku 13. stavku 3.;

(d)

posebne upute na „Međunarodne konvencije” i rezolucije IMO-a u članku 2. točkama (g), (m) i (q), članku 3. stavku 2. točki (a), članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 6. stavku 2. točki (b) te članku 13. stavku 3.

(a)

za potrebe ove Direktive primijenile izmjene međunarodnih konvencija;

(b)

poboljšale njihove tehničke specifikacije, u svjetlu stečenog iskustva.

(a)

pregled prije početka korištenja broda;

(b)

redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i

(c)

dodatni pregledi, prema potrebi.

(a)

osnovni pregled, prije početka korištenja broda u nacionalnoj plovidbi u državi domaćinu, za postojeće brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu u državi članici pod čijom su zastavom ovlašteni ploviti;

(b)

redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i

(c)

dodatni pregledi, prema potrebi.

(a)

da se u okviru IMO-a ubrza rad na revidiranju odredbi poglavlja II-1., II-2. i III. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koja sadrže pitanja prepuštena odluci administracije države zastave, kako bi se utvrdila usklađena tumačenja tih odredbi i prema tome donijele njihove izmjene; i

(b)

da se donesu mjere za obveznu primjenu načela na kojima se temelje odredbe okružnice MSC 606 o suglasnosti države luke s izuzećima od SOLAS-a.

1.

2.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

8-1.

8-2.

8-3.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

17-1.

17-2.

17-3.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

1.

2.

3.

4.

5.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

6-1.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

1.

2.

3.

4.

5.

5-1.

5-2.

5-3.

6.

7.

8.

8.a

9.

10.

11.

12.

13.

—

svaka izmjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda,

primjer: produljenje dodavanjem novog središnjeg dijela trupa,

—

svaka izmjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika,

primjer: paluba vozila preinačena u nastambe za smještaj putnika,

—

svaka izmjena kojom se bitno produžava radni vijek broda,

primjer: obnavljanje nastambi za smještaj putnika na jednoj cijeloj palubi.

.1.

.2.

Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije.

.3.

Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

.4.

Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

.5.

Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i težine praznog broda.

.6.

Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

.7.

Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade.

.8.

Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

.9.

Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije.

.10.

Strojarnica seže od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda.

.11.

Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

.12.

Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju.

.13.

Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod.

.14.

Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

.1.

.2.

Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je:

.3.

Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

.4.

Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju.

.5.

Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada glavnog izvora električne energije.

.6.

Glavni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

.7.

Stanje broda bez pogona je stanje u kojem pogonski sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije.

.8.

Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi glavni izvor električne energije.

.9.

Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz glavnog izvora električne energije, a namijenjena je za razdiobu električne energije brodskim službama.

.10.

Sklopna ploča u slučaju nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava glavnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razdiobu električne energije službama za rad u slučaju nužde.

.11.

Izvor električne energije u nuždi je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara glavnog izvora električne energije.

.12.

Maksimalna brzina u vožnji prema naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu.

.13.

Maksimalna brzina u vožnji krmom je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji krmom pri najvećem gazu.

.14.(a)

Strojarnice su sve strojarnice A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze pogonski strojevi, kotlovi, uređaji tekućega goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za postizanje stabiliteta, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

.14.(b)

Strojarnice A kategorije su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:

.15.

Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe istoj svrsi.

.16.

Upravljačke stanice su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uređaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom.

(a)

Površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

(b)

Poluga statičkog stabiliteta GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili većem.

(c)

Poželjno je da maksimum poluge statičkog stabiliteta GZ bude pri kutu nagiba većem od 30 °, ali ne manjem od 25 °.

(d)

Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

.1.

Naplavljiva duljina za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona.

.2.

Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, naplavljiva duljina za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

.3.

Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, administracija države zastave može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube.

.1.

Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom:

.2.

Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom 4., pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak, nije veća od naplavljive duljine ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

.3.

Jedna od glavnih poprečnih pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom .6.

.4.

Ako je jedna od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada.

.5.

Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen, te ako administracija države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani.

Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje ne sprečava usklađenost s pravilom 8.

.6.

Jedna od glavnih poprečnih pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

.7.

Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

.8.

Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda.

.9.

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od naplavljive duljine.

.1.1.

U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar naplavljive duljine.

.1.2.

Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1., stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

.1.3.

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

.2.1.

Zahtjevi podstavka .1. određuju se proračunima u skladu sa stavcima .3., .4. i .6. koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe.

.2.2.

Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti čime se stvarno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima.

.2.3.

Stabilitet koji se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnanja, ako se predviđa, određuje se na sljedeći način:

.2.3.3.

Poluga stabiliteta nakon oštećenja dobit će se unutar opsega pozitivnog stabiliteta, uzimajući u obzir najveći od sljedećih momenata poprečnog nagiba: .1. okupljanje svih putnika na jednom boku; .2. spuštanje svih potpuno opterećenih brodica za spašavanje pomoću sohe, na jednom boku; .3. pritisak vjetra; a izračunava se prema formuli: Međutim, ni u kom slučaju poluga stabiliteta ne smije biti manja od 0,10 metara.

.2.4.

Kad nastupi značajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge uspravljanja od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge uspravljanja prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje, te se opseg i površina navedeni u .2.3.1. i .2.3.2. mjere do tog kuta.

.2.5.

Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge uspravljanja manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljen prostor tako naplavljen od početka.

.2.6.

U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga uspravljanja mora biti najmanje 0,05 metra, a opseg pozitivnih poluga uspravljanja mora biti najmanje 7. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

.3.

U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju, primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:

Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajnije količine nastambi ili strojeva, te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha.

.4.

Pretpostavljeni opseg oštećenja jest:

.5.

Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja ne smije biti veći od 15 °. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za upotrebu uređaja za poprečno naplavljivanje.

.6.

Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:

.7.

Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima službe, kako bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba, te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta mogao u oštećenom stanju poprimiti preveliki nagib.

.8.

Podaci navedeni u stavku .7. kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet u neoštećenom stanju moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM) za opseg gazova ili istisnina, dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir radna ograničenja.

.9.

Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u prometu teško očitavaju, brod mora imati pouzdani sustav za utvrđivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi.

.10.

Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim propisima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo.

.11.

Administracija države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda.

.12.

Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako administracija države zastave smatra da su dimenzije, uređaji i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštećenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u određenim okolnostima.

.1.

Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom 8. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u ovoj tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu postupku proračuna za procjenu karakteristika održivosti postojećih ro-ro putničkih brodova upotrebom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265 (VIII), koju je usvojio Odbor za pomorsku sigurnost na svojoj 59. sjednici u lipnju 1991. (MSC/Circ. 574):

.1.

novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama pravila II-1/B/8. stavka .2.3., pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

.2.

postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka .1. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku .2.1., .2.2. ili .2.3., ovisno o tome koji je posljednji:

.1.

Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta pregrada mora biti postavljena na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećana za 5 % duljine broda.

.2.

Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku .1. mjere se od točke:

ovisno o tome koja je od tih veličina najmanja.

.3.

Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak se izvodi tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata.

.4.

Produžetak iz stavka .3. ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako svi dijelovi nisu smješteni ispred prednjih granica navedenih u stavku .1. ili stavku .2.

Međutim, na postojećim brodovima klase B:

.5.

Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

.6.

Na postojećim brodovima klase B, zahtjevi iz stavaka .3. i .4. primjenjuju se od datuma prvog redovitog pregleda nakon 1. srpnja 1998.

.7.

Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju strojarnicu od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja.

.8.

Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi, te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena.

.1.

Na novim brodovima klase B, C i D, postojećim brodovima klase B i novim brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, duljine 24 metra ili više, dvodno se mora protezati od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.2.

Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda i uzvoje dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na osnovicu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

.3.

Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku .2. Međutim, dopušteno je da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Administracija države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom.

.4.

Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju administracije države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena.

.5.

Bez obzira na ovo pravilo 10., stavak .1. administracija države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatraju da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.1.

Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja, mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to brodovlasnik želi, odrediti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti administracija države zastave za izmjenično korištenje.

.2.

Određene i označene pregradne teretne linije upisuju se u Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda, a označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označuju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. (2).

.3.

Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

.4.

Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno, moraju se jasno navesti na Svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

.5.

Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

.6.

Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena.

.7.

Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena.

.1.

Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajući koeficijent izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije.

.2.1.

Ustupi i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima.

.2.2.

Ako rebra ili spojne prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna po samoj konstrukciji, bez upotrebe drva ili cementa.

.3.

Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obvezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obvezno je ispitivanje štrcanjem ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje štrcanjem nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

.4.

Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima ovog pravila 12. stavka .1.

.5.

Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

.6.

Ispitivanja navedena u stavcima .4. i .5. namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja, te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućega goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima.

.1.

u sudarnoj pregradi ispod granične linije urona;

.2.

u vodonepropusnim poprečnim pregradama koje odvajaju prostor za teret od susjednog prostora za teret, osim iznimaka navedenih u ovom pravilu 13. stavku .10.1. i u pravilu 14.

—

samo s ručnim pogonom, ili

—

s mehaničkim i ručnim pogonom.

.1.

moraju imati vertikalan ili horizontalan smjer pomicanja;

.2.

moraju, u skladu sa stavkom .11., u pravilu imati najveći slobodni otvor širine 1,2 metra. Administracija države zastave može dopustiti šira vrata samo u tolikoj mjeri koliko se to smatra potrebnim za učinkovit rad na brodu, pod uvjetom da se uzmu u obzir druge sigurnosne mjere, uključujući:

.3.

moraju biti opremljena potrebnim uređajem za otvaranje i zatvaranje korištenjem električne energije, hidrauličke energije ili bilo koje druge vrste energije koju odobri administracija države zastave;

.4.

moraju imati poseban uređaj za ručno upravljanje. Predviđa se mogućnost ručnog otvaranja i zatvaranja vrata na samim vratima s obje strane, te pored toga, zatvaranje vrata s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti, a koji prihvaća administracija države zastave. Smjer okretanja ili drugog načina pokretanja mora biti jasno označen na svim mjestima upravljanja. Vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata ručnim uređajem ne smije biti duže od 90 sekundi pri uspravnom položaju broda;

.5.

moraju imati uređaj za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata na mehanički pogon s obje strane vrata, te za mehaničko zatvaranje vrata, kojim se upravlja sa središnje upravljačke konzole na zapovjedničkom mostu;

.6.

moraju imati zvučni alarm različit od svih drugih zvučnih alarma u tom području, koji će se oglasiti svaki put kad se vrata daljinski zatvaraju na mehanički pogon, najmanje 5 sekundi, a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati, te trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. U slučaju ručnog daljinskog upravljanja, dovoljno je da se zvučni alarm oglašava samo dok se vrata pomiču. Pored toga, u prostorijama za putnike i na mjestima velike okolne buke, administracija države zastave može zahtijevati da zvučni alarm bude popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima; i

.7.

moraju imati približno jednoličnu brzinu zatvaranja pomoću mehaničkog pogona. Vrijeme zatvaranja, od trenutka kada se vrata počnu pomicati do trenutka kada su u potpuno zatvorenom položaju, ne smije nikada biti kraće od 20 sekundi ni duže od 40 sekundi pri uspravnom položaju broda.

.1.

središnji hidraulički sustav s dva samostalna izvora energije, od kojih se svaki sastoji od motora i pumpe koji mogu osigurati istodobno zatvaranje svih vrata. Pored toga, za cijeli uređaj moraju postojati hidraulički akumulatori dovoljnog kapaciteta za pokretanje svih vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojemu se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi, odabire se s obzirom na temperaturu koja se predviđa za vrijeme rada uređaja. Sustav upravljanja na mehanički pogon mora biti tako izveden da se smanji mogućnost da jedan kvar u hidrauličnom cjevovodu štetno utječe na rad više od jednih vrata. Hidraulični sustav ima alarm niske razine za spremnike hidrauličke tekućine koji služe za rad sustava upravljanja na mehanički pogon, te alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Ti su alarmi zvučni i svjetlosni, a nalaze se na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu; ili

.2.

samostalni hidraulični sustav za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora i pumpe, koji služe za otvaranje i zatvaranje vrata. Pored toga, mora postojati hidraulički akumulator dovoljnog kapaciteta za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojem se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi odabire se obzirom na temperature koje se predviđaju za vrijeme rada sustava. Na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti grupni alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Mora se postaviti i indikator gubitka akumulirane energije na svakom na svakom mjestu upravljanja; ili

.3.

samostalni električni sustav i motor za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora koji osigurava otvaranje i zatvaranje vrata. Izvor energije ima mogućnost automatskog napajanja iz kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi, te dovoljan kapacitet za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °.

.1.

Ovo se pravilo primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja.

.2.

Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila 13. stavka .10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni.

.3.

Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom.

.1.

Ručna kola ili ručke ventila morske vode moraju biti lako dostupni za rukovanje. Svi ventili koji se koriste za dovod morske vode moraju se zatvarati okretanjem njihovih ručnih kola u smjeru kretanja kazaljke na satu.

.2.

Ispusni čepovi ili ventili na boku broda za izljevne vode iz kotlova moraju biti na lako dostupnim mjestima, ali ne ispod oplate palube. Čepovi ili ventili moraju biti tako izvedeni da se lako može utvrditi jesu li otvoreni ili zatvoreni. Čepovi moraju imati sigurnosne zaslone, izvedene tako da se ne mogu podići kad je čep otvoren.

.3.

Svi ventili i čepovi u cjevovodima sustava kao što je sustav kaljuže i balasta, sustav goriva i maziva, sustav gašenja požara i vode za pranje, sustav rashladne vode, sanitarni sustav itd., moraju imati jasno označene funkcije.

.4.

Druge ispusne cijevi, ako su ispod najviše pregradne teretne linije, moraju imati jednakovrijedna sredstva zatvaranja na boku broda; ako su iznad najviše pregradne teretne linije, moraju imati običan drenažni ventil. U oba slučaja ventili nisu potrebni ako se koriste cijevi iste debljine kao oplata posrednih izljeva iz zahoda i umivaonika, podnih izljeva iz praonica itd., opremljene poklopcima ili na drugi način zaštićene od udara vode. Debljina stijenki tih cijevi ne treba biti veća od 14 mm.

.5.

Ako se postavlja ventil s mehanizmom izravnog zatvaranja, mjesto s kojega se njime može upravljati mora uvijek biti lako dostupno te mora imati uređaj koji pokazuje je li ventil otvoren ili zatvoren.

.6.

Ako su ventili s mehanizmima izravnog zatvaranja postavljeni u strojarnicama, dovoljno je da se njima može upravljati s mjesta gdje su smješteni, pod uvjetom da je to mjesto lako dostupno u svim uvjetima.

.1.

Treba poduzeti sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropusan.

.2.

Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima.

.3.

Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 ° ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućega goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

.4.

Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni, te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

.5.

Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i učinkovito zatvoriti i učiniti vodonepropusnima.

.1.

Sljedeća vrata, smještena iznad granične linije urona, moraju se zatvoriti i učvrstiti prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i učvršćena sve dok brod ne uplovi na sljedeće pristanište:

.2.

Bez obzira na zahtjeve iz stavaka .1.1 i .1.4., administracija države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

.3.

Zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku .1.

.4.

Prije početka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila 22., unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku .1. te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

.1.1.

u skladu s odredbama iz stavaka .1.2. i .1.3., najniža točka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

.1.2.

ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihovi se otvori moraju vodonepropusno zatvoriti kako bi se spriječio prodor vode u prostore ispod njih, te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.3.

administracija države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni, te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.4.

prilazi navedeni u stavcima .1.2. i .1.3. moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeći vez;

.1.5.

zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitoga sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima .1.2. i .1.3.; i

.1.6.

prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima .1.2. i .1.3.;

.1.7.

novi ro-ro putnički brodovi klase C čija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnički brodovi klase D mogu, umjesto zahtjeva iz stavaka .1.1. do .1.6. ispunjavati zahtjeve iz stavaka .2.1. do .2.4., ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

.2.1.

svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uređaje na zapovjedničkom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

.2.2.

svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeći vez;

.2.3.

bez obzira na zahtjeve iz stavka .2.2., administracija države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu; i

.2.4.

zahtjevi iz stavka .2.1. primjenjuju se od datuma prvog redovitog pregleda broda nakon 1. srpnja 1998.

.1.

Sve poprečne i uzdužne pregrade koje se smatraju učinkovitima u zadržavanju morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti na mjestu i učvršćene prije isplovljenja broda i moraju ostati učvršćene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeći vez.

.2.

Bez obzira na zahtjeve iz stavka .1., administracija države zastave može dopustiti da neki prilazi u ti pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

.1.

Za svaki putnički brod mora se po završetku gradnje provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava administracija države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio točne smjernice o stabilitetu broda u različitim uvjetima službe.

.2.

Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu značajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavit će se novo ispitivanje nagiba.

.3.

U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se pregled praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno ispitivanje nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, ustanovi ili se pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda.

.4.

Administracija države zastave može pojedini brod osloboditi od ispitivanja nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz ispitivanja nagiba drugoga istog takvog broda, te ako se u skladu sa zahtjevima administracije države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobođenog od ispitivanja nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka.

.1.

Na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti indikatore za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno učvršćena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsko osiguranje te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uređaja za učvršćenje nisu na mjestu i potpuno osigurani, te pomoću zvučnih alarma ako se takva vrata ili uređaji za zatvaranje otvore ili ako uređaji za zatvaranje nisu učvršćeni. Indikatorska ploča na zapovjedničkom mostu mora imati funkciju za odabir načina rada „luka/plovidba” postavljenu tako da se na zapovjedničkom mostu oglasi zvučni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramčana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uređaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora električnom energijom nezavisno je od napajanja za upravljanje i učvršćenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila administracija države zastave, a koji su postavljeni na postojećim brodovima, ne moraju se mijenjati.

.2.

Televizijski nadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode moraju se izvesti tako da na zapovjedničkom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice postoji indikacija o svakom propuštanju kroz unutarnja i vanjska pramčana vrata, krmena vrata ili svaka druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

.3.

Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati učinkovitim sredstvima, kao što je televizijski nadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

.4.

Upute o radnim postupcima za zatvaranje i učvršćenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uređaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno učvršćeni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajućem mjestu.

.1.

Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno.

.2.

Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprečnim pregradama, koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe, moraju se pokretati svaki dan.

.3.

Vodonepropusna vrata i svi njihovi uređaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan, te svi ventili koji su potrebni za rad uređaja za izravnavanje broda u slučaju oštećenja, pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

.4.

Ti ventili, vrata i uređaji moraju se na odgovarajući način označiti kako bi se omogućila njihova pravilna upotreba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

.1.

Vrata na šarke, skidljive ploče, bočna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema ovim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema ovim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

.2.

U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu 21. s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

.1.

Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuće visine, predviđene su rešetkaste ograde čija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube, te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slučajno pasti s palube.

.2.

Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuće izvedbe.

.1.

Strojevi, kotlovi i druge posude pod tlakom, te pripadajući sustavi cjevovoda i cijevnih elemenata moraju se postaviti i zaštititi tako da se svaka opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeći računa o pomičnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima.

.2.

Moraju se predvidjeti sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad pogonskih strojeva čak i u slučaju kvara jednog od bitnih pomoćnih uređaja.

.3.

Moraju se predvidjeti sredstva kojima će se bez vanjske pomoći osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez ikakvog pogona.

.4.

Glavni pogonski strojevi i svi pomoćni strojevi bitni za pogon i sigurnost broda moraju nakon ugradnje raditi i kada je brod u uspravnom položaju i ako je u nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do 15 ° na bilo koju stranu u statičkim uvjetima, te 22,5 ° u dinamičkim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamički nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom.

.5.

Moraju se predvidjeti sredstva za zaustavljanje pogonskih strojeva i vijka u slučaju nužde, sa odgovarajućih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

.6.

Smještaj i izvedba cijevi za odzračivanje uređaja tekućega goriva odljevnih tankova i tankova mazivog ulja moraju biti takvi prsnuće cijevi za odzračivanje neće uzrokovati prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu moraju se predvidjeti dva tanka za tekuće gorivo, za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za pogon, te bitni brodski sustavi ili jednakovrijedni uređaji kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B ili najmanje 4 sata za brodove klase C i D, pri najvećem trajnom stupnju korištenja pogonskog postrojenja i redovitom radnom opterećenju generatorskog postrojenja na moru.

.1.

Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili volumen kućišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više, moraju na kućištu imati odgovarajuće odzračne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajućom površinom odzračnog otvora. Odzračni ventili moraju biti opremljeni uređajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogućnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

.1.1.

Brodovi moraju biti opremljeni učinkovitim kaljužnim pumpnim uređajem koji omogućuje ispumpavanje i odvodnjavanje svakog vodonepropusnog odjeljenja, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekućega goriva ili tereta u tekućem stanju, za koje su predviđena druga učinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogućim uvjetima. Moraju se predvidjeti učinkovita sredstva za drenažu vode iz izoliranih skladišta.

.1.2.

Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opću namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne priključke na cjevovod kaljužnog pumpnog uređaja.

.1.3.

Sve kaljužne cijevi koje se koriste u tankovima za smještaj goriva ili ispod njih ili u prostorima kotlova ili strojeva, uključujući prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od čelika ili drugog odgovarajućeg materijala.

.1.4.

Izvedba kaljužnog i balastnog cjevovoda mora biti takva da se spriječi mogućnost prolaska vode iz mora te iz prostora balastne vode u prostore za teret i strojarnica, ili iz jednog odjeljka u drugi. Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo nehotično naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima priključak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje preko kaljužne pumpe kada sadrži balastnu vodu.

.1.5.

Sve razdjelne kutije i ručni ventili koji su povezani s kaljužnim pumpnim uređajem moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

.1.6.

Poduzimaju se mjere za drenažu zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

.1.6.1.

Ako je nadvođe do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda većem od 5 °, drenaža se izvodi pomoću odgovarajućeg broja izljeva odgovarajuće veličine izravno u more, ugrađenih u skladu sa zahtjevima iz pravila 15.

.1.6.2.

Ako je nadvođe takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, drenaža zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajući prostor ili prostore odgovarajućeg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuće uređaje za ispust u more. Pored toga potrebno je osigurati:

.1.6.3.

Drenažni uređaj za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti količinu vode iz pumpi sustava za rošenje i protupožarnih pumpi, uzimajući u obzir nagib i trim broda.

.1.6.4.

Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uređajima za prskanje i hidrantima, moraju imati odgovarajući broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskačima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najučinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

.2.1.

Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku .1.1. mora biti sposoban za rad u svim mogućim uvjetima nakon nesreće, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu svrhu se u pravilu postavljaju bočni usisi osim u uskim odjeljcima na krajevima broda u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobičajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

.2.2.

Ako je moguće, kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštećenja. Ako su glavni pogonski strojevi, pomoćni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguće, raspoređuju po tim odjeljcima.

.2.3.

Svaka propisana kaljužna pumpa, osim dodatnih pumpi koje se mogu postaviti samo u prostorima pikova, postavljena je tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku .1.1.

.2.4.

Svaka kaljužna pumpa s mehaničkim pogonom izvodi se tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Nezavisne kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom smještene u strojarnicama imaju izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predviđena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno raspoređeni, a promjer usisa u strojarnicama ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev.

.2.5.

Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih u stavku .2.4., u strojarnicama je predviđen izravni usisni vod u slučaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najveće raspoložive nezavisne pumpe s mehaničkim pogonom do drenažne razine strojarnice; usis mora imati isti promjer kao i otvor glavnog usisa korištenih pumpi.

.2.6.

Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajućoj visini iznad platforme strojarnice.

.2.7.

Sve cijevi kaljuže do priključaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi.

.2.8.

Promjer „d” glavnih i granskih cijevi usisa kaljuže izračunava se prema sljedećim formulama. Međutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu veličinu koja je administraciji države zastave prihvatljiva: glavna usisna cijev kaljuže:

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže između sabirnih kutija i usisa:

pri čemu je:

.2.9.

Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže, bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (ako se mjeri okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

.2.10.

Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog cjevovoda moraju biti tako izvedeni da, u slučaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštećenje pumpe ili njezine priključne cijevi na glavni kaljužni vod izvan crte povučene na jednoj petini širine broda, ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednički za sve pumpe, mora postojati mogućnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa, upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slučaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slučaju naplavljivanja, pumpa može crpsti iz svakog odjeljka, kako je navedeno u stavku .2.1.; u tom slučaju mora postojati mogućnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slučaj nužde.

.2.11.

Svi pipci i ventili navedeni u stavku .2.10. kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno označene upravljačke uređaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

do 250 putnika

:

jedna pumpa priključena na glavni stroj i jedna neovisno pogonjena pumpa, smještena izvan strojarnice i s pogonom izvan strojarnice,

preko 250 putnika

:

jedna pumpa priključena na glavni stroj i dvije neovisno pogonjene pumpe, od kojih je jedna smještena izvan strojarnice i ima pogon izvan strojarnice.

.1.

Predviđa se dovoljna snaga za vožnju krmom kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

.2.

Provjerava se i bilježi sposobnost strojeva da se, u odgovarajućem vremenu pri najvećoj brzini u vožnji naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajućoj udaljenosti zaustavi brod.

.3.

Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru napredovanja broda i udaljenostima zabilježeni na probnim vožnjama stavljaju se na raspolaganje zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima probnih vožnji za brodove s više vijaka, kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slučaju kvara na jednom ili više vijaka.

.1.

Svaki brod mora imati učinkoviti glavni i pomoćni kormilarski uređaj. Glavni i pomoćni kormilarski uređaj moraju biti izvedeni tako da kvar na jednom uređaju ne onemogući rad drugog uređaja.

.2.

Glavni kormilarski uređaj i struk kormila moraju:

.3.

Pomoćni kormilarski uređaj, ako je postavljen, mora:

.4.

Pogonske jedinice kormilarskog uređaja moraju:

.5.

Ako glavni kormilarski uređaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomoćni kormilarski uređaj nije potreban, pod uvjetom:

.6.

Predviđa se upravljanje kormilarskim uređajem:

.7.

Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomoćnim kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.8.

Strujni krugovi električne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uređajem zajedno s pripadajućim dijelovima, kabelima i cijevima, koji se zahtijevaju prema ovom pravilu i pravilu 7., moraju biti što dalje jedan od drugoga po čitavoj duljini.

.9.

Predviđaju se sredstva za vezu između zapovjedničkog mosta i prostorije kormilarskog uređaja.

.10.

Kutni položaj kormila mora:

.11.

Hidraulički kormilarski uređaj mora imati:

12.

Prostorije kormilarskog uređaja moraju:

.1.

Na zapovjedničkom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem treba postaviti indikatore rada motora električnog i elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja.

.2.

Svaki električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica, mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploče; međutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploče za slučaj nužde. Pomoćni električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav povezan s glavnim električnim ili elektrohidrauličnim kormilarskim sustavom može se priključiti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih priključiti te moraju istodobno raditi.

.1.

Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za pogon i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za upravljanje.

.2.

Ako je predviđeno daljinsko upravljanje pogonskim strojevima sa zapovjedničkog mosta, a strojarnice su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

.3.

Ako su glavni pogonski strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.4.

Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne onemogućuje upotrebu ručnog upravljanja.

.5.

Brodovi moraju ispunjavati zahtjeve iz stavaka .1. do .4.

.1.

Svaka parna cijev i svaki njezin priključak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterećenja kojima mogu biti izloženi.

.2.

Moraju se predvidjeti sredstva za odvodnjavanje svih parnih cijevi u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni vodeni udar.

.3.

Ako postoji mogućnost da u parnu cijev ili priključak uđe para iz bilo kojeg izvora koji ima veći tlak od predviđenog, potrebno je postaviti odgovarajući redukcijski ventil, prekotlačni ventil i manometar.

.1.

Predviđaju se uređaji za sprečavanje nadtlaka u bilo kojem dijelu sustava stlačenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kućištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom nadtlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi zrak pod tlakom. Svi sustavi moraju imati odgovarajuće uređaje za rasterećenje tlaka.

.2.

Glavni sustavi zraka za upućivanje glavnih pogonskih strojeva s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od učinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upućivanje.

.3.

Sve tlačne cijevi iz kompresora zraka za upućivanje vode izravno do spremnika zraka za upućivanje, a sve cijevi za upućivanje od spremnika zraka do glavnih i pomoćnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlačnog sustava cjevovoda kompresora.

.4.

Treba osigurati da se svede na najmanju mjeru prodiranje ulja u sustave stlačenog zraka, kao i drenažu tih sustava.

.1.

Dizala za putnike i teret se u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili količine robe usklađuju s odredbama koje odredi administracija države zastave u svakom pojedinom slučaju ili za svaku vrstu postrojenja.

.2.

Nacrte za montažu i upute za održavanje, uključujući i odredbe o redovitim pregledima, odobrava administracija države zastave, koja pregledava i odobrava postrojenje prije početka upotrebe.

.3.

Po odobrenju, administracija države zastave izdaje svjedodžbu koja se mora čuvati na brodu.

.4.

Administracija države zastave može dopustiti da redovite preglede obavlja stručnjak kojeg su same ovlastile ili priznata organizacija.

.1.

Električne instalacije moraju biti takve:

.2.

Administracija države zastave mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala jednoznačna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s električnim instalacijama (4).

.1.

Novi brodovi klase C i D na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost broda, te novi i postojeći brodovi klase B na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omogući rad navedenih službi ako jedan od generatora ne radi.

Na novim brodovima klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, jedan od glavnih generatora može biti glavni pogonski stroj, po uvjetom da ima takvu snagu da omogući rad navedenih službi ako drugi generator ne radi.

.2.1.

Glavni sustav električne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada, mora imati napajanje iz glavnog izvora električne energije.

.2.2.

Glavni sustav električne rasvjete izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi glavni izvor električne energije, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu 3.

.2.3.

Sustav električne rasvjete u nuždi izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor električne energije u nuždi, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad glavnog sustava rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu.

.3.

Glavna sklopna ploča postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguće, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploča mogu utjecati na redovito napajanje električnom energijom.

.1.

općenito, sposoban za rad u trajanju:

.2.

posebno, sposoban za istovremeni rad sljedećih potrošača, u propisanom trajanju za pojedine klase brodova kao što je prethodno navedeno:

.3

sposoban za upravljanje, u trajanju od pola sata, vodonepropusnim vratima na mehanički pogon zajedno s pripadajućim strujnim krugovima upravljanja, indikatora i alarma.

a)

rasvjete, u skladu sa stavkom .2. točkom (b). podtočkom 1. ovog pravila,

b)

vodonepropusnih vrata, u skladu sa stavcima .7.2. i .7.3. pravila II-1/B/13., ali ne svih vrata istodobno, osim ako je predviđen nezavisni privremeni izvor akumulirane energije; i

c)

upravljačkih uređaja, indikatora i alarma, u skladu sa stavkom 7.2. pravila II-1/B/13.

.1.

svi javni prostori za putnike i hodnici opremaju se dodatnom električnom rasvjetom koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori električne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predviđena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uočiti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguće, sa sklopne ploče za slučaj nužde. Administracija države zastave može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako učinkovita. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uočiti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeći računa o specifičnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i

.2.

u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obično koristi posada postoji prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predviđena dodatna rasvjeta za slučaj nužde, u skladu sa stavkom .1.

.1.

Izloženi metalni dijelovi električnih strojeva ili opreme, za koje nije predviđeno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:

.2.

Svi električni uređaji moraju biti tako izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzročiti ozljede pri uobičajenom rukovanju ili dodiru.

.3.

Bočne strane i poleđina a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploča moraju biti prikladno zaštićene. Izloženi dijelovi čiji je napon uzemljenja veći od napona navedenog u stavku .1.1., ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploča. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poleđini sklopne ploče.

.4.

U razdjelnim sustavima bez uzemljenja, treba postaviti uređaj za nadzor razine uzemljenja sa zvučnim ili svjetlosnim indikatorom u slučaju izrazito niskih vrijednosti uzemljenja.

.5.1.

Sve metalne ploče i kabelska zaštita moraju biti električno povezani i uzemljeni.

.5.2.

Svi električni kabeli i vanjski vodovi električne opreme moraju biti izrađeni najmanje od nezapaljivog materijala i ugrađeni tako da se ne umanje njihova osnovna nezapaljiva svojstva. Ako je potrebno, administracija države zastave može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima.

.5.3.

Kabeli i vodovi za osnovni izvor energije ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogućnosti postaviti izvan kuhinja, praonica, strojarnica A kategorije i njihovih kućišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojećim ro-ro putničkim brodovima, kabele alarma za slučaj nužde i sustave razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma mora odobriti administracija države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom pločom u nuždi, moraju biti izrađeni od vatrootpornog materijala ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguće, takve kabele treba provući tako da se spriječi da, u slučaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru, postanu neupotrebljivi.

.6.

Kabeli i vodovi moraju biti postavljeni i učvršćeni tako da se spriječi habanje ili druga oštećenja. Završeci i spojevi svih vodiča moraju biti izvedeni tako da se zadrže osnovna električna, mehanička, vatrootporna i, prema potrebi, protupožarna svojstva.

.7.1.

Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterećenja, osim u slučajevima primjene pravila II-1/C/6. i II-1/C/7.

.7.2.

Oprema za rasvjetu izvodi se tako da se spriječi porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i električne vodove, te da se spriječi prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala.

.8.1.

Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuće kućište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i učinkovito ventilirane.

.8.2.

Električna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima.

.9.

Distribucijski sustavi moraju biti izvedeni tako da se u slučaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni, utvrđenoj u pravilu II-2/A/2.9., ne ometa rad službi bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj će zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slučaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga.

.1.

Predviđene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojemu je strojarnica pod nadzorom posade.

.2.

Poduzimaju se mjere kojima će se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajne učinkovitosti rada.

.3.

Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrđuje da je sposoban za plovidbu sa strojarnicama koje su povremeno bez nadzora posade.

.1.

Moraju se predvidjeti uređaji za rano otkrivanje i alarmiranje u slučaju požara:

.2.

Motori s unutarnjim izgaranjem snage 2 250 kW i više, ili s cilindrom čiji je promjer veći od 300 mm, moraju imati detektor uljnih para u kućištu koljenaste osovine ili osjetnike temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuće uređaje.

.1.

Kaljužni zdenci u strojarnici povremeno bez nadzora posade postavljaju se i nadziru tako da se nakupljanje tekućina može otkriti pri uobičajenim kutovima trima i nagiba, te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobičajene količine drenažne tekućine dok je prostorija bez nadzora posade.

.2.

Ako se kaljužne pumpe uključuju automatski, predviđaju se indikatori koji pokazuju je li dotok tekućine veći od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa češće nego što je predviđeno. U takvim slučajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuće vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprečavanje onečišćenja uljem.

.3.

Upravljački uređaji svih ventila za usis mora, ispust ispod vodne linije ili sustav ubrizgača kaljuže moraju biti smješteni tako da, u slučaju dotoka vode u taj prostor, ostane dovoljno vremena za pristup tim uređajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, treba predvidjeti mogućnost upravljanja s mjesta iznad te razine.

.1.

U svim uvjetima plovidbe, uključujući i manevriranje, sa zapovjedničkog mosta mora biti moguće upravljati brzinom, smjerom poriva i, ako je potrebno, usponom vijka.

.2.

Nalozi pogonskim strojevima sa zapovjedničkog mosta prikazuju se u upravljačkoj glavnoj strojarnici ili prema potrebi, na mjestu upravljanja pogonskim strojevima.

.3.

Daljinsko upravljanje pogonskim strojevima mora biti moguće samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja pogonskim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na strojarnice moguće je samo u glavnoj strojarnici ili u upravljačkoj glavnoj strojarnici. Sustav mora imati uređaje za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo.

.4.

Mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja.

.5.

Sustav daljinskog automatskog upravljanja mora biti projektiran tako da se u slučaju kvara uključi alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje.

.6.

Na zapovjedničkom mostu moraju biti postavljeni indikatori:

.7.

Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja treba ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka za upućivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upućivanje, podešen na razinu koja omogućava upućivanje pogonskih strojeva.

.1.

Predviđen je sustav alarma koji se uključuje u slučaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:

.2.1.

Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogućnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor električne energije, u slučaju prekida redovitog napajanja.

.2.2.

U slučaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, uključuje se alarm.

.3.1.

Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm.

.3.2.

Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku .1. mora se prikazati na mjestima gdje se alarm uključio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon čega se sustav alarma automatski vraća na redovite uvjete rada.

.1.

Glavni izvor električne energije mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.2.

Ako su za druge pomoćne strojeve bitne za pogon potrebni rezervni strojevi, treba predvidjeti uređaje za automatsko prebacivanje.

.1.

Sustav upravljanja mora biti takav da se službe potrebne za rad glavnih pogonskih strojeva i pomoćnih strojeva osiguravaju automatskim uređajima.

.2.

Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se uključiti alarm.

.3.

Predviđen je alarmni sustav u skladu s pravilom 6., za sve značajne tlakove, temperature i razine tekućina te druge bitne parametre.

.4.

Treba predvidjeti središnje upravljačko mjesto s potrebnim alarmnim pločama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma.

.5.

Ako se za pogon koriste motori s unutarnjim izgaranjem, treba omogućiti da se tlak zraka za upućivanje održi na potrebnoj razini.

.1.

Svrha je protupožarne zaštite u ovom poglavlju:

.2.

Kako bi se postigli ciljevi protupožarne zaštite navedeni u stavku .1., u pravila ovog poglavlja ugrađena su sljedeća temeljna načela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:

.3.

Ciljevi protupožarne zaštite navedeni u stavku .1. ostvaruju se poštivanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukčijim projektom i izvedbom u skladu s izmijenjenim poglavljem II-2. dijelom F Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koji se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenima u stavku .2. te da ostvaruje ciljeve protupožarne zaštite navedene u stavku .1.:

.4.

Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene, te s tim povezana oprema, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove.

Popravci, preinake i izmjene kojima se bitno mijenjaju dimenzije broda ili prostora za smještaj putnika ili kojima se znatno produžuje vijek korištenja broda te s tim povezana oprema, moraju ispunjavati najnovije zahtjeve za nove brodove ako administracija države zastave to smatra opravdanim i mogućim.

.5.

Bez obzira na odredbe iz stavka .4., postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, a na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene, te s tim povezana oprema, moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1.

izrađene su od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala;

.2.

dovoljno su čvrste;

.3.

moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz dima i plamena do završetka standardnog ispitivanja vatrootpornosti u trajanju od jednog sata;

.4.

moraju biti izolirane odobrenim negorivim materijalima tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 180 °C iznad početne temperature u vremenu:

.5.

Administracija države zastave zahtijeva ispitivanje prototipa pregrade ili palube kako bi osigurala ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754 (18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, tekst „rezolucijom IMO-a A.754 (18)” glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”.

.1.

moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz plamena do završetka prvih pola sata standardnog ispitivanja vatrootpornosti;

.2.

moraju biti izolirane tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 225 °C iznad početne temperature u vremenu:

.3.

moraju biti izrađene od odobrenih negorivih materijala, a svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu i montažu pregrada klase „B” moraju biti negorivi, osim što je dopuštena upotreba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja;

.4.

administracija države zastave zahtijeva ispitivanje prototipa pregrade kako bi osigurala ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754 (18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, tekst „rezolucijom IMO-a 754 (18)” glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”.

.1.

motori s unutarnjim izgaranjem za glavni pogon; ili

.2.

motori s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju u druge svrhe osim glavnog pogona, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3.

kotao na loživo ulje ili uređaj za tekuće gorivo.

.1.

ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.2.

automatski sustav za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3.

indikatorske ploče protupožarnih vrata;

.4.

zatvaranje protupožarnih vrata;

.5.

indikatorske ploče vodonepropusnih vrata;

.6.

zatvaranje vodonepropusnih vrata;

.7.

ventilatore;

.8.

opći/protupožarni alarm;

.9.

sustave veze uključujući telefone; i