07/Sv. 009 |
HR |
Službeni list Europske unije |
3 |
32009L0045
L 163/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
06.05.2009. |
DIREKTIVA 2009/45/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 6. svibnja 2009.
o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove
(preinačena)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
(1) |
Direktiva Vijeća 98/18/EZ od 17. ožujka 1998. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (3) je bitno izmijenjena nekoliko puta (4). Kako su potrebne daljnje izmjene, navedenu bi Direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti. |
(2) |
U okviru zajedničke prometne politike treba donijeti daljnje mjere kako bi se povećala sigurnost pomorskog prometa. |
(3) |
Zajednica je ozbiljno zabrinuta zbog pomorskih nesreća u kojima su sudjelovali putnički brodovi i koje su za posljedicu imale veliki broj ljudskih žrtava. Osobe koje u Zajednici koriste putničke brodove i brza putnička plovila imaju pravo očekivati i osloniti se na primjerenu razinu sigurnosti na brodu. |
(4) |
Radna oprema i osobna zaštitna oprema radnika nisu obuhvaćene ovom Direktivom, jer se odredbe Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (5) te odgovarajuće odredbe pripadajućih joj posebnih direktiva, primjenjuju na upotrebu takve opreme na putničkim brodovima u nacionalnoj plovidbi. |
(5) |
Pružanje usluga pomorskog putničkog prijevoza među državama članicama već je liberalizirano Uredbom Vijeća (EEZ) br. 4055/86 od 22. prosinca 1986. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu među državama članicama te među državama članicama i trećim zemljama (6). Primjena načela slobode pružanja usluga pomorskog prijevoza među državama članicama (pomorska kabotaža) predviđena je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3577/92 (7). |
(6) |
Radi postizanja visoke razine sigurnosti i uklanjanja prepreka trgovini, potrebno je uspostaviti usklađene sigurnosne norme primjerene razine za putničke brodove i plovila koja obavljaju nacionalnu plovidbu. Norme za brodove u međunarodnoj plovidbi razvija Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Treba omogućiti postupke kojima se zahtijeva djelovanje na razini IMO-a kako bi se norme za međunarodnu plovidbu uskladile s normama ove Direktive. |
(7) |
Posebno u pogledu veličine unutarnjeg tržišta putničkog pomorskog prijevoza, djelovanje na razini Zajednice jedini je mogući način za uspostavljanje zajedničke razine sigurnosti za brodove u cijeloj Zajednici. |
(8) |
U pogledu načela proporcionalnosti, Direktiva je primjereni pravni instrument jer pruža okvir za jednoznačnu i obveznu primjenu sigurnosnih normi u državama članicama, ostavljajući u isto vrijeme svakoj državi članici pravo odluke o provedbenim mjerama koje najbolje odgovaraju njezinom unutarnjem sustavu. |
(9) |
U interesu poboljšanja sigurnosti i kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje, zajednički sigurnosni zahtjevi trebaju se primjenjivati na putničke brodove i brza putnička plovila u nacionalnoj plovidbi u Zajednici, bez obzira na zastavu pod kojom plove. Ipak je potrebno izuzeti neke kategorije brodova za koje su pravila ove Direktive tehnički neprimjerena ili gospodarski neisplativa. |
(10) |
Putničke brodove treba podijeliti u različite klase, ovisno o opsegu i uvjetima morskih područja u kojima plove. Brza putnička plovila treba razvrstati u skladu s odredbama Kodeksa o brzim putničkim plovilima koji je donio IMO. |
(11) |
Glavni referentni okvir za sigurnosne norme treba biti Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (Konvencija SOLAS, 1974.), s izmjenama, koja obuhvaća međunarodne norme za putničke brodove i brza putnička plovila u međunarodnoj plovidbi, te odgovarajuće rezolucije IMO-a i druge mjere kojima se nadopunjava i tumači ta Konvencija. |
(12) |
Različite klase novih i postojećih putničkih brodova zahtijevaju različit pristup za utvrđivanje zahtjeva sigurnosti koji jamče jednakovrijednu razinu sigurnosti, u pogledu posebnih potreba i ograničenja tih različitih klasa. Treba razlikovati zahtjeve sigurnosti za nove i postojeće brodove, jer bi uvođenje pravila za nove brodove na postojećim brodovima podrazumijevalo znatne strukturne promjene što bi ih učinilo gospodarski neisplativima. |
(13) |
Financijske i tehničke posljedice koje proizlaze iz usklađivanja postojećih brodova s normama predviđenim ovom Direktivom opravdavaju određivanje prijelaznih razdoblja. |
(14) |
S obzirom na značajne razlike u projektiranju, gradnji i upotrebi brzih putničkih plovila u odnosu na klasične putničke brodove, za ta plovila treba zahtijevati poštivanje posebnih pravila. |
(15) |
Ugrađena brodska oprema koja je u skladu s odredbama Direktive Vijeća 96/98/EZ od 20. prosinca 1996. o pomorskoj opremi (8), prilikom postavljanja na putnički brod ne bi smjela podlijegati dodatnim ispitivanjima jer takva oprema već podliježe normama i postupcima navedene Direktive. |
(16) |
Direktiva 2003/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. travnja 2003. o posebnim zahtjevima stabiliteta za ro-ro putničke brodove (9) uvela je strože zahtjeve stabiliteta za ro-ro putničke brodove koji obavljaju međunarodna putovanja prema lukama Zajednice i iz tih luka, a te bi se strože mjere trebale primjenjivati i na određene kategorije takvih brodova koji obavljaju nacionalna putovanja u uvjetima istog stanja mora. Neprimjenjivanje tih zahtjeva stabiliteta trebao bi biti razlog za postupno povlačenje ro-ro putničkih brodova iz plovidbe nakon određenog broja godina plovidbe. U pogledu strukturnih promjena kojima bi se postojeći ro-ro putnički brodovi morali podvrgnuti kako bi zadovoljili posebne zahtjeve stabiliteta, te bi zahtjeve trebalo uvesti u razdoblju od nekoliko godina kako bi se toj grani djelatnosti omogućilo dovoljno vremena za usklađivanje: u tom smislu treba donijeti propise o rokovima uvođenja za postojeće brodove. Ti rokovi uvođenja ne bi smjeli utjecati na primjenu posebnih zahtjeva u pogledu stabiliteta u morskim područjima obuhvaćenim prilozima Stockholmskom sporazumu od 28. veljače 1996. |
(17) |
Važno je primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao siguran pristup na putničke brodove i brza putnička plovila u nacionalnoj plovidbi u državama članicama. |
(18) |
Pod nadzorom u skladu s postupkom Odbora, države članice mogu donijeti dodatne sigurnosne zahtjeve ako je to opravdano lokalnim uvjetima, dopustiti upotrebu jednakovrijednih normi ili usvojiti izuzeća od odredaba ove Direktive pod određenim uvjetima obavljanja plovidbe ili donijeti zaštitne mjere u iznimno opasnim okolnostima. |
(19) |
Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (10), centralizirane su zadaće odbora osnovanih prema odgovarajućim zakonskim propisima Zajednice o pomorskoj sigurnosti, sprečavanju onečišćenja s brodova i zaštiti uvjeta rada i života na brodu. |
(20) |
Trebalo bi donijeti mjere potrebne za provedbu ove Direktive u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11). |
(21) |
Posebno bi Komisija trebala biti ovlaštena za prilagodbu određenih odredaba ove Direktive, uključujući i njene priloge, kako bi se uzeo u obzir razvoj na međunarodnoj razini, a posebno izmjene međunarodnih konvencija. Pošto su to mjere općeg djelokruga i namijenjene su za izmjene nebitnih elemenata ove Direktive, moraju se usvojiti u skladu s pravnim postupkom uz kontrolu iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ. |
(22) |
Kako bi se pratila učinkovita provedba i stupanje na snagu ove Direktive, na novim i postojećim putničkim brodovima i plovilima moraju se obavljati pregledi. Usklađenost s ovom Direktivom mora potvrditi administracija države zastave ili se ta usklađenost mora potvrditi u njihovo ime. |
(23) |
Kako bi se osigurala puna primjena ove Direktive, države članice moraju odrediti sustav kazni za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, te moraju pratiti poštivanje odredaba ove Direktive na temelju odredaba sastavljenih prema onima iz Direktive Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o nadzoru države luke (12). |
(24) |
Novi elementi u ovoj Direktivi odnose se samo na postupke odbora. Zato ih države članice ne moraju inkorporirati u nacionalne propise. |
(25) |
Ova Direktiva ne smije dovoditi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima inkorporiranja u nacionalne propise i primjene Direktiva utvrđenih u Prilogu IV. dijelu B, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Svrha
Svrha je ove Direktive uvođenje jednake razine sigurnosti života i imovine na novim i postojećim putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima kada obje kategorije brodova i plovila obavljaju nacionalnu plovidbu, te utvrditi postupke pregovaranja na međunarodnoj razini kako bi se uskladila pravila za putničke brodove koji obavljaju međunarodnu plovidbu.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive:
(a) |
„Međunarodne konvencije” znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (Konvencija SOLAS, 1974.), s izmjenama, te Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966., zajedno s protokolima te izmjenama; |
(b) |
„Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju” znači „Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćene instrumentima IMO-a”, koji je dio rezolucije Skupštine IMO-a A.749(18) od 4. studenoga 1993., s izmjenama; |
(c) |
„Kodeks o brzim plovilima” znači „Međunarodni kodeks o sigurnosti brzih plovila” koji je dio rezolucije Odbora za sigurnost plovidbe IMO-a MSC.36(63) od 20. svibnja 1994., u ažuriranoj verziji; |
(d) |
„GMDSS” znači Svjetski pomorski sustav za pogibelj i sigurnost, kao što je propisano u poglavlju IV. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama; |
(e) |
„putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika; |
(f) |
„ro-ro putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika, a koji ima ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije, kako je određeno u Prilogu I. pravilu II-2/A/2; |
(g) |
„brzo putničko plovilo” znači brzo plovilo, kako je određeno pravilom X/1 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koje prevozi više od 12 putnika, osim putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima klase B, C ili D, ako:
|
(h) |
„novi brod” znači brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma; „slična faza gradnje” znači faza:
|
(i) |
„postojeći brod” znači brod koji nije novi; |
(j) |
„starost” znači starost broda, koja se izražava brojem godina od datuma njegove isporuke; |
(k) |
„putnik” znači svaka osoba osim:
|
(l) |
„duljina broda”, osim ako nije izričito drukčije određeno, znači 96 % ukupne duljine vodne linije na 85 % najmanje teoretske visine mjereno od gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg brida pramčane statve do osi osovine kormila na toj vodnoj liniji ako je ta duljina veća. Kod brodova projektiranih s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektnom vodnom linijom; |
(m) |
„visina pramca” znači visina pramca definirana pravilom 39. Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966., kao vertikalna udaljenost na pramčanoj okomici između vodne linije koja odgovara dodijeljenoj liniji ljetnog nadvođa i projektnom trimu i vrha izložene palube na boku; |
(n) |
„brod s punom palubom” znači brod koji ima neprekinutu palubu, izloženu utjecaju vremenskih uvjeta i mora, koja ima trajna sredstva za zatvaranje svih otvora u njezinom dijelu izloženom utjecaju vremenskih uvjeta i ispod koje su svi otvori na bokovima broda opremljeni trajnim sredstvima za zatvaranje otpornim barem na vremenske prilike; neprekinuta paluba može biti vodonepropusna paluba ili jednakovrijedna konstrukcija koja se sastoji od palube koja nije vodonepropusna, potpuno prekrivene strukturom otpornom na vremenske prilike odgovarajuće čvrstoće za održavanje otpornosti na vremenske uvjete i opremljene sredstvima za zatvaranje otpornim na vremenske uvjete; |
(o) |
„međunarodna plovidba” znači plovidba morem iz luke države članice do luke izvan te države članice, ili obrnuto; |
(p) |
„nacionalna plovidba” znači plovidba morskim područjima iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici; |
(q) |
„morsko područje” znači područje utvrđeno u skladu s odredbama članka 4. stavka 2.; međutim, za primjenu odredaba o radiokomunikaciji, definicije morskih područja utvrđene su poglavljem IV pravilom 2. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama; |
(r) |
„područje luke” znači područje koje nije morsko područje, kako ga definiraju države članice, koje se proteže do najdaljih stalnih lučkih objekata koji čine sastavni dio lučkog sustava ili do granica određenih prirodnim geografskim oblicima koji štite ušće ili slično zaklonjeno područje; |
(s) |
„mjesto zakloništa” znači svako prirodno ili umjetno zaklonjeno područje koje brod ili plovilo mogu koristiti kao sklonište u uvjetima koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost; |
(t) |
„administracija države zastave” znači nadležna tijela države pod čijom je zastavom brod ili plovilo ovlašteno ploviti; |
(u) |
„država domaćin” znači država članica prema čijoj luci (lukama) ili iz čije luke (luka) brod ili plovilo, koje plovi pod nekom drugom zastavom osim zastave te države članice, obavlja nacionalnu plovidbu; |
(v) |
„priznata organizacija” znači organizacija priznata u skladu s člankom 4. Direktive Vijeća 94/57/EZ od 22. studenoga 1994. o zajedničkim pravilima i normama organizacije za pregled i nadzor brodova te odgovarajuće djelatnosti pomorskih uprava (13); |
(w) |
„milja” iznosi 1 852 metra; |
(x) |
„značajna visina vala” znači prosječna visina najviše trećine valnih visina promatranih u određenom razdoblju; |
(y) |
„osoba smanjene pokretljivosti” znači svaka osoba koja ima određene teškoće pri korištenju javnog prijevoza, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila, te osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom. |
Članak 3.
Područje primjene
1. Ova se Direktiva primjenjuje na sljedeće putničke brodove i plovila, bez obzira na zastavu pod kojom plove, kada obavljaju nacionalnu plovidbu:
(a) |
nove putničke brodove; |
(b) |
postojeće putničke brodove duljine 24 metra i više; |
(c) |
brza putnička plovila. |
Svaka država članica, u svojstvu države domaćina, osigurava da putnički brodovi i brza putnička plovila koji plove pod zastavom države koja nije država članica, u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ove Direktive prije uključivanja u nacionalnu plovidbu u toj državi članici.
2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na:
(a) |
putničke brodove koji su:
|
(b) |
brza putnička plovila koja su:
|
Članak 4.
Klase putničkih brodova
1. Putnički su brodovi razvrstani u sljedeće klase prema morskom području u kojem plove:
„Klasa A” |
znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi osim putovanja obuhvaćenih klasama B, C i D. |
„Klasa B” |
znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi, pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 20 milja od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati osobe koje pretrpe brodolom, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena. |
„Klasa C” |
znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima gdje je vjerojatnost premašivanja značajne visine vala od 2,5 m manja od 10 % na godišnjoj razini za brodove koji plove cijelu godinu ili na razini pojedinog ograničenog razdoblja za brodove koji plove isključivo u tom razdoblju (npr. plovidba u ljetnom razdoblju), pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 15 milja od mjesta zakloništa ni više od 5 milja od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati brodolomci, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena. |
„Klasa D” |
znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima gdje je vjerojatnost premašivanja značajne visine vala od 1,5 m manja od 10 % na godišnjoj razini za brodove koji plove cijelu godinu ili na razini pojedinog ograničenog razdoblja za brodove koji plove isključivo u tom razdoblju (npr. plovidba u ljetnom razdoblju), pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 6 milja od mjesta zakloništa ni više od 3 milje od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati osobe koje pretrpe brodolom, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena. |
2. Svaka država članica:
(a) |
uspostavlja i ako je potrebno ažurira popis morskih područja pod svojom nadležnošću, razgraničenjem zona za klase brodova koji plove cijelu godinu i prema potrebi za one koji plove u ograničenom periodičnom razdoblju, korištenjem kriterija za klase brodova iz stavka 1.; |
(b) |
objavljuje popis u javnoj bazi podataka dostupnoj na internetskoj stranici nadležnog tijela za pomorstvo; |
(c) |
obavješćuje Komisiju o mjestu objave tih podataka i o vremenu unošenja izmjena u popis. |
3. Za brza putnička plovila primjenjuju se kategorije definirane u poglavlju 1. (1.4.10.) i (1.4.11.) Kodeksa o brzim putničkim plovilima.
Članak 5.
Primjena
1. Novi i postojeći putnički brodovi i brza putnička plovila, kada obavljaju nacionalnu plovidbu, moraju zadovoljavati odgovarajuće sigurnosne propise i norme propisane ovom Direktivom.
2. Zbog razloga koji proizlaze iz ove Direktive, države članice ne smiju obustaviti plovidbu putničkim brodovima ili brzim putničkim plovilima koji obavljaju nacionalnu plovidbu, ako ispunjavaju zahtjeve ove Direktive, uključujući sve dodatne zahtjeve koje nalaže država članica u skladu s člankom 9. stavkom 1.
Svaka država članica, u svojstvu države domaćina, priznaje Svjedodžbu o sigurnosti brzih plovila i Dozvolu za rad koju je izdala druga država članica za brzo putničko plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu, ili Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda iz članka 13. koju je izdala druga država članica za putničke brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu.
3. Država domaćin može pregledati putnički brod ili brzo putničko plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu te provjeriti njegovu dokumentaciju, u skladu s odredbama Direktive 95/21/EZ.
4. Sva ugrađena brodska oprema, koja se navodi u Prilogu A.1. Direktivi 96/98/EZ i u skladu je s njezinim odredbama, smatra se usklađenom s odredbama ove Direktive, bez obzira na to zahtijeva li se u Prilogu I. ovoj Direktivi da se oprema mora odobriti i ispitati prema zahtjevima administracije države zastave.
Članak 6.
Sigurnosni zahtjevi
1. Za nove i postojeće putničke brodove klase A, B, C i D:
(a) |
gradnja i održavanje trupa, glavnih i pomoćnih strojeva, električnih i automatskih postrojenja, mora biti u skladu s normama za klasifikaciju prema pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koja primjenjuje administracija u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ; |
(b) |
primjenjuju se odredbe poglavlja IV., uključujući izmjene o GMDSS-u iz 1988., poglavlja V. i VI. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama; |
(c) |
primjenjuju se odredbe za ugrađenu brodsku navigacijsku opremu iz poglavlja V. pravila 12. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama. Ugrađena brodska navigacijska oprema, kako se navodi u Prilogu A.1. Direktivi 96/98/EZ i u skladu s njezinim odredbama, smatra se usklađenom sa zahtjevima za tipsko odobrenje iz pravila V/12(r) Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
2. Za nove putničke brodove:
(a) |
opći zahtjevi:
|
(b) |
zahtjevi u vezi s teretnim linijama:
|
3. Za postojeće putničke brodove:
(a) |
postojeći putnički brodovi klase A moraju zadovoljavati pravila za postojeće putničke brodove utvrđena Konvencijom SOLAS, 1974., s izmjenama, te posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive; za pravila čije tumačenje Konvencija SOLAS, 1974., s izmjenama, prepušta administraciji države zastave, administracija države zastave primjenjuje tumačenja navedena u Prilogu I. ovoj Direktivi; |
(b) |
postojeći putnički brodovi klase B moraju ispunjavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive; |
(c) |
postojeći putnički brodovi klase C i D moraju zadovoljavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive, a u pogledu pitanja koja nisu obuhvaćena tim zahtjevima, propise administracije države zastave; ti propisi moraju osigurati jednakovrijednu razinu sigurnosti kao što je ona iz Priloga I. poglavlja II-1 i II-2, uzimajući pri tom u obzir posebne lokalne uvjete plovidbe u vezi s morskim područjima u kojima brodovi tih klasa mogu ploviti; prije uključivanja postojećih putničkih brodova klase C i D u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u državi domaćinu, administracija države zastave mora pribaviti suglasnost države domaćina o tim propisima; |
(d) |
ako država članica smatra da su propisi koje zahtijevaju administracija države domaćina prema točki (c) neopravdani, ona o tome odmah obavještava Komisiju; Komisija započinje postupke kako bi donijela odluku u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.; |
(e) |
značajni popravci, preinake i izmjene te pripadajuća oprema moraju biti u skladu sa zahtjevima za nove brodove, kao što je propisano u stavku 2. točki (a); preinake na postojećim brodovima isključivo radi postizanja veće sposobnosti prevladavanja oštećenja, ne smatraju se značajnim izmjenama; |
(f) |
odredbe točke (a), ako se u Konvenciji SOLAS, 1974., s izmjenama, ne navode raniji datumi, te odredbe točaka (b) i (c), ako se u Prilogu I. ovoj Direktivi ne navode raniji datumi, ne primjenjuju se za brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje:
|
4. Za brza putnička plovila:
(a) |
brza putnička plovila izgrađena ili podvrgnuta značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama na dan 1. siječnja 1996. ili nakon tog datuma, moraju zadovoljavati zahtjeve pravila X/3. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, osim:
|
(b) |
brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, nastavljaju s obavljanjem plovidbe za koju imaju odobrenje prema ovom Kodeksu; brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ne ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, ne mogu obavljati nacionalnu plovidbu, osim ako su 4. lipnja 1998. već bila uključena u nacionalnu plovidbu u državi članici, te im se u tom slučaju može dopustiti da i dalje obavljaju nacionalnu plovidbu u toj državi članici; takvo plovilo mora zadovoljavati zahtjeve Kodeksa DSC; |
(c) |
gradnja i održavanje brzih putničkih plovila i njihove opreme mora biti u skladu s propisima za klasifikaciju brzih plovila priznate organizacije ili jednakovrijednim propisima koje primjenjuje administracija države zastave, u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ. |
Članak 7.
Zahtjevi za stabilitet ro-ro putničkih brodova i njihovo isključenje iz plovidbe
1. Svi ro-ro putnički brodovi klase A, B i C kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje 1. listopada 2004. ili nakon tog datuma, moraju ispuniti zahtjeve iz članaka 6., 8. i 9. Direktive 2003/25/EZ.
2. Svi ro-ro putnički brodovi klase A i B kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje prije 1. listopada 2004., moraju ispuniti zahtjeve iz članaka 6., 8. i 9. Direktive 2003/25/EZ do 1. listopada 2010., ako toga dana ili nakon tog datuma kad dosegnu 30 godina starosti ne budu isključeni iz plovidbe, ali svakako najkasnije do 1. listopada 2015.
Članak 8.
Sigurnosni zahtjevi za osobe smanjene pokretljivosti
1. Države članice dužne su osigurati poduzimanje odgovarajućih mjera koje se temelje, ako je to moguće, na smjernicama iz Priloga III., kako bi se osobama smanjene pokretljivosti omogućio siguran pristup na sve putničke brodove klase A, B, C i D i na sva brza putnička plovila koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu, kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje 1. listopada 2004. ili nakon tog datuma.
2. Države članice moraju surađivati i savjetovati se s organizacijama koje zastupaju osobe smanjene pokretljivosti u pogledu provedbe smjernica iz Priloga III.
3. Radi preinake putničkih brodova klase A, B, C i D i brzih putničkih plovila koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu, kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje prije 1. listopada 2004., države članice primjenjuju smjernice iz Priloga III. u mjeri u kojoj je to gospodarski opravdano i izvedivo.
Države članice moraju izraditi nacionalni akcijski plan u vezi s primjenom smjernica na te brodove i plovila. Taj plan moraju dostaviti Komisiji najkasnije do 17. svibnja 2005.
4. Države članice dužne su, najkasnije do 17. svibnja 2006., izvijestiti Komisiju o provedbi ovog članka za sve putničke brodove iz stavka 1., putničke brodove iz stavka 3. registrirane za prijevoz više od 400 putnika i sva brza putnička plovila.
Članak 9.
Dodatni sigurnosni zahtjevi, jednakovrijedne zamjene, izuzeća i zaštitne mjere
1. Ako država članica ili skupina država članica smatra da bi primjenjive sigurnosne zahtjeve trebalo u određenim situacijama poboljšati zbog posebnih lokalnih okolnosti i ako se za to pokaže potreba, one mogu prema postupku utvrđenom u stavku 4. donijeti mjere za poboljšanje sigurnosnih zahtjeva.
2. Država članica može, prema postupku utvrđenom u stavku 4., donijeti mjere kojima se dopuštaju jednakovrijedne zamjene za odredbe navedene u Prilogu I., pod uvjetom da su takve zamjene najmanje jednako učinkovite kao te odredbe.
3. Ako se ne smanjuje razina sigurnosti te u skladu s postupkom iz stavka 4., država članica može donijeti mjere kojima se brodovi izuzimaju od određenih posebnih zahtjeva ove Direktive u odnosu na nacionalnu plovidbu koja se obavlja u toj državi, uključujući i njezina arhipelaška morska područja zaštićena od utjecaja otvorenog mora u određenim uvjetima plovidbe, kao što su manja značajna visina vala, ograničeno doba godine, plovidba samo danju ili u odgovarajućim klimatskim ili vremenskim uvjetima ili ograničeno trajanje putovanja ili blizina službi za spašavanje.
4. Država članica koja koristi odredbe iz stavaka 1., 2. ili 3. postupa u skladu s drugim do šestim podstavkom ovog stavka.
Država članica obavještava Komisiju o mjerama koje namjerava donijeti, uključujući pojedinosti koje su potrebne za potvrdu održavanja odgovarajuće razine sigurnosti.
Ako se, u roku od šest mjeseci od te obavijesti, donese odluka da u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2., predložene mjere nisu opravdane, od navedene se države članice zahtijeva da predložene mjere izmijeni i dopuni ili da ih ne usvoji.
Donesene mjere navode se u odgovarajućem nacionalnom zakonodavstvu i dostavljaju Komisiji, koja obavještava ostale države članice o svim pojedinostima.
Svaka od tih mjera primjenjuje se na sve putničke brodove iste klase ili na plovila koja plove pod istim propisanim uvjetima, bez obzira na zastavu broda ili državnu pripadnost ili mjesto poslovnog nastana prijevoznika.
Mjere navedene u stavku 3. primjenjuju se samo dok brod ili plovilo obavljaju plovidbu pod navedenim uvjetima.
5. Ako država članica smatra da putnički brod ili plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu unutar te države, neovisno o tome poštuje li odredbe ove Direktive, ozbiljno ugrožava sigurnost života ili imovine ili okoliša, tom brodu ili plovilu može se obustaviti plovidba ili se mogu uvesti dodatne sigurnosne mjere, sve dok se ta opasnost ne otkloni.
U navedenim okolnostima primjenjuje se sljedeći postupak:
(a) |
država članica o svojoj odluci odmah obavještava Komisiju i druge države članice, uz utemeljeno obrazloženje takve odluke; |
(b) |
Komisija ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš; |
(c) |
u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2., odlučuje se o tome je li opravdana odluka države članice da obustavi plovidbu tog broda ili plovila ili da uvede dodatne mjere zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti života ili imovine ili okoliša, te ako takva obustava ili dodatne mjere nisu opravdani, dotična država članica mora povući takvu obustavu ili navedene mjere. |
Članak 10.
Prilagodbe
1. Sljedeći se dijelovi mogu prilagoditi kako bi se vodilo računa o razvoju na međunarodnoj razini, posebno u okviru IMO-a:
(a) |
definicije iz članka 2. točaka (a), (b), (c), (d) i (v); |
(b) |
odredbe koje se odnose na postupke i smjernice za preglede navedene u članku 12; |
(c) |
odredbe koje se odnose na Konvenciju SOLAS, 1974., s izmjenama, i Kodeks o brzim plovilima, s naknadnim izmjenama, navedene u članku 4. stavku 3., članku 6. stavku 4., članku 12. stavku 3. i članku 13. stavku 3.; |
(d) |
posebne upute na „Međunarodne konvencije” i rezolucije IMO-a u članku 2. točkama (g), (m) i (q), članku 3. stavku 2. točki (a), članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 6. stavku 2. točki (b) te članku 13. stavku 3. |
2. Prilozi se mogu izmijeniti kako bi se:
(a) |
za potrebe ove Direktive primijenile izmjene međunarodnih konvencija; |
(b) |
poboljšale njihove tehničke specifikacije, u svjetlu stečenog iskustva. |
3. Mjere iz stavaka 1. i 2. ovog članka, namijenjene za izmjenu nebitnih elementa ove Direktive, donose se u skladu s pravnim postupkom uz kontrolu iz članka 11. stavka 3.
4. Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. ove Direktive mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, prema članku 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.
Članak 11.
Odbor
1. Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) utemeljen prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.
3. Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članaka 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Članak 12.
Pregledi
1. Svaki novi putnički brod podliježe sljedećim pregledima koje obavlja administracija države zastave u skladu s točkama (a), (b) i (c):
(a) |
pregled prije početka korištenja broda; |
(b) |
redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i |
(c) |
dodatni pregledi, prema potrebi. |
2. Svaki postojeći putnički brod podliježe pregledima koje obavlja administracija države zastave u skladu s točkama (a), (b) i (c):
(a) |
osnovni pregled, prije početka korištenja broda u nacionalnoj plovidbi u državi domaćinu, za postojeće brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu u državi članici pod čijom su zastavom ovlašteni ploviti; |
(b) |
redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i |
(c) |
dodatni pregledi, prema potrebi. |
3. Svako brzo putničko plovilo koje, u skladu s odredbama članka 6. stavka 4. ove Direktive, mora ispunjavati zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima (Kodeks HSC) podliježe pregledima administracije države zastave koji su propisani u tom Kodeksu.
Brza putnička plovila koja, u skladu s člankom 6. stavkom 4. ove Direktive, moraju ispunjavati zahtjeve Kodeksa DSC, podliježu pregledima administracije države zastave koji su propisani u Kodeksu DSC.
4. Moraju se poštovati odgovarajući postupci i smjernice u vezi s pregledom za izdavanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda, navedene u rezoluciji Skupštine IMO-a A.746 (18) od 4. studenoga 1993. o smjernicama za pregled prema usklađenom sustavu pregleda i izdavanja svjedodžbi, ili postupke namijenjene za postizanje istog cilja.
5. Preglede navedene u stavcima 1., 2. i 3. obavljaju isključivo inspektori administracije države zastave ili priznate organizacije ili države članice koje za obavljanje pregleda ovlasti država zastave, kako bi se osiguralo ispunjavanje svih primjenjivih zahtjeva ove Direktive.
Članak 13.
Svjedodžbe
1. Svi novi i postojeći putnički brodovi moraju imati Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda u skladu s ovom Direktivom. Obrazac Svjedodžbe propisan je u Prilogu II. Svjedodžbu izdaje administracija države zastave nakon obavljenog osnovnog pregleda, kao što je opisano u članku 12. stavku 1. točki (a) i članku 12. stavku 2. točki (a).
2. Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda izdaje se za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Administracija države zastave može produžiti razdoblje valjanosti svjedodžbe s odgodom od najviše mjesec dana od datuma prestanka važenja koji je na njoj naveden. Kada se odobri produljenje važenja, novo razdoblje valjanosti svjedodžbe započinje od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe prije njezina produljenja.
Obnavljanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda izdaje se nakon obavljenog redovitog pregleda, kao što je opisano u članku 12. stavku 1. točki (b) i članku 12. stavku 2. točki (b).
3. Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima Kodeksa HSC, Svjedodžbu o sigurnosti brzih plovila i Dozvolu za rad brzih plovila izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama Kodeksa HSC.
Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima Kodeksa DSC, Svjedodžbu o gradnji i opremi DSC te Dozvolu za rad DSC izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama Kodeksa DSC.
Prije izdavanja Dozvole za rad brzim putničkim plovilima koja obavljaju nacionalnu plovidbu u državi domaćinu, administracija države zastave mora se suglasiti s državom domaćinom o svim uvjetima obavljanja plovidbe brzih putničkih plovila u toj državi. Sve takve uvjete administracija država zastave navodi u Dozvoli za rad.
4. Izuzeća odobrena brodovima ili plovilima prema i u skladu s odredbama članka 9. stavka 3. navode se u svjedodžbi broda ili plovila.
Članak 14.
Pravila Konvencije SOLAS, 1974.
1. Za putničke brodove koji obavljaju međunarodnu plovidbu, Zajednica podnosi zahtjeve IMO-u:
(a) |
da se u okviru IMO-a ubrza rad na revidiranju odredbi poglavlja II-1., II-2. i III. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koja sadrže pitanja prepuštena odluci administracije države zastave, kako bi se utvrdila usklađena tumačenja tih odredbi i prema tome donijele njihove izmjene; i |
(b) |
da se donesu mjere za obveznu primjenu načela na kojima se temelje odredbe okružnice MSC 606 o suglasnosti države luke s izuzećima od SOLAS-a. |
2. Zahtjeve iz stavka 1. podnosi predsjedništvo Vijeća i Komisije na temelju usklađenih propisa utvrđenih u Prilogu I.
Sve države članice dužne su učiniti sve kako bi osigurale da IMO u najbržem roku započne s razvojem navedenih pravila i mjera.
Članak 15.
Kazne
Države članice utvrđuju sustav kazni za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova provedba. Propisane kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
Članak 16.
Obavješćivanje
Države članice odmah obavješćuju Komisiju o glavnim odredbama nacionalnog zakonodavstva koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.
Članak 17.
Stavljanje izvan snage
Direktiva 98/18/EZ izmijenjena direktivama navedenima u Prilogu IV. dijelu A, stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova prenošenja propisa EU-a u nacionalne propise i primjene direktiva navedenih u Prilogu IV. dijelu B.
Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu V.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 19.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 6. svibnja 2009.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
J. KOHOUT
(1) SL C 151, 17.6.2008., str. 35.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 21. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 23. travnja 2009.
(3) SL L 144, 15.5.1998., str. 1.
(4) Vidjeti Prilog IV., dio A.
(5) SL L 183, 29.6.1989., str. 1.
(6) SL L 378, 31.12.1986., str. 1.
(7) SL L 364, 12.12.1992., str. 7.
(8) SL L 46, 17.2.1997., str. 25.
(9) SL L 123, 17.5.2003., str. 22.
(10) SL L 324, 29.11.2002., str. 1.
(11) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(12) SL L 157, 7.7.1995., str. 1.
(13) SL L 319, 12.12.1994., str. 20.
PRILOG I.
SIGURNOSNI UVJETI ZA NOVE I POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE U NACIONALNOJ PLOVIDBI
Sadržaj
POGLAVLJE I. – OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE II-1. – KONSTRUKCIJA – PREGRAĐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRIČNE INSTALACIJE
DIO A – OPĆENITO
1. |
Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2.) |
2. |
Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3.) |
DIO B – STABILITET U NEOŠTEĆENOM STANJU, PREGRAĐIVANJE I STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU
1. |
Rezolucija o stabilitetu u neoštećenom stanju A.749 (18) |
2. |
Vodonepropusno pregrađivanje |
3. |
Naplavljiva duljina (pravilo 4.) |
4. |
Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6.) |
5. |
Naplavljivost (pravilo 5.) |
6. |
Faktor pregrađivanja |
7. |
Posebni zahtjevi u vezi s pregrađivanjem broda (pravilo 7.) |
8. |
Stabilitet u oštećenom stanju (pravilo 8.) |
8-1. |
Stabilitet ro-ro putničkih brodova u oštećenom stanju (pravilo 8-1.) |
8-2. |
Posebni zahtjevi za ro-ro putničke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2.) |
8-3. |
Posebni zahtjevi za putničke brodove, osim ro-ro putničkih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba |
9. |
Pregrade pikova i strojarnice (pravilo 10.) |
10. |
Dvodna (pravilo 12.) |
11. |
Određivanje, označivanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13.) |
12. |
Konstrukcija i prvotno ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14.) |
13. |
Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15.) |
14. |
Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo prateće osoblje (pravilo 16.) |
15. |
Otvori u vanjskoj oplati ispod granične linije urona (pravilo 17.) |
16. |
Vodonepropusnost putničkih brodova iznad granične linije urona (pravilo 20.) |
17. |
Zatvaranje vrata za ukrcaj tereta (pravilo 20-1.) |
17-1. |
Vodonepropusnost od ro-ro palube (pregradne palube) do prostora ispod nje (pravilo 20-2.) |
17-2. |
Pristup na ro-ro palube (pravilo 20-3.) |
17-3. |
Zatvaranje pregrada na ro-ro palubi (pravilo 20-4.) |
18. |
Podaci o stabilitetu (pravilo 22.) |
19. |
Kontrolni nacrti u slučaju oštećenja (pravilo 23.) |
20. |
Cjelovitost trupa i nadgrađa, sprečavanje oštećenja i nadzor (pravilo 23-2.) |
21. |
Označivanje, redovito pokretanje i pregled vodonepropusnih vrata itd. (pravilo 24.) |
22. |
Upisi u brodski dnevnik (pravilo 25.) |
23. |
Podizne platforme i rampe za automobile |
24. |
Rešetkaste ograde |
DIO C – STROJEVI
1. |
Općenito (pravilo 26.) |
2. |
Motori s unutarnjim izgaranjem (pravilo 27.) |
3. |
Kaljužni pumpni uređaj (pravilo 21.) |
4. |
Broj i vrsta kaljužnih pumpi (pravilo 21.) |
5. |
Vožnja krmom (pravilo 28.) |
6. |
Kormilarski uređaj (pravilo 29.) |
7. |
Dodatni zahtjevi za električni i elektrohidraulični kormilarski uređaj (pravilo 30.) |
8. |
Sustavi ventilacije u strojarnicama (pravilo 35.) |
9. |
Veza između zapovjedničkog mosta i strojarnice (pravilo 37.) |
10. |
Alarm strojara (pravilo 38.) |
11. |
Smještaj uređaja za slučaj nužde (pravilo 39.) |
12. |
Uređaji za upravljanje postrojenjem (pravilo 31.) |
13. |
Sustavi cjevovoda pare (pravilo 33.) |
14. |
Sustavi zraka pod tlakom (pravilo 34.) |
15. |
Zaštita od buke (pravilo 36.) |
16. |
Dizala |
DIO D – ELEKTRIČNE INSTALACIJE
1. |
Općenito (pravilo 40.) |
2. |
Glavni izvor električne energije i sustavi rasvjete (pravilo 41.) |
3. |
Izvor električne energije u slučaju nužde (pravilo 42.) |
4. |
Dodatna rasvjeta u slučaju nužde za ro-ro brodove (pravilo 42-1.) |
5. |
Zaštitne mjere protiv električnog udara, požara i drugih opasnosti od električne energije (pravilo 45.) |
DIO E – DODATNI ZAHTJEVI ZA STROJARNICE POVREMENO BEZ NADZORA POSADE
Posebni zahtjevi (pravilo 54.)
1. |
Općenito (pravilo 46.) |
2. |
Zaštitne mjere protiv požara (pravilo 47.) |
3. |
Zaštita od naplavljivanja (pravilo 48.) |
4. |
Upravljanje pogonskim strojevima sa zapovjedničkog mosta (pravilo 49.) |
5. |
Održavanje veze (pravilo 50.) |
6. |
Sustav alarma (pravilo 51.) |
7. |
Sigurnosni sustavi (pravilo 52.) |
8. |
Posebni zahtjevi za strojeve, kotlove i električne instalacije (pravilo 53.) |
9. |
Sustav automatskog upravljanja i alarma (pravilo 53.4.) |
POGLAVLJE II-2. – PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA
DIO A – OPĆENITO
1. |
Osnovna načela (pravilo 2.) |
2. |
Definicije (pravilo 3.) |
3. |
Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva i mlaznice (pravilo 4.) |
4. |
Ugrađeni sustavi za gašenje požara (pravila 5. + 8. + 9. + 10.) |
5. |
Prenosivi aparati za gašenje požara (pravilo 6.) |
6. |
Uređaji za gašenje požara u strojarnicama (pravilo 7.) |
7. |
Posebni uređaji u strojarnicama (pravilo 11.) |
8. |
Automatski sustavi za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 12.) |
9. |
Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 13.) |
10. |
Uređaji za tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja (pravilo 15.) |
11. |
Oprema za vatrogasce (pravilo 17.) |
12. |
Razno (pravilo 18.) |
13. |
Planovi protupožarne zaštite (pravilo 20.) |
14. |
Pripravnost za rad i održavanje |
15. |
Upute, obuka i vježbe na brodu |
16. |
Radni postupci |
DIO B – MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
1. |
Struktura (pravilo 23.) |
2. |
Glavne vertikalne i horizontalne zone (pravilo 24.) |
3. |
Pregrade unutar glavne vertikalne zone (pravilo 25.) |
4. |
Protupožarna klasa pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 26.) |
5. |
Protupožarna klasa pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 27.) |
6. |
Sredstva za napuštanje prostorija (pravilo 28.) |
6-1. |
Putovi za napuštanje prostorija na ro-ro putničkim brodovima (pravilo 28-1.) |
7. |
Prolazi i otvori u pregradama klase „A” i „B” (pravila 30., 31.) |
8. |
Zaštita stubišta i dizala u prostorijama nastambi i servisnim prostorijama (pravilo 29.) |
9. |
Sustavi ventilacije (pravilo 32.) |
10. |
Prozori i okna (pravilo 33.) |
11. |
Ograničena upotreba gorivih materijala (pravilo 34.) |
12. |
Pojedinosti o konstrukciji (pravilo 35.) |
13. |
Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm i automatski sustavi za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 14.) (pravilo 36.) |
14. |
Zaštita prostorija posebne kategorije (pravilo 37.) |
15. |
Protupožarna ophodnja, sustavi za otkrivanje požara, protupožarni alarm i razglas (pravilo 40.) |
16. |
Unapređenje protupožarne zaštite na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 41-1.) |
17. |
Posebni zahtjevi za brodove koji prevoze opasne tvari (pravilo 41.) |
18. |
Posebni zahtjevi za helikopterska sredstva. |
POGLAVLJE III. – SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE
1. |
Definicije (pravilo 3.) |
2. |
Veze, brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje, osobna sredstva za spašavanje (pravila 6. + 7. + 18. + 21. + 22.) |
3. |
Alarm u slučaju nužde, upute za rukovanje, priručnik za obuku, raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde (pravila 6. + 8. + 9. + 19. + 20.) |
4. |
Posada brodice za spašavanje i nadzor (pravilo 10.) |
5. |
Zborna mjesta i ukrcaj na brodice za spašavanje (pravila 11. + 23. + 25.) |
5-1. |
Zahtjevi za ro-ro putničke brodove (pravilo 26.) |
5-2. |
Površine za slijetanje helikoptera i prihvat helikopterom (pravilo 28.) |
5-3. |
Sustav podrške zapovjedniku u donošenju odluke (pravilo 29.) |
6. |
Postaje za spuštanje (pravilo 12.) |
7. |
Smještaj brodica za spašavanje (pravila 13. + 24.) |
8. |
Smještaj brodica za prikupljanje (pravilo 14.) |
8.a |
Smještaj brodskog sustava za napuštanje broda (pravilo 15.) |
9. |
Uređaji za spuštanje i podizanje brodica za spašavanje (pravilo 16.) |
10. |
Uređaji za ukrcaj, spuštanje i podizanje brodice za prikupljanje (pravilo 17.) |
11. |
Upute za slučaj nužde (pravilo 19.) |
12. |
Spremnost za rad, održavanje i pregledi (pravilo 20.) |
13. |
Obuka i vježbe za napuštanje broda (pravilo 19. + pravilo 30.) |
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Ako je izričito navedeno, pravila iz ovog Priloga primjenjuju se na nove i postojeće putničke brodove klase A, B, C i D koji obavljaju nacionalna putovanja.
Novi brodovi klase B, C i D duljine manje od 24 metra moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B/2 do II-1/B/8 i II-1/B/10 iz ovog Priloga, ako administracija države pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti ne zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.
Ako se pravila iz ovog Priloga ne primjenjuju na nove brodove duljine manje od 24 metra, administracija države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštivanjem nacionalnih propisa.
Postojeći brodovi klase C i D ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila iz poglavlja II-1. i II-2. ovog Priloga, pod uvjetom da administracija države pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.
Uvijek kada se u ovom Prilogu za postojeće brodove zahtijeva primjena neke od rezolucija IMO-a, brodovi izgrađeni u razdoblju od najviše dvije godine nakon donošenja te rezolucije IMO-a ne moraju primjenjivati tu rezoluciju, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću(e) prethodnu(e) rezoluciju(e), ako postoji(e).
Pod značajnim popravcima, izmjenama i preinakama podrazumijeva se, na primjer:
— |
svaka izmjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda, primjer: produljenje dodavanjem novog središnjeg dijela trupa, |
— |
svaka izmjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika, primjer: paluba vozila preinačena u nastambe za smještaj putnika, |
— |
svaka izmjena kojom se bitno produžava radni vijek broda, primjer: obnavljanje nastambi za smještaj putnika na jednoj cijeloj palubi. |
Navod „(pravilo…)” iza nekih naslova pravila u ovom Prilogu odnosi se na pravila Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, na kojima se temelje pravila iz ovog Priloga.
POGLAVLJE II-1.
KONSTRUKCIJA – PREGRAĐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRIČNE INSTALACIJE
DIO A
OPĆENITO
1. Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
|
.2. |
Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije. |
.3. |
Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje. |
.4. |
Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije. |
.5. |
Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i težine praznog broda. |
.6. |
Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine. |
.7. |
Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade. |
.8. |
Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda. |
.9. |
Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije. |
.10. |
Strojarnica seže od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda. |
.11. |
Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu. |
.12. |
Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju. |
.13. |
Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod. |
.14. |
Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2. |
2. Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
|
.2. |
Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je:
|
.3. |
Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu. |
.4. |
Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju. |
.5. |
Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada glavnog izvora električne energije. |
.6. |
Glavni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima. |
.7. |
Stanje broda bez pogona je stanje u kojem pogonski sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije. |
.8. |
Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi glavni izvor električne energije. |
.9. |
Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz glavnog izvora električne energije, a namijenjena je za razdiobu električne energije brodskim službama. |
.10. |
Sklopna ploča u slučaju nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava glavnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razdiobu električne energije službama za rad u slučaju nužde. |
.11. |
Izvor električne energije u nuždi je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara glavnog izvora električne energije. |
.12. |
Maksimalna brzina u vožnji prema naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu. |
.13. |
Maksimalna brzina u vožnji krmom je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji krmom pri najvećem gazu. |
.14.(a) |
Strojarnice su sve strojarnice A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze pogonski strojevi, kotlovi, uređaji tekućega goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za postizanje stabiliteta, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija. |
.14.(b) |
Strojarnice A kategorije su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:
|
.15. |
Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe istoj svrsi. |
.16. |
Upravljačke stanice su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uređaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom. |
DIO B
STABILITET U NEOŠTEĆENOM STANJU, PREGRAĐIVANJE I STABILITET U OŠTEĆENOM STANJU
1. Rezolucija o stabilitetu u neoštećenom stanju A.749 (18)
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:
Sve klase novih brodova duljine 24 metra i više moraju biti u skladu s odgovarajućim odredbama za putničke brodove iz Kodeksa o stabilitetu u neoštećenom stanju, koji je usvojen na 18. zasjedanju Skupštine IMO-a rezolucijom A.749 (18) 4. studenoga 1993.
Ako države članice smatraju da je primjena kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749 (18) neodgovarajuća, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajući stabilitet. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednaka razina sigurnosti.
POSTOJEĆI BRODOVI KLASE A I B, DULJINE 24 METRA I VIŠE:
Svi postojeći brodovi klase A i B moraju u svim stanjima krcanja, nakon ispravka zbog utjecaja slobodnih površina tekućina u tankovima, ispunjavati sljedeće kriterije stabiliteta, u skladu s pretpostavkama iz stavka 3.3. rezolucije IMO-a A.749 (18) ili jednakovrijednim pretpostavkama.
(a) |
Površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulje) ne smije biti manja od:
|
(b) |
Poluga statičkog stabiliteta GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili većem. |
(c) |
Poželjno je da maksimum poluge statičkog stabiliteta GZ bude pri kutu nagiba većem od 30 °, ali ne manjem od 25 °. |
(d) |
Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra. |
Stanja krcanja koja treba uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s navedenim uvjetima stabiliteta, uključuju najmanje one koji se navode u stavku 3.5.1.1. rezolucije IMO-a A.749 (18).
Svi postojeći brodovi klase A i B duljine 24 metra i više, moraju ispunjavati i dodatne kriterije navedene u rezoluciji IMO-a A.749 (18), stavku 3.1.2.6. (dodatni kriteriji za putničke brodove) i stavku 3.2. (kriterij jakog vjetra i ljuljanja).
Ako države članice smatraju da je primjena kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749 (18) neodgovarajuća, može se primijeniti neki drugi pristup kojim će se osigurati zadovoljavajući stabilitet. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrđuje da je postignuta jednaka razina sigurnosti.
2. Vodonepropusno pregrađivanje
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Svaki se brod mora pregraditi pregradama koje moraju biti vodonepropusne do pregradne palube, u vodonepropusne odjeljke čija se najveća duljina izračunava u skladu s posebnim zahtjevima navedenima dalje u tekstu.
Umjesto tih zahtjeva, kao jednakovrijedna mogu se upotrijebiti pravila o pregrađivanju i stabilitetu putničkih brodova utvrđena u poglavlju II. dijelu B Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1960., navedena u rezoluciji IMO-a A.265 (VIII), ako se primjenjuju u cijelosti.
Svaki drugi dio unutarnje strukture koji utječe na učinkovitost pregrađivanja broda mora biti vodonepropusan.
3. Naplavljiva duljina (pravilo 4.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Naplavljiva duljina za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona. |
.2. |
Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, naplavljiva duljina za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene. |
.3. |
Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, administracija države zastave može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube. |
4. Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Najveća dopuštena duljina odjeljka, sa središtem u bilo kojoj točki duljine broda, dobiva se tako da se naplavljiva duljina pomnoži s odgovarajućim faktorom, koji se naziva faktor pregrađivanja.
5. Naplavljivost (pravilo 5.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Konačne pretpostavke navedene u pravilu 3. odnose se na naplavljivost prostora ispod granične linije urona.
Pri određivanju naplavljive duljine, primjenjuje se pretpostavka prosječne naplavljivosti prostora ispod granične linije urona iz tablice u pravilu 8.3.
6. Faktor pregrađivanja
Faktor pregrađivanja je:
ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D TE POSTOJEĆE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B:
1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i
0,5 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba.
Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju ispuniti taj zahtjev najkasnije do datuma usklađivanja utvrđenoga u pravilu II-1/B/8-2. stavku 2.
ZA POSTOJEĆE PUTNIČKE BRODOVE KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI: 1,0
7. Posebni zahtjevi u vezi s pregrađivanjem broda (pravilo 7.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom:
|
.2. |
Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom 4., pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak, nije veća od naplavljive duljine ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja. |
.3. |
Jedna od glavnih poprečnih pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom .6. |
.4. |
Ako je jedna od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada. |
.5. |
Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen, te ako administracija države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani. Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje ne sprečava usklađenost s pravilom 8. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.6. |
Jedna od glavnih poprečnih pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
|
.7. |
Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine. |
.8. |
Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda. |
.9. |
Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od naplavljive duljine. |
8. Stabilitet u oštećenom stanju (pravilo 8.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1.1. |
U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar naplavljive duljine. |
.1.2. |
Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1., stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka. |
.1.3. |
Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka. |
.2.1. |
Zahtjevi podstavka .1. određuju se proračunima u skladu sa stavcima .3., .4. i .6. koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe. |
.2.2. |
Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti čime se stvarno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B I POSTOJEĆI PUTNIČKI BRODOVI KLASE B KOJI NISU RO-RO PUTNIČKI BRODOVI, IZGRAĐENI 29. TRAVNJA 1990. ILI NAKON TOG DATUMA:
.2.3. |
Stabilitet koji se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnanja, ako se predviđa, određuje se na sljedeći način:
|
.2.4. |
Kad nastupi značajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge uspravljanja od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge uspravljanja prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje, te se opseg i površina navedeni u .2.3.1. i .2.3.2. mjere do tog kuta. |
.2.5. |
Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge uspravljanja manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljen prostor tako naplavljen od početka. |
.2.6. |
U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga uspravljanja mora biti najmanje 0,05 metra, a opseg pozitivnih poluga uspravljanja mora biti najmanje 7. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.3. |
U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju, primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:
Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajnije količine nastambi ili strojeva, te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha. |
.4. |
Pretpostavljeni opseg oštećenja jest:
|
.5. |
Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja ne smije biti veći od 15 °. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za upotrebu uređaja za poprečno naplavljivanje. |
.6. |
Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:
|
.7. |
Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima službe, kako bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba, te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta mogao u oštećenom stanju poprimiti preveliki nagib. |
.8. |
Podaci navedeni u stavku .7. kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet u neoštećenom stanju moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM) za opseg gazova ili istisnina, dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir radna ograničenja. |
.9. |
Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u prometu teško očitavaju, brod mora imati pouzdani sustav za utvrđivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi. |
.10. |
Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim propisima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo. |
.11. |
Administracija države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda. |
.12. |
Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako administracija države zastave smatra da su dimenzije, uređaji i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštećenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u određenim okolnostima. |
8-1. Stabilitet ro-ro putničkih brodova u oštećenom stanju (pravilo 8-1.)
POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom 8. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u ovoj tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu postupku proračuna za procjenu karakteristika održivosti postojećih ro-ro putničkih brodova upotrebom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265 (VIII), koju je usvojio Odbor za pomorsku sigurnost na svojoj 59. sjednici u lipnju 1991. (MSC/Circ. 574):
|
8-2. Posebni zahtjevi za ro-ro putničke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2.)
NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:
Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8. i II-1/B/8-1.:
.1. |
novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama pravila II-1/B/8. stavka .2.3., pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i |
.2. |
postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka .1. najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku .2.1., .2.2. ili .2.3., ovisno o tome koji je posljednji:
|
8-3. Posebni zahtjevi za putničke brodove, osim ro-ro putničkih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA, OSIM RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA
Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8., putnički brodovi osim ro-ro putničkih brodova, koji su ovlašteni prevoziti više od 400 osoba moraju ispunjavati odredbe stavka 2.3. i 2.6. pravila II-1/B/8., pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L.
9. Pregrade pikova i strojarnica (pravilo 10.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta pregrada mora biti postavljena na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećana za 5 % duljine broda. |
.2. |
Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku .1. mjere se od točke:
ovisno o tome koja je od tih veličina najmanja. |
.3. |
Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak se izvodi tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata. |
.4. |
Produžetak iz stavka .3. ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako svi dijelovi nisu smješteni ispred prednjih granica navedenih u stavku .1. ili stavku .2. Međutim, na postojećim brodovima klase B:
|
.5. |
Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade. |
.6. |
Na postojećim brodovima klase B, zahtjevi iz stavaka .3. i .4. primjenjuju se od datuma prvog redovitog pregleda nakon 1. srpnja 1998. |
.7. |
Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju strojarnicu od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja. |
.8. |
Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi, te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena. |
10. Dvodna (pravilo 12.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA, DULJINE 24 METRA ILI VIŠE:
.1. |
Na novim brodovima klase B, C i D, postojećim brodovima klase B i novim brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, duljine 24 metra ili više, dvodno se mora protezati od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.
|
.2. |
Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda i uzvoje dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na osnovicu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda. |
.3. |
Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku .2. Međutim, dopušteno je da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Administracija države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom. |
.4. |
Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju administracije države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena. |
.5. |
Bez obzira na ovo pravilo 10., stavak .1. administracija države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatraju da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda. |
11. Određivanje, označivanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja, mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to brodovlasnik želi, odrediti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti administracija države zastave za izmjenično korištenje. |
.2. |
Određene i označene pregradne teretne linije upisuju se u Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda, a označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija. Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označuju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. (2). |
.3. |
Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama. |
.4. |
Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno, moraju se jasno navesti na Svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda. |
.5. |
Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama. |
.6. |
Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena. |
.7. |
Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena. |
12. Konstrukcija i prvo ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajući koeficijent izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije. |
.2.1. |
Ustupi i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima. |
.2.2. |
Ako rebra ili spojne prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna po samoj konstrukciji, bez upotrebe drva ili cementa. |
.3. |
Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obvezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obvezno je ispitivanje štrcanjem ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje štrcanjem nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada. |
.4. |
Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima ovog pravila 12. stavka .1. |
.5. |
Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara. |
.6. |
Ispitivanja navedena u stavcima .4. i .5. namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja, te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućega goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima. |
13. Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C, I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Broj otvora u vodonepropusnim pregradama treba svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda; ti otvori moraju imati odgovarajuće naprave za zatvaranje.
.2.1. Ako cijevi, izljevni odvodi, električni kabeli itd. prolaze kroz vodonepropusne pregrade, poduzimaju se potrebne mjere da se u cijelosti osigura vodonepropusnost pregrada.
.2.2. Ventili koji nisu sastavni dio cjevovodnog sustava, ne smiju se postavljati na vodonepropusne pregrade.
.2.3. Olovo ili drugi materijali koji nisu otporni na toplinu, ne smiju se upotrebljavati za provodnike koji prolaze kroz vodonepropusne pregrade, ako bi oštećenje tih provodnika u slučaju požara moglo smanjiti vodonepropusnost pregrada.
.3.1. Vrata, provlake ili prolazi nisu dopušteni:
.1. |
u sudarnoj pregradi ispod granične linije urona; |
.2. |
u vodonepropusnim poprečnim pregradama koje odvajaju prostor za teret od susjednog prostora za teret, osim iznimaka navedenih u ovom pravilu 13. stavku .10.1. i u pravilu 14. |
.3.2. Osim kao što je predviđeno u stavku .3.3., kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona može prolaziti najviše jedna cijev namijenjena za ulijevanje tekućine u tank pramčanog pika, pod uvjetom da ta cijev ima ventil na odvijanje kojim se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube te da je kućište tog ventila pričvršćeno na sudarnu pregradu s unutarnje strane pramčanog pika. Međutim, može se prihvatiti i ugradnja tog ventila na krmenoj strani sudarne pregrade, pod uvjetom da je ventil lako dostupan u svim uvjetima službe te da nije smješten u prostor za teret.
.3.3. Ako je pramčani pik podijeljen za smještaj dviju različitih vrsta tekućina, kroz sudarnu pregradu ispod granične linije urona mogu prolaziti dvije cijevi, od kojih svaka udovoljava zahtjevima iz stavka .3.1., pod uvjetom da ne postoji drugo izvedivo rješenje osim postavljanja te druge cijevi, te da se uzimajući u obzir dodatno pregrađivanje u pramčanom piku, zadrži sigurnost broda.
.4. U prostorima u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi uključujući i kotlove koji služe za pogon broda, u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi smiju se postaviti najviše jedna vrata osim vrata koja vode do tunela osovina. Ako postoje dvije ili više osovina, tuneli su povezani pomoću prolaza za komunikaciju. Između strojarnice i prostora tunela, ako postoje dvije osovine, samo su jedna vrata, a na brodovima s više od dvije osovine, samo dvoja vrata. Sva ta vrata moraju biti klizna i moraju biti postavljena tako da imaju što veću visinu pražnica. Naprave za ručno pokretanje tih vrata s mjesta iznad pregradne palube postavljaju se izvan strojarnice.
.5.1. POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE MANJE OD 24 METRA:
Vodonepropusna vrata moraju biti klizna ili sa šarkama ili neki drugi jednakovrijedni tip vrata. Nisu dozvoljena limena vrata pričvršćena samo vijcima, ni sustavi zatvaranja vrata pomoću vlastite težine ili pomoću utega.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:
Vodonepropusna vrata, osim u slučajevima predviđenim u ovom pravilu 13. stavku 10.1. ili u pravilu 14., moraju biti klizna vrata s mehaničkim pogonom u skladu sa zahtjevima iz stavka .7., s mogućnošću istodobnog zatvaranja sa središnjeg mjesta upravljanja na zapovjedničkom mostu za najviše 60 sekundi ako je brod u uspravnom položaju.
.5.2. POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:
Klizna vrata mogu biti:
— |
samo s ručnim pogonom, ili |
— |
s mehaničkim i ručnim pogonom. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE:
Na brodovima na kojima ukupni broj vodonepropusnih vrata nije veći od dva i ako se ta vrata nalaze u strojarnici ili u pregradama koje okružuju takav prostor, administracija države zastave može dopustiti da ta vrata budu samo s ručnim pogonom. Ako su postavljena klizna vrata s ručnim pogonom, ta se vrata zatvaraju prije nego što brod isplovi na putovanje radi prijevoza putnika i ostaju zatvorena za vrijeme plovidbe.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.5.3. Uređaj za mehaničko ili ručno upravljanje svim kliznim vodonepropusnim vratima, bez obzira imaju li mehanički pogon ili ne, mora biti takav da omogući zatvaranje vrata pri nagibu broda do 15 ° na oba boka. Potrebno je uzeti u obzir i sile koje mogu djelovati s jedne ili druge strane vrata zbog mogućeg prodora vode kroz otvor do visine statičkog stupca vode od najmanje 1 metar iznad pražnice na simetrali vrata.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:
.5.4. Uređaji za upravljanje vodonepropusnim vratima, uključujući hidraulični cjevovod i električne kabele, moraju biti što bliže pregradi na kojoj su postavljena vrata, kako bi se smanjila vjerojatnost njihova oštećenja u slučaju oštećenja broda. Položaj vodonepropusnih vrata i uređaja za upravljanje mora biti takav da u slučaju oštećenja broda unutar jedne petine širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije, upravljanje vodonepropusnim vratima izvan oštećenog dijela broda ne bude narušeno.
.5.5. Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim i ručnim pogonom moraju imati indikatore koji na svim mjestima daljinskog upravljanja pokazuju jesu li vrata otvorena ili zatvorena. Mjesta daljinskog upravljanja moraju se nalaziti samo na zapovjedničkom mostu, kao što je određeno stavkom .7.1.5., a mjesta s ručnim upravljanjem iznad pregradne palube, kao što je određeno stavkom .7.1.4.
POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:
.5.6. Vodonepropusna vrata koja nisu u skladu sa stavcima .5.1. do .5.5. moraju se zatvoriti prije početka putovanja i moraju ostati zatvorena tijekom plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci te njihovog zatvaranja prije isplovljenja broda upisuje se u brodski dnevnik.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.6.1. Klizna vrata s ručnim pogonom mogu imati horizontalan ili vertikalan smjer pokretanja. Treba omogućiti rukovanje mehanizmom na samim vratima s obje strane, te s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Prilikom rukovanja ručnim uređajem, vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata u uspravnom položaju broda ne smije biti duže od 90 sekundi.
POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.6.2. Klizna vrata s mehaničkim pogonom mogu imati vertikalan ili horizontalan smjer pokretanja. Ako se vratima upravlja sa središnjeg mjesta, uređaj se izvodi tako da se vratima može upravljati mehanički i na samim vratima s obje strane. Sa svake strane pregrade postavljene su ručke za upravljanje povezane s mehaničkim pogonom, koje moraju biti izvedene tako da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Klizna vrata s mehaničkim pogonom moraju imati uređaj za ručno pokretanje kojim se može rukovati na samim vratima sa svake strane te sa pristupačnog mjesta iznad pregradne palube, pomoću zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti. Treba predvidjeti zvučne signale upozorenja o početku zatvaranja vrata koji će trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Pored toga, na mjestima velike okolne buke zvučni alarm mora biti popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:
.7.1. Sva klizna vodonepropusna vrata s mehaničkim pogonom:
.1. |
moraju imati vertikalan ili horizontalan smjer pomicanja; |
.2. |
moraju, u skladu sa stavkom .11., u pravilu imati najveći slobodni otvor širine 1,2 metra. Administracija države zastave može dopustiti šira vrata samo u tolikoj mjeri koliko se to smatra potrebnim za učinkovit rad na brodu, pod uvjetom da se uzmu u obzir druge sigurnosne mjere, uključujući:
|
.3. |
moraju biti opremljena potrebnim uređajem za otvaranje i zatvaranje korištenjem električne energije, hidrauličke energije ili bilo koje druge vrste energije koju odobri administracija države zastave; |
.4. |
moraju imati poseban uređaj za ručno upravljanje. Predviđa se mogućnost ručnog otvaranja i zatvaranja vrata na samim vratima s obje strane, te pored toga, zatvaranje vrata s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti, a koji prihvaća administracija države zastave. Smjer okretanja ili drugog načina pokretanja mora biti jasno označen na svim mjestima upravljanja. Vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata ručnim uređajem ne smije biti duže od 90 sekundi pri uspravnom položaju broda; |
.5. |
moraju imati uređaj za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata na mehanički pogon s obje strane vrata, te za mehaničko zatvaranje vrata, kojim se upravlja sa središnje upravljačke konzole na zapovjedničkom mostu; |
.6. |
moraju imati zvučni alarm različit od svih drugih zvučnih alarma u tom području, koji će se oglasiti svaki put kad se vrata daljinski zatvaraju na mehanički pogon, najmanje 5 sekundi, a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati, te trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. U slučaju ručnog daljinskog upravljanja, dovoljno je da se zvučni alarm oglašava samo dok se vrata pomiču. Pored toga, u prostorijama za putnike i na mjestima velike okolne buke, administracija države zastave može zahtijevati da zvučni alarm bude popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima; i |
.7. |
moraju imati približno jednoličnu brzinu zatvaranja pomoću mehaničkog pogona. Vrijeme zatvaranja, od trenutka kada se vrata počnu pomicati do trenutka kada su u potpuno zatvorenom položaju, ne smije nikada biti kraće od 20 sekundi ni duže od 40 sekundi pri uspravnom položaju broda. |
.7.2. Klizna vodonepropusna vrata koja se pokreću električnom energijom imaju napajanje sa sklopne ploče za slučaj nužde, izravno ili preko razdjelne ploče za tu namjenu, postavljene iznad pregradne palube; pripadajući strujni krugovi upravljačkog uređaja, indikatora i alarma imaju napajanje izravno sa sklopne ploče za slučaj nužde ili preko razdjelne ploče za tu namjenu postavljene iznad pregradne palube, te moraju imati mogućnost automatskog napajanja s kratkotrajnog izvora električne energije u nuždi, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi.
.7.3. Klizna vodonepropusna vrata na mehanički pogon moraju imati:
.1. |
središnji hidraulički sustav s dva samostalna izvora energije, od kojih se svaki sastoji od motora i pumpe koji mogu osigurati istodobno zatvaranje svih vrata. Pored toga, za cijeli uređaj moraju postojati hidraulički akumulatori dovoljnog kapaciteta za pokretanje svih vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojemu se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi, odabire se s obzirom na temperaturu koja se predviđa za vrijeme rada uređaja. Sustav upravljanja na mehanički pogon mora biti tako izveden da se smanji mogućnost da jedan kvar u hidrauličnom cjevovodu štetno utječe na rad više od jednih vrata. Hidraulični sustav ima alarm niske razine za spremnike hidrauličke tekućine koji služe za rad sustava upravljanja na mehanički pogon, te alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Ti su alarmi zvučni i svjetlosni, a nalaze se na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu; ili |
.2. |
samostalni hidraulični sustav za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora i pumpe, koji služe za otvaranje i zatvaranje vrata. Pored toga, mora postojati hidraulički akumulator dovoljnog kapaciteta za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojem se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi odabire se obzirom na temperature koje se predviđaju za vrijeme rada sustava. Na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti grupni alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Mora se postaviti i indikator gubitka akumulirane energije na svakom na svakom mjestu upravljanja; ili |
.3. |
samostalni električni sustav i motor za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora koji osigurava otvaranje i zatvaranje vrata. Izvor energije ima mogućnost automatskog napajanja iz kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi, te dovoljan kapacitet za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. |
Za sustave navedene u stavcima .7.3.1., .7.3.2. i .7.3.3. treba predvidjeti:
da sustavi energije za vodonepropusna klizna vrata s mehaničkim pogonom budu odvojeni od svih drugih sustava energije. Pojedinačni kvar u električnom ili hidrauličnom sustavu, osim hidrauličnog pokretača, ne smije onemogućiti ručno otvaranje ili zatvaranje bilo kojih vrata.
.7.4. Upravljačke ručke moraju se nalaziti sa svake strane pregrade na visini od najmanje 1,6 metra iznad poda, a moraju biti tako raspoređene da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje ručke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slučajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Smjer okretanja ručki pri otvaranju i zatvaranju vrata mora biti u smjeru pokretanja vrata i mora biti jasno označen. Hidraulične upravljačke ručke za vodonepropusna vrata u prostorijama nastambi moraju, ako je za pokretanje zatvaranja vrata potrebna samo jedna radnja, biti postavljene tako da njima ne mogu rukovati djeca, npr. iza vratašca pričvršćenih vijcima na visini najmanje 170 cm iznad razine palube.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, DULJINE 24 METRA I VIŠE:
Sa svake strane vrata nalazi se ploča s uputama za rukovanje sustavom vrata. Na svakim je vratima sa svake strane i ploča s tekstom ili slikama koje upozoravaju na opasnost zadržavanja u prostoru otvora vrata kada započne postupak zatvaranja vrata. Te su ploče izrađene od trajnog materijala i čvrsto su pričvršćene. Tekst na ploči s uputama ili upozorenjem sadrži podatke o vremenu zatvaranja dotičnih vrata.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:
.7.5. Električni uređaji i sastavni dijelovi vodonepropusnih vrata postavljaju se, kad god je to moguće, iznad pregradne palube i izvan opasnih područja i prostora.
.7.6. Zaštitna kućišta električnih dijelova koji se postavljaju ispod pregradne palube moraju pružati odgovarajuću zaštitu od prodora vode.
.7.7. Strujni krugovi električne energije, upravljačkih uređaja, indikatora i alarma moraju se zaštititi od kvara tako da kvar strujnog kruga jednih vrata ne uzrokuje kvar strujnih krugova drugih vrata. Kratki spojevi ili drugi kvarovi u strujnim krugovima alarma ili indikatora ne smiju uzrokovati gubitak energije potrebne za upravljanje vratima. Poduzimaju se mjere kako prodor vode u električni uređaj smješten ispod pregradne palube ne bi uzrokovao otvaranje vrata.
.7.8. Pojedinačni električni kvar mehaničkog pogona ili sustava za upravljanje vodonepropusnim kliznim vratima na mehanički pogon ne smije uzrokovati otvaranje zatvorenih vrata. Mogućnost napajanja energijom treba neprekidno kontrolirati u točki strujnog kruga što bliže svakom od motora, koji su određeni stavkom .7.3. Svaki prestanak takvog napajanja trebao bi aktivirati zvučni i svjetlosni alarm na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu.
.8.1. Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu ima „glavni” prekidač s odabirom dva položaja: „lokalno upravljanje” koje omogućava lokalno otvaranje i lokalno zatvaranje vrata nakon upotrebe bez automatskog zatvaranja, te položaj „zatvorena vrata” kojim se automatski zatvaraju sva vrata koja su otvorena. Položaj „zatvorena vrata” omogućava lokalno otvaranje vrata i ponovno automatsko zatvaranje vrata nakon otpuštanja lokalnog mehanizma upravljanja. „Glavni” prekidač obično je u položaju „lokalno upravljanje”. Položaj „zatvorena vrata” koristi se samo u slučaju nužde ili radi ispitivanja.
.8.2. Središnja upravljačka konzola na zapovjedničkom mostu mora ima shematski prikaz razmještaja svih vrata, sa svjetlosnim indikatorima koji pokazuju jesu li pojedina vrata otvorena ili zatvorena. Crveno svjetlo pokazuje da su vrata potpuno otvorena, a zeleno svjetlo da su vrata potpuno zatvorena. Kad se vrata zatvaraju daljinski, crveno svjetlo pokazuje međupoložaj treperenjem. Strujni krug indikatora je nezavisan od strujnog kruga upravljanja za svaka vrata.
.8.3. Ne smije postojati mogućnost daljinskog otvaranja vrata s mjesta središnjeg upravljanja.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.9.1. Sva vodonepropusna vrata moraju biti zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučajevima iz stavaka .9.2. i .9.3. kada se mogu otvoriti za vrijeme plovidbe. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 metra, dopuštena prema stavku .11., mogu se otvoriti jedino u okolnostima navedenima u tom stavku. Svaka vrata koja su otvorena u skladu s ovim stavkom moraju se moći odmah zatvoriti.
.9.2. Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe kako bi se omogućio prolaz putnika ili posade, ili ako rad u neposrednoj blizini vrata zahtijeva da budu otvorena. Vrata se moraju odmah zatvoriti kad osobe prođu kroz vrata ili kad završi posao zbog kojega su morala biti otvorena.
.9.3. Dopušteno je da neka vodonepropusna vrata ostanu otvorena za vrijeme plovidbe samo ako je to prijeko potrebno; odnosno, ako se utvrdi da je to bitno za siguran i učinkovit rad brodskih strojeva ili da bi se putnicima omogućio uobičajen slobodan prolaz kroz prostorije za putnike. Administracija države zastave donosi takvu odluku tek nakon pažljiva razmatranja posljedica takve odluke na rad i sposobnost broda za prevladavanje oštećenja. Vodonepropusna vrata za koja se dopusti da ostanu otvorena, moraju se jasno označiti u podacima o stabilitetu broda i moraju se moći odmah zatvoriti.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.10.1. Ako administracija države zastave odluči da su takva vrata bitna, vodonepropusna vrata zadovoljavajuće konstrukcije mogu se postaviti u vodonepropusnim pregradama koje odvajaju teret u međupalubnom prostoru. Ta vrata mogu biti sa šarkama, na valjcima ili klizna, ali ne smiju imati daljinsko upravljanje. Postavljaju se na što većoj visini i što dalje od vanjske oplate koliko je to praktično moguće, ali udaljenost njihovih vanjskih vertikalnih rubova od vanjske oplate ne smije biti manja od jedne petine širine broda, s time da se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije.
.10.2. Ta se vrata zatvaraju prije početka putovanja i ostaju zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja, unosi se u brodski dnevnik. Moraju li neka vrata biti dostupna za vrijeme putovanja, imaju uređaj za sprečavanje neovlaštena otvaranja. Ako je predviđeno postavljanje takvih vrata, administracija države zastave posebno razmatra njihov broj i razmještaj.
.11. Skidljive ploče na pregradama nisu dopuštene, osim u strojarnicama. Te ploče moraju uvijek biti na svome mjestu prije isplovljenja, a u plovidbi se ne smiju skidati osim ako je to, prema ocjeni zapovjednika broda, prijeko potrebno. Administracija države zastave može odobriti da se te skidljive ploče zamijene najviše jednim kliznim vodonepropusnim vratima na mehanički pogon u svakoj glavnoj poprečnoj pregradi, većih dimenzija od onih navedenih u stavku .7.1.2., pod uvjetom da se ta vrata zatvore prije isplovljenja i ostanu zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slučaju hitne potrebe prema ocjeni zapovjednika broda. Ta vrata ne moraju zadovoljavati zahtjeve stavka .7.1.4. u vezi s potpunim zatvaranjem na ručni pogon za 90 sekundi. Vrijeme njihova otvaranja i zatvaranja, bez obzira je li brod u plovidbi ili u luci, upisuje se u brodski dnevnik.
14. Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo prateće osoblje (pravilo 16.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Ovo se pravilo primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja. |
.2. |
Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila 13. stavka .10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni. |
.3. |
Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom. |
15. Otvori u vanjskoj oplati ispod granične linije urona (pravilo 17.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I DE TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Broj otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru u skladu s projektom i namjenom broda.
.2.1. Izvedba i učinkovitost uređaja za zatvaranje bilo kojeg otvora na vanjskoj oplati mora odgovarati njihovoj namjeni i mjestu na kojem su postavljeni.
.2.2. U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, bočna okna se ne smiju postavljati tako da im pražnica bude ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 2,5 % širine broda ili 500 mm iznad najviše pregradne teretne linije, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća.
.2.3. Sva bočna okna čije su pražnice ispod granične linije urona moraju biti izvedena tako da ih nitko ne može otvoriti bez dopuštenja zapovjednika broda.
.2.4. Ako su pražnice bilo kojeg bočnog okna u međupalublju, iz stavka .2.3., ispod linije povučene paralelno s bočnim rubom pregradne palube, čija je najniža točka 1,4 metra uvećana za 2,5 % širine broda iznad vode kad brod isplovljava iz luke, sva bočna okna u tom međupalublju moraju biti vodonepropusno zatvorena i učvršćena prije isplovljenja i ne smiju se otvarati dok brod ne uplovi u sljedeću luku. Pri primjeni ovog stavka može se, prema potrebi, dopustiti odgovarajuće odstupanje za slatku vodu.
.2.5. Bočna okna i njihovi poklopci koji nisu dostupni za vrijeme plovidbe, moraju se zatvoriti i osigurati prije isplovljenja.
.3. Broj izljeva, sanitarnih ispusta i sličnih otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju moguću mjeru, tako da svaki izljevni otvor služi za što više sanitarnih i drugih cijevi, ili na neki drugi odgovarajući način.
.4. Svi usisi i ispusti na vanjskoj oplati, moraju imati učinkovite i dostupne uređaje za sprečavanje svakog nekontroliranog ulaženja vode u brod.
.4.1. U skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, ako u stavku .5. nije drukčije propisano, svaki zasebni ispust kroz vanjsku oplatu iz prostora ispod granične linije urona mora imati jedan automatski nepovratni ventil s uređajem za zatvaranje s mjesta iznad pregradne palube ili dva automatska nepovratna ventila bez takvog uređaja, pod uvjetom da je gornji ventil postavljen iznad najviše pregradne teretne linije te je uvijek dostupan radi pregleda u uvjetima službe.
Ako je postavljen ventil s uređajem za zatvaranje, mjesto upravljanja iznad pregradne palube mora uvijek biti lako dostupno i opremljeno indikatorima koji pokazuju je li ventil otvoren ili zatvoren.
.4.2. Na ispuste koji vode kroz vanjsku oplatu iz prostora iznad granične linije urona, primjenjuju se zahtjevi važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.
.5. U strojarnici, glavni i pomoćni usisi mora i ispusti koji su povezani s radom strojeva, moraju imati lako dostupne ventile postavljene između cijevi i vanjske oplate ili između cijevi i kutija pričvršćenih na vanjsku oplatu. Ventilima se može upravljati lokalno te moraju imati indikatore koji pokazuju jesu li ventili otvoreni ili zatvoreni.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Ručna kola ili ručke ventila morske vode moraju biti lako dostupni za rukovanje. Svi ventili koji se koriste za dovod morske vode moraju se zatvarati okretanjem njihovih ručnih kola u smjeru kretanja kazaljke na satu. |
.2. |
Ispusni čepovi ili ventili na boku broda za izljevne vode iz kotlova moraju biti na lako dostupnim mjestima, ali ne ispod oplate palube. Čepovi ili ventili moraju biti tako izvedeni da se lako može utvrditi jesu li otvoreni ili zatvoreni. Čepovi moraju imati sigurnosne zaslone, izvedene tako da se ne mogu podići kad je čep otvoren. |
.3. |
Svi ventili i čepovi u cjevovodima sustava kao što je sustav kaljuže i balasta, sustav goriva i maziva, sustav gašenja požara i vode za pranje, sustav rashladne vode, sanitarni sustav itd., moraju imati jasno označene funkcije. |
.4. |
Druge ispusne cijevi, ako su ispod najviše pregradne teretne linije, moraju imati jednakovrijedna sredstva zatvaranja na boku broda; ako su iznad najviše pregradne teretne linije, moraju imati običan drenažni ventil. U oba slučaja ventili nisu potrebni ako se koriste cijevi iste debljine kao oplata posrednih izljeva iz zahoda i umivaonika, podnih izljeva iz praonica itd., opremljene poklopcima ili na drugi način zaštićene od udara vode. Debljina stijenki tih cijevi ne treba biti veća od 14 mm. |
.5. |
Ako se postavlja ventil s mehanizmom izravnog zatvaranja, mjesto s kojega se njime može upravljati mora uvijek biti lako dostupno te mora imati uređaj koji pokazuje je li ventil otvoren ili zatvoren. |
.6. |
Ako su ventili s mehanizmima izravnog zatvaranja postavljeni u strojarnicama, dovoljno je da se njima može upravljati s mjesta gdje su smješteni, pod uvjetom da je to mjesto lako dostupno u svim uvjetima. |
.6. Sva oprema i ventili na vanjskoj oplati propisani ovim pravilom moraju biti od čelika, bronce ili drugog odobrenog elastičnog materijala. Ventili od običnog lijevanog željeza ili sličnog materijala nisu prihvatljivi. Sve cijevi na koje se odnosi ovo pravilo moraju biti izrađene od čelika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala koji odobri administracija države zastave.
.7. Otvori za prolaz ljudi i teretni otvori postavljeni ispod granične linije urona moraju biti odgovarajuće čvrstoće. Prije isplovljenja broda moraju se ispravno zatvoriti tako da se osigura vodonepropusnost te moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.
.8. Ti se otvori nikada ne postavljaju tako da im najniža točka bude ispod najviše pregradne teretne linije.
16. Vodonepropusnost putničkih brodova iznad granične linije urona (pravilo 20.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Treba poduzeti sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropusan. |
.2. |
Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima. |
.3. |
Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 ° ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućega goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama. |
.4. |
Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni, te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju. |
.5. |
Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i učinkovito zatvoriti i učiniti vodonepropusnima. |
17. Zatvaranje vrata za ukrcaj tereta (pravilo 20-1.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Sljedeća vrata, smještena iznad granične linije urona, moraju se zatvoriti i učvrstiti prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i učvršćena sve dok brod ne uplovi na sljedeće pristanište:
|
.2. |
Bez obzira na zahtjeve iz stavaka .1.1 i .1.4., administracija države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda. |
.3. |
Zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku .1. |
.4. |
Prije početka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila 22., unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku .1. te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2. |
17-1. Vodonepropusnost od ro-ro palube (pregradne palube) do prostora ispod nje (pravilo 20-2.)
NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1.1. |
u skladu s odredbama iz stavaka .1.2. i .1.3., najniža točka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube; |
.1.2. |
ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihovi se otvori moraju vodonepropusno zatvoriti kako bi se spriječio prodor vode u prostore ispod njih, te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu; |
.1.3. |
administracija države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni, te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu; |
.1.4. |
prilazi navedeni u stavcima .1.2. i .1.3. moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeći vez; |
.1.5. |
zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitoga sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima .1.2. i .1.3.; i |
.1.6. |
prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima .1.2. i .1.3.; |
.1.7. |
novi ro-ro putnički brodovi klase C čija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnički brodovi klase D mogu, umjesto zahtjeva iz stavaka .1.1. do .1.6. ispunjavati zahtjeve iz stavaka .2.1. do .2.4., ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm. |
POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:
.2.1. |
svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uređaje na zapovjedničkom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren; |
.2.2. |
svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeći vez; |
.2.3. |
bez obzira na zahtjeve iz stavka .2.2., administracija države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu; i |
.2.4. |
zahtjevi iz stavka .2.1. primjenjuju se od datuma prvog redovitog pregleda broda nakon 1. srpnja 1998. |
17-2. Pristup na ro-ro palube (pravilo 20-3.)
SVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI:
Zapovjednik broda ili zaduženi časnik moraju osigurati da bez izričitog dopuštenja zapovjednika broda ili zaduženog časnika, nijednom putniku ne bude dopušten pristup na zatvorenu ro-ro palubu za vrijeme plovidbe.
17-3. Zatvaranje pregrada na ro-ro palubi (pravilo 20-4.)
NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Sve poprečne i uzdužne pregrade koje se smatraju učinkovitima u zadržavanju morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti na mjestu i učvršćene prije isplovljenja broda i moraju ostati učvršćene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeći vez. |
.2. |
Bez obzira na zahtjeve iz stavka .1., administracija države zastave može dopustiti da neki prilazi u ti pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu. |
18. Podaci o stabilitetu (pravilo 22.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Za svaki putnički brod mora se po završetku gradnje provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava administracija države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio točne smjernice o stabilitetu broda u različitim uvjetima službe. |
.2. |
Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu značajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavit će se novo ispitivanje nagiba. |
.3. |
U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se pregled praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno ispitivanje nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, ustanovi ili se pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda. |
.4. |
Administracija države zastave može pojedini brod osloboditi od ispitivanja nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz ispitivanja nagiba drugoga istog takvog broda, te ako se u skladu sa zahtjevima administracije države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobođenog od ispitivanja nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. |
19. Kontrolni nacrti u slučaju oštećenja (pravilo 23.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Nacrti koji jasno prikazuju granična omeđenja vodonepropusnih odjeljaka na svakoj palubi i u svakom skladištu, otvore u njima s uređajima za zatvaranje i smještaj uređaja za upravljanje, te uređaj koji služi za ispravljanje nagiba uzrokovanog naplavljivanjem, moraju biti stalno izloženi kao smjernice časnicima u službi na brodu. Osim toga, brodski časnici moraju imati na raspolaganju i priručnike s navedenim podacima.
20. Cjelovitost trupa i nadgrađa, sprečavanje oštećenja i nadzor (pravilo 23-2.)
Ovo se pravilo primjenjuje na sve ro-ro putničke brodove, osim što se za postojeće brodove stavak .2. primjenjuje od datuma prvog redovitog pregleda nakon 1. srpnja 1998.
.1. |
Na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti indikatore za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno učvršćena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsko osiguranje te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uređaja za učvršćenje nisu na mjestu i potpuno osigurani, te pomoću zvučnih alarma ako se takva vrata ili uređaji za zatvaranje otvore ili ako uređaji za zatvaranje nisu učvršćeni. Indikatorska ploča na zapovjedničkom mostu mora imati funkciju za odabir načina rada „luka/plovidba” postavljenu tako da se na zapovjedničkom mostu oglasi zvučni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramčana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uređaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora električnom energijom nezavisno je od napajanja za upravljanje i učvršćenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila administracija države zastave, a koji su postavljeni na postojećim brodovima, ne moraju se mijenjati. |
.2. |
Televizijski nadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode moraju se izvesti tako da na zapovjedničkom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice postoji indikacija o svakom propuštanju kroz unutarnja i vanjska pramčana vrata, krmena vrata ili svaka druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. |
.3. |
Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati učinkovitim sredstvima, kao što je televizijski nadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe. |
.4. |
Upute o radnim postupcima za zatvaranje i učvršćenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uređaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno učvršćeni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajućem mjestu. |
21. Označivanje, redovito pokretanje i pregled vodonepropusnih vrata itd. (pravilo 24.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno. |
.2. |
Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprečnim pregradama, koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe, moraju se pokretati svaki dan. |
.3. |
Vodonepropusna vrata i svi njihovi uređaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan, te svi ventili koji su potrebni za rad uređaja za izravnavanje broda u slučaju oštećenja, pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno. |
.4. |
Ti ventili, vrata i uređaji moraju se na odgovarajući način označiti kako bi se omogućila njihova pravilna upotreba kojom se pruža maksimalna sigurnost. |
22. Upisi u brodski dnevnik (pravilo 25.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Vrata na šarke, skidljive ploče, bočna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema ovim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema ovim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik. |
.2. |
U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu 21. s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka. |
23. Podizne platforme i rampe za automobile
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Na brodovima koji imaju viseće palube za prijevoz putničkih vozila, izgradnja, postavljanje i rukovanje provode se u skladu s mjerama koje nalaže administracija države zastave. Za izgradnju se primjenjuju odgovarajuća pravila priznate organizacije.
24. Rešetkaste ograde
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.1. |
Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuće visine, predviđene su rešetkaste ograde čija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube, te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slučajno pasti s palube. |
.2. |
Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuće izvedbe. |
DIO C
STROJEVI
1. Općenito (pravilo 26.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Strojevi, kotlovi i druge posude pod tlakom, te pripadajući sustavi cjevovoda i cijevnih elemenata moraju se postaviti i zaštititi tako da se svaka opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeći računa o pomičnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima. |
.2. |
Moraju se predvidjeti sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad pogonskih strojeva čak i u slučaju kvara jednog od bitnih pomoćnih uređaja. |
.3. |
Moraju se predvidjeti sredstva kojima će se bez vanjske pomoći osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez ikakvog pogona. |
NOVI BRODOVI KLASE B I C:
.4. |
Glavni pogonski strojevi i svi pomoćni strojevi bitni za pogon i sigurnost broda moraju nakon ugradnje raditi i kada je brod u uspravnom položaju i ako je u nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do 15 ° na bilo koju stranu u statičkim uvjetima, te 22,5 ° u dinamičkim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamički nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom. |
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.5. |
Moraju se predvidjeti sredstva za zaustavljanje pogonskih strojeva i vijka u slučaju nužde, sa odgovarajućih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.6. |
Smještaj i izvedba cijevi za odzračivanje uređaja tekućega goriva odljevnih tankova i tankova mazivog ulja moraju biti takvi prsnuće cijevi za odzračivanje neće uzrokovati prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu moraju se predvidjeti dva tanka za tekuće gorivo, za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za pogon, te bitni brodski sustavi ili jednakovrijedni uređaji kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B ili najmanje 4 sata za brodove klase C i D, pri najvećem trajnom stupnju korištenja pogonskog postrojenja i redovitom radnom opterećenju generatorskog postrojenja na moru. |
2. Motori s unutarnjim izgaranjem (pravilo 27.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili volumen kućišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više, moraju na kućištu imati odgovarajuće odzračne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajućom površinom odzračnog otvora. Odzračni ventili moraju biti opremljeni uređajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogućnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru. |
3. Kaljužni pumpni uređaj (pravilo 21.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1.1. |
Brodovi moraju biti opremljeni učinkovitim kaljužnim pumpnim uređajem koji omogućuje ispumpavanje i odvodnjavanje svakog vodonepropusnog odjeljenja, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekućega goriva ili tereta u tekućem stanju, za koje su predviđena druga učinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogućim uvjetima. Moraju se predvidjeti učinkovita sredstva za drenažu vode iz izoliranih skladišta. |
.1.2. |
Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opću namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne priključke na cjevovod kaljužnog pumpnog uređaja. |
.1.3. |
Sve kaljužne cijevi koje se koriste u tankovima za smještaj goriva ili ispod njih ili u prostorima kotlova ili strojeva, uključujući prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od čelika ili drugog odgovarajućeg materijala. |
.1.4. |
Izvedba kaljužnog i balastnog cjevovoda mora biti takva da se spriječi mogućnost prolaska vode iz mora te iz prostora balastne vode u prostore za teret i strojarnica, ili iz jednog odjeljka u drugi. Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo nehotično naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima priključak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje preko kaljužne pumpe kada sadrži balastnu vodu. |
.1.5. |
Sve razdjelne kutije i ručni ventili koji su povezani s kaljužnim pumpnim uređajem moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1.6. |
Poduzimaju se mjere za drenažu zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi. |
.1.6.1. |
Ako je nadvođe do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda većem od 5 °, drenaža se izvodi pomoću odgovarajućeg broja izljeva odgovarajuće veličine izravno u more, ugrađenih u skladu sa zahtjevima iz pravila 15. |
.1.6.2. |
Ako je nadvođe takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, drenaža zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajući prostor ili prostore odgovarajućeg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuće uređaje za ispust u more. Pored toga potrebno je osigurati:
|
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:
.1.6.3. |
Drenažni uređaj za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti količinu vode iz pumpi sustava za rošenje i protupožarnih pumpi, uzimajući u obzir nagib i trim broda. |
.1.6.4. |
Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uređajima za prskanje i hidrantima, moraju imati odgovarajući broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskačima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najučinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.2.1. |
Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku .1.1. mora biti sposoban za rad u svim mogućim uvjetima nakon nesreće, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu svrhu se u pravilu postavljaju bočni usisi osim u uskim odjeljcima na krajevima broda u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobičajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima. |
.2.2. |
Ako je moguće, kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštećenja. Ako su glavni pogonski strojevi, pomoćni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguće, raspoređuju po tim odjeljcima. |
.2.3. |
Svaka propisana kaljužna pumpa, osim dodatnih pumpi koje se mogu postaviti samo u prostorima pikova, postavljena je tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku .1.1. |
.2.4. |
Svaka kaljužna pumpa s mehaničkim pogonom izvodi se tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Nezavisne kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom smještene u strojarnicama imaju izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predviđena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno raspoređeni, a promjer usisa u strojarnicama ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev. |
.2.5. |
Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih u stavku .2.4., u strojarnicama je predviđen izravni usisni vod u slučaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najveće raspoložive nezavisne pumpe s mehaničkim pogonom do drenažne razine strojarnice; usis mora imati isti promjer kao i otvor glavnog usisa korištenih pumpi. |
.2.6. |
Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajućoj visini iznad platforme strojarnice. |
.2.7. |
Sve cijevi kaljuže do priključaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi. |
.2.8. |
Promjer „d” glavnih i granskih cijevi usisa kaljuže izračunava se prema sljedećim formulama. Međutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu veličinu koja je administraciji države zastave prihvatljiva: glavna usisna cijev kaljuže:
ogranci usisnog cjevovoda kaljuže između sabirnih kutija i usisa:
pri čemu je:
|
.2.9. |
Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže, bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (ako se mjeri okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis. |
.2.10. |
Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog cjevovoda moraju biti tako izvedeni da, u slučaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštećenje pumpe ili njezine priključne cijevi na glavni kaljužni vod izvan crte povučene na jednoj petini širine broda, ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednički za sve pumpe, mora postojati mogućnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa, upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slučaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slučaju naplavljivanja, pumpa može crpsti iz svakog odjeljka, kako je navedeno u stavku .2.1.; u tom slučaju mora postojati mogućnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slučaj nužde. |
.2.11. |
Svi pipci i ventili navedeni u stavku .2.10. kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno označene upravljačke uređaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni. |
4. Broj i vrsta kaljužnih pumpi (pravilo 21.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
do 250 putnika |
: |
jedna pumpa priključena na glavni stroj i jedna neovisno pogonjena pumpa, smještena izvan strojarnice i s pogonom izvan strojarnice, |
preko 250 putnika |
: |
jedna pumpa priključena na glavni stroj i dvije neovisno pogonjene pumpe, od kojih je jedna smještena izvan strojarnice i ima pogon izvan strojarnice. |
Pumpa priključena na glavni stroj može se zamijeniti jednom neovisno pogonjenom pumpom.
Drenaža vrlo malih odjeljaka može se obavljati prenosivim ručnim pumpama.
5. Vožnja krmom (pravilo 28.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Predviđa se dovoljna snaga za vožnju krmom kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima. |
.2. |
Provjerava se i bilježi sposobnost strojeva da se, u odgovarajućem vremenu pri najvećoj brzini u vožnji naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajućoj udaljenosti zaustavi brod. |
.3. |
Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru napredovanja broda i udaljenostima zabilježeni na probnim vožnjama stavljaju se na raspolaganje zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima probnih vožnji za brodove s više vijaka, kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slučaju kvara na jednom ili više vijaka. |
6. Kormilarski uređaj (pravilo 29.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svaki brod mora imati učinkoviti glavni i pomoćni kormilarski uređaj. Glavni i pomoćni kormilarski uređaj moraju biti izvedeni tako da kvar na jednom uređaju ne onemogući rad drugog uređaja. |
.2. |
Glavni kormilarski uređaj i struk kormila moraju:
|
.3. |
Pomoćni kormilarski uređaj, ako je postavljen, mora:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.4. |
Pogonske jedinice kormilarskog uređaja moraju:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.5. |
Ako glavni kormilarski uređaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomoćni kormilarski uređaj nije potreban, pod uvjetom:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.6. |
Predviđa se upravljanje kormilarskim uređajem:
|
.7. |
Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomoćnim kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
|
.8. |
Strujni krugovi električne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uređajem zajedno s pripadajućim dijelovima, kabelima i cijevima, koji se zahtijevaju prema ovom pravilu i pravilu 7., moraju biti što dalje jedan od drugoga po čitavoj duljini. |
.9. |
Predviđaju se sredstva za vezu između zapovjedničkog mosta i prostorije kormilarskog uređaja. |
.10. |
Kutni položaj kormila mora:
|
.11. |
Hidraulički kormilarski uređaj mora imati:
|
12. |
Prostorije kormilarskog uređaja moraju:
|
.7. Dodatni zahtjevi za električni i elektrohidraulični kormilarski uređaj (pravilo 30.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Na zapovjedničkom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem treba postaviti indikatore rada motora električnog i elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.2. |
Svaki električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica, mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploče; međutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploče za slučaj nužde. Pomoćni električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav povezan s glavnim električnim ili elektrohidrauličnim kormilarskim sustavom može se priključiti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih priključiti te moraju istodobno raditi. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.3. Za električne i elektrohidraulične krugove i motore kormilarskog uređaja treba predvidjeti zaštitu od kratkog spoja i alarm u slučaju preopterećenja. Nadstrujna zaštita, uključujući struju za upućivanje, ako postoji, ne smije biti manja od dvostrukog punog strujnog opterećenja motora ili kruga koji se zaštićuje, i izvodi se tako da dopusti prolaz odgovarajućih struja upućivanja.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
Alarmi propisani u ovom stavku moraju biti i zvučni i svjetlosni, te se moraju nalaziti na uočljivom mjestu u glavnoj strojarnici ili u upravljačkoj prostoriji iz koje se redovito upravlja glavnim strojevima i u skladu s dijelom E pravilom 6. ovog poglavlja.
.4. Ako se pomoćni kormilarski uređaj, za koji se prema pravilu 6.3.3. zahtijeva mehanički pogon, ne pokreće električnom energijom ili se pokreće elektromotorom namijenjenim prvenstveno za druge službe, glavni kormilarski uređaj može se napajati preko strujnog kruga s glavne sklopne ploče. Ako se takav elektromotor, namijenjen prvenstveno za druge službe, koristi za pogon pomoćnog kormilarskog uređaja, administracija države zastave može odustati od zahtjeva iz stavka .3., ako je zadovoljna zaštitnim uređajima i zahtjevima navedenima u pravilima 6.4.1. i 6.4.2. koja se odnose na pomoćni kormilarski uređaj.
8. Sustavi ventilacije u strojarnicama (pravilo 35.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Strojarnice kategorije A moraju se na odgovarajući način ventilirati kako bi se, dok strojevi ili kotlovi u njima rade punom snagom u svim vremenskim uvjetima, uključujući i nevrijeme, osigurao dovoljan dotok zraka radi sigurnosti i ugodnih uvjeta rada osoblja i strojeva.
9. Veza između zapovjedničkog mosta i strojarnice (pravilo 37.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Brod mora imati najmanje dva nezavisna sredstva za vezu radi prenošenja naredbi sa zapovjedničkog mosta do mjesta u strojarnici ili u upravljačkoj prostoriji iz koje se redovito upravlja brzinom i smjerom poriva vijaka: jedan od njih mora biti telegraf strojarnice koji omogućava vizualnu indikaciju naloga i odgovora u prostoru strojeva i na zapovjedničkom mostu. Odgovarajuća sredstva za vezu treba predvidjeti na svim drugim mjestima s kojih se može upravljati brzinom ili smjerom poriva vijaka.
10. Alarm strojara (pravilo 38.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Predviđa se alarm strojara kojim se upravlja iz upravljačke prostorije strojarnice ili, prema potrebi, s manevarske platforme, a koji se jasno čuje u stambenim prostorijama strojara i/ili na zapovjedničkom mostu ako je potrebno.
11. Smještaj uređaja za slučaj nužde (pravilo 39.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Izvori električne energije za slučaj nužde, protupožarne pumpe, kaljužne pumpe osim onih koje su posebno namijenjene za prostore ispred sudarne pregrade, ugrađeni sustav za gašenje požara u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II-2., te drugi uređaji za slučaj nužde koji su bitni za sigurnost broda, osim sidrenih vitla, ne postavljaju se ispred sudarne pregrade.
12. Uređaji za upravljanje postrojenjem (pravilo 31.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za pogon i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za upravljanje. |
.2. |
Ako je predviđeno daljinsko upravljanje pogonskim strojevima sa zapovjedničkog mosta, a strojarnice su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
|
.3. |
Ako su glavni pogonski strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja. |
.4. |
Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne onemogućuje upotrebu ručnog upravljanja. |
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.5. |
Brodovi moraju ispunjavati zahtjeve iz stavaka .1. do .4.
|
13. Sustavi cjevovoda pare (pravilo 33.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Svaka parna cijev i svaki njezin priključak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterećenja kojima mogu biti izloženi. |
.2. |
Moraju se predvidjeti sredstva za odvodnjavanje svih parnih cijevi u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni vodeni udar. |
.3. |
Ako postoji mogućnost da u parnu cijev ili priključak uđe para iz bilo kojeg izvora koji ima veći tlak od predviđenog, potrebno je postaviti odgovarajući redukcijski ventil, prekotlačni ventil i manometar. |
14. Sustavi zraka pod tlakom (pravilo 34.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Predviđaju se uređaji za sprečavanje nadtlaka u bilo kojem dijelu sustava stlačenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kućištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom nadtlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi zrak pod tlakom. Svi sustavi moraju imati odgovarajuće uređaje za rasterećenje tlaka. |
.2. |
Glavni sustavi zraka za upućivanje glavnih pogonskih strojeva s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od učinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upućivanje. |
.3. |
Sve tlačne cijevi iz kompresora zraka za upućivanje vode izravno do spremnika zraka za upućivanje, a sve cijevi za upućivanje od spremnika zraka do glavnih i pomoćnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlačnog sustava cjevovoda kompresora. |
.4. |
Treba osigurati da se svede na najmanju mjeru prodiranje ulja u sustave stlačenog zraka, kao i drenažu tih sustava. |
15. Zaštita od buke (pravilo 36.) (3)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
Poduzimaju se mjere da se buka strojeva u strojarnici svede na prihvatljivu razinu. Ako se ta buka ne može dovoljno smanjiti, izvor prekomjerne buke se izolira ili odvaja na odgovarajući način ili se osigurava prostor zaklonjen od buke, ako u tom prostoru mora boraviti osoblje. Osoblje koje ulazi u takve prostore mora imati štitnike za uši.
16. Dizala
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:
.1. |
Dizala za putnike i teret se u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili količine robe usklađuju s odredbama koje odredi administracija države zastave u svakom pojedinom slučaju ili za svaku vrstu postrojenja. |
.2. |
Nacrte za montažu i upute za održavanje, uključujući i odredbe o redovitim pregledima, odobrava administracija države zastave, koja pregledava i odobrava postrojenje prije početka upotrebe. |
.3. |
Po odobrenju, administracija države zastave izdaje svjedodžbu koja se mora čuvati na brodu. |
.4. |
Administracija države zastave može dopustiti da redovite preglede obavlja stručnjak kojeg su same ovlastile ili priznata organizacija. |
DIO D
ELEKTRIČNE INSTALACIJE
1. Općenito (pravilo 40.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Električne instalacije moraju biti takve:
|
.2. |
Administracija države zastave mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala jednoznačna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s električnim instalacijama (4). |
2. Glavni izvor električne energije i sustavi rasvjete (pravilo 41.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Novi brodovi klase C i D na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost broda, te novi i postojeći brodovi klase B na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omogući rad navedenih službi ako jedan od generatora ne radi. Na novim brodovima klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, jedan od glavnih generatora može biti glavni pogonski stroj, po uvjetom da ima takvu snagu da omogući rad navedenih službi ako drugi generator ne radi. |
.2.1. |
Glavni sustav električne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada, mora imati napajanje iz glavnog izvora električne energije. |
.2.2. |
Glavni sustav električne rasvjete izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi glavni izvor električne energije, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu 3. |
.2.3. |
Sustav električne rasvjete u nuždi izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor električne energije u nuždi, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad glavnog sustava rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu. |
.3. |
Glavna sklopna ploča postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguće, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploča mogu utjecati na redovito napajanje električnom energijom. |
3. Izvor električne energije u slučaju nužde (pravilo 42.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Svaki brod mora imati samostalni izvor električne energije u nuždi sa sklopnom pločom za slučaj nužde, smješten iznad pregradne palube, na lako dostupnom mjestu koje ne smije graničiti sa strojarnicama kategorije A, ili prostorima u kojima se nalazi glavni izvor električne energije ili glavna sklopna ploča.
.2. Izvor električne energije u nuždi može biti akumulatorska baterija koja može zadovoljiti zahtjeve iz stavka .5. bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona, ili generator koji može zadovoljiti zahtjeve iz stavka .5., a pokreće ga stroj s unutarnjim izgaranjem koji se neovisno opskrbljuje gorivom čije je plamište najmanje 43 °C, s automatskim upućivanjem za nove brodove i odobrenim načinom upućivanja za postojeće brodove, te koji ima kratkotrajni izvor električne energije u nuždi u skladu sa stavkom .6., osim ako je, u slučaju novih brodova klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, predviđena neovisna baterija na odgovarajućem mjestu za određenog potrošača i vremensko razdoblje u skladu s ovim pravilima.
.3. Izvor električne energije u nuždi izvodi se tako da može učinkovito raditi ako je poprečni nagib broda do 22,5 ° a uzdužni nagib 10 °. Generatori za slučaj nužde moraju imati mogućnost trenutačnog upućivanja u svim mogućim hladnim uvjetima, a na novim brodovima moraju imati mogućnost automatskog upućivanja.
.4. Sklopna ploča za slučaj nužde mora biti smještena što bliže izvoru električne energije u nuždi.
.5. Izvor energije u nuždi koji se zahtijeva prema stavku .1. mora biti:
.1. |
općenito, sposoban za rad u trajanju:
|
.2. |
posebno, sposoban za istovremeni rad sljedećih potrošača, u propisanom trajanju za pojedine klase brodova kao što je prethodno navedeno:
|
.3 |
sposoban za upravljanje, u trajanju od pola sata, vodonepropusnim vratima na mehanički pogon zajedno s pripadajućim strujnim krugovima upravljanja, indikatora i alarma. |
.6. Kratkotrajni izvor električne energije u nuždi, propisan u stavku .2., sastoji se od akumulatorske baterije smještene na odgovarajućem mjestu za upotrebu u nuždi, koja mora raditi bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona u trajanju od pola sata za napajanje:
a) |
rasvjete, u skladu sa stavkom .2. točkom (b). podtočkom 1. ovog pravila, |
b) |
vodonepropusnih vrata, u skladu sa stavcima .7.2. i .7.3. pravila II-1/B/13., ali ne svih vrata istodobno, osim ako je predviđen nezavisni privremeni izvor akumulirane energije; i |
c) |
upravljačkih uređaja, indikatora i alarma, u skladu sa stavkom 7.2. pravila II-1/B/13. |
.7. BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Ako je električna energija potrebna za ponovnu uspostavu pogona, kapacitet mora biti dovoljan za ponovnu uspostavu pogona broda iz stanja zaustavljenog pogona u roku od 30 minuta od nestanka struje, prema potrebi zajedno s drugim strojevima.
4. Dodatna rasvjeta u slučaju nužde za ro-ro brodove (pravilo 42-1.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Osim rasvjete za slučaj nužde propisane pravilom II-1/D/3.5.2.(b)., na svakom brodu s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije:
.1. |
svi javni prostori za putnike i hodnici opremaju se dodatnom električnom rasvjetom koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori električne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predviđena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uočiti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguće, sa sklopne ploče za slučaj nužde. Administracija države zastave može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako učinkovita. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uočiti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeći računa o specifičnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i |
.2. |
u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obično koristi posada postoji prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predviđena dodatna rasvjeta za slučaj nužde, u skladu sa stavkom .1. |
5. Zaštitne mjere protiv električnog udara, požara i drugih opasnosti od električne energije (pravilo 45.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Izloženi metalni dijelovi električnih strojeva ili opreme, za koje nije predviđeno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:
|
.2. |
Svi električni uređaji moraju biti tako izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzročiti ozljede pri uobičajenom rukovanju ili dodiru. |
.3. |
Bočne strane i poleđina a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploča moraju biti prikladno zaštićene. Izloženi dijelovi čiji je napon uzemljenja veći od napona navedenog u stavku .1.1., ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploča. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poleđini sklopne ploče. |
.4. |
U razdjelnim sustavima bez uzemljenja, treba postaviti uređaj za nadzor razine uzemljenja sa zvučnim ili svjetlosnim indikatorom u slučaju izrazito niskih vrijednosti uzemljenja. |
.5.1. |
Sve metalne ploče i kabelska zaštita moraju biti električno povezani i uzemljeni. |
.5.2. |
Svi električni kabeli i vanjski vodovi električne opreme moraju biti izrađeni najmanje od nezapaljivog materijala i ugrađeni tako da se ne umanje njihova osnovna nezapaljiva svojstva. Ako je potrebno, administracija države zastave može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.5.3. |
Kabeli i vodovi za osnovni izvor energije ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogućnosti postaviti izvan kuhinja, praonica, strojarnica A kategorije i njihovih kućišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojećim ro-ro putničkim brodovima, kabele alarma za slučaj nužde i sustave razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma mora odobriti administracija države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom pločom u nuždi, moraju biti izrađeni od vatrootpornog materijala ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguće, takve kabele treba provući tako da se spriječi da, u slučaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru, postanu neupotrebljivi. |
.6. |
Kabeli i vodovi moraju biti postavljeni i učvršćeni tako da se spriječi habanje ili druga oštećenja. Završeci i spojevi svih vodiča moraju biti izvedeni tako da se zadrže osnovna električna, mehanička, vatrootporna i, prema potrebi, protupožarna svojstva. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.7.1. |
Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterećenja, osim u slučajevima primjene pravila II-1/C/6. i II-1/C/7. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.7.2. |
Oprema za rasvjetu izvodi se tako da se spriječi porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i električne vodove, te da se spriječi prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala. |
.8.1. |
Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuće kućište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i učinkovito ventilirane. |
.8.2. |
Električna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima. |
.9. |
Distribucijski sustavi moraju biti izvedeni tako da se u slučaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni, utvrđenoj u pravilu II-2/A/2.9., ne ometa rad službi bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj će zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slučaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga. |
DIO E
DODATNI ZAHTJEVI ZA STROJARNICE POVREMENO BEZ NADZORA POSADE
Posebni zahtjevi (pravilo 54.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Administracija države zastave posebno razmatra sve nove brodove klase B, C i D te postojeće brodove klase B, kako bi utvrdili mogu li strojarnice povremeno biti bez nadzora posade, te jesu li u tom slučaju osim zahtjeva navedenih u ovim pravilima potrebni dodatni zahtjevi kako bi se omogućio jednaki stupanj sigurnosti kao u strojarnicama pod stalnim nadzorom.
1. Općenito (pravilo 46.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Predviđene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojemu je strojarnica pod nadzorom posade. |
.2. |
Poduzimaju se mjere kojima će se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajne učinkovitosti rada. |
.3. |
Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrđuje da je sposoban za plovidbu sa strojarnicama koje su povremeno bez nadzora posade. |
2. Zaštitne mjere protiv požara (pravilo 47.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Moraju se predvidjeti uređaji za rano otkrivanje i alarmiranje u slučaju požara:
|
.2. |
Motori s unutarnjim izgaranjem snage 2 250 kW i više, ili s cilindrom čiji je promjer veći od 300 mm, moraju imati detektor uljnih para u kućištu koljenaste osovine ili osjetnike temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuće uređaje. |
3. Zaštita od naplavljivanja (pravilo 48.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Kaljužni zdenci u strojarnici povremeno bez nadzora posade postavljaju se i nadziru tako da se nakupljanje tekućina može otkriti pri uobičajenim kutovima trima i nagiba, te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobičajene količine drenažne tekućine dok je prostorija bez nadzora posade. |
.2. |
Ako se kaljužne pumpe uključuju automatski, predviđaju se indikatori koji pokazuju je li dotok tekućine veći od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa češće nego što je predviđeno. U takvim slučajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuće vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprečavanje onečišćenja uljem. |
.3. |
Upravljački uređaji svih ventila za usis mora, ispust ispod vodne linije ili sustav ubrizgača kaljuže moraju biti smješteni tako da, u slučaju dotoka vode u taj prostor, ostane dovoljno vremena za pristup tim uređajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, treba predvidjeti mogućnost upravljanja s mjesta iznad te razine. |
4. Upravljanje pogonskim strojevima sa zapovjedničkog mosta (pravilo 49.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
U svim uvjetima plovidbe, uključujući i manevriranje, sa zapovjedničkog mosta mora biti moguće upravljati brzinom, smjerom poriva i, ako je potrebno, usponom vijka.
|
.2. |
Nalozi pogonskim strojevima sa zapovjedničkog mosta prikazuju se u upravljačkoj glavnoj strojarnici ili prema potrebi, na mjestu upravljanja pogonskim strojevima. |
.3. |
Daljinsko upravljanje pogonskim strojevima mora biti moguće samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja pogonskim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na strojarnice moguće je samo u glavnoj strojarnici ili u upravljačkoj glavnoj strojarnici. Sustav mora imati uređaje za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo. |
.4. |
Mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja. |
.5. |
Sustav daljinskog automatskog upravljanja mora biti projektiran tako da se u slučaju kvara uključi alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje. |
.6. |
Na zapovjedničkom mostu moraju biti postavljeni indikatori:
|
.7. |
Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja treba ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka za upućivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upućivanje, podešen na razinu koja omogućava upućivanje pogonskih strojeva. |
5. Održavanje veze (pravilo 50.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B TE NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:
Predviđena su odgovarajuća sredstva govorne veze između kontrolne prostorije glavnih strojeva ili mjesta upravljanja pogonskim strojevima, zapovjedničkog mosta i nastambi časnika.
6. Sustav alarma (pravilo 51.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Predviđen je sustav alarma koji se uključuje u slučaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:
|
.2.1. |
Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogućnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor električne energije, u slučaju prekida redovitog napajanja. |
.2.2. |
U slučaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, uključuje se alarm. |
.3.1. |
Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm. |
.3.2. |
Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku .1. mora se prikazati na mjestima gdje se alarm uključio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon čega se sustav alarma automatski vraća na redovite uvjete rada. |
7. Sigurnosni sustavi (pravilo 52.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Brod se oprema sigurnosnim sustavom koji u slučaju neispravnog rada strojeva ili kotlova, što predstavlja neposrednu opasnost, automatski isključuje taj dio postrojenja i uključuje alarm. Ne smije se primijeniti automatsko zaustavljanje pogonskog sustava, osim u slučajevima koji bi mogli prouzročiti ozbiljno oštećenje, potpuni kvar ili eksploziju. Ako su postavljeni uređaji za isključivanje automatskog zaustavljanja glavnih pogonskih strojeva, izvode se tako da se onemogući njihovo uključivanje nepažnjom. Pri uključivanju tih uređaja, predviđen je svjetlosni signal. Upravljačke uređaje za automatsko zaustavljanje i usporavanje strojeva treba odvojiti od alarmnih uređaja.
8. Posebni zahtjevi za strojeve, kotlove i električne instalacije (pravilo 53.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Glavni izvor električne energije mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
|
.2. |
Ako su za druge pomoćne strojeve bitne za pogon potrebni rezervni strojevi, treba predvidjeti uređaje za automatsko prebacivanje. |
9. Sustav automatskog upravljanja i alarma (pravilo 53.4.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Sustav upravljanja mora biti takav da se službe potrebne za rad glavnih pogonskih strojeva i pomoćnih strojeva osiguravaju automatskim uređajima. |
.2. |
Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se uključiti alarm. |
.3. |
Predviđen je alarmni sustav u skladu s pravilom 6., za sve značajne tlakove, temperature i razine tekućina te druge bitne parametre. |
.4. |
Treba predvidjeti središnje upravljačko mjesto s potrebnim alarmnim pločama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma. |
.5. |
Ako se za pogon koriste motori s unutarnjim izgaranjem, treba omogućiti da se tlak zraka za upućivanje održi na potrebnoj razini. |
POGLAVLJE II-2.
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA
DIO A
OPĆENITO
1. Osnovna načela (pravilo 2.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svrha je protupožarne zaštite u ovom poglavlju:
|
.2. |
Kako bi se postigli ciljevi protupožarne zaštite navedeni u stavku .1., u pravila ovog poglavlja ugrađena su sljedeća temeljna načela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:
|
.3. |
Ciljevi protupožarne zaštite navedeni u stavku .1. ostvaruju se poštivanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukčijim projektom i izvedbom u skladu s izmijenjenim poglavljem II-2. dijelom F Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koji se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenima u stavku .2. te da ostvaruje ciljeve protupožarne zaštite navedene u stavku .1.:
|
.4. |
Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene, te s tim povezana oprema, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove. Popravci, preinake i izmjene kojima se bitno mijenjaju dimenzije broda ili prostora za smještaj putnika ili kojima se znatno produžuje vijek korištenja broda te s tim povezana oprema, moraju ispunjavati najnovije zahtjeve za nove brodove ako administracija države zastave to smatra opravdanim i mogućim. |
POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.5. |
Bez obzira na odredbe iz stavka .4., postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, a na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene, te s tim povezana oprema, moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
|
.2. Definicije (pravilo 3.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.799 (19) „Izmijenjene preporuke o metodama ispitivanja za određivanje negorivosti građevnih materijala koji se koriste u pomorstvu”. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.
.1.a ZA BRODOVE B, C, I D KLASE IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u količini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.
.2. Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura. Uzorak mora imati izloženu površinu od najmanje 4,65 m2, a visinu (ili duljinu palube) 2,44 metra te mora biti što sličniji predviđenoj konstrukciji i uključivati, prema potrebi, najmanje jedan spoj. Standardna krivulja vrijeme-temperatura određuje se glatkom krivuljom kroz sljedeće točke temperature u unutarnjosti peći:
početna temperatura u unutarnjosti peći |
20 °C |
nakon prvih 5 minuta |
576 °C |
nakon 10 minuta |
679 °C |
nakon 15 minuta |
738 °C |
nakon 30 minuta |
841 °C |
nakon 60 minuta |
945 °C |
.2.a ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajućih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj temperaturnoj krivulji. Metode ispitivanja su u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.
.3. Protupožarne pregrade klase „A” obuhvaćaju pregrade i palube koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
.1. |
izrađene su od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala; |
.2. |
dovoljno su čvrste; |
.3. |
moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz dima i plamena do završetka standardnog ispitivanja vatrootpornosti u trajanju od jednog sata; |
.4. |
moraju biti izolirane odobrenim negorivim materijalima tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 180 °C iznad početne temperature u vremenu:
|
.5. |
Administracija države zastave zahtijeva ispitivanje prototipa pregrade ili palube kako bi osigurala ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754 (18). Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, tekst „rezolucijom IMO-a A.754 (18)” glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”. |
.4. Protupožarne pregrade klase „B” obuhvaćaju pregrade, palube, stropove ili obloge koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
.1. |
moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz plamena do završetka prvih pola sata standardnog ispitivanja vatrootpornosti; |
.2. |
moraju biti izolirane tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 225 °C iznad početne temperature u vremenu:
|
.3. |
moraju biti izrađene od odobrenih negorivih materijala, a svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu i montažu pregrada klase „B” moraju biti negorivi, osim što je dopuštena upotreba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja; |
.4. |
administracija države zastave zahtijeva ispitivanje prototipa pregrade kako bi osigurala ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754 (18). Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, tekst „rezolucijom IMO-a 754 (18)” glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”. |
.5. Protupožarne pregrade klase „C” su pregrade izrađene od odobrenih negorivih materijala. One ne moraju zadovoljavati zahtjeve u vezi s prolazom dima i plamena ni ograničenja koja se odnose na porast temperature. Dopuštena je upotreba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja.
.6. Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B” su stropovi ili obloge klase „B” koji završavaju isključivo na pregradama klase „A” ili „B”.
.7. Čelik ili drugi jednakovrijedni materijal. Kada se upotrebljava izraz „čelik ili drugi jednakovrijedni materijal”, „jednakovrijedni materijal” je svaki negorivi materijal koji, zbog svojih svojstava ili postavljene izolacije, ima strukturna svojstva i svojstva otpornosti jednakovrijedna čeliku nakon podvrgavanja standardnom ispitivanju vatrootpornosti (npr. aluminijska legura s odgovarajućom izolacijom).
.8. Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se za završne obloge pregrada, stropova i paluba utvrđuje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.653 (16).
.8.a ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Sporo širenje plamena znači da tako opisana površina na odgovarajući način ograničava širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.
.9. Glavne vertikalne zone su dijelovi na koje je podijeljen trup, nadgrađe i palubne kućice protupožarnim pregradama klase „A”, čija srednja duljina i širina na bilo kojoj palubi u pravilu nije veća od 40 metara.
.10. Prostorije nastambi su prostori koji se koriste za društvene prostorije, hodnike, sanitarne prostorije, kabine, urede, bolnice, kina, prostorije za igru i zabavu, brijačnice, smočnice bez opreme za kuhanje i slične prostorije.
.11. Društvene prostorije su dijelovi nastambi koji se koriste kao dvorane, blagovaonice, saloni i slične stalno ograđene prostorije.
.12. Servisne prostorije su prostorije koje se koriste kao kuhinje, smočnice s opremom za kuhanje, spremišta, prostorije za poštu i dragocjenosti, skladišta, radionice osim onih koje su dio strojarnice, te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.
.13. Prostori za teret su svi prostori koji se koriste za teret (uključujući teretne tankove ulja) i rovovi do tih prostora.
.13-1. Prostori za vozila su prostori za teret namijenjeni za prijevoz motornih vozila s gorivom u spremnicima za vlastiti pogon.
.14. Ro-ro prostori za teret su prostori koji obično nisu ni na koji način podijeljeni, a protežu se stvarnom duljinom ili cijelom duljinom broda, u koje se motorna vozila sa spremnicima goriva za vlastiti pogon i/ili robom (zapakiranom ili u rasutom stanju, u ili na željezničkim ili cestovnim vozilima (uključujući cestovne i željezničke cisterne), prikolicama, kontejnerima, paletama, skidljivim cisternama ili u ili na sličnim jedinicama za skladištenje ili drugim spremnicima) mogu ukrcati ili iskrcati u pravilu u vodoravnom smjeru.
.15. Otvoreni ro-ro prostori za teret su oni ro-ro prostori koji su otvoreni na oba kraja ili samo na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.
.15-1. Otvoreni prostori za vozila su oni prostori za vozila koji su otvoreni na oba kraja ili imaju otvor na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore raspoređene na bočnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.
.16. Zatvoreni ro-ro prostori za teret su ro-ro prostori koji nisu ni otvoreni ro-ro prostori za teret ni izložene palube.
.16-1. Zatvoreni prostori za vozila su prostori za vozila koji nisu ni otvoreni prostori za vozila ni izložene palube.
.17. Izložena paluba je paluba koja je odozgo i najmanje sa dvije strane potpuno izložena vremenu.
.18. Prostori posebne kategorije su ograđeni prostori za vozila iznad ili ispod pregradne palube, u koje i iz kojih se vozila mogu kretati i u koje putnici imaju pristup. Prostori posebne kategorije mogu biti smješteni na nekoliko paluba pod uvjetom da slobodna visina za vozila ne prelazi 10 metara.
.19.1. Strojarnice kategorije A su prostori i rovovi do tih prostora u kojima se nalaze:
.1. |
motori s unutarnjim izgaranjem za glavni pogon; ili |
.2. |
motori s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju u druge svrhe osim glavnog pogona, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili |
.3. |
kotao na loživo ulje ili uređaj za tekuće gorivo. |
.19.2. Strojarnice su svi prostori strojeva kategorije A i drugi prostori u kojima se nalaze pogonski strojevi, kotlovi, uređaji za tekuće gorivo, parni strojevi i strojevi s unutarnjim izgaranjem, generatori i veći električni uređaji, pumpne stanice goriva, rashladni uređaji, uređaji za stabilizaciju, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slični prostori i rovovi do tih prostora.
.20. Uređaj za tekuće gorivo je uređaj koji se upotrebljava za pripremu tekućega goriva koje se dovodi u kotao, ili uređaj koji se upotrebljava za pripremu grijanoga goriva koje se dovodi u motor s unutarnjim izgaranjem, i obuhvaća sve tlačne pumpe za gorivo, filtre i grijače za gorivo pod tlakom većim od 0,18 N/mm2.
.21. Upravljačke stanice su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je glavni sustav za otkrivanje požara ili za upravljanje protupožarnim uređajima.
.21.1. Središnja upravljačka stanica je upravljačka stanica koja objedinjuje sljedeće funkcije upravljanja i indikacije:
.1. |
ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm; |
.2. |
automatski sustav za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm; |
.3. |
indikatorske ploče protupožarnih vrata; |
.4. |
zatvaranje protupožarnih vrata; |
.5. |
indikatorske ploče vodonepropusnih vrata; |
.6. |
zatvaranje vodonepropusnih vrata; |
.7. |
ventilatore; |
.8. |
opći/protupožarni alarm; |
.9. |
sustave veze uključujući telefone; i |
.10. |
mikrofone sustava za razglas. |
.21.2. Središnja upravljačka stanica sa stalnim nadzorom posade je središnja upravljačka stanica u kojoj je stalno prisutan odgovorni član posade.
.22. Prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara, u smislu pravila II-2/B/4, su prostorije u kojima se nalazi namještaj i oprema ograničene opasnosti od požara (kabine, društvene prostorije, uredi i druge vrste nastambi) u kojima:
.1. |
sav ugrađeni namještaj, kao što su pisaći stolovi, ormari za odjeću, toaletni stolići, komode, kuhinjski ormari, izrađen je u cijelosti od odobrenih negorivih materijala, osim gorivih furnira debljine do 2 mm koji se mogu koristiti za oblaganje radnih površina tih predmeta; |
.2. |
svi okviri pomičnog namještaja, kao što su stolice, naslonjači, stolovi, izrađeni su od negorivih materijala; |
.3. |
sve zavjese, zastori i drugi viseći tekstilni materijali imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti vune čija je masa 0,8 kg/m2, u skladu s rezolucijom IMO-a A.471 (XII) i s izmjenama usvojenima rezolucijom A.563 (14). Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, tekst „rezolucijom IMO-a A.471 (XII) i s izmjenama usvojenima rezolucijom A.563 (14)” glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”; |
.4. |
sve podne obloge imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti jednakovrijednog vunenog materijala koji se upotrebljava u iste svrhe. Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, ovaj podstavak glasi: „sve podne obloge imaju svojstva sporog širenja plamena”; |
.5. |
sve izložene površine pregrada, obloga i stropova imaju svojstva sporog širenja plamena; i |
.6. |
sav tapecirani namještaj ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena u skladu s Postupcima ispitivanja vatrootpornosti tapeciranog namještaja iz rezolucije IMO-a A.652 (16). Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, tekst „rezolucije IMO-a 652 (16)” glasi „Kodeksa o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”; ZA BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA: |
.7. |
sva posteljina ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. |
.23. Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije, kako je utvrđeno ovim pravilom.
.24. Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti je Međunarodni kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti koji je usvojio Odbor za pomorsku sigurnost IMO-a rezolucijom MSC 61 (67), s izmjenama koje je donio IMO.
.25. Kodeks o sustavima za zaštitu od požara je Međunarodni kodeks o sustavima za zaštitu od požara koji je usvojio Odbor za pomorsku sigurnost IMO-a rezolucijom MSC 98 (73), koji IMO može izmijeniti pod uvjetom da se te izmjene usvoje, stupe na snagu te da se primjenjuju u skladu s odredbama članka VIII. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, u vezi s postupcima za izmjenu i dopunu Priloga osim poglavlja I.
.26. Plamište je temperatura u Celzijevim stupnjevima (ispitivanjem u zatvorenoj posudi) pri kojoj proizvod ispušta dovoljno zapaljivih para za zapaljenje, kako je utvrđeno odobrenim uređajem za utvrđivanje plamišta.
.27. Propisani zahtjevi su značajke konstrukcije, ograničenja dimenzija ili sustavi zaštite od požara navedeni u ovom poglavlju.
.3. Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva i mlaznice (pravilo 4.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1.1. Svaki brod mora imati protupožarne pumpe, glavne protupožarne cjevovode, hidrante, crijeva i mlaznice u skladu s odgovarajućim zahtjevima ovog pravila.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:
.1.2. Ako se zahtijeva više od jedne nezavisne protupožarne pumpe, moraju se postaviti odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u strojarnici u kojem se nalaze glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan strojarnice. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u strojarnici, mogu dobivati vodu preko protupožarne pumpe koja se ne nalazi u strojarnici, cijevima koje ne ulaze u taj prostor. Iznimno, kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi protupožarne pumpe za slučaj nužde mogu prolaziti kroz strojarnicu ako ih je nemoguće provesti izvan nje, pod uvjetom da se održi cjelovitost glavnog protupožarnog cjevovoda zatvaranjem cijevi u čvrsto čelično kućište.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.1.3. Odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u strojarnici u kojoj se nalaze glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, moraju se postaviti na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan strojarnice. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u strojarnici, mogu dobivati vodu preko druge protupožarne pumpe ili protupožarne pumpe za slučaj nužde. Protupožarna pumpa za slučaj nužde, ulaz morske vode, usisne i dovodne cijevi i odjelni ventili moraju se nalaziti izvan strojarnice. Ako to nije moguće, može se postaviti kutija usisa mora u strojarnici ako se ventilom može daljinski upravljati s mjesta u istom odjeljku u kojem je pumpa za slučaj nužde, a usisna cijev je što kraća. Kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi mogu prolaziti kroz strojarnicu ako su zatvoreni u čvrsto čelično kućište ili izolirani prema normi A-60. Cijevi moraju imati čvrste stijenke debljine najmanje 11 mm i moraju biti zavarene osim na prirubnom spoju s ventilom ulaza mora.
SVI NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:
.2. Kapacitet protupožarnih pumpi
.1. |
Propisane protupožarne pumpe moraju radi gašenja požara osiguravati dovod vode pod tlakom navedenim u stavku .4.2., u količini koja nije manja od dvije trećine količine koja je propisana za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za drenažu kaljuža. |
.2. |
Na svakom brodu koji prema ovom pravilu mora imati više od jedne protupožarne mehaničke pumpe, svaka propisana pumpa mora imati kapacitet od najmanje 80 % ukupnog propisanog kapaciteta podijeljenog s najmanjim brojem propisanih protupožarnih pumpi, ali u svakom slučaju najmanje 25 m3/h i svaka takva pumpa mora osiguravati najmanje dva propisana mlaza vode. Te protupožarne pumpe moraju osiguravati dovod vode glavnom protupožarnom sustavu u propisanim uvjetima. |
.3. |
Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma na kojima je ugrađeno više pumpi od najmanjeg propisanog broja, te dodatne pumpe moraju imati kapacitet najmanje 25 m3/h i moraju osiguravati najmanje dva mlaza vode u skladu s ovim pravilom stavkom .5. |
.3. Raspored protupožarnih pumpi, glavnih protupožarnih cjevovoda i brza opskrba vodom
.1. |
Brodovi moraju imati sljedeće protupožarne pumpe s mehaničkim pogonom:
|
.2. |
Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe ako se njima ne obavlja redovito pumpanje goriva, a ako se povremeno upotrebljavaju za pretakanje ili pumpanje tekućega goriva, moraju imati odgovarajuće preklopne uređaje. |
.3. |
Raspored priključaka morske vode, protupožarnih pumpi i njihovih izvora energije mora osigurati da, na brodovima ovlaštenima za prijevoz više od 250 putnika, izbijanje požara u bilo kojem odjeljku ne prekine rad svih protupožarnih pumpi. Ako na novim brodovima klase B ovlaštenima za prijevoz 250 putnika ili manje, požar u bilo kojem odjeljku može onesposobiti sve pumpe, kao dodatni uređaj za dovod vode radi gašenja požara postavlja se nezavisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, kojoj su izvor energije i priključci za morsku vodu smješteni izvan strojarnice. Ta nezavisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, mora biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma. |
.4. |
Na novim brodovima klase B ovlaštenima za prijevoz više od 250 putnika, brza opskrba vodom mora biti takva da se iz svakog hidranta u unutarnjem prostoru može odmah dobiti najmanje jedan snažan mlaz vode te da se automatskim pokretanjem određene protupožarne pumpe osigura stalan dovod vode. |
.5. |
Na brodovima na kojima su strojarnice povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke stanice, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi. |
.6. |
Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil. |
.4. Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i tlak u njemu
.1. |
Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i cijevi za vodu mora biti toliki da omogućava učinkovitu raspodjelu najveće propisane količine vode iz dvije protupožarne pumpe koje rade istodobno. |
.2. |
Pomoću dvije pumpe koje istodobno dovode vodu kroz mlaznice navedene u stavku .8. i dovoljno hidranata da se osigura količina vode navedena u stavku .4.1., u svim hidrantima treba održavati sljedeće minimalne tlakove:
|
.3. |
Maksimalan tlak u bilo kojem hidrantu ne smije biti veći od onoga pri kojem se može učinkovito upravljati protupožarnim crijevom. |
.5. Broj i položaj hidranata
.1. |
Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje dva mlaza vode koji ne dolaze iz istoga hidranta, od kojih jedan mora biti iz crijeva u jednom komadu, mogu dosegnuti bilo koji dio broda u koji putnici ili posada redovito imaju pristup za vrijeme plovidbe, te bilo koji dio prostora za teret kada je prazan, bilo koji ro-ro prostor za teret ili bilo koji prostor posebne kategorije, a u tom slučaju dva mlaza moraju dosegnuti bilo koji dio tog prostora, svaki iz crijeva u jednom komadu. Osim toga, takvi hidranti moraju biti smješteni blizu ulaza u zaštićene prostore. |
.2. |
U prostorijama nastambi, servisnim prostorijama i strojarnicama, broj i smještaj hidranata mora biti takav udovoljava zahtjevima iz stavka .5.1. kada su sva vodonepropusna vrata i sva vrata u pregradama glavnih vertikalnih zona zatvorena. |
.3. |
Ako je pristup u strojarnice na nižoj razini predviđen iz susjednog osovinskog tunela, postavljaju se dva hidranta s vanjske strane, ali u blizini ulaza u strojarnicu. Ako je pristup predviđen iz drugih prostora, u jednom od tih prostora postavljaju se dva hidranta u blizini ulaza u strojarnicu. To nije potrebno ako tunel ili susjedni prostori nisu dio puta za napuštanje prostorija. |
.6. Cijevi i hidranti
.1. |
Za glavne protupožarne cjevovode i hidrante ne smiju se koristiti materijali čija se svojstva brzo gube pod utjecajem topline, ako nisu na odgovarajući način zaštićeni. Cijevi i hidranti moraju se postaviti tako da se na njih lako mogu priključiti protupožarna crijeva. Cijevi i hidranti moraju biti smješteni tako da se spriječi zamrzavanje. Na brodovima koji mogu prevoziti teret na palubi, položaj hidranata mora biti takav da su uvijek lako dostupni, a cijevi moraju, što je moguće više, biti postavljene tako da se ne mogu oštetiti tim teretom. |
.2. |
Svako protupožarno crijevo mora imati ventil tako da se može odvojiti dok protupožarne pumpe rade. |
.3. |
Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, odjelni se ventili postavljaju za sve ogranke glavnog protupožarnog cjevovoda koji prolaze otvorenom palubom, a upotrebljavaju se u druge svrhe osim gašenja požara. |
.7. Protupožarna crijeva
.1. |
Protupožarna crijeva moraju biti od trajnog materijala koji odobrava administracija države zastave i dovoljno duga da se mlaz vode može usmjeriti u bilo koji prostor u kojemu bi se mogla upotrijebiti. Svako protupožarno crijevo mora imati mlaznicu i potrebne spojke. Mora postojati mogućnost zamjene spojki crijeva i mlaznica. Crijeva navedena u ovom poglavlju kao „protupožarna crijeva” zajedno s potrebnom opremom i alatima moraju biti spremna za upotrebu na vidljivim mjestima blizu vodenih hidranata ili priključaka. Osim toga, u unutarnjim prostorima na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, protupožarna crijeva moraju biti stalno priključena na hidrante. |
.2. |
Za svaki hidrant koji se zahtijeva prema stavku .5. mora postojati najmanje jedno protupožarno crijevo. Duljina protupožarnog crijeva mora se ograničiti na najviše 20 metara na palubi i u nadgrađu te na 15 metara u strojarnici, a na manjim brodovima na 15 odnosno 10 metara. |
.8. Mlaznice
.1.1. |
U smislu ovog poglavlja, standardne veličine mlaznica su 12 mm, 16 mm i 19 mm ili veličine što bliže tim vrijednostima. Ako se upotrebljavaju drugi sustavi – kao na primjer sustavi vodene magle – mogu se dopustiti drugačiji promjeri mlaznica. |
.1.2. |
Sve mlaznice moraju biti odobrenog dvonamjenskog tipa (tj. raspršivanje/mlaz) i moraju imati napravu za zatvaranje. |
.2. |
Za prostorije nastambi i servisne prostorije nisu potrebne mlaznice veće od 12 mm. |
.3. |
Za strojarnice i vanjske prostore veličina mlaznica mora biti takva da se iz najmanje pumpe može postići najveća moguća količina vode iz dva mlaza pod tlakom navedenim u stavku .4., s time da se ne koriste mlaznice veće od 19 mm. |
NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:
.9. Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva, mlaznice i brza opskrba vodom
.1. |
Propisana je jedna nezavisna protupožarna pumpa, kojom se radi gašenja požara mora osigurati dovod najmanje jednog mlaza vode iz bilo kojeg protupožarnog hidranta pod tlakom navedenim dalje u tekstu. Ta količina vode ne smije biti manja od dvije trećine količine koja je propisana za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za drenažu kaljuža. Takva protupožarna pumpa mora pri izbacivanju najveće navedene količine vode kroz protupožarne hidrante čije su mlaznice promjera 12 ili 16 ili 19 mm, na svakom hidrantu održavati minimalni tlak koji je propisan za brodove klase B. |
.2. |
Svaki brod koji prevozi više od 250 putnika, mora imati dodatnu protupožarnu pumpu stalno priključenu na glavni protupožarni cjevovod. Ta pumpa mora imati mehanički pogon. Ta pumpa i njezin izvor energije ne smiju biti smješteni u istom odjeljku kao pumpa koja je propisana stavkom .9.1. i mora imati stalni priključak za dovod morske vode smješten izvan strojarnice. Ta pumpa mora biti takva da može osigurati najmanje jedan mlaz vode iz bilo kojeg hidranta na brodu, održavajući tlak od najmanje 0,3 N/mm2. |
.3. |
Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe. |
.4. |
Svaki brod mora imati glavni protupožarni cjevovod odgovarajućeg promjera za učinkovitu raspodjelu navedene najveće količine vode. Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje jedan mlaz vode može dosegnuti bilo koji dio broda iz protupožarnog crijeva u jednom komadu, kao što je određeno za brodove klase B u stavku .7.2. |
.5. |
Svaki brod mora imati najmanje jedno protupožarno crijevo za svaki hidrant. |
.6. |
Na brodovima na kojima su strojarnice povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke stanice, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi. |
.7. |
Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil. |
4. Ugrađeni sustavi za gašenje požara (pravila 5. + 8. + 9. + 10.)
.1. Ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom: Općenito (pravilo 5.1.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Cijevi potrebne za dovođenje sredstva za gašenje požara u zaštićene prostore moraju imati upravljačke ventile označene tako da jasno pokazuju prostore do kojih vode cijevi. Poduzimaju se odgovarajuće mjere da se spriječi nehotično ispuštanje sredstva u bilo koji prostor. |
.2. |
Cjevovod za raspodjelu sredstva za gašenje požara i mlaznice moraju biti postavljeni tako da se postigne ravnomjerna raspodjela sredstva za gašenje. |
.3. |
Predviđaju se mjere kako bi se osiguralo da se s vanjske strane zaštićenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može ući zrak ili iz njih izlaziti plin. |
.4. |
Predviđaju se mjere kako bi se osiguralo automatsko davanje zvučnog upozorenja o ispuštanju sredstva za gašenje požara u bilo koji prostor u kojem osoblje redovito radi ili u koji ima pristup. Alarm mora biti uključen dovoljno vremena prije ispuštanja sredstva za gašenje. |
.5. |
Sredstva za upravljanje ugrađenim sustavima za gašenje požara plinom moraju biti lako dostupna, jednostavna za rukovanje i grupirana na što manje mjesta koja neće biti odsječena u slučaju požara u zaštićenom prostoru. Na svakom takvom mjestu moraju se nalaziti jasne upute za rukovanje sustavom uzimajući u obzir sigurnost osoblja. |
.6. |
Automatsko ispuštanje sredstva za gašenje požara nije dopušteno, osim ako je to predviđeno za lokalne uređaje s automatskim upravljanjem, postavljene neovisno o propisanim ugrađenim sustavima za gašenje požara, u strojarnicama iznad opreme za koju postoji velika opasnost od požara ili u zatvorenim dijelovima unutar strojarnica u kojima postoji velika opasnost od požara. |
.7. |
Ako je količina sredstva za gašenje požara potrebna za zaštitu više prostora, raspoloživa količina sredstva ne mora biti veća od najveće količine potrebne za neki od prostora koje treba zaštititi. |
.8. |
Ako nije drukčije određeno, tlačni spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara postavljaju se izvan zaštićenih prostora u skladu sa stavkom .1.11. |
.9. |
Predviđaju se mjere kako bi se osiguralo da posada ili osoblje na kopnu mogu sigurno provjeriti količinu sredstva u spremnicima. |
.10. |
Spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara i pripadajući tlačni dijelovi moraju biti projektirani prema odgovarajućim pravilnicima o postupanju, uzimajući u obzir položaj i maksimalne temperature okoline koje se mogu očekivati u radu. |
.11. |
Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan zaštićenog prostora, to mora biti u prostoriji koja je na sigurnom i lako dostupnom mjestu i ima učinkovito prozračivanje. Poželjno je da svi ulazi u te skladišne prostorije budu s otvorene palube neovisno o zaštićenom prostoru. Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostorije od susjednih zatvorenih prostorija, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica protupožarnosti pregrada i paluba iz pravila II-2/B/4 ili II-2/B/5, takve se skladišne prostorije smatraju upravljačkim stanicama. |
.12. |
U sustavima za gašenje požara na novim brodovima te u novougrađenim protupožarnim sustavima na postojećim brodovima nije dopuštena upotreba sredstva za gašenje požara koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima upotrebe ispušta otrovne plinove u količinama opasnima za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.13. |
Ugrađeni sustavi za gašenje požara plinom moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
.14. |
Predviđaju se mjere kako bi se osiguralo da se s vanjske strane zaštićenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može ući zrak ili iz njih izlaziti plin. |
.15. |
Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan zaštićenog prostora, to mora biti u prostoriji koja se nalazi iza prednje sudarne pregrade i ne upotrebljava se u druge svrhe. Poželjno je da svi ulazi u tu skladišnu prostoriju budu s otvorene palube neovisno o zaštićenom prostoru. Ako je skladišni prostor ispod palube, ne smije biti više od jedne palube ispod otvorene palube i mora imati izravan pristup stubištem ili ljestvama s otvorene palube. Prostori smješteni ispod palube ili prostori do kojih nije predviđen pristup s otvorene palube, moraju imati sustav mehaničke ventilacije koji odvodi zrak s dna prostora i omogućuje najmanje 6 izmjena zraka na sat. Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, uključujući vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostore od susjednih zatvorenih prostora, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica 4.1, 4.2, 5.1 i 5.2, takvi se skladišni prostori smatraju upravljačkim stanicama. |
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.16. |
Ako je količina slobodnog zraka u spremnicima zraka u bilo kojem prostoru takva da bi, u slučaju požara, ispuštanje zraka unutar takvog prostora moglo ozbiljno ugroziti učinkovitost ugrađenog sustava za gašenje požara, treba osigurati dodatnu količinu sredstva za gašenje požara. |
.17. |
Dobavljači ugrađenih uređaja za gašenje požara moraju osigurati opis uređaja, uključujući kontrolni popis za održavanje, na engleskom jeziku i na službenom jeziku (jezicima) države zastave. |
.18. |
Količinu sredstva za gašenje požara najmanje jednom godišnje provjerava stručnjak kojega ovlasti administracija države zastave, dobavljač uređaja ili priznata organizacija. |
.19. |
Redovite provjere koje provodi upravitelj stroja na brodu ili ih organizira rukovodstvo broda unose se u brodski dnevnik, pri čemu se navodi opseg i vrijeme te provjere. |
.20. |
Oprema za gašenje požara koja nije propisana a postavljena je, npr. u skladišnim prostorima, mora svojom konstrukcijom i dimenzijama biti u skladu s odredbama ovog pravila za taj tip uređaja. |
.21. |
Sva vrata u prostorije zaštićene uređajima na bazi CO2/halona moraju imati natpis „Ova je prostorija zaštićena sustavom na bazi CO2/halona i mora se napustiti kad se uključi alarmni uređaj.” |
.2. Sustavi ugljikovog dioksida (pravilo 5.2)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1.1. |
U prostorima za teret, količina raspoloživog CO2 mora, ako nije drukčije propisano, biti dovoljna da se dobije obujam slobodnog plina od najmanje 30 % bruto obujma najvećeg prostora za teret koji treba zaštititi. Ako su dva ili više prostora za teret povezani preko ventilacijskih kanala, smatraju se jednim prostorom. Na brodovima koji se upotrebljavaju za prijevoz vozila, potrebna količina CO2 iznosi 45 % bruto kubične količine najvećeg prostora za teret. |
.1.2. |
U strojarnicama, količina ugljikovog dioksida mora biti dovoljna da se dobije minimalna količina slobodnog plina koja je jednaka većoj od ovih količina:
|
.2. |
U smislu ovog stavka, računa se da obujam slobodnog ugljikovog dioksida iznosi 0,56 m3/kg. |
.3. |
Ugrađeni sustav cjevovoda mora biti takav da se 85 % plina može ispustiti u taj prostor u roku od 2 minute. |
.4. |
Mehanizam za ispuštanje ugljikovog dioksida:
|
.5. |
Administracija države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, označivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.6. |
Sustavi ugljikovog dioksida moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
.7. |
Administracija države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uređaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, označivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajućih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje. |
.3. Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u strojarnicama (pravilo 8.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Ako je u nekoj strojarnici, pored zahtjeva iz pravila 6., ugrađen ugrađeni sustav za gašenje požara pjenom niske ekspanzije, taj sustav mora omogućavati da za najviše pet minuta kroz ugrađene odvodne otvore ispusti količinu pjene dostatnu da ispuni do visine od 150 mm najveću pojedinačnu površinu po kojoj bi se moglo razliti tekuće gorivo. Sustav mora imati sposobnost stvaranja pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem. Moraju se predvidjeti sredstva za učinkovitu raspodjelu pjene kroz stalni sustav cjevovoda i upravljačke ventile ili pipce do prikladnih odvodnih otvora i za učinkovito usmjeravanje pjene pomoću ugrađenih raspršivača prema drugim glavnim izvorima požara u zaštićenom prostoru. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 12 prema 1. |
.2. |
Sredstva za upravljanje svakim takvim sustavom moraju biti lako dostupna i jednostavna za rukovanje te grupirana na što manje mjesta koja neće biti odsječena zbog požara u zaštićenom prostoru. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.3. |
Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u strojarnici moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
.4. Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u strojarnici (pravilo 9.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svaki propisani ugrađeni sustav za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u strojarnicama mora omogućavati brzo ispuštanje pjene kroz ugrađene odvodne otvore u količini koja je dovoljna da ispuni do visine od najmanje 1 metra u minuti najveći prostor koji treba zaštititi. Količina raspoložive tekućine za stvaranje pjene mora biti dovoljna da proizvede količinu pjene jednaku peterostrukom obujmu najvećeg prostora koji treba zaštititi. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veći od 1 000 prema 1. |
.2. |
Dovodni kanali za pjenu, ulazi zraka do generatora pjene i broj jedinica za proizvodnju pjene moraju biti takvi da osiguraju učinkovitu proizvodnju i raspodjelu pjene. |
.3. |
Dovodni kanali generatora pjene moraju biti postavljeni tako da požar u zaštićenom prostoru ne može oštetiti opremu za proizvodnju pjene. |
.4. |
Generator pjene, njegovi izvori napajanja energijom, tekućina za proizvodnju pjene i sredstva za upravljanje sustavom moraju biti lako dostupni i jednostavni za rukovanje te grupirani na što manje mjesta koja neće biti odsječena zbog požara u zaštićenom prostoru. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.5. |
Ugrađeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u strojarnicama moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
.5. Ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u strojarnicama (pravilo 10.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svi propisani ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u strojarnicama moraju imati mlaznice za raspršivanje odobrenog tipa. |
.2. |
Broj i razmještaj mlaznica mora biti takav da osigura učinkovitu prosječnu raspodjelu vode od najmanje 5 litara/m2 u minuti u prostorima koje treba zaštititi. Mogu se uvažiti veće količine vode ako je to potrebno za određena opasna područja. Mlaznice se postavljaju iznad kaljuža, pokrova tankova i drugih površina po kojima se može razliti gorivo te iznad drugih mjesta u strojarnicama gdje postoji posebna opasnost od požara. |
.3. |
Sustav može biti podijeljen na sekcije, čijim se razdjelnim ventilima upravlja s lako dostupnih mjesta izvan prostora koje treba zaštititi i koji neće biti odsječeni u slučaju izbijanja požara u zaštićenom prostoru. |
.4. |
Sustav mora stalno biti pod potrebnim tlakom, a pumpa koja dobavlja vodu za sustav mora se automatski uključiti kada padne tlak u sustavu. |
.5. |
Pumpa mora istodobno dobavljati vodu pod potrebnim tlakom u sve sekcije sustava, u bilo koji odjeljak koji se treba zaštititi. Pumpa i njezini upravljački uređaji postavljaju se izvan prostorije ili prostorija koje treba zaštititi. Ne smije postojati mogućnost da požar u prostoriji ili prostorijama koje su zaštićene sustavom za gašenje požara raspršenom vodom, onemogući rad tog sustava. |
.6. |
Poduzimaju se mjere opreza kako bi se spriječilo začepljenje mlaznica zbog nečistoće u vodi ili korozije cjevovoda, mlaznica, ventila i pumpe. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:
.7. |
Pumpa se može pokretati nezavisnim motorom s unutarnjim izgaranjem, ali ako ovisi o energiji koja se dobavlja iz generatora za slučaj nužde ugrađenoga u skladu s odredbama iz poglavlja II-1. dijela D, generator mora biti tako izveden da se automatski uključi u slučaju kvara glavnog izvora energije, tako da se odmah osigura energija za pumpu propisana stavkom .5. Nezavisni motor s unutarnjim izgaranjem mora biti smješten tako da požar u zaštićenom prostoru ne utječe na dovod zraka motoru. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.8. |
Ugrađeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorima strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
5. Prenosivi aparati za gašenje požara (pravilo 6.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svi aparati za gašenje požara moraju biti odobrenog tipa i dizajna. |
.2. |
Kapacitet propisanih prenosivih aparata za gašenje pjenom ne smije biti veći od 13,5 litara ni manji od 9 litara. Ostali aparati za gašenje moraju biti prenosivi najmanje kao aparat za gašenje pjenom od 13,5 litara, a moraju imati sposobnost gašenja požara najmanje kao aparat za gašenje pjenom od 9 litara. |
.3. |
Na brodu se moraju nalaziti rezervna punjenja za 50 % svih aparata za gašenje određenog tipa. Rezervno punjenje za aparat koji se ne može odmah ponovno napuniti na brodu je drugi aparat istog tipa. |
.4. |
U pravilu, prenosivi aparati za gašenje požara s CO2 ne postavljaju se u prostorije nastambi. Ako su takvi aparati za gašenje predviđeni u prostorijama s radiouređajima, kod sklopnih ploča i na drugim sličnim mjestima, obujam svakog prostora u kojem se nalazi jedan ili više aparata za gašenje mora biti takav da se ograniči koncentracija para zbog ispuštanja do najviše 5 % neto obujma prostora, u smislu ovog pravila. Računa se da obujam CO2 iznosi 0,56 m3/kg. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.5. |
Prenosivi aparati za gašenje požara moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
.6. |
Aparati za gašenje požara ugljikovim dioksidom ne postavljaju se u prostorije nastambi. U upravljačkim stanicama i drugim prostorima s električnom ili elektroničkom opremom ili uređajima potrebnima za sigurnost broda, treba predvidjeti aparate za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje ne provodi električnu struju i nije štetno za opremu i uređaje. |
.7. |
Aparati za gašenje požara moraju biti spremni za upotrebu na vidljivim mjestima do kojih se u slučaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doći, postavljeni tako da na njihovo djelovanje ne utječu vremenski uvjeti, vibracije i druge vanjske okolnosti. Prenosivi aparati za gašenje moraju imati uređaje koji pokazuju jesu li upotrijebljeni. |
.8. |
Rezervno punjenje predviđeno je za 100 % prvih 10 aparata za gašenje i za 50 % ostalih aparata za gašenje koji se mogu ponovno napuniti na brodu. |
.9. |
Za aparate koji se ne mogu ponovno napuniti na brodu, umjesto rezervnog punjenja predviđeni su dodatni prenosivi aparati za gašenje požara, kojima su količina, tip, kapacitet i broj određeni u stavku .13. dalje u tekstu. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.10. |
Nisu dopušteni aparati za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje samo po sebi ili u očekivanim uvjetima upotrebe ispušta otrovne plinove u količinama opasnima za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš. |
.11. |
Aparati za gašenje požara prikladni su za gašenje požara koji mogu izbiti u blizini mjesta na kojemu su postavljeni ti aparati. |
.12. |
Jedan od prenosivih aparata za gašenje požara namijenjen za upotrebu u nekom prostoru mora biti postavljen blizu ulaza u taj prostor. |
.13. |
Minimalni broj aparata za gašenje je sljedeći:
|
.14. |
Prenosivi aparati za gašenje požara predviđeni za upotrebu u prostorijama nastambi ili servisnim prostorijama moraju imati što sličniji način rukovanja. |
.15. |
Redoviti pregledi aparata za gašenje požara: administracija države zastave mora osigurati da se prenosivi aparati za gašenje požara redovito pregledavaju te da se ispituje njihovo djelovanje i tlak. |
6. Uređaji za gašenje požara u strojarnicama (pravilo 7.)
Strojarnice kategorije A moraju imati:
NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:
.1. |
bilo koji od sljedećih ugrađenih sustava za gašenje požara:
|
.2. |
najmanje jedan komplet prenosive opreme sa zračnom pjenom koji se sastoji od mlaznice zračne pjene induktorskog tipa i može se priključiti na glavni protupožarni cjevovod pomoću protupožarnog crijeva, zajedno s prenosivim spremnikom koji sadrži najmanje 20 litara tekućine za proizvodnju pjene i jedan rezervni spremnik. Mlaznica mora imati sposobnost proizvodnje učinkovite pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem, brzinom od najmanje 1,5 m3 u minuti; |
.3. |
u svakom takvom prostoru, odobreni aparati za gašenje požara pjenom, svaki kapaciteta najmanje 45 litara, ili jednakovrijedni aparati, u dovoljnom broju da se omogući usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara. Pored toga, mora postojati dovoljan broj prenosivih aparata za gašenje pjenom ili jednakovrijednih aparata koji moraju biti tako razmješteni da nijedna točka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara pješice od aparata za gašenje i da postoje najmanje dva takva aparata za gašenje u svakoj takvoj prostoriji; |
NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B:
.4. |
predviđa se jedan od ugrađenih sustava za gašenje požara navedenih u stavku .1., i pored toga u svakoj prostoriji u kojoj su motori s unutarnjim izgaranjem ili taložni tankovi za tekuće gorivo ili uređaji za tekuće gorivo, jedan aparat za gašenje pjenom kapaciteta najmanje 45 litara ili jedan aparat za gašenje ugljikovim dioksidom kapaciteta najmanje 16 kg; i |
.5. |
jedan prenosivi aparat za gašenje požara prikladan za gašenje požara uzrokovanih uljem za svakih 736 kW snage takvih strojeva ili njihovih dijelova; pod uvjetom da se u svakoj takvoj prostoriji zahtijeva najmanje dva a najviše šest takvih aparata za gašenje. Dopuštena je upotreba ugrađenog sustava za gašenje pjenom niske ekspanzije umjesto nekih od šest prenosivih aparata za gašenje požara koji su propisani ovim pravilom. |
NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D I NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:
.6. |
Svaka strojarnica mora imati dvije prikladne naprave za stvaranje vodene magle, koje se sastoje od metalne cijevi u obliku slova L, s tim da je dulji krak dug oko dva metra i može se spojiti s protupožarnim crijevom, a kraći krak, dug oko 250 mm, s ugrađenom mlaznicom za vodenu maglu ili da se na njega može učvrstiti mlaznica za raspršivanje vode. |
NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D I NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B:
.7. |
Kada se kao sredstvo za grijanje upotrebljava termalno ulje, može se dodatno zahtijevati da kotlovnice budu opremljene stalno ugrađenom ili prenosivom opremom za lokalne sustave za brizganje vode pod tlakom ili pjene iznad i ispod poda radi gašenja požara. |
NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D IZGRAĐENIMA 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA, DULJINE 24 METRA I VIŠE:
.8. |
|
NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D IZGRAĐENIMA PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. I NA POSTOJEĆIM BRODOVIMA KLASE B, TE NA SVIM BRODOVIMA OVLAŠTENIMA ZA PRIJEVOZ VIŠE OD 400 PUTNIKA:
.9. |
Moraju se postaviti ugrađeni lokalni sustavi za gašenje požara u skladu s ovim pravilom stavkom .8. najkasnije do 1. listopada 2005. |
7. Posebni uređaji u strojarnicama (pravilo 11.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Broj vidnika, vrata, ventilatora, otvora u dimnjacima koji omogućavaju prozračivanje ispuha i drugi otvori prema strojarnicama moraju se svesti na najmanju mjeru, dovoljnu za potrebe prozračivanja te ispravan i siguran rad broda. |
.2. |
Vidnici moraju biti izrađeni od čelika i ne smiju imati staklene panele. Treba predvidjeti da se u slučaju požara omogući izlazak dima iz prostora koji se zaštićuje. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.3. |
Vrata, osim vodonepropusnih vrata na mehanički pogon, moraju biti izvedena tako da se osigura ispravno zatvaranje u slučaju požara u prostoriji, pomoću mehanizma zatvaranja na mehanički pogon ili pomoću samozatvarajućih vrata koja se mogu zatvoriti pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja i imaju zadržač s automatskim osiguranjem te uređaj za otpuštanje s daljinskim upravljanjem. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.4. |
Prozori se ne smiju postavljati na omeđenjima strojarnica. To ne isključuje upotrebu stakla u upravljačkim prostorijama unutar strojarnica. |
.5. |
Treba predvidjeti mogućnost upravljanja za:
|
.6. |
Upravljački uređaji propisani u stavku .5. i pravilu II-2/A/10.2.5 postavljaju se izvan dotične prostorije, kako ne bi bili nedostupni u slučaju požara u prostoriji za koju su namijenjeni. Ti upravljački uređaji i upravljački uređaji svakog propisanog sustava za gašenje požara postavljaju se na jednom upravljačkom mjestu ili su grupirani na što manje mjesta. Ta mjesta moraju imati siguran pristup s otvorene palube. |
.7. |
Ako do bilo koje strojarnice kategorije A na nižoj razini postoji pristup iz susjednog osovinskog tunela, u osovinskom tunelu u blizini vodonepropusnih vrata postavljaju se lagana čelična protupožarna vrata kojima se može rukovati s obje strane. |
8. Automatski sustavi za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 12.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svaki propisani automatski sustav za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati, bez djelovanja posade. Izvodi se od mokrih cijevi, a mali izloženi dijelovi mogu biti od suhih cijevi ako su potrebne mjere opreza. Svi dijelovi sustava koji tijekom rada mogu biti izloženi temperaturama smrzavanja moraju se na odgovarajući način zaštititi od smrzavanja. Sustav se mora održavati pod stalnim tlakom i mora imati uređaj za stalni dovod vode, kao što je propisano ovim pravilom. |
.2. |
Svaka sekcija raspršivača mora imati uređaje za automatsko davanje svjetlosnih i zvučnih signala upozorenja na jednom ili na nekoliko indikatora, svaki put kad se neki raspršivač uključi u rad. Ti indikatori pokazuju u kojoj je sekciji koju poslužuje sustav nastao požar i smješteni su na zapovjedničkom mostu, a pored toga se svjetlosni i zvučni signali upozorenja moraju davati i na drugom mjestu koje nije na zapovjedničkom mostu kako bi se osiguralo da posada odmah primi upozorenje o požaru. Alarmni sustav mora biti takav da upozori na svaki kvar u sustavu. |
.3. |
Raspršivači su raspoređeni po pojedinim sekcijama, od kojih svaka sadrži najviše 200 raspršivača. Jedna sekcija raspršivača ne smije se koristiti za više od dvije palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim ako se utvrdi da izvedba sa sekcijom raspršivača koja služi za više od dvije palube ili je smještena u više od jedne glavne vertikalne zone neće smanjiti protupožarnu zaštitu broda. |
.4. |
Mora postojati mogućnost da se svaka sekcija raspršivača isključi samo jednim zapornim ventilom. Zaporni ventil u svakoj sekciji mora biti lako dostupan i njegov položaj jasno i trajno označen. Moraju se predvidjeti mjere kako bi se spriječilo da zapornim ventilima rukuju neovlaštene osobe. |
.5. |
Na zapornom ventilu svake sekcije i na središnjoj stanici postavljen je manometar koji pokazuje tlak u sustavu. |
.6. |
Raspršivači moraju biti otporni na koroziju zbog utjecaja morske okoline. U prostorijama nastambi i servisnim prostorijama raspršivači se aktiviraju pri temperaturi od 68 °C do 79 °C, osim na mjestima kao što su sušionice gdje se mogu očekivati visoke temperature okoline, u kojima se radna temperatura raspršivača može povećati za najviše 30 °C iznad maksimalne temperature u blizini stropa. |
.7. |
Na svakom indikatoru mora se istaknuti popis ili nacrt obuhvaćenih prostorija te područje djelovanja svake sekcije. Moraju postojati odgovarajuće upute za ispitivanje i održavanje. |
.8. |
Raspršivači se postavljaju u gornjem dijelu prostorije, pravilno raspoređeni kako bi se osigurala prosječna brzina raspršivanja od najmanje 5 litara/m2 u minuti po nominalnoj površini koju obuhvaćaju raspršivači. Raspršivači se raspoređuju što dalje od nosača ili drugih objekata koji bi mogli ometati usmjeravanje vode i na takvom mjestu da se zapaljivi materijal u prostoriji može dobro poprskati. |
.9. |
Predviđa se tank pod tlakom čiji je obujam jednak najmanje dvostrukoj količini vode navedene u ovom stavku. Tank mora sadržavati stalnu količinu slatke vode jednaku količini vode koju u jednoj minuti može izbaciti pumpa navedena u stavku .12., a radi održavanja tlaka zraka u tanku moraju se predvidjeti uređaji kojima će se osigurati da tlak pri stalnoj količini slatke vode u tanku ne bude manji od radnog tlaka raspršivača uvećanog za tlak stupca vode koji se mjeri od dna tanka do najvišeg raspršivača u sustavu. Moraju se predvidjeti prikladna sredstva za nadopunjavanje zraka pod tlakom i za nadopunjavanje količine slatke vode u tanku. Mora se postaviti stakleni mjerač koji pokazuje ispravnu razinu vode u tanku. |
.10. |
Moraju se predvidjeti sredstva kojima bi se spriječilo prodiranje morske vode u tank. Tlačni tank mora imati učinkoviti prekotlačni ventil i manometar. Na svakom priključku manometra treba osigurati zaporne ventile ili pipke. |
.11. |
Predviđa se nezavisna pumpa na mehanički pogon isključivo za neprekidno automatsko ispuštanje vode iz raspršivača. Pumpa se mora aktivirati automatski čim padne tlak u sustavu prije nego što se stalna količina slatke vode u tlačnome tanku potpuno potroši. |
.12. |
Pumpa i sustav cjevovoda moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg raspršivača kako bi se osigurao neprekidni dovod vode dovoljan da se istodobno obuhvati površina od najmanje 280 m2 pri brzini raspršivanja navedenoj u stavku .8. Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, čija je ukupna zaštićena površina manja od 280 m2, administracija države zastave može utvrditi odgovarajuću površinu za određivanje veličine pumpi i drugih dijelova za dovod vode. |
.13. |
Na tlačnoj strani pumpe mora se ugraditi pokusni ventil s kratkom odvodnom cijevi s otvorenim krajem. Učinkovita površina presjeka ventila i cijevi mora biti dovoljna za propuštanje vode u količini koja odgovara kapacitetu pumpe uz održavanje tlaka u sustavu koji se navodi u stavku .9. |
.14. |
Usis pumpe po mogućnosti mora biti u prostoriji u kojoj se nalazi pumpa i mora biti postavljen tako da za vrijeme plovidbe nije potrebno zatvoriti dovod morske vode do pumpe za bilo koju svrhu, osim u slučaju pregleda ili popravka pumpe. |
.15. |
Pumpa i tank raspršivača moraju se postaviti na mjestu dovoljno udaljenom od strojarnice, a ne smiju se smjestiti u prostoru koji se mora zaštititi sustavom za raspršivanje. |
.16. |
Predviđaju se najmanje dva izvora energije za pumpe morske vode i automatski sustav alarma i otkrivanja požara. Ako su izvori energije za pumpu električni, to su glavni generator i izvor energije za slučaj nužde. Jedno napajanje pumpe mora biti sa glavne sklopne ploče, a drugo sa sklopne ploče za slučaj nužde preko posebnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Napojni vodovi moraju biti razmješteni tako da se izbjegnu kuhinje, strojarnice i drugi zatvoreni prostori u kojima postoji velika opasnost od požara, osim ako je to potrebno za priključivanje na odgovarajuće sklopne ploče, te moraju voditi do automatske preklopke smještene blizu pumpe raspršivača. Ta preklopka osigurava napajanje energijom iz glavne sklopne ploče toliko dugo koliko je napajanje iz nje moguće, a projektirana je tako da u slučaju prekida napajanja automatski prebaci napajanje na sklopnu ploču za slučaj nužde. Sklopke na glavnoj sklopnoj ploči i sklopnoj ploči za slučaj nužde moraju biti jasno označene i u pravilu zatvorene. U dotičnim napojnim vodovima ne smije se upotrijebiti nijedna druga sklopka. Jedan od izvora napajanja energijom za sustav alarma i otkrivanja požara mora biti izvor za slučaj nužde. Ako je jedan od izvora energije za pumpu motor s unutarnjim izgaranjem, taj izvor, osim zadovoljavanja odredaba iz stavka .15., mora biti smješten tako da požar u zaštićenom prostoru ne utječe na dovod zraka strojevima. |
.17. |
Sustav za raspršivanje mora biti spojen na glavni brodski protupožarni cjevovod pomoću nepovratnog zapornog ventila s mogućnošću zaključavanja na spoju koji će spriječiti povratni protok vode iz sustava raspršivanja u glavni protupožarni cjevovod. |
.18. |
Za svaku sekciju raspršivača predviđa se ispitni ventil za provjeru automatskog alarma, s ispuštanjem vode u količini koja odgovara radu jednog raspršivača. Ispitni ventil za svaku sekciju mora biti smješten blizu zapornog ventila za tu sekciju. |
.19. |
Predviđaju se uređaji za ispitivanje automatskog rada pumpe pri smanjenom tlaku u sustavu. |
.20. |
Na jednom od mjesta indikatora iz stavka .2. moraju se predvidjeti sklopke koje će omogućiti ispitivanje alarma i indikatora za svaku sekciju raspršivača. |
.21. |
Za svaku sekciju treba predvidjeti najmanje šest rezervnih glava raspršivača. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.22. |
Automatski sustavi za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
.23. |
Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, čija je ukupna zaštićena površina manja od 280 m2, administracija države zastave može utvrditi odgovarajuću površinu za određivanje veličine pumpi i drugih dijelova. |
9. Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 13.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Općenito
.1. |
Svaki propisani ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm s ručnim javljačima požara mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati. |
.2. |
Napajanje energijom i električni strujni krugovi potrebni za rad sustava moraju se stalno nadgledati radi otkrivanja gubitka energije ili kvara. U slučaju kvara mora se aktivirati svjetlosni i zvučni signal kvara na upravljačkoj ploči koji se mora razlikovati od požarnog signala. |
.3. |
Za električnu opremu koja se upotrebljava u sustavu za otkrivanje požara i protupožarni alarm, moraju se osigurati najmanje dva izvora napajanja energijom, od kojih jedan mora biti izvor u slučaju nužde. Napajanje mora biti iz posebnih napojnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Ti vodovi vode do automatske preklopke smještene na upravljačkoj ploči sustava za otkrivanje požara ili blizu nje. |
.4. |
Detektori i ručni javljači grupirani su u sekcije. Aktiviranje bilo kojeg detektora ili ručnog javljača mora biti popraćeno svjetlosnim i zvučni požarnim signalom na upravljačkoj ploči i indikatorima. Ako u roku od dvije minute na signale nitko ne odgovori, alarm se automatski oglašava u prostorijama nastambi posade i servisnim prostorijama, upravljačkim stanicama i strojarnicama. Ovaj sustav zvučnog alarma ne mora biti sastavni dio sustava za otkrivanje. |
.5. |
Upravljačka ploča nalazi se na zapovjedničkom mostu ili u glavnoj protupožarnoj upravljačkoj stanici. |
.6. |
Indikatori moraju pokazivati barem sekciju kojoj pripada aktivirani detektor ili ručni javljač. Najmanje jedan indikator mora biti postavljen tako da je lako dostupan odgovornim članovima posade u svakom trenutku, za vrijeme plovidbe ili u luci, osim kada brod nije u službi. Jedan indikator mora biti postavljen na zapovjedničkom mostu ako se upravljačka ploča nalazi u glavnoj protupožarnoj upravljačkoj stanici. |
.7. |
Na svakom indikatoru ili u njegovoj blizini moraju biti jasno prikazani podaci o obuhvaćenim prostorijama i o položaju sekcija. |
.8. |
Ako sustav za otkrivanje požara nema mogućnost daljinskog prepoznavanja svakog pojedinog detektora, u pravilu jedna sekcija ne smije obuhvaćati više od jedne palube unutar nastambi, servisnih prostorija i upravljačkih stanica, osim sekcije koja obuhvaća zatvoreno stubište. Radi pravovremenog otkrivanja izvora požara, broj zatvorenih prostora uključenih u svaku sekciju je ograničen, kako to odredi administracija države zastave. Nije dopušteno više od 50 zatvorenih prostora za svaku sekciju. Ako je sustav za otkrivanje opremljen detektorima požara koji se identificiraju daljinski i pojedinačno, sekcije mogu obuhvaćati nekoliko paluba i posluživati bilo koji broj zatvorenih prostora. |
.9. |
Ako ne postoji sustav za otkrivanje požara koji može daljinski i pojedinačno identificirati svaki detektor, ista sekcija detektora ne smije posluživati prostorije na obje strane broda ni na više od jedne palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim u slučaju da administracija države zastave, ako smatra da time neće biti smanjena protupožarna zaštita broda, dopuste da ista sekcija detektora poslužuje obje strane broda i više od jedne palube. Na brodovima koji su opremljeni detektorima požara s pojedinačnom identifikacijom, sekcija može posluživati prostorije na obje strane broda i na nekoliko paluba, ali ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone. |
.10. |
Sekcija detektora požara koja obuhvaća upravljačku stanicu, servisnu prostoriju ili prostoriju nastambi ne smije uključivati strojarnicu. |
.11. |
Detektori reagiraju na toplinu, dim ili druge proizvode izgaranja, plamen ili bilo koju kombinaciju tih čimbenika. Administracija države zastave može razmotriti upotrebu detektora koji reagiraju na druge čimbenike koji upozoravaju na početak požara, ako nisu manje osjetljivi. Detektori plamena mogu se upotrebljavati samo uz detektore dima ili topline. |
.12. |
Predviđaju se odgovarajuće upute i rezervni dijelovi za ispitivanje i održavanje. |
.13. |
Djelovanje sustava za otkrivanje požara mora se povremeno ispitati prema zahtjevu administracije države zastave, pomoću opreme koja proizvodi topli zrak odgovarajuće temperature, ili dim ili aerosolne čestice odgovarajuće gustoće ili veličine, ili druge pojave povezane sa začetkom požara na koji detektor mora reagirati. Svi detektori moraju biti takvi da se može ispitati ispravnost njihova rada, te uspostaviti redoviti nadzor bez obnavljanja bilo kojeg od sastavnih dijelova. |
.14. |
Sustav za otkrivanje požara ne smije se upotrebljavati ni za jednu drugu svrhu, osim što se na upravljačkoj ploči može dopustiti zatvaranje protupožarnih vrata i slične funkcije. |
.15. |
Sustavi za otkrivanje požara koji imaju mogućnost identifikacije položaja zone moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
|
.2. Zahtjevi za ugradnju
.1. |
Ručni javljači moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, servisnim prostorijama i upravljačkim stanicama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan ručni javljač. Ručni javljači moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača. |
.2. |
Detektori dima moraju se postaviti na svim stubištima, hodnicima i izlazima u nuždi unutar prostorija nastambi. |
.3. |
Ako se ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm zahtijeva za zaštitu prostorija koje nisu one navedene u stavku .2.2., u svakom takvom prostoru mora biti postavljen najmanje jedan detektor u skladu sa stavkom .1.11. |
.4. |
Detektori moraju biti postavljeni tako da mogu najbolje djelovati. Treba izbjegavati mjesta u blizini nosača i ventilacijskih kanala ili druga mjesta gdje bi strujanje zraka moglo štetno utjecati na njihovo djelovanje, kao i položaje izložene udarima ili fizičkim oštećenjima. Općenito, detektori postavljeni na stropu moraju biti najmanje 0,5 metra udaljeni od pregrada. |
.5. |
Maksimalni razmak detektora mora biti u skladu s ovom tablicom:
Administracija države zastave može zahtijevati ili dopustiti druge razmake na temelju podataka o značajkama detektora dobivenih ispitivanjem. |
.6. |
Električni vodovi koji su dio sustava moraju se provesti tako da se izbjegnu kuhinje, strojarnice i drugi zatvoreni prostori s velikom opasnošću od požara, osim ako je to potrebno radi otkrivanja požara ili protupožarnog alarma u tim prostorima ili radi priključivanja na odgovarajući izvor energije. |
.3. Projektni zahtjevi
.1. |
Sustav i oprema moraju biti prikladno projektirani da mogu podnijeti promjene električnog napona i kratkotrajne prekide, promjene temperature okoline, vibracije, vlažnost, sraz, udar i uobičajenu koroziju na brodu. |
.2. |
Detektori dima koji se postavljaju na stubištima, hodnicima i izlazima u nuždi unutar prostorija nastambi, u skladu sa stavkom .2.2., moraju biti atestirani da se aktiviraju prije nego što gustoća dima prijeđe 12,5 % smanjenja vidljivosti na metar, ali ne prije nego što gustoća dima prijeđe 2 % smanjenja vidljivosti na metar. Detektori dima koji se postavljaju u drugim prostorijama moraju se aktivirati unutar granica osjetljivosti koje odredi administracija države zastave, pri čemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora. |
.3. |
Detektori topline moraju biti atestirani da se aktiviraju pri temperaturi između 54 °C i 78 °C ako je brzina porasta temperature manja od 1 °C u minuti. Pri većoj brzini porasta temperature, detektori topline moraju se aktivirati unutar granica temperature koje odredi administracija države zastave, pri čemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora. |
.4. |
Dopuštena radna temperatura detektora topline može se povećati do 30 °C iznad maksimalne temperature u stropnom dijelu sušionica i sličnih prostorija s redovito visokim temperaturama okoline. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.4.1. |
Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
.4.2. |
Ručni javljači u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, servisnim prostorijama i upravljačkim stanicama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan ručni javljač. Ručni javljači moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi, tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača. |
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:
.5. |
Pored navedenih odredaba, administracija države zastave mora osigurati poštivanje odredaba o sigurnosti uređaja s obzirom na njihovu neovisnost o drugim uređajima ili sustavima, otpornost njihovih dijelova na koroziju, napajanje električnom energijom njihovog sustava upravljanja, te dostupnost uputa za rad i održavanje. |
10. Uređaji za tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja (pravilo 15.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Ograničenja upotrebe ulja kao goriva:
Pri upotrebi ulja kao goriva primjenjuju se ova ograničenja:
.1. |
Ako ovim stavkom nije drukčije određeno, ne smije se upotrebljavati tekuće gorivo s plamištem manjim od 60 °C. |
.2. |
U generatorima za slučaj nužde dopuštena je upotreba tekućega goriva s plamištem od najmanje 43 °C. |
.3. |
Administracija države zastave može općenito dopustiti upotrebu tekućega goriva s plamištem manjim od 60 °C, ali ne manjim od 43 °C, uz poštivanje dodatnih mjera predostrožnosti koje smatraju potrebnima i pod uvjetom da temperatura okoline u prostoru u kojem se to gorivo skladišti ili upotrebljava uvijek bude niža od plamišta tekućega goriva za najmanje 10 °C. Za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, može se dopustiti upotreba tekućega goriva s plamištem manjim od 60 °C, ali ne manjim od 43 °C, uz sljedeće uvjete:
Plamište goriva određuje se pomoću odobrene metode zatvorene posude. |
.2. Uređaj za tekuće gorivo
Na brodu na kojem se upotrebljava tekuće gorivo, uređaji za skladištenje, raspodjelu i upotrebu tekućega goriva moraju biti takvi da se osigura sigurnost broda i osoba na brodu, te moraju zadovoljavati najmanje sljedeće odredbe:
.1.1. |
Koliko je to moguće dijelovi sustava tekućega goriva koji sadrže zagrijano ulje pod tlakom koji je veći od 0,18 N/mm2 ne smiju biti smješteni na zaklonjenom mjestu na kojem se ne mogu odmah uočiti oštećenja i propuštanja. Strojarnice u području takvih dijelova sustava tekućega goriva moraju biti na odgovarajući način osvijetljene. |
.1.2. |
Zagrijanim uljem smatra se ulje čija je temperatura nakon zagrijavanja veća od 60 °C ili je veća od postojećeg plamišta ulja ako je ono niže od 60 °C. |
.2. |
Ventilacija strojarnice mora u svim uobičajenim uvjetima biti dovoljna da se spriječi nakupljanje uljnih para. |
.3. |
Ako je moguće, tankovi tekućega goriva moraju biti dio strukture broda i moraju biti smješteni izvan strojarnice. Ako tankovi tekućega goriva, osim tankova dvodna, moraju biti smješteni u blizini ili unutar strojarnica, najmanje jedna od njihovih vertikalnih strana mora graničiti s omeđenjem strojarnice i mora po mogućnosti graničiti s tankovima dvodna, a površina zajedničkog omeđenja tanka i strojarnice mora biti minimalna. Ako su takvi tankovi smješteni unutar strojarnice, ne smiju sadržavati tekuće gorivo s plamištem manjim od 60 °C. Treba izbjegavati upotrebu tankova tekućega goriva koji nisu dio brodske strukture, a u strojarnicama takvi su tankovi zabranjeni. |
.4. |
Tank tekućega goriva ne smije se postaviti na mjestu gdje izlijevanje ili propuštanje iz tanka može predstavljati opasnost ako dođe u dodir sa zagrijanom površinom. Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da ulje koje izbije pod tlakom iz pumpe, filtra ili grijača dođe u dodir sa zagrijanim površinama. |
.5. |
Svaka cijev tekućega goriva kroz koju bi, ako je oštećena, moglo istjecati ulje iz skladišnog, taložnog ili dnevnog tanka obujma 500 litara ili više, smještenog iznad dvodna, mora imati pipac ili ventil neposredno na tanku, koji se može zatvoriti sa sigurnog mjesta izvan tog prostora u slučaju požara u prostoriji u kojoj se ti tankovi nalaze. U posebnom slučaju, kad su duboki tankovi smješteni nekom od osovinskih tunela, tunela cijevi ili u sličnom prostoru, postavljaju se ventili na tankove, ali je upravljanje u slučaju požara moguće pomoću dodatnog ventila na cijevi ili cijevima izvan tunela ili sličnog prostora. Ako se takav dodatni ventil postavi u strojarnici, njime se mora upravljati izvan te prostorije. Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, uređaji za daljinsko upravljanje ventilom tanka za tekuće gorivo za generator u nuždi moraju biti na mjestu odvojenom od uređaja za daljinsko upravljanje drugim ventilima za tankove u strojarnicama. |
.6. |
Predviđaju se sigurna i učinkovita sredstva za utvrđivanje količine tekućega goriva u bilo kojem tanku za gorivo. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
|
.7. |
Predviđaju se mjere za sprečavanje pretlaka u bilo kojem tanku goriva ili bilo kojem dijelu sustava tekućega goriva, uključujući i cijevi za punjenje iz brodskih pumpi. Svi sigurnosni ventili i odušne i preljevne cijevi moraju imati ispust na mjestu gdje ne postoji opasnost od požara ili eksplozije zbog ispuštanja goriva i para, te ne smiju voditi u prostorije za posadu, prostorije za putnike ili prostore posebne kategorije, zatvorene ro-ro prostore, strojarnice i slične prostore na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma. |
.8. |
Cijevi za tekuće gorivo i pripadajući ventili i oprema moraju biti od čelika ili drugog odobrenog materijala, ali se može dopustiti ograničena upotreba savitljivih cijevi. Takve savitljive cijevi i priključci na krajevima moraju biti od odobrenih vatrootpornih materijala odgovarajuće čvrstoće. Pripadajući ventili i oprema s tankovima goriva koji su pod statičkim tlakom, moraju biti od čelika ili sferoidno-grafitnog lijevanog željeza. Međutim, ventili od običnog lijevanog željeza mogu se koristiti u cjevovodne sustave, gdje je njihov tlak niži od 7 bara i temperatura niža od 60 °C. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.9. |
Sve vanjske visokotlačne cijevi za dovod goriva između visokotlačnih pumpi goriva i ubrizgača goriva moraju se zaštititi obloženim sustavom cjevovoda koji može zadržati gorivo iz visokotlačne cijevi u kvaru. Obložena cijev uključuje vanjsku cijev u kojoj je smještena visokotlačna cijev za gorivo koja zajedno s drugima tvori cjelinu. Obloženi sustav cjevovoda uključuje sredstva za sakupljanje izljeva i mora imati alarm za slučaj kvara na cijevi za gorivo. |
.10. |
Sve površine s temperaturama većim od 220 °C, koje se mogu oštetiti zbog kvara sustava goriva, moraju se propisno izolirati. |
.11. |
Cijevi za tekuće gorivo moraju imati zaslone ili moraju biti na drugi odgovarajući način zaštićene kako bi se, koliko je moguće, izbjeglo prskanje ili curenje goriva na vruće površine, u ulaze zraka za strojeve, ili druge izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.12. |
Cijevi za tekuće gorivo ne smiju se postavljati neposredno iznad ili blizu jedinica visoke temperature, uključujući kotlove, cijevi za paru, ispušne razvodne cijevi, prigušivače ili drugu opremu koja se mora izolirati. Koliko je to moguće, cijevi za tekuće gorivo moraju biti postavljene što dalje od vrućih površina, električnih uređaja ili drugih izvora zapaljenja, te moraju biti zaklonjene ili na drugi odgovarajući način zaštićene da bi se izbjeglo prskanje ili curenje goriva na izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan. |
.13. |
Dijelovi sustava goriva dizelskih motora moraju biti izvedeni tako da se uzme u obzir maksimalni vršni tlak utvrđen na temelju iskustva u službi, uključujući udare visokog tlaka koji se stvaraju i djeluju povratno u cijevima za dovod goriva i odvodnim cijevima radom pumpi za ubrizgavanje goriva. Spojevi cijevi za dovod goriva i odvodnih cijevi moraju biti izrađeni tako da se onemogući propuštanje goriva pod tlakom u radu i nakon održavanja. |
.14. |
Kod uređaja s više strojeva koji se opskrbljuju iz istog izvora goriva predviđa se izolacija cijevi za dovod goriva i odvodnih cijevi do pojedinih strojeva. Sredstva za izolaciju ne smiju ometati rad drugih strojeva i njima se mora upravljati s mjesta koje će biti dostupno u slučaju požara na nekom od strojeva. |
.15. |
Ako administracija države zastave dopusti dovod ulja i zapaljivih tekućina kroz prostorije nastambi i servisne prostorije, cijevi kroz koje se dovodi ulje ili zapaljive tekućine moraju biti od materijala koji odobri administracija države zastave uzimajući u obzir opasnost od požara. |
.16. |
Postojeći brodovi klase B moraju ispunjavati zahtjeve iz stavaka .2.9. do .2.11., osim što se, umjesto obloženog sustava cjevovoda iz stavka .2.9., može upotrijebiti odgovarajuća zaštita za strojeve izlazne snage 375 kW ili manje koji imaju pumpe za ubrizgavanje goriva za više ubrizgača goriva. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.3. Uređaji ulja za podmazivanje
Uređaji za skladištenje, raspodjelu i korištenje ulja koje se upotrebljava u tlačnim sustavima za podmazivanje moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu, a takvi uređaji u strojarnicama moraju zadovoljavati odredbe iz stavaka .2.1., .2.4., .2.5., .2.6., .2.7., .2.8., .2.10. i .2.11., osim:
.1. |
ako to ne isključuje upotrebu okanaca za nadzor protoka u sustavima za podmazivanje, pod uvjetom da se ispitivanjem dokaže da imaju odgovarajući stupanj vatrootpornosti. Ako se upotrebljavaju okanca za nadzor protoka, cijev mora imati ventile na oba kraja. Na donjem kraju cijevi mora biti samozatvarajući ventil; |
.2. |
cijevi za sondiranje mogu se odobriti u strojarnicama; zahtjevi iz stavaka .2.6.1.1. i .2.6.1.3. ne moraju se primijeniti ako cijevi za sondiranje imaju odgovarajuća sredstva za zatvaranje. Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, odredbe iz stavka .10.2.5. primjenjuju se i na tankove ulja za podmazivanje osim na one s kapacitetom manjim od 500 litara, skladišne tankove na kojima su ventili zatvoreni za vrijeme redovitog rada broda ili ako je utvrđeno da bi nehotično brzo zatvaranje ventila na tanku ulja za podmazivanje moglo ugroziti siguran rad glavnog pogona i važnog pomoćnog stroja. |
.4. Uređaji za druga zapaljiva ulja
Uređaji za skladištenje, raspodjelu i upotrebu drugih zapaljivih ulja pod tlakom koja se upotrebljavaju u sustavima prijenosa snage, sustavima za upravljanje, aktiviranje i zagrijavanje, moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu. Na mjestima gdje postoje izvori zapaljenja, takvi uređaji moraju zadovoljavati odredbe iz stavaka .2.4., .2.6., .2.10. i .2.11. te odredbe iz stavaka .2.7. i .2.8. o čvrstoći i konstrukciji.
.5. Strojarnice koje su povremeno bez nadzora posade
Osim zahtjeva odredaba .1. do .4., sustavi tekućega goriva i ulja za podmazivanje moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:
.1. |
ako se dnevni tankovi za tekuće gorivo pune automatski ili daljinskim upravljanjem, moraju se predvidjeti sredstva za sprečavanje izlijevanja. Ostala oprema koja automatski obrađuje zapaljive tekućine, npr. pročistači tekućega goriva, koji se po mogućnosti postavljaju u posebnu prostoriju namijenjenu za pročistače i njihove grijače, mora imati uređaje za sprečavanje izlijevanja; |
.2. |
ako dnevni tankovi za tekuće gorivo ili taložni tankovi imaju uređaje za zagrijavanje, predviđa se alarm visoke temperature u slučaju porasta temperature iznad plamišta tekućega goriva. |
.6. Zabrana prijevoza zapaljivih ulja u tankovima pramčanog pika
Tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja ne smiju se prevoziti u tankovima pramčanog pika.
11. Oprema za vatrogasce (pravilo 17.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Oprema za vatrogasce sastoji se od:
.1.1. |
Osobne opreme:
|
.1.2. |
Aparat za disanje odobrenog tipa koji se sastoji od samostalnog aparata za disanje sa stlačenim zrakom (SCBA), s bocama u kojima je obujam zraka najmanje 1 200 litara, ili drugog samostalnog aparata za disanje koji može raditi najmanje 30 minuta. Svaki SCBA mora imati potpuno napunjene rezervne boce s kapacitetom za rezervno punjenje od najmanje 2 400 litara slobodnog zraka osim:
|
.2. Za svaki aparat za disanje treba osigurati vatrootporni konop za spašavanje odgovarajuće duljine i čvrstoće, koji se može pričvrstiti sigurnosnom kukom na aparat za disanje ili na odvojeni pojas da bi se spriječilo odvajanje aparata za disanje prilikom upotrebe konopa.
.3. Na novim i postojećim brodovima klase B duljine 24 metra i više te na svim novim brodovima klase C i D duljine 40 metara i više, moraju se nalaziti najmanje dva kompleta opreme za vatrogasce.
.1. |
Osim toga, na brodovima duljine 60 metara i više, ako je ukupna duljina svih prostorija za putnike i servisnih prostorija na palubi na kojoj su te prostorije veća od 80 metara ili ako postoji više takvih paluba, na palubi koja ima najveću ukupnu duljinu moraju se predvidjeti dva kompleta opreme za vatrogasce i dva kompleta osobne opreme na svakih 80 metara ukupne duljine. Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, moraju se predvidjeti dva dodatna kompleta opreme za vatrogasce za svaku glavnu vertikalnu zonu, osim za zatvorene prostore stubišta koji su dio pojedinačnih glavnih vertikalnih zona i za glavne vertikalne zone ograničene duljine u pramčanom i krmenom dijelu broda koje ne uključuju strojarnice ili glavnu brodsku kuhinju. |
.2. |
Na brodovima duljine 40 metara i više ali manje od 60 metara, moraju se predvidjeti dva kompleta opreme za vatrogasce. |
.3. |
Na novim i postojećim brodovima klase B duljine 24 metra i više, ali manje od 40 metara, moraju se predvidjeti dva kompleta opreme za vatrogasce, ali samo jedno rezervno punjenje zraka za samostalne aparate za disanje. |
.4. Na novim i postojećim brodovima klase B duljine manje od 24 metra te na novim brodovima klase C i D duljine manje od 40 metara, nije potrebna oprema za vatrogasce.
.5. Kompleti opreme za vatrogasce ili kompleti osobne opreme moraju se čuvati na lako dostupnim mjestima, spremni za upotrebu, a ako postoji nekoliko kompleta opreme za vatrogasce ili nekoliko kompleta osobne opreme, moraju se čuvati na odvojenim mjestima. Najmanje jedan komplet opreme za vatrogasce i jedan komplet osobne opreme mora se nalaziti na svakom takvom mjestu.
12. Razno (pravilo 18.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Ako su na pregradama klase „A” prolazi za električne kabele, cijevi, rovove, kanale itd. ili za nosače, spojne ili druge strukturne elemente, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo. Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, koji imaju takve prolaze u pregradama klase „A”, ti će se prolazi ispitati u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti kako bi se osiguralo da vatrootpornost pregrada ne bude umanjena. Za ventilacijske kanale primjenjuju se pravila II-2/B/9.2.2b i II-2/B/9.3. Međutim, ako je prolaz za cijevi izrađen od čelika ili jednakovrijednog materijala debljine 3 mm ili veće, duljine najmanje 900 mm (po mogućnosti 450 mm sa svake strane pregrade) i bez otvora, nije potrebno ispitivanje. Ti se prolazi moraju na odgovarajući način izolirati produženjem izolacije na istoj razini kao i pregrada. |
.2. |
Ako su na pregradama klase „B” prolazi za električne kabele, cijevi, rovove, kanale itd. ili za postavljanje ventilacijskih jedinica, rasvjetnih tijela i slične opreme, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo. Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, za takve se prolaze poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da vatrootpornost pregrada ne bude umanjena. Cijevi, osim čeličnih i bakrenih, koje prolaze kroz pregrade klase „B” moraju se zaštititi:
|
.3. |
Cijevi koje prolaze kroz pregrade klase „A” i „B” moraju biti od odobrenih materijala uzimajući u obzir temperaturu koju takve pregrade moraju izdržati. Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, neizolirane metalne cijevi koje prolaze kroz pregrade klase „A” ili „B” moraju biti od materijala s temperaturom taljenja većom od 950 °C za pregrade klase „A-0” i većom od 850 °C za pregrade klase „B-0”. |
.4. |
U nastambama, servisnim prostorijama ili upravljačkim stanicama, cijevi za ulje ili druge zapaljive tekućine moraju biti od odgovarajućeg materijala i konstrukcije uzimajući u obzir opasnost od požara. |
.5. |
Materijali koje bi toplina mogla oštetiti ne smiju se koristiti za izljeve, sanitarne ispuste i druge izlaze u blizini vodne linije i na mjestima gdje bi oštećenje materijala u slučaju požara moglo prouzročiti opasnost naplavljivanja. |
.6. |
Ako se upotrebljavaju električni radijatori, moraju biti pričvršćeni i izrađeni tako da se opasnost od požara svede na minimum. Ni jedan element radijatora ne smije biti izložen tako da se odjeća, zavjese ili drugi slični materijali mogu zapaliti ili izgorjeti zbog topline tog elementa. |
.7. |
Sve posude za otpad moraju biti izrađene od negorivih materijala bez otvora na stranicama ili dnu. |
.8. |
U prostorijama u koje može prodrijeti ulje, površina izolacije mora biti nepropusna za ulje ili uljne pare. NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D: U prostorijama u kojima postoji opasnost od polijevanja uljem ili od uljnih para, npr. u strojarnicama kategorije A, površina materijala za izolaciju mora biti nepropusna za ulje i uljne pare. Ako postoji obloga od neperforiranog čeličnog lima ili drugih negorivih materijala (ne od aluminija) kao krajnja fizička površina, ta se obloga može spajati zavarivanjem, zakovicama itd. |
.9. |
Spremišta za boju i zapaljive tekućine moraju se zaštititi odobrenim uređajem za gašenje požara, koji omogućava posadi gašenje požara bez ulaska u prostoriju. Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma:
|
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.10. Kuhinjski uređaji (friteze) za pripremu hrane prženjem, kuhanjem i pečenjem:
Ako su friteze postavljene i upotrebljavaju se u prostorijama izvan glavne kuhinje, administracija države zastave propisuje dodatne sigurnosne mjere zbog posebnih opasnosti od požara u vezi s upotrebom te vrste opreme.
Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, friteze moraju biti opremljene:
.1. |
automatskim ili ručnim sustavom za gašenje požara ispitanim prema međunarodnoj normi u skladu s Publikacijom ISO 15371:2000 o sustavima za gašenje požara na kuhinjskim uređajima za pripremu hrane prženjem; |
.2. |
glavnim i pričuvnim termostatom s alarmom koji se uključuje kad je termostat u kvaru; |
.3. |
uređajima za automatsko isključivanje električne energije u slučaju aktiviranja sustava za gašenje požara; |
.4. |
alarmom koji pokazuje da je aktiviran sustav za gašenje požara u kuhinji u kojoj se uređaj nalazi; i |
.5. |
upravljačkim uređajima za ručno aktiviranje sustava za gašenje požara s jasnim uputama za brzo rukovanje. |
Na brodovima izgrađenima prije 1. siječnja 2003., nove friteze moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog stavka.
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:
.11. Toplinski mostovi:
Prilikom provođenja mjera protupožarne zaštite, administracija države zastave mora poduzeti mjere za sprečavanje prijenosa topline preko toplinskih mostova, npr. između paluba i pregrada.
Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, izolacija na palubi ili pregradi mora se izvesti mimo proboja, presjeka ili granične točke na udaljenosti od najmanje 450 mm za čelične i aluminijske konstrukcije. Ako je prostor podijeljen palubom ili pregradom klase „A” koje imaju različite vrijednosti izolacije, izolacija s većom vrijednosti mora se produžiti na palubu ili pregradu s izolacijom manje vrijednosti za najmanje 450 mm.
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.12. Spremnici plina pod tlakom:
Svi prenosivi spremnici za plinove, stlačene, ukapljene ili razbijene pod tlakom, koji mogu pojačati mogući požar, moraju se odmah nakon upotrebe staviti na odgovarajuće mjesto iznad pregradne palube, iz kojeg postoji izravan pristup na otvorenu palubu.
13. Planovi protupožarne zaštite (pravilo 20.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Na svakom brodu mora biti stalno izložen opći plan protupožarne zaštite namijenjen brodskim časnicima, koji za svaku palubu jasno pokazuje upravljačke stanice, različite požarne sekcije zatvorene pregradama klase „A”, sekcije zatvorene pregradama klase „B” s podacima o sustavu za otkrivanje požara i protupožarni alarm, o sustavu za raspršivanje, uređajima za gašenje požara, sredstvima za pristup u razne odjeljke, na palube itd. te o ventilacijskom sustavu uključujući podatke o upravljanju ventilatorima, položajima zaklopki i identifikacijskim brojevima ventilatora za svaku sekciju. Ti podaci mogu se navesti i u knjižici uputa, čiji primjerak mora imati svaki časnik, a jedan primjerak mora biti stalno dostupan na brodu. Planovi i knjižice s uputama moraju se stalno ažurirati, a sve izmjene moraju se unijeti što prije. Planovi i upute moraju biti na službenom jeziku države zastave. Ako taj jezik nije ni engleski ni francuski, mora postojati prijevod na jedan od ta dva jezika. Za brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u drugoj državi članici, mora postojati prijevod na službeni jezik te države članice ako taj jezik nije ni engleski ni francuski. Za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma podaci u propisanim planovima protupožarne zaštite i uputama te grafički simboli koji se upotrebljavaju u planovima protupožarne zaštite moraju biti u skladu s rezolucijom IMO-a A.756 (18) i A.654 (16). |
.2. |
Na svakom brodu duljine 24 metra i više, mora biti stalno dostupan još jedan komplet planova protupožarne zaštite ili knjižica s tim nacrtima, na jasno označenom zatvorenom mjestu izvan palubne kućice otpornom na vremenske uvjete, za pomoć vanjskom vatrogasnom osoblju. |
14. Pripravnost za rad i održavanje
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Opći zahtjevi
U svakom trenutku dok je brod u službi, sustavi za protupožarnu zaštitu te sustavi i uređaji za gašenje požara moraju biti spremni za upotrebu.
Brod nije u službi:
.1. |
ako je u remontu ili raspremi (na sidru ili u luci) ili u suhom doku; |
.2. |
ako to proglasi vlasnik ili predstavnik vlasnika; i |
.3. |
ako na brodu nema putnika. |
Sljedeći sustavi protupožarne zaštite moraju se održavati u ispravnom stanju da bi se osiguralo njihovo propisano djelovanje u slučaju izbijanja požara:
.1.1. Pripravnost za rad
.1. |
strukturna zaštita od požara uključujući vatrootporne pregrade te zaštita otvora i prolaza u tim pregradama; |
.2. |
sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm; i |
.3. |
sustavi sredstava i uređaja za napuštanje prostorija. |
Sustavi i uređaji za gašenje požara moraju se održavati u ispravnom stanju i moraju biti lako dostupni tako da se mogu odmah upotrijebiti. Ispražnjeni prenosivi aparati za gašenje požara moraju se odmah napuniti ili zamijeniti odgovarajućim uređajem.
.1.2. Održavanje, ispitivanje i pregled
Održavanje, ispitivanje i pregled obavljaju se na temelju smjernica IMO-a i na način koji osigurava pouzdanost sustava i uređaja za gašenje požara.
Plan održavanja mora se nalaziti na brodu i mora biti dostupan uvijek kad ga zatraži administracija države zastave radi pregleda.
Plan održavanja obuhvaća najmanje sljedeće sustave za zaštitu od požara te sustave i uređaje za gašenje požara ako su postavljeni:
.1. |
glavni protupožarni cjevovod, protupožarne pumpe i hidrante, uključujući vatrogasna crijeva i mlaznice; |
.2. |
ugrađene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm; |
.3. |
ugrađene sustave za gašenje požara i druge uređaje za gašenje požara; |
.4. |
sustave za automatsko raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm; |
.5. |
sustav ventilacije, uključujući protupožarne i protudimne zaklopke, ventilatore i njihove upravljačke uređaje; |
.6. |
uređaj za prekid dovoda goriva u slučaju nužde; |
.7. |
protupožarna vrata, uključujući upravljačke uređaje; |
.8. |
sustave za opću uzbunu u slučaju nužde; |
.9. |
aparate za disanje za slučaj napuštanja prostorija u nuždi; |
.10. |
prenosive aparate za gašenje požara, uključujući rezervna punjenja; i |
.11. |
opremu za vatrogasce. |
Plan održavanja može se izraditi na računalu.
.2. Dodatni zahtjevi
Za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, koji prevoze više od 36 putnika, osim plana održavanja iz stavka .1.2. mora se izraditi plan održavanja za rasvjetu u niskim prostorima i za sustave razglasa.
15. Upute, obuka i vježbe na brodu
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI:
.1. Upute, dužnosti i organizacija
.1. |
Članovi posade moraju dobiti upute o zaštiti od požara na brodu. |
.2. |
Članovi posade moraju dobiti upute o dužnostima koje su im povjerene. |
.3. |
Na brodu treba organizirati grupe za gašenje požara. Te grupe moraju biti sposobne obavljati svoje dužnosti cijelo vrijeme dok je brod u službi. |
.2. Obuka i vježbe na brodu
.1. |
Članovi posade moraju se upoznati s uređajima na brodu, te s položajem i radom svih sustava i uređaja za gašenje požara koje bi mogli upotrijebiti. |
.2. |
Obuka o upotrebi aparata za disanje za napuštanje prostorija u nuždi smatra se dijelom obuke na brodu. |
.3. |
Članovi posade redovito se provjeravaju u obavljanju dodijeljenih dužnosti u gašenju požara, obukom i vježbama na brodu kako bi se ustanovilo što treba poboljšati da bi se održala osposobljenost u vještinama gašenja požara i osigurala radna pripravnost organizacije gašenja požara. |
.4. |
Obuka na brodu o upotrebi brodskih sustava i uređaja za gašenje požara planira se i provodi u skladu s odredbama pravila III/19.4.1 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama. |
.5. |
Protupožarne vježbe provode se i bilježe u skladu s odredbama pravila III/19.3.4, III/19.5 i III/30 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama. |
.3. Priručnici za obuku
Priručnik za obuku nalazi se u svakoj blagovaonici i prostoriji za odmor članova posade i u svakoj kabini za posadu. Priručnik za obuku napisan je na radnom jeziku broda. Priručnik za obuku, koji može imati nekoliko svezaka, sadrži upute i obavijesti propisane ovim stavkom, razumljivo napisane i po mogućnosti s crtežima ili slikama. Bilo koji dio tih obavijesti može se, umjesto u priručniku, dati u audiovizualnom obliku. Priručnik za obuku sadrži sljedeće:
.1. |
opće postupke zaštite od požara i mjere zaštite koje se odnose na opasnosti od pušenja, opasnosti od električne struje, zapaljivih tekućina i slične opće opasnosti na brodu; |
.2. |
opće upute o aktivnostima gašenja požara i postupcima gašenja požara, uključujući postupke obavješćivanja o požaru i upotrebi ručnih javljača požara; |
.3. |
opće upute o brodskim alarmima; |
.4. |
opće upute o radu i upotrebi sustava i uređaja za gašenje požara; |
.5. |
opće upute o radu i upotrebi protupožarnih vrata; |
.6. |
opće upute o radu i upotrebi protupožarnih i protudimnih zaklopki; i |
.7. |
opće upute o radu i upotrebi sustava i uređaja za napuštanje prostorija. |
.4. Planovi protupožarne zaštite
Planovi protupožarne zaštite moraju biti u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A-13.
16. Radni postupci
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Brod mora imati knjižicu o radnim postupcima koja sadrži obavijesti i upute o pravilnom radu na brodu i rukovanju teretom radi zaštite od požara. |
.2. |
Propisana knjižica o radnim postupcima sadrži obavijesti i upute za siguran rad na brodu i rukovanje teretom radi zaštite od požara. Knjižica sadrži podatke o odgovornosti posade za opću zaštitu od požara na brodu pri ukrcavanju i iskrcavanju tereta i u plovidbi. Na brodovima koji prevoze opasne tvari, knjižica mora upućivati na odgovarajuće upute o gašenju požara i rukovanju teretom u nuždi sadržane u Međunarodnom pomorskom kodeksu o prijevozu opasnih tvari. |
.3. |
Knjižica o radnim postupcima za zaštitu od požara napisana je na radnom jeziku broda. |
.4. |
Knjižica o radnim postupcima za zaštitu od požara može se koristiti zajedno s priručnikom o obuci propisanim u pravilu II-2/A/15.3. |
DIO B
MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
1. Struktura (pravilo 23.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Trup, nadgrađa, strukturne pregrade, palube i palubne kućice izrađeni su od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala. U smislu primjene definicije čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, navedene u pravilu II-2/A/2.7., „standardna izloženost vatri” mora biti u skladu s protupožarnom cjelovitosti i standardima izolacije navedenima u tablicama u pravilima 4. i 5. Na primjer, ako je za pregrađivanje palube ili bočnih stijena i krajeva palubnih kućica dopuštena protupožarna klasa „B-0”, „standardna izloženost vatri” je pola sata. |
.2. |
Međutim, ako je bilo koji dio strukture od aluminijske legure, primjenjuje se sljedeće:
|
2. Glavne vertikalne zone i horizontalne zone (pravilo 24.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1.1. |
Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrađe i palubne kućice moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone pregradama klase A-60. Stepenaste izvedbe i upuštanja moraju se svesti na najmanju mjeru, a tamo gdje su potrebni moraju također biti izvedeni od pregrada klase A-60. Ako je na jednoj strani pregrade prostor otvorene palube, sanitarni ili sličan prostor ili tank koji uključuje tank tekućega goriva, prazan prostor ili prostor pomoćnih strojeva s malom opasnosti od požara ili bez opasnosti od požara, ili ako su s obje strane pregrade tankovi tekućega goriva, standard pregrađivanja može se smanjiti na A-0. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1.2. |
Za nove brodove klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i za postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrađe i palubne kućice u području nastambi i servisnih prostorija moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone pregradama klase „A”. Te pregrade moraju imati izolacijske vrijednost u skladu s tablicama u pravilu 5. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.2. |
Ako je moguće, pregrade koje omeđuju glavne vertikalne zone iznad pregradne palube moraju se protezati u ravnini s vodonepropusnim pregradama smještenima neposredno ispod pregradne palube. Duljina i širina glavnih vertikalnih zona može se iznositi najviše 48 metara da krajevi glavnih vertikalnih zona budu u ravnini s vodonepropusnim pregradama ili da bi se osigurao prostor za veliku društvenu prostoriju koja se proteže čitavom duljinom glavne vertikalne zone, pod uvjetom da ukupna površina glavne vertikalne zone ni na jednoj palubi nije veća od 1 600 m2. Duljina ili širina glavne vertikalne zone je najveći razmak između najudaljenijih točaka pregrada koje je omeđuju. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:
.3. |
Takve pregrade moraju se protezati od palube do palube te do vanjske oplate ili drugih granica. |
.4. |
Ako je glavna vertikalna zona podijeljena horizontalnim pregradama klase „A” u horizontalne zone da se osigura odgovarajuće razdvajanje područja zaštićenog sustavom raspršivanja od nezaštićenog područja, pregrade se moraju protezati između susjednih pregrada glavne vertikalne zone do vanjske oplate ili vanjskih omeđenja broda te moraju biti izolirane u skladu s vrijednostima za protupožarnu izolaciju i klasu navedenima u tablici 4.2. za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika, te u tablici 5.2. za nove brodove koji prevoze najviše 36 putnika i postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika. |
.5. |
|
3. Pregrade unutar glavne vertikalne zone (pravilo 25.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:
.1.1. |
Za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade za koje nije propisano pregrađivanje klase „A” moraju biti najmanje klase „B” ili „C”, kao što je propisano u tablicama u pravilu 4. Sve takve pregrade mogu biti u dodiru s gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila 11. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:
.1.2. |
Za nove brodove koji prevoze najviše 36 putnika i postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade unutar prostorija nastambi i servisnih prostorija za koje nije propisano pregrađivanje klase „A” moraju biti klase „B” ili „C”, kao što je propisano u tablicama u pravilu 5. Takve pregrade mogu biti u dodiru s gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila 11. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.2. |
Na novim brodovima klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade hodnika za koje nije propisano pregrađivanje klase „A” moraju biti pregrade klase „B” i moraju se protezati od palube do palube osim:
|
4. Protupožarna klasa pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 26.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnu klasu pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarna klasa svih pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 4.1. i 4.2. |
.2. |
Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:
|
.3. |
Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B”, zajedno s odgovarajućim palubama i pregradama, smatraju se dijelovima koji potpuno ili djelomično pridonose propisanoj izolaciji i klasi pregrađivanja. |
.4. |
Prilikom odobravanja strukturnih podataka o protupožarnoj zaštiti, administracija države zastave mora voditi računa o opasnosti od prijenosa topline na mjestima križanja i na krajnjim točkama propisanih toplinskih pregrada. Napomene koje se odnose na tablice 4.1. i 4.2. Tablica 4.1. Protupožarna klasa pregrada koje ne omeđuju ni glavne vertikalne ni horizontalne zone
Tablica 4.2. Protupožarna klasa paluba koje nisu stepenaste u glavnim vertikalnim zonama niti omeđuju horizontalne zone
|
5. Protupožarna klasa pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika i na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 27.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:
.1. |
Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnu klasu pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarna klasa pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 5.1. i 5.2. Pri odobravanju strukturnih sigurnosnih mjera za protupožarnu zaštitu na novim brodovima, potrebno je uzeti u obzir opasnost od prijenosa topline između toplinskih mostova na mjestima križanja i na krajnjim točkama propisanih toplinskih pregrada. |
.2. |
Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:
|
.3. |
Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B”, zajedno s odgovarajućim palubama i pregradama, smatraju se dijelovima koji potpuno ili djelomično pridonose propisanoj izolaciji i klasi pregrađivanja. |
.4. |
Vanjska omeđenja koja prema pravilu 1.1. moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, mogu imati otvore radi postavljanja prozora i bočnih okana ako u drugim pravilima ovog dijela za ta omeđenja nije propisana protupožarna klasa „A”. U takvim omeđenjima za koje nije propisana protupožarna klasa „A”, mogu se postaviti vrata od materijala koji odobri administracija države zastave. Napomene koje se odnose na tablice 5.1. i 5.2. Tablica 5.1. Protupožarna klasa pregrada koje odjeljuju susjedne prostorije
Tablica 5.2. Protupožarna klasa paluba koje odjeljuju susjedne prostorije
|
6. Sredstva za napuštanje prostorija (pravilo 28.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Stubišta i ljestve te hodnici i vrata moraju biti raspoređeni tako da osiguravaju brzo napuštanje svih prostorija za putnike i posadu i prostorija u kojima je posada redovito zaposlena, osim strojarnica, do palube ukrcaja u brodice i splavi za spašavanje. Posebno treba zadovoljiti ove odredbe:
.1. |
Ispod pregradne palube, iz svakog vodonepropusnog odjeljka ili slično ograđenog prostora ili skupine prostorija moraju se predvidjeti dva sredstva za napuštanje prostorija, od kojih najmanje jedno mora biti neovisno o vodonepropusnim vratima. Iznimno se može dopustiti ukidanje jednog od tih sredstava za napuštanje prostorija, uzimajući u obzir vrstu i položaj prostorije te broj osoba koje u njoj mogu biti redovito zaposlene. U tom slučaju, jedino sredstvo za napuštanje mora omogućiti siguran izlaz. Za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, navedeno ukidanje može se dopustiti samo za prostorije za posadu u koje se ulazi samo povremeno ako je propisano sredstvo za napuštanje prostorija neovisno o vodonepropusnim vratima. |
.2. |
Iznad pregradne palube predviđaju se najmanje dva sredstva za napuštanje prostora iz svake glavne vertikalne zone ili slično ograđenog prostora ili skupine prostorija, s tim da najmanje jedno omogućava pristup do stubišta za vertikalni izlaz. |
.3. |
Ako iz radiotelegrafske kabine nema izravnog pristupa na otvorenu palubu, moraju postojati dva sredstva za napuštanje prostorije ili za pristup do te kabine, od kojih jedno može biti provlaka ili prozor odgovarajuće veličine ili neko drugo sredstvo. |
.4. |
Na postojećim brodovima klase B, hodnik ili dio hodnika iz kojeg postoji samo jedan put za napuštanje prostorija ne smije biti dulji od 5 metara. Na novim brodovima klase A, B, C i D duljine 24 metra i više, nije dopušten hodnik, predvorje ili dio hodnika iz kojeg postoji samo jedan put za napuštanje prostorija. Slijepi hodnici u servisnim prostorijama koji su neophodni za praktičnu upotrebu na brodu, kao što su stanice tekućega goriva i poprečni koridori za opskrbu, dopušteni su ako su odvojeni od prostorija nastambi za posadu i nisu dostupni iz prostorija nastambi za putnike. Dopušten je dio hodnika kojemu duljina nije veća od širine i smatra se udubljenjem ili lokalnim proširenjem. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE, IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:
.5. |
Najmanje jedno od sredstava za napuštanje prostorija propisanih stavcima .1.1. i .1.2. mora se sastojati od lako dostupnog zatvorenog stubišta koje pruža neprekidnu protupožarnu zaštitu od razine na kojoj počinje do odgovarajućih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje ili do najviše palube ako se paluba za ukrcaj ne proteže do odgovarajuće glavne vertikalne zone. U ovom drugom slučaju mora postojati izravan pristup do palube za ukrcaj preko vanjskog otvorenog stubišta i prolaza, koji mora imati rasvjetu za slučaj nužde u skladu s pravilom III/5.3. i protuklizna gazišta. Omeđenja prema vanjskim otvorenim stubištima i prolazima koji su dio puta za napuštanje prostorija moraju biti zaštićena, tako da požar u bilo kojem zatvorenom prostoru iza takvih omeđenja ne može spriječiti izlaz prema postajama za ukrcaj. Širina, broj i neprekinutost putova za napuštanje prostorija moraju udovoljavati ovim zahtjevima:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE, IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
5.a |
Najmanje jedno od sredstava za napuštanje prostorija propisanih stavcima .1.1. i .1.2. mora se sastojati od lako dostupnog zatvorenog stubišta koje pruža neprekidnu protupožarnu zaštitu od razine na kojoj počinje do odgovarajućih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje ili do najviše izložene palube ako se paluba za ukrcaj ne proteže do odgovarajuće glavne vertikalne zone. U ovom drugom slučaju mora postojati izravan pristup do palube za ukrcaj preko vanjskog otvorenog stubišta i prolaza, koji mora imati rasvjetu za slučaj nužde u skladu s pravilom III/5.3. i protuklizna gazišta. Omeđenja prema vanjskim otvorenim stubištima i prolazima koji su dio puta za napuštanje prostorija i omeđenja na takvom mjestu da bi njihovo oštećenje tijekom požara moglo spriječiti izlaz do palube za ukrcaj, moraju imati protupožarnu klasu, uključujući i vrijednosti izolacije, u skladu s tablicama 4.1. do 5.2. Širina, broj i neprekinutost putova za napuštanje prostorija moraju biti u skladu sa zahtjevima Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.6. |
Treba predvidjeti zadovoljavajuću zaštitu pristupa iz zatvorenog prostora stubišta do mjesta za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
6.a |
Zaštita pristupa iz zatvorenog prostora stubišta do mjesta za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje predviđa se izravno ili kroz zaštićene unutarnje putove za napuštanje koji imaju protupožarnu klasu i izolaciju za zatvorene prostore stubišta u skladu s tablicama 4.1. do 5.2. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.7. |
Pored rasvjete za slučaj nužde propisane pravilima II-1/D/3 i III/5.3., sredstva za napuštanje prostorija, uključujući stubišta i izlaze, označuju se svjetlima ili fotoluminiscentnim pokaznim trakama postavljenima na visini od najviše 0,3 metra iznad poda na svim točkama puta za napuštanje prostorija, uključujući uglove i križanja. Označivanje mora omogućiti putnicima da brzo pronađu putove za napuštanje prostorija i izlaze. Ako se koristi električna rasvjeta, ona se mora napajati iz izvora energije u nuždi i mora se izvesti tako da kvar jednog svjetla ili prekid rasvjetnog kruga ne prouzroči neučinkovitost označivanja. Osim toga, sve oznake putova za napuštanje prostorija i oznake položaja protupožarne opreme moraju biti od fotoluminiscentnog materijala ili označene rasvjetom. Administracija države zastave mora osigurati da se takva rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu sa smjernicama iz rezolucije IMO-a A.752 (18). Međutim, za nove brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, administracija države zastave mora osigurati da se takva rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.8. |
Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, zahtjevi navedeni u stavku .1.7. ovog pravila primjenjuju se i na prostorije nastambi za posadu. |
.9. |
Redovito zatvaranje vrata na putu za napuštanje prostorija.
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
U prostorijama posebne kategorije, broj i razmještaj sredstava za napuštanje prostorija ispod i iznad pregradne palube mora biti u skladu sa zahtjevima administracije države zastave, a općenito, sigurnost pristupa do palube za ukrcaj mora biti najmanje jednaka onoj iz stavaka .1.1., .1.2., .1.5. i .1.6. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, ti prostori moraju imati određene pješačke prolaze do sredstava za napuštanje prostorija širine najmanje 600 mm, a ako je moguće i opravdano, ti uzdužni prolazi moraju biti uzdignuti od površine palube najmanje 150 mm. Na prostorima za smještaj vozila, pješački prolazi moraju uvijek biti slobodni. |
.2. |
Jedan od putova za napuštanje iz strojarnice u kojima je posada redovito zaposlena, ne smije imati izravan pristup u prostoriju posebne kategorije. |
.3. |
Podizne rampe za dovoz do platformi ne smiju blokirati odobrene putove za napuštanje, kada su u spuštenom položaju. |
.3.1. Iz svake strojarnice moraju se predvidjeti dva sredstva za napuštanje prostorija. Posebno, moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi:
.1. |
Ako se prostorija nalazi ispod pregradne palube, dva sredstva za napuštanje prostorija moraju se sastojati od:
|
.2. |
Ako se prostorija nalazi iznad pregradne palube, dva sredstva za napuštanje prostorija moraju biti što više međusobno udaljena, a vrata koja vode od tih sredstava za napuštanje prostorija moraju osiguravati pristup do odgovarajućih paluba za ukrcaj na brodice i splavi za spašavanje. Ako ta sredstva za napuštanje prostorija zahtijevaju upotrebu ljestava, one moraju biti od čelika. |
NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:
.3. |
Prostorije za nadzor rada strojeva i radne prostorije moraju imati najmanje dva sredstva za napuštanje prostorija, od kojih jedno mora biti neovisno o strojarnici i mora omogućavati pristup na palubu za ukrcaj. |
.4. |
Donja strana stubišta u strojarnicama mora biti zaštićena. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.3.2. Na brodovima duljine manje od 24 metra, administracija države zastave može dopustiti ukidanje jednog sredstva za napuštanje prostorija u strojarnicama, s time da se vodi računa o širini i razmještaju gornjeg dijela prostorije.
Na brodovima duljine 24 metara i više, administracija države zastave može dopustiti ukidanje jednog sredstva za napuštanje prostorija iz svake takve prostorije ako vrata ili čelične ljestve omogućuju siguran put za napuštanje prostorije prema palubi za ukrcaj, uzimajući u obzir vrstu i položaj prostorije te jesu li u toj prostoriji redovito zaposlene osobe. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, u prostoriji kormilarskog uređaja predviđa se drugo sredstvo za napuštanje ako je u toj prostoriji predviđeno mjesto za kormilarenje u nuždi a nema izravnog pristupa na otvorenu palubu.
.3.3. Iz središnjeg mjesta upravljanja smještenog unutar strojarnice moraju se predvidjeti dva sredstva za napuštanje prostorija, od kojih najmanje jedno mora omogućiti neprekinutu zaštitu od požara do sigurnog mjesta izvan strojarnice.
.4. Dizala se ni u kom slučaju ne smatraju dijelom propisanih sredstava za napuštanje prostorija.
.5. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B DULJINE 40 METARA I VIŠE:
.1. |
Na svim brodovima moraju se nalaziti aparati za disanje za slučaj napuštanja u nuždi, u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara. |
.2. |
U svakoj glavnoj vertikalnoj zoni moraju se nalaziti najmanje dva aparata za disanje za slučaj napuštanja u nuždi. |
.3. |
Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, u svakoj glavnoj vertikalnoj zoni moraju se nalaziti još dva aparata za disanje za slučaj napuštanja u nuždi osim onih koji su propisani u podstavku .5.2. |
.4. |
Međutim, podstavci .5.2. i .5.3. ne primjenjuju se na zatvorene prostore stubišta koji su dio pojedinačnih glavnih vertikalnih zona i na glavne vertikalne zone u pramčanom i krmenom dijelu broda koje ne uključuju prostore kategorije (6), (7), (8) ili (12) određene u pravilu II-2/B/4. |
.5. |
U strojarnicama moraju se nalaziti aparati za disanje za slučaj napuštanja u nuždi, spremni za upotrebu na jasno vidljivim mjestima do kojih se u slučaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doći. Pri smještaju aparata mora se uzeti u obzir raspored strojarnice i broj osoba koje redovito u njoj rade. |
.6. |
Upućuje se na Smjernice IMO-a za radne karakteristike, smještaj, upotrebu i održavanje aparata za disanje u slučaju nužde. (okružnica MSC 849). |
.7. |
Broj i položaj tih aparata označen je na planu protupožarne zaštite u skladu s pravilom II-2/A/13. |
6-1. Putovi za napuštanje prostorija na ro-ro putničkim brodovima (pravilo 28-1.)
.1. ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B, C I D TE NA POSTOJEĆE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B
.1.1. |
Ovaj se stavak odnosi na nove ro-ro putničke brodove klase B, C i D te na postojeće ro-ro putničke brodove klase B. Za postojeće se brodove zahtjevi ovog pravila počinju primjenjivati najkasnije od datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma navedenog u stavku 1. pravila II-2/B/16. |
.1.2. |
U svim hodnicima duž cijeloga puta za napuštanje prostorija moraju se predvidjeti rukohvati ili drugi držači, tako da po mogućnosti na svakoj točki tog puta do postaja za prikupljanje i postaja za ukrcaj postoji čvrsti držač. Takvi se rukohvati moraju predvidjeti s obje strane uzdužnih hodnika širine veće od 1,8 metra i poprečnih hodnika širine veće od jednog metra. Posebna pozornost se mora posvetiti prolasku kroz predvorja, atrije i druge velike prostore na putu za napuštanje prostorija. Rukohvati i drugi držači moraju biti dovoljno čvrsti da izdrže ravnomjerno horizontalno opterećenje od 750 N/m u smjeru središta hodnika ili prostorije te ravnomjerno vertikalno opterećenje od 750 N/m u smjeru prema dolje. Ta dva opterećenja ne moraju se primjenjivati istodobno. |
.1.3. |
Putovi za napuštanje prostorija ne smiju biti zapriječeni namještajem i drugim preprekama. Osim stolova i stolica koji se mogu ukloniti da bi se dobio slobodan prostor, ormari i drugi teški dijelovi namještaja u društvenim prostorijama i duž putova za napuštanje moraju se pričvrstiti da bi se spriječilo pomicanje zbog poprečnog i uzdužnog nagibanja broda. Podne obloge se također moraju pričvrstiti. Ako je brod u plovidbi, putovi za napuštanje prostorija moraju biti bez zapreka kao što su kolica s opremom za čišćenje, posteljina, prtljaga i kutije s robom. |
.1.4. |
Iz svakog prostora na brodu u kojemu se redovito boravi moraju se osigurati putovi za napuštanje prostorija do postaje za prikupljanje. Ti putovi moraju biti predviđeni tako da osiguraju najizravniji put do postaje za prikupljanje i moraju biti označeni simbolima koji se odnose na sredstva i uređaje za spašavanje, u skladu s rezolucijom IMO-a A.760 (18). |
.1.5. |
Ako zatvorene prostorije graniče s otvorenom palubom, otvori iz zatvorene prostorije do otvorene palube moraju se, ako je to izvedivo, moći koristiti kao izlazi u nuždi. |
.1.6. |
Palube moraju biti označene rednim brojem, počevši s brojem „1” od pokrova tanka ili najniže palube. Brojevi moraju biti jasno istaknuti na odmorištima stubišta i predvorjima dizala. Palube se mogu označiti i nazivom, ali uz naziv uvijek mora biti naznačen i broj palube. |
.1.7. |
S unutarnje strane vrata u svakoj kabini i u društvenim prostorijama mora se istaknuti jednostavni nacrt koji pokazuje „vi se nalazite ovdje” i putove za napuštanje označene strelicama. Nacrt mora prikazivati smjerove napuštanja prostorija, i mora biti ispravno orijentiran u odnosu na položaj na kojem se nalazi. |
.1.8. |
Vrata kabina i luksuznih kabina ne smiju se zaključavati iznutra. Duž puta određenog za napuštanje prostorija ne smiju se nalaziti nijedna vrata za čije je otvaranje potreban ključ pri kretanju u smjeru izlaza. |
.2. ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B, C I D
.2.1. |
Pregrade i druge pregradne plohe od kojih se sastoji vertikalno pregrađivanje duž putova za napuštanje prostorija, moraju u svom najnižem dijelu, do visine od 0,5 metra, izdržati opterećenje od 750 N/m2 da bi se mogle koristiti kao površina za hodanje sa strane puta za napuštanje broda pod velikim kutom nagiba. |
.2.2. |
Put za napuštanje iz kabina do ograđenog prostora stubišta mora biti što izravniji, sa što manjim brojem promjena smjera. Ne smije se zahtijevati prelaženje s jedne strane broda na drugu da bi se stiglo do puta za napuštanje. Ne smije se zahtijevati penjanje ili spuštanje za više od dvije palube da bi se iz bilo koje prostorije za putnike stiglo do postaje za prikupljanje ili otvorene palube. |
.2.3. |
Na otvorenim palubama, navedenima u stavku .2.2., moraju se predvidjeti vanjski putovi do postaja za ukrcaj u brodice za spašavanje. |
.3. ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE B, C I D, IZGRAĐENE 1. SRPNJA 1999. ILI NAKON TOG DATUMA
Za nove ro-ro putničke brodove klase B, C i D izgrađene 1. srpnja 1999. ili nakon tog datuma, putovi napuštanja prostorija procjenjuju se analizom evakuacije u početnoj fazi projektiranja. Analiza se primjenjuje da bi se utvrdila i otklonila, koliko je to izvedivo, mogućnost zastoja koji bi mogao nastati za vrijeme napuštanja broda, zbog uobičajenog kretanja putnika i posade duž putova za napuštanje prostorija, uključujući i mogućnost da će se posada morati kretati u smjeru suprotnom od smjera kretanja putnika. Osim toga, analizom se mora dokazati da su sredstva i putovi za napuštanje prostorija dovoljno prilagodljivi da omoguće napuštanje ako zbog nesreće neki putovi za napuštanje, postaje za prikupljanje, postaje za ukrcaj ili brodice za spašavanje nisu dostupni.
7. Prolazi i otvori u pregradama klase „A” i „B” (pravila 30., 31.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. Svi otvori u pregradama klase „A” moraju imati stalno ugrađena sredstva za zatvaranje kojima otpornost protiv požara ne smije biti manja od otpornosti pregrada u kojima se nalaze.
.2. Konstrukcija vrata i okvira vrata u pregradama klase „A”, sa sredstvima za osiguranje u zatvorenom položaju, mora osiguravati otpornost protiv požara te otpornost protiv prolaska dima i plamena po mogućnosti kao i pregrade u kojima se nalaze. Ta vrata i okviri vrata moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala. Vodonepropusna vrata ne moraju biti izolirana.
.3. Sva vrata moraju imati mogućnost otvaranja i zatvaranja s obje strane pregrade, snagom jedne osobe.
.4. Protupožarna vrata u pregradama glavne vertikalne zone i zatvorenim prostorima stubišta osim kliznih vodonepropusnih vrata s mehaničkim pogonom i vrata koja su redovito zaključana, moraju udovoljavati ovim zahtjevima:
.1. |
Vrata moraju biti samozatvarajuća i moraju se sama zatvarati i pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja. Brzina zatvaranja se prema potrebi mora nadzirati da bi se spriječilo nepotrebno ozljeđivanje osoba. Na novim brodovima jednolična brzina zatvaranja ne smije biti veća od 0,2 m/s ni manja od 0,1 m/s kad je brod u uspravnom položaju. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.2. |
Klizna vrata s daljinskim upravljanjem ili vrata na mehanički pogon moraju imati alarmni uređaj sa zvučnim signalom koji se aktivira najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati i traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Vrata koja se ponovno otvaraju na dodir s objektom koji prolazi, moraju se otvoriti toliko da omoguće slobodan prolaz od najmanje 0,75 metra a najviše jedan metar. |
.3. |
Sva vrata, osim protupožarnih vrata koja su redovito zatvorena, moraju imati mogućnost daljinskog i automatskog otpuštanja sa središnje upravljačke stanice koja je pod stalnim nadzorom posade, istodobno ili u skupinama, te pojedinačno s obje strane vrata. Na pokaznoj ploči protupožarnih vrata u središnjoj upravljačkoj stanici sa stalnim nadzorom posade predviđa se dojava zatvorenog položaja za sva vrata s daljinskim upravljanjem. Mehanizam za otpuštanje mora omogućavati automatsko zatvaranje vrata u slučaju kvara u sustavu upravljanja ili prekida napajanja iz glavnog izvora električne energije. Sklopke za otpuštanje moraju imati funkciju uključeno-isključeno kako bi se spriječilo automatsko resetiranje sustava. Zabranjena je upotreba zadržača kojima se ne može upravljati iz središnje upravljačke stanice. |
.4. |
Lokalni akumulatori energije za vrata s mehaničkim pogonom moraju se nalaziti u neposrednoj blizini vrata kako bi se omogućilo najmanje deset otvaranja i zatvaranja vrata pomoću lokalnog upravljanja. |
.5. |
Dvokrilna vrata sa zasunom koji osigurava vatrootpornu cjelovitost vrata, moraju imati zasun koji se aktivira automatski pomoću uređaja za daljinsko zatvaranje vrata. |
.6. |
Vrata s mehaničkim pogonom i automatskim zatvaranjem za izravan pristup u prostorije posebne kategorije ne moraju imati alarme ni daljinsko zatvaranje kao što je propisano pod .4.2. i .4.3. |
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Umjesto .4., primjenjuje se sljedeći stavak .4.a:
4.a |
Protupožarna vrata u pregradama glavne vertikalne zone, omeđenju kuhinje i zatvorenim prostorima stubišta osim vodonepropusnih vrata s mehaničkim pogonom i vrata koja su redovito zaključana, moraju udovoljavati ovim zahtjevima:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.5. |
Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na staklena pregrađivanja, prozore i bočna okna, ako u pravilu 10. nije propisano da takva omeđenja moraju imati protupožarnu klasu „A”. Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” ne primjenjuju se na vanjska vrata u nadgrađima i palubnim kućicama. |
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Umjesto .5., primjenjuje se sljedeći stavak .5.a:
5.a |
Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na staklena pregrađivanja, prozore i bočna okna, ako u pravilu 10. nije propisano da takva omeđenja moraju imati protupožarnu klasu „A”. Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na vanjska vrata osim na ona u nadgrađima i palubnim kućicama okrenuta prema sredstvima za spašavanje, mjestima ukrcaja u sredstva za spašavanje i vanjskim postajama za prikupljanje, vanjskim stubištima i otvorenim palubama koje služe kao putovi za izlaz u nuždi. Vrata zatvorenih prostora stubišta ne moraju udovoljavati ovom zahtjevu. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.6. |
Osim vodonepropusnih vrata, vremenski nepropusnih vrata (poluvodonepropusnih vrata), vrata koja vode na otvorenu palubu i vrata koja moraju biti primjereno nepropusna za plin, sva vrata klase „A” na stubištima, u društvenim prostorijama i pregradama glavnih vertikalnih zona na putovima za napuštanje prostorija moraju imati samozatvarajuća vratašca za protupožarno crijevo od istog materijala te jednake konstrukcije i vatrootpornosti kao vrata na kojima se nalaze, sa slobodnim kvadratnim otvorom od 150 mm kad su vrata zatvorena, u donjem dijelu vrata nasuprot šarkama, ili kod kliznih vrata što bliže otvoru. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.7. |
Vrata i okviri vrata u pregradama klase „B” te sredstva za njihovo učvršćenje moraju osiguravati zatvaranje koje će imati jednaku vatrootpornost kao i pregrade, osim što se u donjem dijelu vrata mogu dopustiti otvori za ventilaciju. Ako je takav otvor u vratima ili ispod vrata, ukupna neto površina bilo kojeg takvog otvora ili takvih otvora ne smije biti veća od 0,05 m2. Umjesto toga, dopušten je negorivi vod za zračnu ravnotežu koji prolazi između kabina i hodnika ispod sanitarnih prostora ako površina presjeka voda nije veća od 0,05 m2. Svi otvori za ventilaciju moraju imati rešetku od negorivog materijala. Vrata moraju biti od negorivog materijala. |
.7.1. |
Radi smanjenja buke, administracija države zastave može odobriti, kao jednakovrijedna, vrata s ugrađenim prigušivačima buke od ventilacije, s otvorima na dnu na jednoj strani vrata i na vrhu na drugoj strani, pod uvjetom da su ispunjeni ovi uvjeti:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.8. |
Vrata kabina u pregradama klase „B” moraju biti samozatvarajuća. Nisu dopušteni zadržači vrata. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.9. |
Zahtjevi za protupožarnu klasu „B” vanjskih omeđenja broda ne primjenjuju se na staklena pregrađivanja, prozore i bočna okna. Zahtjevi za protupožarnu klasu „B” ne primjenjuju se na vanjska vrata u nadgrađima i palubnim kućicama. Za brodove koji prevoze najviše 36 putnika, administracija države zastave može dopustiti upotrebu gorivih materijala za vrata koja odvajaju kabine od osobnih unutarnjih sanitarnih prostorija kao što su tuševi. |
8. Zaštita stubišta i dizala u prostorijama nastambi i servisnim prostorijama (pravilo 29.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Sva stubišta moraju imati čeličnu konstrukciju i moraju biti u zatvorenim prostorima s pregrađivanjem protupožarne klase „A”, s ispravnim sredstvima za zatvaranje svih otvora osim što:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.2. |
Zatvoreni prostori stubišta moraju imati izravan pristup hodnicima i moraju biti dovoljne veličine da se spriječi zastoj, imajući u vidu broj osoba koje ih mogu koristiti u slučaju nužde. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D: U području zatvorenog prostora stubišta dopuštene su samo javne sanitarne prostorije, spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme i otvoreni informacijski pultovi. Izravan pristup u te zatvorene prostore stubišta dopušten je samo iz društvenih prostorija, hodnika, javnih sanitarnih prostorija, prostorija posebne kategorije, drugih stubišta za napuštanje broda koja su propisana pravilom 6.1.5. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.3. |
Rovovi dizala moraju biti izvedeni tako da se spriječi širenje dima i plamena iz jednog međupalublja u drugo i moraju imati sredstva za zatvaranje protiv propuha i dima. |
9. Sustavi ventilacije (pravilo 32.)
.1. Brodovi koji prevoze više od 36 putnika
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Sustav ventilacije mora, osim s pravilom 32. stavkom .1., biti u skladu i s pravilom 32 stavcima .2.2. do .2.6., .2.8. i .2.9. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.2. |
Općenito, ventilatori moraju biti raspoređeni tako da kanali koji prolaze kroz različite prostorije ostanu unutar glavne vertikalne zone. |
.3. |
Ako sustavi ventilacije prolaze kroz palube, poduzimaju se mjere predostrožnosti, osim onih koje se odnose na protupožarnu klasu palube a propisane su pravilom II-2/A/12.1., da bi se smanjila mogućnost da dim i vrući plinovi preko sustava prolaze iz jednog međupalubnog prostora u drugi. Pored zahtjeva za izolaciju iz ovog pravila, vertikalni kanali moraju, ako je potrebno, biti izolirani u skladu s odgovarajućim tablicama u pravilu 4. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.4. Ventilacijski kanali moraju biti izrađeni od sljedećih materijala:
.1. |
kanali s površinom presjeka od najmanje 0,075 m2 i svi vertikalni kanali koji služe za nekoliko međupalubnih prostora moraju biti izrađeni od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala; |
.2. |
kanali s površinom presjeka manjom od 0,075 m2 osim vertikalnih kanala navedenih u stavku .1.4.1., moraju biti izrađeni od negorivih materijala. Ako takvi kanali prolaze kroz pregrade klase „A” ili „B”, treba osigurati protupožarnu klasu pregrađivanja; |
.3. |
kratki dijelovi kanala kojima površina presjeka u pravilu nije veća od 0,02 m2, niti su dulji od dva metra, ne moraju biti od negorivog materijala ako su ispunjeni ovi uvjeti:
|
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
umjesto podstavka .1. primjenjuje se sljedeći podstavak .1.a:
.1.a |
kanal je izrađen od materijala sa svojstvima sporog širenja plamena. |
.5. Zatvoreni prostor stubišta ventilira se samo jednim neovisnim ventilatorom, a poslužuje ga sustav kanala koji ne služi za neke druge prostore u sustavu ventilacije.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.6. |
Sva mehanička ventilacija, osim ventilacije prostorija strojeva i prostora za teret te bilo kojeg alternativnog sustava iz podstavka .9.2.6., mora imati upravljačke uređaje grupirane tako da se svi ventilatori mogu zaustaviti s jednog od dva odvojena mjesta, međusobno što više udaljena. Upravljački uređaji za mehaničku ventilaciju u strojarnicama također moraju biti grupirani tako da se može upravljati sa dva mjesta, od kojih je jedno izvan tih prostorija. Ventilatori koji služe za sustav mehaničke ventilacije prostora za teret moraju imati mogućnost zaustavljanja sa sigurnog mjesta izvan takvih prostorija. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.7. |
Ako se javni prostori protežu kroz tri ili više otvorenih paluba i sadrže gorive predmete kao što je namještaj i zatvorene prostore kao što su dućani, uredi i restorani, prostor mora imati sustav za izvlačenje dima. Sustav za izvlačenje dima aktivira se preko propisanog sustava za otkrivanje dima i mora imati mogućnost ručnog upravljanja. Ventilatori moraju biti takve veličine da se obujam čitave prostorije može isisati u najviše 10 minuta. |
.8. |
Ventilacijski kanali moraju imati prikladno smještena grotlašca za pregled i čišćenje, ako je to opravdano i izvedivo. |
.9. |
Odsisni kanali iz prostora kuhinje u kojima se može nakupljati masnoća ili mast, moraju zadovoljavati zahtjeve iz stavaka .9.2.3.2.1. i .9.2.3.2.2. i moraju imati:
|
.2. Brodovi koji prevoze najviše 36 putnika
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. Ventilacijski kanali moraju biti od negorivog materijala. Međutim, kratki kanali koji u pravilu nisu dulji od dva metra i čiji poprečni presjek nije veći od 0,02 m2 ne moraju biti negorivi ako udovoljavaju ovim uvjetima:
.1. |
kanali su izrađeni od materijala koji, prema mišljenju administracije države zastave, ima malu opasnost od požara; |
.2. |
mogu se upotrebljavati samo na kraju uređaja za ventilaciju; |
.3. |
udaljeni su najmanje 600 mm, ako se mjeri duž kanala, od otvora u pregradi klase „A” ili „B”, uključujući neprekinute stropove klase „B”. |
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
umjesto podstavka .1. primjenjuje se sljedeći podstavak .1.a:
.1.a |
kanali su izrađeni od materijala sa svojstvima sporog širenja plamena. |
.2.a Ako ventilacijski kanali sa slobodnim presjekom većim od 0,02 m2 prolaze kroz pregrade ili palube klase „A”, otvori moraju biti obloženi čeličnom oblogom, osim ako su kanali koji prolaze kroz pregrade ili palube izrađeni od čelika u blizini prolaza kroz palubu ili pregradu, te kanali i obloge u tom dijelu moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
.1. |
Debljina čeličnih obloga mora biti najmanje 3 mm, a duljina najmanje 900 mm. Ako prolaze kroz pregrade, te su obloge po mogućnosti podijeljene na 450 mm duljine sa svake strane pregrade. Ti kanali ili obloge tih kanala moraju imati protupožarnu izolaciju. Izolacija mora imati najmanje istu protupožarnu klasu kao pregrada ili paluba kroz koju kanal prolazi. |
.2. |
Kanali sa slobodnim poprečnim presjekom većim od 0,075 m2 moraju pored zahtjeva iz stavka .9.2.2.1. imati protupožarne zaklopke. Protupožarna zaklopka mora raditi automatski, ali mora imati i mogućnost ručnog zatvaranja s obje strane pregrade ili palube. Zaklopka mora imati indikator koji pokazuje je li otvorena ili zatvorena. Protupožarne se zaklopke, međutim, ne zahtijevaju za kanale koji prolaze kroz prostorije s pregrađivanjem klase „A” ako ne služe tim prostorijama, a imaju istu protupožarnu klasu kao i pregrade kroz koje prolaze. Protupožarne zaklopke moraju biti lako dostupne. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, na kojima su protupožarne zaklopke smještene iza stropova ili obloga, ti stropovi ili obloge moraju imati vrata za pregled na kojima je pločica s identifikacijskim brojem protupožarne zaklopke. Identifikacijski broj protupožarne zaklopke mora se nalaziti i na svakom propisanom uređaju za daljinsko upravljanje. |
.2.b Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, na kojima tanko prevučeni kanal s površinom presjeka najviše 0,02 m2 prolazi kroz pregrade ili palube klase „A”, otvor mora imati čeličnu oblogu debljine najmanje 3 mm i duljine najmanje 200 mm, podijeljenu po mogućnosti na 100 mm duljine sa svake strane pregrade ili, u slučaju palube, mora biti potpuno položen na donjoj strani palube kroz koju prolazi.
.3. Kanali za ventilaciju strojarnica, kuhinja, paluba za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorija posebne kategorije ne smiju prolaziti kroz prostorije nastambi, servisne prostorije ili upravljačke stanice osim ako ispunjavaju uvjete navedene u stavcima .9.2.3.1.1. do .9.2.3.1.4. ili .9.2.3.2.1. i .9.2.3.2.2.:
.1.1. |
da su izrađeni od čelika debljine najmanje 3 mm za kanale širine ili promjera do 300 mm, te debljine najmanje 5 mm za kanale širine ili promjera 760 mm i više, a za kanale širine ili promjera između 300 mm i 760 mm, debljina se izračunava interpolacijom; |
.1.2. |
da su prikladno poduprti i ukrućeni; |
.1.3. |
da imaju automatske protupožarne zaklopke blizu pregrada kroz koje prolaze; i |
.1.4. |
da su izolirani prema standardu klase „A-60” od strojarnica, kuhinja, paluba za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorija posebne kategorije do točke koja je najmanje 5 metara iza protupožarne zaklopke; ili |
.2.1. |
da su izrađeni od čelika u skladu sa stavcima .9.2.3.1.1. i .9.2.3.1.2.; i |
.2.2. |
da su izolirani prema standardu klase „A-60” u prostorijama nastambi, servisnim prostorijama ili upravljačkim stanicama; osim što prolazi kroz pregrade glavnih zona moraju ispunjavati i uvjete iz stavka .9.2.8. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, sustavi ventilacije za strojarnice kategorije A, prostore za vozila, ro-ro prostore, kuhinje, prostorije posebne kategorije i prostore za teret moraju, u pravilu, biti odvojeni međusobno, te od ventilacijskih sustava koji služe drugim prostorima. Ventilacijski sustavi kuhinje na putničkim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika ne moraju biti potpuno odvojeni, ali mogu imati posebne kanale iz ventilacijske jedinice koja služi drugim prostorima. U svakom slučaju mora se postaviti automatska protupožarna zaklopka na ventilacijskom kanalu kuhinje blizu ventilacijske jedinice. |
.4. Kanali predviđeni za ventilaciju prostorija nastambi, servisnih prostorija i upravljačkih stanica ne smiju prolaziti kroz strojarnice, kuhinje, palube za automobile, ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije osim ako ispunjavaju uvjete navedene u stavcima .9.2.4.1.1. do .9.2.4.1.3. ili .9.2.4.2.1. i .9.2.4.2.2.:
.1.1. |
da su kanali koji prolaze kroz strojarnicu, kuhinju, palubu za automobile, ro-ro prostor za teret ili prostoriju posebne kategorije, izrađeni od čelika u skladu sa stavcima .9.2.3.1.1. i .9.2.3.1.2.; |
.1.2. |
da su blizu prolaza kroz pregrađivanja postavljene automatske protupožarne zaklopke; |
.1.3. |
da je na prolazima zadržana protupožarna klasa strojarnice, kuhinje, palube za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorije posebne kategorije; ili |
.2.1. |
da su kanali koji prolaze kroz strojarnicu, kuhinju, palubu za automobile, ro-ro prostor za teret ili prostoriju posebne kategorije, izrađeni od čelika u skladu sa stavcima .9.2.3.1.1. i .9.2.3.1.2.; i |
.2.2. |
da su kanali izolirani prema standardu klase „A-60” u strojarnici, kuhinji, palubi za automobile, ro-ro prostoru za teret ili prostoriji posebne kategorije; osim što prolazi kroz pregrade glavnih zona moraju ispunjavati i uvjete iz stavka .9.2.8. |
.5. Ventilacijski kanali sa slobodnim presjekom većim od 0,02 m2 koji prolaze kroz pregrade klase „B”, moraju biti obloženi čeličnom oblogom duljine 900 mm, po mogućnosti podijeljenom na 450 mm duljine sa svake strane pregrade, osim ako je kanal te duljine izrađen od čelika.
.6. Poduzimaju se sve moguće mjere kako bi se u upravljačkim stanicama izvan strojarnice održala ventilacija, vidljivost i odsutnost dima, tako da se u slučaju požara strojevi i oprema u tim prostorijama mogu nadzirati i nastaviti s učinkovitim radom. Moraju se osigurati alternativni i posebni uređaji za dovod zraka; usisi zraka iz dva izvora moraju biti tako raspoređeni tako da se opasnost da dim istodobno uđe u oba usisa svede na najmanju mjeru. Ti zahtjevi ne moraju se primjenjivati na upravljačke stanice na otvorenoj palubi ili na one koje imaju izlaz na otvorenu palubu, ili ako su lokalni uređaji za zatvaranje jednako učinkoviti.
.7. Ako prolaze kroz prostorije nastambi ili prostorije u kojima se nalaze gorivi materijali, odsisni kanali iz kuhinje moraju biti izrađeni od pregrada klase „A”. Svaki odsisni kanal mora imati:
.1. |
odvajač masnoća koji se može lako skinuti radi čišćenja; |
.2. |
protupožarnu zaklopku na donjem kraju kanala; |
.3. |
uređaje za isključivanje odsisnih ventilatora kojima se upravlja iz kuhinje; i |
.4. |
ugrađeni uređaj za gašenje požara u samom kanalu. |
.8. Ako ventilacijski kanal mora prolaziti kroz pregradu glavne vertikalne zone, uz pregradu treba postaviti protupožarnu zaklopku s automatskim sigurnosnim zatvaranjem. Zaklopka mora imati i mogućnost ručnog zatvaranja s obje strane pregrade. Mjesto rukovanja mora biti lako dostupno i označeno crvenom reflektirajućom bojom. Kanal između pregrade i zaklopke mora biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala i, ako je potrebno, mora biti izoliran kako bi bio u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/12.1. Zaklopka se mora postaviti barem s jedne strane pregrade s vidljivim indikatorom koji pokazuje je li zaklopka u otvorenom položaju.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.9. |
Glavni izlazi i ulazi svih ventilacijskih sustava moraju imati mogućnost zatvaranja izvan prostorija koje se ventiliraju. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.10. |
Mehanička ventilacija prostorija nastambi, servisnih prostorija, prostora za teret, upravljačkih stanica i strojarnica mora imati mogućnost zatvaranja s lako dostupnog mjesta izvan prostorije za koju je namijenjena. To mjesto ne smije postati nedostupno zbog požara u prostorijama koje se ventiliraju. Zaustavljanje sustava mehaničke ventilacije u strojarnicama mora biti potpuno odvojeno od zaustavljanja sustava ventilacije u ostalim prostorijama. |
.3. SVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Sljedeći uređaji moraju se ispitati u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti:
.1. |
protupožarne zaklopke uključujući i odgovarajuće uređaje za rukovanje; i |
.2. |
prolaze kanala kroz pregrade klase „A”. Ako su čelične obloge spojene izravno na ventilacijske kanale prirubnicama na zakovice ili vijke ili zavarivanjem, ispitivanje se ne zahtijeva. |
10. Prozori i okna (pravilo 33.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.1. |
Svi prozori i okna u pregradama unutar prostorija nastambi i servisnih prostorija i upravljačkih stanica osim onih na koje se odnose odredbe pravila 7.5., moraju biti izvedeni tako da se zadrže protupožarna svojstva pregrade na kojoj su postavljeni. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, to se određuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. |
.2. |
Neovisno o zahtjevima iz tablica u pravilima 4. i 5., svi prozori i okna u pregradama koje odvajaju prostorije nastambi i servisne prostorije i upravljačke stanice od vremenskih prilika, moraju biti imati okvire od čelika ili drugog odgovarajućeg materijala. Staklo mora biti pričvršćeno metalnim držačem ili kutnim profilom. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:
.3. |
Prozori okrenuti prema sredstvima za spašavanje, postajama za ukrcaj i prikupljanje, vanjskim stepenicama i otvorenim palubama koje se koriste za napuštanje broda, te prozori ispod mjesta ukrcaja u splavi za spašavanje i kliznu stazu za napuštanje broda, moraju imati protupožarnu klasu u skladu sa zahtjevima iz tablica u pravila 4. Ako su za prozore predviđeni automatski namjenski raspršivači, mogu se kao jednakovrijedni prihvatiti prozori klase „A-0”. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, automatski namjenski raspršivači mogu biti:
Prozori smješteni na bokovima broda ispod područja za ukrcaj u brodice za spašavanje, moraju imati protupožarnu klasu najmanje „A-0”. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.4. |
Neovisno o zahtjevima iz tablica u pravilu II-2/B/5, posebnu pažnju treba obratiti na protupožarnu klasu prozora okrenutih prema otvorenim ili zatvorenim područjima za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje te na protupožarnu klasu prozora ispod takvih područja, smještenih tako da bi njihovo oštećenje za vrijeme požara moglo omesti spuštanje brodica ili splavi za spašavanje ili ukrcaj u njih. |
11. Ograničena upotreba gorivih materijala (pravilo 34.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. Osim u prostorima za teret, poštanskim prostorijama, prostorijama za prtljagu ili hlađenim odjeljenjima servisnih prostorija, sve obloge, podovi, brane protiv propuha, stropovi i izolacije moraju biti od negorivih materijala. Djelomične pregrade ili palube koje se koriste za dodatno pregrađivanje prostorija za zajedničku upotrebu ili umjetničke namjene moraju također biti od negorivog materijala.
.2. Veziva i zaštita izolacije od upijanja para, te izolacija cijevnih elemenata u rashladnim sustavima ne moraju biti negorivi, ali ih mora biti što manje, a njihove izložene površine moraju imati svojstva otpornosti na širenje plamena u skladu s postupkom ispitivanja iz rezolucije IMO-a A. 653 (16).
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Umjesto .2., primjenjuje se sljedeći stavak .2.a:
.2.a |
Veziva i zaštita izolacije od upijanja para, te izolacija cijevnih elemenata u rashladnim sustavima ne moraju biti negorivi, ali ih mora biti što manje, a njihove izložene površine moraju imati svojstva sporog širenja plamena. |
.3. Sljedeće površine moraju imati svojstva sporog širenja plamena:
.1. |
izložene površine u hodnicima i zatvorenim prostorima stubišta, te izložene površine pregrada, obloga stijena i stropova u svim prostorijama nastambi i servisnim prostorijama i upravljačkim stanicama; |
.2. |
skriveni ili nedostupni prostori u nastambama, servisnim prostorijama i upravljačkim stanicama. |
.4. Ukupni obujam gorivih prevlaka, rezbarija, ukrasa i furnira u prostorijama nastambi i servisnim prostorijama ne smije biti veći od odgovarajućeg obujma furnira debljine 2,5 mm na ukupnoj površini obloga stijena i stropova. Ugrađeni namještaj na oblogama stijena, pregradama ili palubama ne uključuje se u izračun ukupnog obujma gorivih materijala.
Ako je brod opremljen automatskim sustavom raspršivanja u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, navedeni obujam može uključivati i neke gorive materijale koji se upotrebljavaju za postavljanje pregrada klase „C”.
.5. Furniri koji se upotrebljavaju za površine i obloge navedene u stavku .3. moraju imati toplinsku vrijednost najviše 45 MJ/m2 površine za upotrijebljenu debljinu.
.6. Namještaj u zatvorenim prostorima stubišta mora se ograničiti na sjedala. Mora biti učvršćen, ograničen na šest sjedala na svakoj palubi u svakom zatvorenom prostoru stubišta, s ograničenom opasnosti od požara i ne smije zapriječiti izlaze u nuždi za putnike. Administracija države zastave može dopustiti dodatna sjedala u glavnom predvorju unutar zatvorenog prostora stubišta ako su učvršćena, negoriva i ako ne ograničavaju izlaze u nuždi za putnike. Namještaj nije dopušten u hodnicima za putnike i posadu koji služe kao putovi za izlaz u nuždi u području kabina. Osim toga, mogu se dopustiti mala spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme propisane pravilima. Aparati za pitku vodu i ledomati mogu se dopustiti u hodnicima ako su učvršćeni i ako ne smanjuju propisanu širinu putova za napuštanje prostorija. To se odnosi i na ukrasno cvijeće ili biljke, kipove ili druge umjetničke predmete kao što su slike i tapiserije u hodnicima i na stubištima.
.7. Boje, lakovi i drugi završni premazi koji se koriste na izloženim unutarnjim površinama ne smiju stvarati prevelike količine dima i otrovnih proizvoda.
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Umjesto .7., primjenjuje se sljedeći stavak .7.a:
.7.a Boje, lakovi i drugi završni premazi koji se koriste na izloženim unutarnjim površinama ne smiju stvarati prevelike količine dima i otrovnih proizvoda, što se određuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.
.8. Osnovne palubne obloge, u prostorijama nastambi i servisnim prostorijama i upravljačkim stanicama, moraju biti od odobrenog materijala koji je slabo zapaljiv, u skladu s postupcima ispitivanja vatrootpornosti iz Rezolucije IMO-a A.687 (17), ili koji ne ispušta otrovne ili zapaljive plinove pri povišenim temperaturama.
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Umjesto stavka .8., primjenjuje se sljedeći stavak .8.a:
.8.a Osnovne palubne obloge, u prostorijama nastambi i servisnim prostorijama i upravljačkim stanicama, moraju biti od odobrenog materijala koji je slabo zapaljiv ili koji ne ispušta otrovne ili zapaljive plinove pri povišenim temperaturama, što se određuje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.
12. Pojedinosti o konstrukciji (pravilo 35.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
U nastambama i servisnim prostorijama, upravljačkim stanicama, hodnicima i stubištima:
.1. |
zračni prostori zatvoreni iza stropova, panela ili obloga moraju se pregraditi odgovarajućim čvrstim branama protiv propuha razmaknutima najviše 14 metara; |
.2. |
po visini se takvi zatvoreni zračni prostori, uključujući i one iza obloga stubišta, rovova itd., moraju pregraditi u razini svake palube. |
13. Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm i automatski sustavi za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 14.) (pravilo 36.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Brodovi koji prevoze najviše 36 putnika i brodovi čija je duljina manja od 24 metra, u svakoj vertikalnoj ili horizontalnoj zoni, u svim prostorijama nastambi i servisnim prostorijama i upravljačkim stanicama, osim prostorija u kojima nema bitne opasnosti od požara, kao što su prazne prostorije, sanitarne prostorije itd., moraju imati:
|
.2. |
Brodovi koji prevoze više od 36 putnika, osim brodova čija je duljina manja od 24 metra, moraju imati: Automatski sustav za raspršivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/8 ili sa smjernicama IMO-a za jednakovrijedan odobreni sustav raspršivanja, naveden u rezoluciji IMO-a A.800 (19), u svim servisnim prostorijama, upravljačkim stanicama i prostorijama nastambi, uključujući hodnike i stubišta. Umjesto toga, upravljačke stanice u kojima voda može oštetiti osnovnu opremu, mogu imati neki drugi odobreni ugrađeni sustav za gašenje požara. Ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarma odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/9 mora biti postavljen i izveden tako da omogući otkrivanje dima u servisnim prostorijama, upravljačkim stanicama i prostorijama nastambi, uključujući hodnike i stubišta. Detektori dima ne moraju se postavljati u privatnim kupaonicama i kuhinjama. Prostorije s malom ili nikakvom opasnosti od požara, kao što su prazni prostori, javni zahodi, prostorije s ugljikovim dioksidom i slične prostorije ne moraju imati automatski sustav za raspršivanje ili ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm. |
.3. |
U strojarnicama koje su povremeno bez nadzora posade treba postaviti ugrađeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm, odobrenog tipa, u skladu s odgovarajućim odredbama pravila II-2/A/9. Taj sustav za otkrivanje požara mora biti tako izveden i detektori tako postavljeni da se nastanak požara može brzo otkriti u bilo kojem dijelu prostorije i pod bilo kojim uobičajenim uvjetima rada strojeva i vrstama ventilacije prema mogućem rasponu temperature u prostoriji. Sustavi za otkrivanje požara koji imaju samo toplinske detektore, nisu dopušteni osim u prostorijama ograničene visine i ako je njihova upotreba posebno primjerena. Sustav za otkrivanje mora aktivirati zvučni i svjetlosni alarm različit od alarma svakog drugog sustava koji ne dojavljuje požar, na dovoljno mjesta kako bi se osiguralo da odgovorni časnik stroja čuje i primijeti alarme na zapovjedničkom mostu. Ako zapovjednički most nije pod nadzorom posade, alarm se mora oglasiti na mjestu gdje je odgovorni član posade na dužnosti. Nakon postavljanja, sustav se mora ispitati pod raznim uvjetima rada stroja i ventilacije. |
14. Zaštita prostorija posebne kategorije (pravilo 37.)
.1. Odredbe koje se primjenjuju na prostorije posebne kategorije, iznad ili ispod pregradne palube
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:
.1. Općenito
.1. |
Kako u prostorijama posebne kategorije nije uvijek moguća uobičajena podjela na glavne vertikalne zone, osnovno načelo na kojemu se temelje odredbe ovog pravila je da se u tim prostorijama mora osigurati jednakovrijedna zaštita pregrađivanjem na horizontalne zone i osiguravanjem učinkovitog ugrađenog sustava za gašenje požara. Horizontalna zona, u smislu ovog pravila, može uključivati prostorije posebne kategorije na nekoliko paluba pod uvjetom da ukupna slobodna visina preko svega, za vozila, nije veća od 10 metara. |
.2. |
Zahtjevi iz pravila II-2/A/12, II-2/B/7 i II-2/B/9 za održavanje protupožarne klase vertikalnih zona, jednako se primjenjuju na palube i pregrade koje su dio graničnih pregrada koje odvajaju horizontalne zone međusobno te od ostalih dijelova broda. |
.2. Strukturna zaštita
.1. |
Na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika, granične pregrade i palube prostorija posebne kategorije moraju se izolirati prema standardu klase „A-60”. Međutim, ako se s jedne strane pregrade nalazi prostor otvorene palube (određen u pravilu 4.2.2.(5)), sanitarna ili slična prostorija (određena u pravilu 4.2.2.(9)) ili tank, prazan prostor ili pomoćna strojarnica s malom ili nikakvom opasnosti od požara (određen u pravilu 4.2.2.(10)), standard se može smanjiti na „A-0”. Ako se ispod prostorije posebne kategorije nalaze tankovi tekućega goriva, standard protupožarne klase palube između tih prostora može se smanjiti na „A-0”. |
.2. |
Na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika, te na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, granične pregrade prostorija posebne kategorije moraju se izolirati u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.1. u pravilu 5., a horizontalna omeđenja u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.2. u pravilu 5. |
.3. |
Na zapovjedničkom mostu moraju se predvidjeti indikatori zatvorenog položaja za sva protupožarna vrata kojima se ulazi u prostorije posebne kategorije ili izlazi iz njih. Vrata prema prostorijama posebne kategorije moraju biti izvedena tako da ne mogu ostati stalno otvorena te da budu zatvorena za vrijeme plovidbe. |
.3. Ugrađeni sustav za gašenje požara
Svaka prostorija posebne kategorije mora imati odobreni ugrađeni sustav za raspršivanje vode pod tlakom s ručnim upravljanjem, koji štiti sve dijelove svake palube i platforme za vozila u tom prostoru.
Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, takvi sustavi za raspršivanje vode moraju imati:
.1. |
manometar na razdjelniku ventila; |
.2. |
jasnu oznaku na svakom razvodnom ventilu za koji je prostor namijenjen; |
.3. |
upute za održavanje i rad sustava postavljene u blizini glavnog cjevovoda; i |
.4. |
dovoljan broj ispušnih ventila. Administracija države zastave može dopustiti upotrebu bilo kojeg drugog ugrađenog sustava za gašenje požara za koji je dokazano, ispitivanjem u uvjetima koji potpuno simuliraju požar tekućeg benzina u prostoriji posebne kategorije, da nije manje učinkovit u gašenju požara koji bi mogao nastati u takvoj prostoriji. Takav ugrađeni sustav za raspršivanje vode pod tlakom ili drugi jednakovrijedan sustav za gašenje požara mora biti u skladu s odredbama rezolucije IMO-a A.123 (V), pri čemu se uzima u obzir okružnica MSC 914 „Smjernice za odobravanje alternativnih sustava za gašenje požara vodom u prostorijama posebne kategorije”. |
.4. Ophodnja i otkrivanje
.1. |
U prostorijama posebne kategorije mora se osigurati učinkovita protupožarna ophodnja. Svaka takva prostorija u kojoj nije osigurana ophodnja stalne protupožarne straže u svakom trenutku tijekom plovidbe, mora imati ugrađeni sustav za zaštitu od požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9. Ugrađeni sustav za otkrivanje požara mora biti takav da može brzo otkriti nastanak požara. Pri određivanju vrste, razmaka i položaja detektora, uzima se u obzir učinak ventilacije i drugi važni čimbenici. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, sustav se nakon postavljanja mora ispitati u uobičajenim uvjetima ventilacije, a prosječno vrijeme odziva mora biti u skladu sa zahtjevima administracije države zastave. |
.2. |
U svim prostorijama posebne kategorije prema potrebi se moraju postaviti ručni javljači, a jedan se mora nalaziti na svakom izlazu iz takvih prostorija. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, ručni javljači moraju biti raspoređeni tako da ni jedan dio prostorije nije udaljen više od 20 metara od ručnog javljača. |
.5. Prenosiva oprema za gašenje požara
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.5.a |
U svakoj prostoriji posebne kategorije treba predvidjeti:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
.5.b |
Prenosivi aparati za gašenje požara moraju se predvidjeti na svakoj palubi, u svakom skladištu ili odjeljenju u kojemu se prevoze vozila, međusobno razmaknuti najviše 20 metara, s obje strane prostora. Najmanje jedan prenosivi aparat za gašenje požara mora biti smješten na svakom prilazu takvom prostoru. Osim toga, u prostorijama posebne kategorije moraju se predvidjeti ovi aparati za gašenje požara:
|
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
.6. Sustav ventilacije
.1. |
Predviđa se učinkoviti sustav mehaničke ventilacije za prostorije posebne kategorije, dovoljan za najmanje 10 izmjena zraka na sat. Sustav za takve prostorije mora biti potpuno odvojen od drugih sustava ventilacije i mora raditi neprekidno dok su vozila u tim prostorima. Za vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja vozila, broj izmjena zraka mora se povećati na najmanje 20. Ventilacijski kanali za prostorije posebne kategorije, koji se mogu učinkovito zabrtviti, moraju biti odvojeni za svaku takvu prostoriju. Sustav mora imati mogućnost upravljanja s mjesta izvan tih prostorija. |
.2. |
Sustav ventilacije mora sprečavati stvaranje zračnih slojeva i zračnih džepova. |
.3. |
Na zapovjedničkom mostu se mora predvidjeti indikacija svakoga gubitka ili smanjenja propisanog kapaciteta ventilacije. |
.4. |
Moraju se predvidjeti uređaji koji omogućuju brzo isključenje i učinkovito zatvaranje sustava ventilacije u slučaju požara, uzimajući u obzir vremenske prilike i stanje mora. |
.5. |
Ventilacijski kanali, uključujući zaklopke, moraju biti od čelika, a njihov razmještaj mora biti u skladu sa zahtjevima administracije države zastave. Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, ventilacijski kanali koji prolaze kroz horizontalne zone ili strojarnice moraju biti čelični kanali protupožarne klase „A-60” izvedeni u skladu s pravilima II-2/B/9.2.3.1.1. i II-2/B/9.2.3.1.2. |
.2. Dodatne odredbe koje se primjenjuju samo na prostorije posebne kategorije iznad pregradne palube
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1.1. Izljevi
Budući da velika količina vode koja se nakuplja na palubi ili palubama tijekom gašenja ugrađenim sustavom za raspršivanje vode pod tlakom, može prouzročiti ozbiljan gubitak stabiliteta, moraju se postaviti izljevi tako da se osigura brzo otjecanje vode izravno preko palube.
NOVI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO PUTNIČKI BRODOVI KLASE B:
.1.2. Ispusti
.1.2.1. |
Ispusni ventili izljeva, opremljeni sigurnim sredstvima zatvaranja kojima se upravlja s mjesta iznad pregradne palube, u skladu sa zahtjevima važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama, moraju biti otvoreni tijekom plovidbe. |
.1.2.2. |
Svako upravljanje ventilima iz stavka .1.2.1. upisuje se u brodski dnevnik. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.2. Sigurnosne mjere za sprečavanje zapaljenja zapaljivih para
.1. |
Na svakoj palubi ili platformi, ako postoji, na kojoj se prevoze vozila i na kojoj se može očekivati nakupljanje eksplozivnih para, osim platformi s otvorima dovoljne veličine da omoguće prolaz benzinskih plinova prema dolje, oprema koja može predstavljati izvor zapaljenja zapaljivih para, a posebno električna oprema i električni vodovi, moraju se postaviti najmanje 450 mm iznad palube ili platforme. Električna oprema postavljena na visini većoj od 450 mm iznad palube ili platforme mora biti tako zatvorena i zaštićena da se spriječi iskrenje. Međutim, ako je postavljanje električne opreme i električnih vodova na visini manjoj od 450 mm iznad palube ili platforme potrebno radi sigurnosti broda, takva električna oprema i električni vodovi moraju biti atestirani i sigurni, odobreni za upotrebu u eksplozivnoj mješavini benzina i zraka. |
.2. |
Električna oprema i električni vodovi, ako su postavljeni u odsisnom ventilacijskom kanalu, moraju biti odobreni za upotrebu u eksplozivnim mješavinama benzina i zraka, a izlaz iz odsisnog kanala mora biti na sigurnom mjestu, uzimajući u obzir druge moguće izvore zapaljenja. |
.3. Dodatne odredbe koje se primjenjuju samo na prostorije posebne kategorije ispod pregradne palube
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. Ispumpavanje kaljuže i drenaža
Budući da velika količina vode koja se nakuplja na palubi ili pokrovu tanka tijekom gašenja ugrađenim sustavom za raspršivanje vode pod tlakom, može prouzročiti ozbiljan gubitak stabiliteta, administracija države zastave može, pored zahtjeva iz pravila II-1/C/3, zahtijevati i postavljanje uređaja za ispumpavanje i drenažu.
Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, u tom slučaju sustav drenaže mora biti takav da omogući odvođenje najmanje 125 % zajedničkog kapaciteta pumpi za raspršivanje i propisanog broja mlaznica na protupožarnom crijevu. Ventilima drenažnog sustava mora se upravljati izvan zaštićenog prostora, s položaja u blizini mjesta s kojega se upravlja sustavom za gašenje. Zdenci kaljuža moraju imati dovoljan kapacitet i moraju biti postavljeni uz bočne oplate broda s međusobnim razmakom od najviše 40 metara u svakom vodonepropusnom odjeljku.
.2. Sigurnosne mjere za sprečavanje zapaljenja zapaljivih para
.1. |
Električna oprema i električni vodovi, ako su postavljeni, moraju biti prikladni za upotrebu u eksplozivnim mješavinama benzina i zraka. Nije dopuštena druga oprema koja može predstavljati izvor zapaljenja zapaljivih para. |
.2. |
Električna oprema i električni vodovi, ako su postavljeni u odsisnom ventilacijskom kanalu, moraju biti odobreni za upotrebu u eksplozivnim mješavinama benzina i zraka, a izlaz iz odsisnog kanala mora biti na sigurnom mjestu, uzimajući u obzir druge moguće izvore zapaljenja. |
.4. Stalni otvori
BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Stalni otvori na bočnoj oplati, krajevima ili palubama iznad prostorija posebne kategorije moraju biti tako smješteni da požar u prostoriji posebne kategorije ne ošteti prostore za smještaj brodica za spašavanje i postaje za ukrcaj u te brodice, te prostorije nastambi, servisne prostorije i upravljačke stanice u nadgrađima i palubnim kućicama iznad prostorija posebne kategorije.
15. Protupožarna ophodnja, sustavi za otkrivanje požara, protupožarni alarm i razglas (pravilo 40.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. Postavljajaju se ručni javljači u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9.
.2. Svi brodovi moraju cijelo vrijeme tijekom plovidbe ili u luci, (osim kada nisu u službi) imati takvu posadu ili biti opremljeni tako da se osigura da odgovorni član posade odmah primi svaki početni protupožarni alarm.
.3. Postavlja se poseban alarm za okupljanje posade, kojim se upravlja sa zapovjedničkog mosta ili iz protupožarne upravljačke stanice. Taj alarm može biti sastavni dio glavnog brodskog alarmnog sustava, ali mora imati mogućnost oglašavanja neovisno o alarmu za putničke prostorije.
.4. Sustav razglasa ili neko drugo učinkovito sredstvo priopćavanja mora biti postavljeno u svim prostorijama nastambi, servisnim prostorijama, upravljačkim stanicama i na otvorenim palubama.
Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, taj sustav razglasa mora biti u skladu sa zahtjevima iz pravila III/6.5.
.5. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, mora se održavati učinkovita protupožarna ophodnja kako bi se odmah otkrilo izbijanje požara. Svaki član protupožarne ophodnje mora biti osposobljen kako bi dobro poznavao konstrukciju broda te položaj i rad svih uređaja i opreme koju bi u slučaju potrebe morao upotrijebiti. Svaki član protupožarne ophodnje mora imati prijenosni radiotelefonski primopredajnik.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.6. |
Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, alarmi otkrivanja za sustave propisane pravilom 13.2. moraju biti centralizirani u središnjoj upravljačkoj stanici pod stalnim nadzorom posade. Osim toga, upravljanje daljinskim zatvaranjem protupožarnih vrata i isključivanjem ventilatora mora se nalaziti na istom mjestu. Ventilatori moraju biti takvi da ih posada može ponovno aktivirati iz upravljačke stanice pod stalnim nadzorom posade. Upravljačka ploča u središnjoj upravljačkoj stanici mora imati funkciju prikaza otvorenog ili zatvorenog položaja protupožarnih vrata, zatvorenog ili isključenog stanja detektora, alarma i ventilatora. Upravljačka ploča mora imati neprekidno napajanje i automatsko prebacivanje na rezervni izvor energije u slučaju prekida redovitog napajanja. Upravljačka ploča mora imati napajanje iz glavnog izvora električne energije i iz rezervnog izvora električne energije u slučaju nužde propisanog pravilom II-1/D/3, osim ako su prema ovim pravilima dopuštena druga odgovarajuća rješenja. |
.7. |
Upravljačka ploča mora imati automatsko osiguranje, tako da npr. otvoreni strujni krug detektora uzrokuje aktiviranje alarma. |
16. Unapređenje protupožarne zaštite na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 41-1.)
Pored zahtjeva za postojeće brodove klase B iz ovog poglavlja II-2, postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika moraju ispuniti ove zahtjeve:
.1. |
Najkasnije do 1. listopada 2000.:
|
.2. |
Najkasnije do 1. listopada 2003.:
|
3. |
Najkasnije do 1. listopada 2005. ili 15 godina nakon datuma izgradnje broda, ovisno o tome što je kasnije:
|
17. Posebni zahtjevi za brodove koji prevoze opasne tvari (pravilo 41.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003. TE POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B:
Zahtjevi iz pravila II-2/54 Konvencije SOLAS primjenjuju se, prema potrebi, na putničke brodove koji prevoze opasne tvari.
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Zahtjevi iz poglavlja II-2 dijela G pravila 19. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, primjenjuju se, prema potrebi, na putničke brodove koji prevoze opasne tvari.
18. Posebni zahtjevi za helikopterska sredstva
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Brodovi opremljeni helidromima moraju ispunjavati zahtjeve iz poglavlja II-2 dijela G pravila 18. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama.
POGLAVLJE III.
SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE
1. Definicije (pravilo 3.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
Za potrebe ovog poglavlja, ako nije izričito drukčije navedeno, primjenjuju se definicije pravila III/3 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama.
2. Sredstva za vezu, brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje, osobna sredstva za spašavanje (pravila 6. + 7. + 18. + 21. + 22.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
Svaki brod mora imati najmanje sredstva za spašavanje s radiouređajima, radar-transpondere, osobna sredstva za spašavanje, brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje, svjetla za slučaj pogibelji, sprave za dobacivanje konopa, navedene u sljedećoj tablici i napomenama uz tu tablicu, na temelju klase broda.
Sva navedena sredstva, uključujući prema potrebi i uređaje za njihovo spuštanje, moraju biti u skladu s pravilima iz poglavlja III. Priloga Konvenciji SOLAS, 1974., s izmjenama, ako u sljedećim stavcima nije izričito drukčije navedeno.
Nadalje, svaki brod mora imati odijela za zaštitu od hladne vode i sredstva za zaštitu od gubitka topline, namijenjene za osobe u brodicama za spašavanje i brodicama za prikupljanje, kao što je propisano pravilima u poglavlju III. Priloga Konvenciji SOLAS, 1974., s izmjenama.
Na brodovima koji nemaju brodicu za spašavanje ili brodicu za prikupljanje mora se radi spašavanja predvidjeti najmanje jedno odijelo za zaštitu od hladne vode. Međutim, ako brod stalno plovi u toplim klimatskim uvjetima gdje, prema mišljenju administracije države zastave nije potrebna toplinska zaštita, ne mora imati takva zaštitna odijela.
Klasa broda |
B |
C |
D |
|||||
Broj osoba (N) |
> 250 |
≤ 250 |
> 250 |
≤ 250 |
> 250 |
≤ 250 |
||
|
|
|
|
|
|
|||
|
1,10 N |
1,10 N |
1,10 N |
1,10 N |
1,10 N |
1,10 N |
||
|
1,25 N |
1,25 N |
1,25 N |
1,25 N |
1,25 N |
1,25 N |
||
1 |
1 |
1 |
1 |
1 |
1 |
|||
Kolutovi za spašavanje (21) |
8 |
8 |
8 |
4 |
8 |
4 |
||
1,05 N |
1,05 N |
1,05 N |
1,05 N |
1,05 N |
1,05 N |
|||
Prsluci za spašavanje za djecu |
0,10 N |
0,10 N |
0,10 N |
0,10 N |
0,10 N |
0,10 N |
||
Svjetla za slučaj pogibelji (22) |
12 |
12 |
12 |
12 |
6 |
6 |
||
Sprave za dobacivanje konopa |
1 |
1 |
1 |
1 |
— |
— |
||
Radar-transponderi |
1 |
1 |
1 |
1 |
1 |
1 |
||
Dvosmjerni VHF radiotelefonski aparat |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
2 |
3. Alarm u slučaju nužde, upute za rukovanje, priručnik za obuku, raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde (pravila 6. + 8. + 9. + 19. + 20.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
Svaki brod mora imati:
.1. Alarmni sustav opće uzbune u slučaju nužde (pravilo 6.4.2.)
Sustav mora biti u skladu sa zahtjevima iz stavka 7.2.1.1. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje i mora omogućiti okupljanje putnika i posade na zbornim mjestima i početak radnji navedenih u rasporedu za uzbunu.
Na svim brodovima koji prevoze više od 36 putnika, uz sustav alarma u slučaju nužde mora postojati i sustav razglasa koji se može koristiti sa zapovjedničkog mosta. Sustav razglasa izvodi se, raspoređuje i postavlja tako da osobe normalnog sluha mogu jasno čuti poruke koje se prenose preko tog sustava, u svim prostorima u kojima bi se osobe mogle nalaziti za vrijeme rada glavnog stroja.
ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Alarmni sustavi opće uzbune u nuždi moraju se čuti na svim otvorenim palubama, a najmanje razine zvučnog tlaka za ton signala u nuždi moraju biti u skladu sa stavcima 7.2.1.2. i 7.2.1.3. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje.
.2. Sustav razglasa (pravilo 6.5)
.2.1. Osim zahtjeva iz pravila II-2/B/15.4. i stavka .1., svi putnički brodovi koji prevoze više od 36 putnika moraju biti opremljeni sustavom razglasa. Na postojećim brodovima, zahtjevi iz stavaka .2.2., .2.3. i .2.5., uz uvjete odredaba iz stavka .2.6., primjenjuju se najkasnije od dana prvog redovitog pregleda nakon 1. srpnja 1998.
.2.2. Sustav razglasa sastoji se od zvučnika koji omogućavaju prenošenje poruka u sve prostore u kojima su redovito prisutni članovi posade ili putnici ili i jedni i drugi, te na zborna mjesta. Sustav mora omogućavati prenošenje poruka sa zapovjedničkog mosta i iz drugih prostora na brodu koje administracija države zastave smatra potrebnim. Sustav mora biti postavljen tako da se uzmu u obzir granični akustični uvjeti, te da primatelj ne mora ništa poduzeti da bi primio poruku.
.2.3. Sustav razglasa mora biti zaštićen od neovlaštene upotrebe i mora se jasno čuti pri uobičajenoj buci u svim prostorima propisanima u stavku .2.2., te mora imati funkciju nadglasavanja kojom se upravlja s jednog mjesta na zapovjedničkom mostu i drugih mjesta na brodu koje odredi administracija države zastave, tako da se sve poruke u slučaju nužde mogu odaslati u sve prostorije ako je bilo koji zvučnik u tim prostorijama isključen, ako je jačina zvuka smanjena ili se sustav razglasa koristi u druge svrhe.
ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Najmanje razine zvučnog tlaka za objavljivanje hitnih obavijesti moraju biti u skladu sa stavkom 7.2.2.2. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje.
.2.4. NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
sustav razglasa mora imati najmanje dva strujna kruga, dovoljno razdvojena po cijeloj duljini, te dva odvojena i neovisna pojačala; i |
.2. |
sustav razglasa i njegovu izvedbu mora odobriti administracija države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a. |
.2.5. Sustav razglasa mora biti priključen na izvor električne energije u nuždi.
.2.6. Postojeći brodovi sa već ugrađenim sustavom razglasa koji je odobrila administracija države zastave, a koji u znatnoj mjeri zadovoljava zahtjeve iz stavaka .2.2., .2.3. i .2.5., ne moraju mijenjati svoj sustav.
.3. Raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde (pravilo 8.)
Za svaku osobu na brodu moraju se predvidjeti jasne upute kojih se treba pridržavati u slučaju nužde, u skladu s rezolucijom IMO-a A.691 (17).
Na istaknutim mjestima po cijelom brodu, uključujući zapovjednički most, strojarnicu i prostorije nastambi za posadu, mora se izložiti raspored za uzbunu i upute za slučaj nužde u skladu sa zahtjevima iz pravila III/37 Konvencije SOLAS.
Slikovni prikazi i upute na odgovarajućim jezicima moraju se postaviti u putničkim kabinama i vidljivo izložiti na zbornim mjestima i drugim prostorima za putnike radi obavješćivanja putnika:
i. |
o njihovom zbornom mjestu; |
ii. |
o osnovnim radnjama koje moraju poduzeti u slučaju nužde; |
iii. |
o načinu oblačenja prsluka za spašavanje. |
Osoba koja je, u skladu s pravilom IV/16 Konvencije SOLAS, određena za glavnu odgovornu osobu za radioveze u pogibelji, ne smije imati druge dužnosti u takvim situacijama. To mora biti vidljivo na rasporedu za uzbunu i na uputama za slučaj nužde.
.4. Upute za rukovanje (pravilo 9.)
Na brodicama za spašavanje ili u njihovoj blizini, te blizu uređaja za upravljanje njihovim spuštanjem moraju se postaviti plakati ili oznake, koji:
i. |
prikazuju namjenu uređaja za upravljanje i postupke za rukovanje uređajem te daju odgovarajuća upute ili upozorenja; |
ii. |
se mogu lako vidjeti u uvjetima rasvjete u nuždi; |
iii. |
koriste znakove u skladu s rezolucijom IMO-a A.760 (18). |
.5. Priručnik za obuku
U svakoj blagovaonici i prostoriji za odmor ili u svakoj kabini posade mora se nalaziti priručnik za obuku u skladu sa zahtjevima iz pravila III/35 Konvencije SOLAS.
.6. Upute za održavanje (pravilo 20.3.)
Na brodu se moraju nalaziti upute za održavanje sredstava za spašavanje na brodu ili brodski plan održavanja koji uključuje održavanje sredstava za spašavanje, te se s tim u skladu mora obavljati održavanje. Upute moraju biti u skladu sa zahtjevima iz pravila III/36 Konvencije SOLAS.
4. Posada brodica za spašavanje i nadzor (pravilo 10.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Na brodu mora biti dovoljan broj osposobljenih osoba koje će okupljati neuvježbane osobe i pomagati im. |
.2. |
Na brodu mora biti dovoljan broj članova posade za upravljanje brodicama za spašavanje i uređajima za spuštanje kako bi sve osobe na brodu mogle napustiti brod. |
.3. |
Za svaku brodicu za spašavanje mora biti određen jedan časnik ili ovlaštena osoba. Međutim, za svaku splav ili skupinu splavi može se odrediti jedan član posade koji ima iskustva u rukovanju i upravljanju splavima. Za svaku brodicu za prikupljanje i motornu brodicu za spašavanje mora se odrediti osoba koja može rukovati motorom i obavljati manja podešavanja. |
.4. |
Zapovjednik broda mora osigurati ravnomjernu raspodjelu osoba navedenih u stavcima .1., .2. i .3. na brodske brodice za spašavanje. |
5. Zborna mjesta i ukrcaj na brodice za spašavanje (pravila 11. + 23. + 25.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Brodice za spašavanje za koje se zahtijevaju odobreni uređaji za spuštanje, moraju biti smještene što je moguće bliže nastambama i servisnim prostorijama. |
.2. |
Zborna mjesta moraju biti blizu mjesta za ukrcaj i moraju biti lako dostupna iz prostorija nastambi i radnih prostorija, te moraju imati dovoljno prostora za raspoređivanje putnika i davanje uputa. |
.3. |
Zborna mjesta i mjesta za ukrcaj, hodnici, stubišta i izlazi za pristup zbornim mjestima i mjestima za ukrcaj, moraju imati odgovarajuću rasvjetu. Ta se rasvjeta mora napajati iz izvora električne energije u nuždi, u skladu s pravilima II-1/D/3 i II-1/D/4. Dodatno, te kao dio označivanja propisanog pravilom II-2/B 6.1.7. za nove brodove klase B, C i D, putovi do zbornih mjesta moraju biti označeni znakovima za zborna mjesta koji su za tu svrhu utvrđeni u skladu s rezolucijom IMO-a A.760 (18). Taj zahtjev se primjenjuje i na postojeće brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika. |
.4. |
Brodice za spašavanje moraju imati mogućnost ukrcaja ili neposredno s mjesta smještaja ili s palube ukrcaja, ali ne s oba mjesta. |
.5. |
Splavi za spašavanje koje se spuštaju pomoću soha moraju imati mogućnost ukrcaja s mjesta neposredno uz mjesto smještaja ili s mjesta do kojega se splav prenosi prije spuštanja. |
.6. |
Ako je potrebno, moraju se predvidjeti sredstva kojima se brodice za spašavanje koje se spuštaju pomoću sohe, mogu privući i pridržavati uz bok broda kako bi se osobe mogle sigurno ukrcati. |
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:
.7. |
Ako uređaj za spuštanje brodica za spašavanje ne omogućuje ukrcaj u brodicu za spašavanje prije spuštanja na vodu, a visina od mjesta za ukrcaj do vode iznosi više od 4,5 metra iznad vodne linije pri najmanjem operativnom gazu broda, mora se postaviti odobreni tip brodskog sustava za napuštanje broda MES (Marine Evacuation System) u skladu s odjeljkom 6.2. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje. Na brodovima opremljenima brodskim sustavom za napuštanje broda, mora se osigurati veza između mjesta za ukrcaj i platforme s brodicama za spašavanje. |
.8. |
Na svakoj strani broda moraju se predvidjeti najmanje jedne ljestve za ukrcaj, u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.1.6. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje; administracija države zastave može osloboditi brod od tog zahtjeva ako su trim i nagib broda u svim neoštećenim i propisanim oštećenim stanjima takvi da nadvođe između predviđenog mjesta za ukrcaj i vodne linije ne iznosi više od 1,5 metra. |
5-1. Zahtjevi za ro-ro putničke brodove (pravilo 26.)
RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI PRIJE 1. SIJEČNJA 2003.:
.1. Ro-ro putnički brodovi izgrađeni prije 1. siječnja 2003. moraju ispuniti zahtjeve iz stavaka .6.2., .6.3., .6.4., .7., .8. i .9. najkasnije do prvog redovitog pregleda nakon 1. siječnja 2006.
Prije tog datuma, stavci .2., .3., .4. i .5. primjenjuju se na ro-ro brodove izgrađene prije 1. siječnja 2003.
Bez obzira na navedeno, ako se sredstva ili uređaji za spašavanje na tim brodovima zamjenjuju ili ako su ti brodovi podvrgnuti značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama koje uključuju zamjenu ili dopunjavanje postojećih sredstava ili uređaja za spašavanje, ta sredstva ili uređaji za spašavanje moraju biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima iz stavaka .6., .7., .8. i .9.
.2. Splavi za spašavanje
.1. |
Za splavi za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima koriste se brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s pravilom III/48.5 Konvencije SOLAS, s izmjenama, ili uređaji za spuštanje u skladu s pravilom III/48.6 Konvencije SOLAS, s izmjenama, ravnomjerno raspoređeni na svakoj strani broda. Mora se osigurati veza između mjesta za ukrcaj i platforme. |
.2. |
Svaki splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora imati uređaj za slobodno izranjanje u skladu sa zahtjevima iz pravila III/23 Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
.3. |
Svaki splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora biti opremljen rampom za ukrcaj u skladu s pravilom III/39.4.1. ili pravilom III/40.4.1. Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
.4. |
Svaki splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora se automatski sam uspravljati ili mora biti dvostrani splav sa šatorom, te mora biti stabilan na moru i pogodan za sigurnu upotrebu bez obzira na kojoj strani pluta. Otvorene dvostrane splavi za spašavanje mogu se dopustiti ako administracija države zastave smatra to prihvatljivim s obzirom na vrstu plovidbe u zaklonjenom području i povoljne klimatske uvjete u području i razdoblju plovidbe, pod uvjetom da takve splavi za spašavanje u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve iz Priloga 10. Kodeksu o brzim plovilima. Alternativno, pored uobičajenog kapaciteta splavi za spašavanje, brod može imati automatske samouspravljive splavi za spašavanje ili dvostrane splavi za spašavanje sa šatorom, čiji je ukupni kapacitet dovoljan za smještaj najmanje 50 % osoba koje nisu smještene u brodicama za spašavanje. Taj dodatni kapacitet splavi za spašavanje određuje se na temelju razlike između ukupnog broja osoba na brodu i broja osoba koje se mogu smjestiti u brodice za spašavanje. Svaku takvu splav mora odobriti administracija države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a usvojene okružnicom MSC 809. |
.3. Brze brodice za prikupljanje
.1. |
Najmanje jedna brodica za prikupljanje na ro-ro putničkom brodu mora biti brza brodica za prikupljanje koju je odobrila administracija države zastave imajući u vidu preporuke IMO-a usvojene okružnicom MSC 809. |
.2. |
Svaka brza brodica za prikupljanje mora imati odgovarajući uređaj za spuštanje koji je odobrila administracija države zastave. Pri odobravanju takvih uređaja, administracija države zastave mora uzeti u obzir da je brza brodica za prikupljanje namijenjena za spuštanje i podizanje i u vrlo lošim vremenskim uvjetima, te moraju voditi računa i o preporukama IMO-a. |
.3. |
Za svaku brzu brodicu za prikupljanje moraju se redovito obučavati i uvježbavati najmanje dvije posade, u skladu s odjeljkom A-VI/2, tablicom A-VI/2-2 „Specifikacija minimalnih standarda osposobljenosti za brze brodice za prikupljanje” iz Kodeksa o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i obavljanje brodske straže (STCW) i preporukama IMO-a koje su usvojene rezolucijom A.771 (18). Obuka i vježbe uključuju sve oblike prikupljanja, rukovanja, manevriranja i upravljanja tim plovilima u različitim uvjetima te njihovo uspravljanje nakon prevrtanja. |
.4. |
Ako je izvedba ili veličina postojećeg ro-ro putničkog broda takva da onemogućava postavljanje brze brodice za prikupljanje propisane stavkom .3.1., brza brodica za prikupljanje može se postaviti umjesto postojeće brodice za spašavanje koja se prihvaća kao brodica za prikupljanje ili brodica za upotrebu u slučaju nužde, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
.4. Sredstva za prikupljanje
.1. |
Svaki ro-ro putnički brod mora biti opremljen učinkovitim sredstvima za brzo podizanje preživjelih osoba iz vode i njihovo prebacivanje iz sredstava za prikupljanje ili brodica za spašavanje na brod. |
.2. |
Sredstva za prebacivanje preživjelih na brod mogu biti dio brodskog sustava za napuštanje broda ili dio sustava namijenjenog za prikupljanje. Ta sredstva mora odobriti država zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a usvojene okružnicom MSC 810. |
.3. |
Ako je klizna staza brodskog sustava za napuštanje broda namijenjena za prebacivanje preživjelih osoba na palubu broda, mora biti opremljena konopima za pridržavanje ili ljestvama za pomoć pri uspinjanju. |
.5. Prsluci za spašavanje
.1. |
Bez obzira na zahtjeve iz pravila III/7.2. i III/22.2. Konvencije SOLAS, s izmjenama, predviđa se dovoljan broj prsluka za spašavanje, koji moraju biti smješteni u blizini zbornih mjesta tako da se putnici ne moraju vraćati po njih u svoje kabine. |
.2. |
Na ro-ro putničkim brodovima, svaki prsluk za spašavanje mora biti imati svjetiljku koja je u skladu sa zahtjevima iz pravila III/32.2. Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI NAKON 1. SIJEČNJA 2003.:
.6. Splavi za spašavanje
.1. |
Za splavi za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima koriste se brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s odjeljkom 6.2. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje, ili uređaji za spuštanje u skladu sa stavkom 6.1.5. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje, ravnomjerno raspoređeni na svakoj strani broda. Mora se osigurati veza između mjesta za ukrcaj i platforme. |
.2. |
Svaki splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora imati uređaj za slobodno izranjanje u skladu sa zahtjevima iz pravila III/13.4. Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
.3. |
Svaki splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora biti opremljen rampom za ukrcaj u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.2.4.1. ili 4.3.4.1. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje, prema potrebi. |
.4. |
Svaki splav za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima mora se automatski sam uspravljati ili mora biti dvostrani splav sa šatorom, te mora biti stabilan na moru i pogodan za sigurnu upotrebu bez obzira na kojoj strani pluta. Otvorene dvostrane splavi za spašavanje mogu se dopustiti ako administracija države zastave smatra to prihvatljivim s obzirom na vrstu plovidbe u zaklonjenom području i povoljne klimatske uvjete u području i razdoblju plovidbe, pod uvjetom da takve splavi za spašavanje u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve iz Priloga 10. Kodeksu o brzim plovilima. Alternativno, pored uobičajenog kapaciteta splavi za spašavanje, brod može imati automatske samouspravljive splavi za spašavanje ili dvostrane splavi za spašavanje sa šatorom, čiji je ukupni kapacitet dovoljan za smještaj najmanje 50 % osoba koje nisu smještene u brodicama za spašavanje. Taj dodatni kapacitet splavi za spašavanje određuje se na temelju razlike između ukupnog broja osoba na brodu i broja osoba koje se mogu smjestiti u brodice za spašavanje. Svaku takvu splav mora odobriti administracija države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a usvojene okružnicom MSC 809. |
.7. Brze brodice za prikupljanje
.1. |
Najmanje jedna brodica za prikupljanje na ro-ro putničkom brodu mora biti brza brodica za prikupljanje koju je odobrila administracija države zastave imajući u vidu preporuke IMO-a usvojene okružnicom MSC 809. |
.2. |
Svaka brza brodica za prikupljanje mora imati odgovarajući uređaj za spuštanje koji je odobrila administracija države zastave. Pri odobravanju takvih uređaja, administracija države zastave mora uzeti u obzir da je brza brodica za prikupljanje namijenjena za spuštanje i podizanje i u vrlo lošim vremenskim uvjetima, te moraju voditi računa i o preporukama IMO-a. |
.3. |
Za svaku brzu brodicu za prikupljanje moraju se redovito obučavati i uvježbavati najmanje dvije posade, u skladu s odjeljkom A-VI/2, tablicom A-VI/2-2 „Specifikacija minimalnih standarda osposobljenosti za brze brodice za prikupljanje” iz Kodeksa o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i obavljanje brodske straže (STCW) i preporukama IMO-a koje su usvojene rezolucijom A.771 (18). Obuka i vježbe uključuju sve oblike prikupljanja, rukovanja, manevriranja i upravljanja tim plovilima u različitim uvjetima te njihovo uspravljanje nakon prevrtanja. |
.4. |
Ako je izvedba ili veličina postojećeg ro-ro putničkog broda takva da onemogućava postavljanje brze brodice za prikupljanje propisane stavkom .3.1., brza brodica za prikupljanje može se postaviti umjesto postojeće brodice za spašavanje koja se prihvaća kao brodica za prikupljanje ili brodica za upotrebu u slučaju nužde, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
.8. Sredstva za prikupljanje
.1. |
Svaki ro-ro putnički brod mora biti opremljen učinkovitim sredstvima za brzo podizanje preživjelih osoba iz vode i njihovo prebacivanje iz sredstava za prikupljanje ili brodica za spašavanje na brod. |
.2. |
Sredstva za prebacivanje preživjelih na brod mogu biti dio brodskog sustava za napuštanje broda ili dio sustava namijenjenog za prikupljanje. Ta sredstva mora odobriti država zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a usvojene okružnicom MSC 810. |
.3. |
Ako je klizna staza brodskog sustava za napuštanje broda namijenjena za prebacivanje preživjelih osoba na palubu broda, mora biti opremljena konopima za pridržavanje ili ljestvama za pomoć pri uspinjanju. |
.9. Prsluci za spašavanje
.1. |
Bez obzira na zahtjeve iz pravila III/7.2. i III/22.2. Konvencije SOLAS, s izmjenama, predviđa se dovoljan broj prsluka za spašavanje, koji moraju biti smješteni u blizini zbornih mjesta tako da se putnici ne moraju vraćati po njih u svoje kabine. |
.2. |
Na ro-ro putničkim brodovima, svaki prsluk za spašavanje mora biti imati svjetiljku koja je u skladu sa zahtjevima iz pravila 2.2.3. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje. |
5-2. Površine za slijetanje helikoptera i prihvat helikopterom (pravilo 28.)
NOVI I POSTOJEĆI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Postojeći ro-ro putnički brodovi moraju ispuniti zahtjeve iz stavka .2. ovog pravila najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon 1. srpnja 1998. |
.2. |
Ro-ro putnički brodovi moraju imati površinu za prihvat helikopterom koju je odobrila administracija države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a usvojene rezolucijom A.229 (VII). |
.3. |
Novi ro-ro putnički brodovi klase B, C i D duljine 130 metara i više moraju imati površinu za slijetanje helikoptera koju je odobrila administracija države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a. |
5-3. Sustav podrške zapovjedniku u donošenju odluke (pravilo 29.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Postojeći brodovi moraju ispuniti zahtjeve iz ovog pravila najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon 1. srpnja 1999. |
.2. |
Na svim brodovima, na zapovjedničkom se mostu mora osigurati sustav podrške u donošenju odluke o postupanju u slučaju nužde. |
.3. |
Sustav najmanje mora sadržavati tiskani plan ili planove za slučaj nužde. U planu ili planovima za slučaj nužde moraju se navesti sve predvidive situacije u nuždi, uključujući, ali ne ograničavajući se samo na njih, ove glavne opasnosti:
|
.4. |
Postupci u slučaju nužde utvrđeni u planu ili planovima za slučaj nužde moraju pružati podršku zapovjednicima u donošenju odluke o postupanju u bilo kojoj kombinaciji izvanrednih situacija. |
.5. |
Plan ili planovi za slučaj nužde moraju biti jednoobrazni i jednostavni za upotrebu. Ako je moguće, stanje krcanja koje je navedeno u proračunu stabiliteta broda za to putovanje, mora se koristiti pri procjeni oštećenja broda. |
.6. |
Pored tiskanog plana ili planova za slučaj nužde, administracija države zastave može prihvatiti i upotrebu računalnog sustava podrške u donošenju odluke na zapovjedničkom mostu, koji pruža sve podatke sadržane u planu ili planovima za slučaj nužde, postupke, liste za provjeru itd., i koji može dati popis preporučenih postupaka koji se moraju provesti u predvidivim izvanrednim situacijama. |
6. Postaje za spuštanje (pravilo 12.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
Postaje za spuštanje moraju biti na takvim mjestima kako bi se osiguralo sigurno spuštanje, pri čemu se mora posebno paziti na udaljenost od vijka i strmih izbočenih dijelova trupa, tako da se brodice za spašavanje mogu spuštati niz ravni bok broda. Ako se nalaze na prednjem dijelu broda, moraju biti iza sudarne pregrade na zaštićenom mjestu.
7. Smještaj brodica za spašavanje (pravila 13. + 24.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Svaka brodica za spašavanje mora biti:
|
.2. |
Brodice za spašavanje moraju biti pričvršćene na uređaje za spuštanje, a na putničkim brodovima duljine 80 metara i više svaka brodica za spašavanje mora biti smještena tako da se njezin stražnji kraj nalazi najmanje za 1,5 duljinu brodice ispred brodskog vijka. |
.3. |
Svaka splav za spašavanje mora biti:
|
.4. |
Splavi za spašavanje koje se spuštaju pomoću sohe moraju biti smještene nadohvat kuka za podizanje ako nisu predviđena sredstva za premještanje, koja se mogu koristiti pri trimu do 10 ° i nagibu do 20 ° na bilo koju stranu za nove brodove, odnosno do najmanje 15 ° na bilo koju stranu za postojeće brodove, ili pri valjanju broda ili prekidu dovoda energije. |
.5. |
Splavi za spašavanje koje se spuštaju bacanjem, moraju biti smještene tako da se mogu lako prenijeti s jednog boka broda na drugi na razini jedne otvorene palube. Ako takav smještaj nije moguć, moraju se predvidjeti dodatne splavi za spašavanje, tako da ukupni kapacitet splavi na svakom boku broda bude dovoljan za smještaj 75 % ukupnog broja osoba na brodu. |
.6. |
Splavi za spašavanje povezane s brodskim sustavom za napuštanje broda (MES) moraju:
|
8. Smještaj brodica za prikupljanje (pravilo 14.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
Brodice za prikupljanje moraju biti smještene:
.1. |
u stanju stalne pripravnosti za spuštanje u roku od najviše 5 minuta; |
.2. |
na mjestu prikladnom za spuštanje i podizanje; |
.3. |
tako da ni brodica za prikupljanje ni njezini uređaji za smještaj ne ometaju upotrebu drugih brodica za spašavanje na bilo kojem drugom mjestu za spuštanje; |
.4. |
ako je brodica za prikupljanje ujedno i brodica za spašavanje, mora biti u skladu sa zahtjevima iz pravila 7. |
8.a Smještaj brodskog sustava za napuštanje broda (pravilo 15.)
NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJEĆI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Bokovi broda ne smiju imati otvore između postaje za ukrcaj brodskog sustava za napuštanje broda i vodne linije broda pri stanju najmanjeg operativnoga gaza te se moraju predvidjeti sredstva za zaštitu sustava od izbočenih dijelova. |
.2. |
Brodski sustavi za napuštanje broda moraju biti na takvim mjestima da omoguće sigurno spuštanje, pri čemu se mora posebno paziti na udaljenost od brodskog vijka i izbočenih dijelova trupa, tako da se sustav može spustiti po mogućnosti niz ravnu stranu broda. |
.3. |
Svaki brodski sustav za napuštanje broda mora biti smješten tako da ni prolaz ni platforma ni uređaji za njegov smještaj i rukovanje ne ometaju upotrebu drugih sredstava za spašavanje na bilo kojoj drugoj postaji za spuštanje. |
.4. |
Ako je potrebno, izvedba broda mora biti takva da brodski sustavi za napuštanje broda na mjestu smještaja budu zaštićeni od oštećenja zbog uzburkanog mora. |
9. Uređaji za spuštanje i podizanje brodica za spašavanje (pravilo 16.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. Za sve brodice za spašavanje moraju se predvidjeti uređaji za spuštanje u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 6.1. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje, osim:
.1. ZA POSTOJEĆE BRODOVE KLASE B, C I D:
a. |
brodice za spašavanje u koje se ukrcaj obavlja s mjesta na palubi koje je manje od 4,5 metra iznad vodne linije pri najmanjem operativnom gazu broda i koja:
|
b. |
dodatnih brodica za spašavanje koje se nalaze na brodu, preko potrebnog broja brodica za spašavanje za 110 % ukupnog broja osoba na brodu; ili brodice za spašavanje namijenjene za upotrebu s brodskim sustavom za napuštanje broda (MES) u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 6.2. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje, koja su postavljena za spuštanje izravno s mjesta gdje su smještena u nepovoljnim uvjetima trima do 10 ° i nagiba broda do 20 ° na bilo koju stranu. |
.2. ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D:
ako, pod uvjetom da su uređaji za ukrcaj u brodicu za spašavanje i brodicu za prikupljanje učinkoviti u uvjetima plovidbe za koju je brod namijenjen te u svim neoštećenim i propisanim oštećenim stanjima trima i nagiba, nadvođe između predviđenog mjesta za ukrcaj i vodne linije pri najmanjem operativnom gazu broda ne iznosi više od 4,5 metra, administracija države zastave može prihvatiti sustav kojim se osobe ukrcavaju izravno u splavi za spašavanje.
.2. Svaka brodica za spašavanje mora imati uređaj koji omogućuje njezino spuštanje i podizanje.
ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Osim toga, predviđa se sredstvo za oslobađanje ovjesa brodice radi održavanja uređaja za otpuštanje.
.3. Uređaji za spuštanje i podizanje moraju biti takvi da osoba koja rukuje uređajem na brodu može promatrati brodicu za spašavanje cijelo vrijeme tijekom spuštanja i tijekom podizanja.
.4. Za slične brodice za spašavanje koje se nalaze na brodu mora se upotrebljavati samo jedna vrsta uređaja za otpuštanje.
.5. Ako se upotrebljavaju podizači, oni moraju biti dovoljno dugi da brodica za spašavanje može dosegnuti vodu pri najmanjem operativnom gazu broda, u nepovoljnim uvjetima trima do 10 ° i nagiba broda do 20 ° na bilo koju stranu za nove brodove, odnosno do najmanje 15 ° na bilo koju stranu za postojeće brodove.
.6. Priprema i rukovanje brodicama za spašavanje na bilo kojoj postaji za spuštanje ne smije ometati brzu pripremu i rukovanje drugim brodicama za spašavanje ili brodicama za prikupljanje na bilo kojoj drugoj postaji.
.7. Moraju se predvidjeti sredstva za sprečavanje svakog izlijevanja vode na brodicu za spašavanje za vrijeme napuštanja broda.
.8. Za vrijeme pripreme i spuštanja, brodice za spašavanje, njezini uređaji za spuštanje i površina vode na koju će se spustiti moraju se na odgovarajući način osvijetliti rasvjetom iz izvora električne energije u nuždi u skladu s pravilima II-1/D/3 i II-1/D/4.
10. Uređaji za ukrcaj, spuštanje i podizanje brodice za prikupljanje (pravilo 17.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. Uređaji za ukrcaj i spuštanje brodice za prikupljanje moraju biti takvi da se brodica može ukrcati i spustiti u najkraćem mogućem vremenu.
.2. Brodica za prikupljanje mora imati mogućnost ukrcaja i spuštanja izravno sa smještajnog položaja s brojem osoba određenim za posadu brodice za prikupljanje na brodu.
.3. Ako se brodica za prikupljanje uračunava u kapacitet brodica za spašavanje, a ostale brodice za spašavanje se ukrcavaju s palube za ukrcaj, brodica za prikupljanje mora, pored stavka .2., imati i mogućnost ukrcavanja s palube za ukrcaj.
.4. Uređaji za spuštanje moraju biti u skladu sa zahtjevima iz pravila 9. Međutim, sve brodice za prikupljanje moraju se moći spustiti, ako je potrebno, upotrebom vezaljki kada brod plovi brzinom do 5 čvorova u mirnoj vodi.
.5. Vrijeme podizanja brodice za prikupljanje ne smije biti dulje od 5 minuta u uvjetima valovitog stanja mora kada je nakrcana punim brojem osoba i opremom. Ako je brodica za prikupljanje uračunata u kapacitet brodice za spašavanje, vrijeme podizanja mora biti moguće kada je opterećena opremom brodica za spašavanje i odobrenim brojem od najmanje 6 osoba u brodici za prikupljanje.
.6. ZA NOVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI NAKON TOG DATUMA:
Uređaji za ukrcaj i podizanje brodice za prikupljanje moraju omogućavati sigurno i učinkovito rukovanje nosilima. Moraju se predvidjeti konopci za podizanje u slučaju lošeg vremena radi sigurnosti ako teški koloturnici podizača predstavljaju opasnost.
11. Upute za slučaj nužde (pravilo 19.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
Svaki novi putnik na brodu mora se neposredno prije ili nakon isplovljenja upoznati s mjerama sigurnosti za putnike. Kratka obuka mora obuhvatiti upute propisane pravilom III/3.3. To se postiže oglašavanjem na jednom ili na nekoliko jezika za koje se pretpostavlja da ih putnici razumiju. Oglašavanje se obavlja preko brodskog razglasa ili drugim odgovarajućim sredstvima koje mogu čuti putnici koji još nisu čuli oglašavanje tijekom putovanja.
12. Spremnost za rad, održavanje i pregledi (pravilo 20.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Prije isplovljenja broda i tijekom plovidbe, sva sredstva za spašavanje moraju biti u ispravnom stanju i u svakom trenutku spremna za upotrebu. |
.2. |
Održavanje i pregledi sredstava za spašavanje obavljaju se u skladu sa zahtjevima iz pravila III/20 Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
13. Obuka i vježbe za napuštanje broda (pravilo 19. + pravilo 30.)
NOVI I POSTOJEĆI BRODOVI KLASE B, C I D:
.1. |
Svaki član posade kojemu su povjerene dužnosti za slučaj nužde, mora se upoznati s tim dužnostima prije početka putovanja. |
.2. |
Vježba napuštanja broda i protupožarna vježba održavaju se jednom tjedno. Svaki član posade mora sudjelovati najmanje u jednoj vježbi napuštanja broda i jednoj protupožarnoj vježbi svaki mjesec. Vježbe posade moraju se održati prije isplovljenja broda ako više od 25 % članova posade nije sudjelovalo u vježbama napuštanja broda i protupožarnim vježbama na tom brodu u prethodnom mjesecu. Kad je brod prvi put u službi nakon značajne preinake ili ako je na brodu nova posada, te se vježbe moraju održati prije putovanja. |
.3. |
Svaka vježba napuštanja broda mora uključiti aktivnosti propisane pravilom III/19.3.3.1. Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
.4. |
Brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje moraju se spuštati u uzastopnim vježbama u skladu s odredbama iz pravila III/19.3.3.2., 3.3.3., 3.3.6. i 3.3.7. Konvencije SOLAS, s izmjenama. Administracija države zastave može dopustiti da brodovi ne spuštaju brodice za spašavanje na jednoj strani ako zbog veza u luci i načina plovidbe nije moguće spuštanje brodica na toj strani. Međutim, sve takve brodice za spašavanje moraju se spuštati do vode najmanje jedanput svaka tri mjeseca, a spustiti se u vodu najmanje jednom godišnje. |
.5. |
Ako brod ima brodski sustav za napuštanje broda, vježbe moraju uključiti postupke propisane pravilom III/19.3.3.8. Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
.6. |
Pri svakoj vježbi napuštanja broda, mora se provjeriti rasvjeta za slučaj nužde radi okupljanja i napuštanja broda. |
.7. |
Protupožarne vježbe izvode se u skladu s odredbama iz pravila III/19.3.4. Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
.8. |
Za članove posade treba osigurati obuku na brodu i upute u skladu s odredbama iz pravila III/19.4. Konvencije SOLAS, s izmjenama. |
(1) ovisno o tome što uzrokuje strože zahtjeve.
(2) Arapski brojevi nakon slova „C” u oznakama pregradne teretne linije mogu se zamijeniti rimskim brojevima ili slovima ako administracija države zastave smatra da je to potrebno kako bi se razlikovale od međunarodnih oznaka pregradne teretne linije.
(3) Odnosi se na Kodeks o razini buke na brodovima koji je usvojila Skupština IMO-a Rezolucijom A.468 (XII).
(4) Odnosi se na preporuke koje je objavila Međunarodna elektrotehnička komisija, a posebno na Publikaciju 92 – Električne instalacije na brodovima.
(5) Ako susjedni prostori pripadaju istoj kategoriji a navedena je oznaka a, protupožarno pregrađivanje ne mora se ugraditi ako administracija države zastave to smatra nepotrebnim. Na primjer, za kategoriju (12) pregrada se ne zahtijeva između kuhinje i pridruženih smočnica, pod uvjetom da pregrade i palube smočnice zadržavaju cjelovitost graničnih konstrukcija kuhinje. Pregrada se, međutim, zahtijeva između kuhinje i strojarnice iako obje prostorije imaju kategoriju (12).
(6) Bokovi broda do vodne linije pri najmanjem operativnom gazu, te strane nadgrađa i palubnih kućica smještenih ispod i pored mjesta za ukrcaj u splavi za spašavanje i klizne staze za napuštanje broda, mogu imati klasu pregrađivanja A-30.
(7) Ako se zajedničke sanitarne prostorije nalaze potpuno unutar stubišta, njihova pregrada unutar stubišta može biti klase „B”.
(8) Ako su prostorije kategorije 6, 7, 8 i 9 smještene u potpunosti unutar područja postaje za prikupljanje, njihove pregrade mogu biti klase „B-0”. Mjesta odakle se upravlja audio, video i svjetlosnom opremom smatraju se dijelom postaje za prikupljanje.
(9) Za točno određivanje klase protupožarne izolacije vidjeti pravila 3 i 8.
(10) Ako su prostorije iste kategorije, a u tablici je navedena oznaka b, klasa protupožarne izolacije navedena u tablici zahtijeva se samo ako susjedne prostorije imaju različitu namjenu, npr. u kategoriji (9). Kuhinja uz kuhinju ne zahtijeva pregradu, ali kuhinja uz spremište boja zahtijeva pregradu „A-0”.
(11) Pregrade između kormilarnice i navigacijske kabine mogu biti klase „B-0”.
(12) Vidjeti stavak .2.3. i .2.4. ovog pravila.
(13) Pri primjeni pravila 2.1.2., oznake „B-0” i „C” u tablici 5.1. glase „A-0”.
(14) Ako strojarnica kategorije (7) ima malu ili nikakvu opasnost od požara, ne mora se postaviti izolacija od požara.
(15) Zvjezdica u tablici znači da pregrađivanje mora biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, ali ne mora biti klase „A”.
Na brodovima izgrađenima 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, kojima paluba, osim za prostore kategorije (10), ima otvore za prolaz električnih kabela, cijevi i ventilacijskih kanala, ti prolazi moraju biti nepropusni da bi se spriječio prolaz plamena i dima. Pregrađivanja između upravljačkih stanica (generatora u nuždi) i otvorene palube mogu imati otvore za dovod zraka bez sredstava za zatvaranje, osim ako je predviđen ugrađeni sustav za gašenje požara plinom.
Pri primjeni pravila 2.1.2., zvjezdica u tablici 5.2., osim za kategorije (8) i (10), označuje klasu „A-0”.
(16) Brodice za spašavanje mogu biti brodice za spašavanje u skladu s odjeljkom 4.5 ili 4.6 ili 4.7 Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje (LSA Code) ili splavi za spašavanje u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 4.1 Kodeksa i iz odjeljka 4.2 ili 4.3 Kodeksa. Osim toga, splavi za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima moraju biti u skladu i sa zahtjevima iz pravila III/5-1.2.
Ako je to opravdavano vrstom putovanja u zaklonjenom području i/ili povoljnim klimatskim uvjetima u području plovidbe, administracija države zastave može, ako to ne odbije država članica domaćin, prihvatiti:
(a) |
otvorene dvostrane napuhavajuće splavi za spašavanje koje nisu u skladu s odjeljkom 4.2 ili 4.3 Kodeksa ako te splavi u potpunosti ispunjavaju zahtjeve iz Priloga 10. Kodeksu o brzim plovilima; |
(b) |
splavi za spašavanje koje nisu u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.2.2.2.1. i 4.2.2.2.2. Kodeksa o izolaciji dna splavi za spašavanje od hladnoće. |
Brodice za spašavanje za postojeće brodove klase B, C i D moraju biti u skladu s odgovarajućim pravilima Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, za postojeće brodove s izmjenama na dan donošenja ove Direktive. Jedan ili nekoliko brodskih sustava za napuštanje broda u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa, mogu biti zamjena za odgovarajući kapacitet splavi za spašavanje i uređaja za spuštanje naveden u tablici.
(17) Brodice za spašavanje moraju, koliko je to moguće, biti jednako raspoređene s obje strane broda.
(18) Ukupni broj brodica za spašavanje mora biti u skladu s postotkom navedenim u tablici, a ukupni kapacitet brodica za spašavanje sa splavima za spašavanje mora biti 110 % ukupnog broja osoba (N) koje je brod ovlašten prevoziti. Na brodu mora biti dovoljan broj brodica za spašavanje kako bi se osiguralo, ako se neka brodica za spašavanje izgubi ili onesposobi, da se u preostale brodice za spašavanje može smjestiti ukupni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti.
(19) Broj brodica za spašavanje i/ili brodica za prikupljanje mora biti dovoljan da osigura da svaka od njih, ako brod napusti ukupni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti, može prikupiti najviše devet splavi za spašavanje.
(20) Brodice za prikupljanje moraju imati vlastite uređaje za spuštanje koji omogućuju spuštanje i podizanje.
Ako brodica za prikupljanje ispunjava zahtjeve odjeljka 4.5 ili 4.6 Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje, može se uključiti u kapacitet brodica za spašavanje naveden u tablici.
Najmanje jedna brodica za prikupljanje na ro-ro putničkim brodovima mora biti brza brodica za prikupljanje u skladu sa zahtjevima iz pravila III/5-1.3.
Ako administracija države zastave smatra da je postavljanje brodice za prikupljanje na brodu fizički nemoguće, takav se brod može osloboditi od te obveze ako ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
(a) |
brod ima sredstva koja omogućuju podizanje nemoćne osobe iz vode; |
(b) |
podizanje nemoćne osobe može se nadzirati sa zapovjedničkog mosta; i |
(c) |
brod ima takve manevarske sposobnosti da se može približiti osobama i podići ih u najgorim mogućim uvjetima. |
(21) Najmanje jedna splav za spašavanje sa svake strane mora biti opremljena plutajućim konopom za spašavanje čija duljina nije manja od dvostruke visine na kojoj je smješten iznad vodne linije pri stanju najmanjeg operativnoga gaza broda ili 30 metara, ovisno o tome što je veće.
Dva koluta za spašavanje moraju imati samoaktivirajući dimni signal i samoaktivirajuće svjetlo; moraju imati mogućnost brzog otpuštanja sa zapovjedničkog mosta. Preostali koluti za spašavanje moraju imati samoupaljiva svjetla u skladu s odredbama iz stavka 2.1.2. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje.
(22) Svjetla za slučaj pogibelji, u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 3.1. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje moraju biti smještena na zapovjedničkom mostu ili u njegovoj blizini.
(23) Prsluci za spašavanje na ro-ro putničkim brodovima moraju biti u skladu sa zahtjevima iz pravila III/5-1.5.
(24) Napuhavajući prsluk za spašavanje predviđa se za svaku osobu koja mora obavljati posao u izloženim područjima na brodu. Ti napuhavajući prsluci za spašavanje mogu se uključiti u ukupni broj prsluka za spašavanje propisanih ovom Direktivom.
PRILOG II.
OBRAZAC SVJEDODŽBE O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA
SVJEDODŽBA O SIGURNOSTI PUTNIČKOG BRODA
PRILOG III.
SMJERNICE O SIGURNOSNIM ZAHTJEVIMA ZA PUTNIČKE BRODOVE I BRZE PUTNIČKE BRODOVE ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI
(navedene u članku 8.)
Pri primjeni smjernica iz ovog Priloga, države članice moraju se pridržavati okružnice IMO-a MSC/735 od 24. lipnja 1996. pod naslovom „Preporuke o izvedbi i radu putničkih brodova radi poštivanja potreba starijih osoba i osoba s invaliditetom.”
1. PRISTUP NA BROD
Brodovi moraju biti izgrađeni i opremljeni tako da se osobe smanjene pokretljivosti mogu lako i sigurno ukrcati i iskrcati, te da im je osiguran pristup s jedne palube na drugu, bez pomoći ili uz pomoć rampi, dizala ili liftova. Smjerovi tog pristupa moraju biti označeni na drugim pristupima na brod i na drugim odgovarajućim mjestima na cijelom brodu.
2. OZNAKE
Oznake na brodu za pomoć putnicima, moraju biti dostupne i jednostavne za čitanje osobama smanjene pokretljivosti (uključujući i osobe s oštećenjem osjetila) i moraju biti postavljene na ključnim mjestima.
3. SREDSTVA PRIOPĆAVANJA
Na brodu moraju postojati sredstva za vizualno i verbalno oglašavanje, npr. obavijesti u vezi s kašnjenjem, promjenama rasporeda i uslugama na brodu, za osobe s različitim oblicima smanjene pokretljivosti.
4. ALARM
Alarmni sustav i tipke moraju biti izvedeni tako da budu dostupni i da upozore sve putnike smanjene pokretljivosti, uključujući i osobe s oštećenjem osjetila i osobe s intelektualnim teškoćama.
5. DODATNI ZAHTJEVI KOJI OSIGURAVAJU POKRETLJIVOST UNUTAR BRODA
Rukohvati, hodnici i prolazi, prolazi kroz vrata i vrata, moraju biti prilagođeni za kretanje osoba u invalidskim kolicima. Dizala, palube za vozila, saloni za putnike, nastambe za putnike i sanitarne prostorije, moraju biti projektirani tako da budu primjereno i razmjerno dostupni osobama smanjene pokretljivosti.
PRILOG IV.
DIO A
Direktiva koja je stavljena izvan snage s popisom izmjena
(iz članka 17.)
Direktiva Vijeća 98/18/EZ |
|
Direktiva Komisije 2002/25/EZ |
|
Direktiva 2002/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća |
samo članak 7. |
Direktiva 2003/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća |
|
Direktiva Komisije 2003/75/EZ |
|
DIO B
Rokovi prenošenja u nacionalne propise i početak primjene
(iz članka 17.)
Direktiva |
Rok inkorporiranja u nacionalne propise |
Početak primjene |
98/18/EZ |
1. srpnja 1998. |
|
2002/25/EZ |
15. listopada 2002. |
1. siječnja 2003. ako u Prilogu Direktivi nije drukčije određeno |
2002/84/EZ |
23. studenoga 2003. |
|
2003/24/EZ |
16. studenoga 2004. |
|
2003/75/EZ |
31. siječnja 2004. |
|
PRILOG V.
KORELACIJSKA TABLICA
Direktiva 98/18/EZ |
Ova Direktiva |
Članak 1. |
Članak 1. |
Članak 2. uvodni tekst |
Članak 2. uvodni tekst |
Članak 2. točka (a) |
Članak 2. točka (a) |
Članak 2. točka (b) |
Članak 2. točka (b) |
Članak 2. točka (c) |
Članak 2. točka (c) |
Članak 2. točka (d) |
Članak 2. točka (d) |
Članak 2. točka (e) |
Članak 2. točka (e) |
Članak 2. točka (ea) |
Članak 2. točka (f) |
Članak 2. točka (f) uvodni tekst |
Članak 2. točka (g) uvodni tekst |
Članak 2. točka (f) prva alineja |
Članak 2. točka (g)(i) |
Članak 2. točka (f) druga alineja |
Članak 2. točka (g)(ii) |
Članak 2. točka (g) |
Članak 2. točka (h) |
Članak 2. točka (h) |
Članak 2. točka (i) |
Članak 2. točka (ha) |
Članak 2. točka (j) |
Članak 2. točka (i) |
Članak 2. točka (k) |
Članak 2. točka (j) |
Članak 2. točka (l) |
Članak 2. točka (k) |
Članak 2. točka (m) |
Članak 2. točka (l) |
Članak 2. točka (n) |
Članak 2. točka (m) |
Članak 2. točka (o) |
Članak 2. točka (n) |
Članak 2. točka (p) |
Članak 2. točka (o) |
Članak 2. točka (q) |
Članak 2. točka (p) |
Članak 2. točka (r) |
Članak 2. točka (q) |
Članak 2. točka (s) |
Članak 2. točka (r) |
Članak 2. točka (t) |
Članak 2. točka (s) |
Članak 2. točka (u) |
Članak 2. točka (t) |
Članak 2. točka (v) |
Članak 2. točka (u) |
Članak 2. točka (w) |
Članak 2. točka (v) |
Članak 2. točka (x) |
Članak 2. točka (w) |
Članak 2. točka (y) |
Članak 3. stavak 1. |
Članak 3. stavak 1. |
Članak 3. stavak 2. uvodni tekst |
Članak 3. stavak 2. uvodni tekst |
Članak 3. stavak 2. točka (a) uvodni tekst |
Članak 3. stavak 2. točka (a) uvodni tekst |
Članak 3. stavak 2. točka (a) prva do sedma alineja |
Članak 3. stavak 2. točka (a) podtočke i. do vii. |
Članak 3. stavak 2. točka (b) uvodni tekst |
Članak 3. stavak 2. točka (b) uvodni tekst |
Članak 3. stavak 2. točka (b) prva do treća alineja |
Članak 3. stavak 2. točka (b) podtočke i. do iii. |
Članci 4. do 6. |
Članci 4. do 6. |
Članak 6.a |
Članak 7. |
Članak 6.b |
Članak 8. |
Članak 7. stavci 1. do 3. |
Članak 9. stavci 1. do 9 |
Članak 7. stavak 4. uvodna rečenica |
Članak 9. stavak 4. prvi podstavak |
Članak 7. stavak 4. točka (a) |
Članak 9. stavak 4. drugi podstavak |
Članak 7. stavak 4. točka (b) |
Članak 9. stavak 4. treći podstavak |
Članak 7. stavak 4. točka (c) |
Članak 9. stavak 4. četvrti podstavak |
Članak 7. stavak 4. točka (d) |
Članak 9. stavak 4. peti podstavak |
Članak 7. stavak 4. točka (e) |
Članak 9. stavak 4. šesti podstavak |
Članak 7. stavak 5. |
Članak 9. stavak 5. |
Članak 8. uvodni tekst prvog stavka |
Članak 10. stavak 1. uvodni tekst |
Članak 8. prvi stavak, točka (a) podtočka i. |
Članak 10. stavak 1. točka (a) |
Članak 8. prvi stavak, točka (a) podtočka ii. |
Članak 10. stavak 1. točka (b) |
Članak 8. prvi stavak, točka (a) podtočka iii. |
Članak 10. stavak 1. točka (c) |
Članak 8. prvi stavak, točka (a) podtočka iv. |
Članak 10. stavak 1. točka (d) |
Članak 8. prvi stavak, završni tekst |
Članak 10. stavak 1. uvodni tekst |
Članak 8. prvi stavak, točka (b) uvodni tekst |
Članak 10. stavak 2. uvodni tekst |
Članak 8. prvi stavak, točka (b) podtočka i. |
Članak 10. stavak 2. točka (a) |
Članak 8. prvi stavak, točka (b) podtočka ii. |
Članak 10. stavak 2. točka (b) |
— |
Članak 10. stavak 3. |
Članak 8. drugi stavak |
Članak 10. stavak 4. |
Članak 9. stavci 1. i 2. |
Članak 11. stavci 1. i 2. |
— |
Članak 11. stavak 3. |
Članak 9. stavak 3. |
— |
Članak 10. |
Članak 12. |
Članak 11. |
Članak 13. |
Članak 12. uvodni tekst i 12. stavak 1. uvodna rečenica |
Članak 14. stavak 1. uvodna rečenica |
Članak 12. prvi stavak podstavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 14.(1) točke (a) i (b) |
Članak 12. prvi stavak podstavak 2. prva rečenica |
Članak 14. stavak 2. prvi podstavak |
Članak 12. prvi stavak podstavak 2. druga rečenica |
Članak 14. stavak 2. drugi podstavak |
Članak 13. |
Članak 15. |
Članak 14. stavci 1. i 2. |
— |
Članak 14. stavak 3. |
Članak 16. |
— |
Članak 17. |
Članak 15. |
Članak 18. |
Članak 16. |
Članak 19. |
Prilog I. |
Prilog I. |
Prilog II. |
Prilog II. |
Prilog III. |
Prilog III. |
— |
Prilog IV. |
— |
Prilog V. |