17/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

268

L 111/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.

(1)

Sadržaj Direktive Vijeća 91/250/EEZ od 14. svibnja 1991. o pravnoj zaštiti računalnih programa (3) izmijenjen je (4). Radi jasnoće i racionalnosti navedenu Direktivu trebalo bi kodificirati.

(2)

Razvoj računalnih programa zahtijeva ulaganje znatnih ljudskih, tehničkih i financijskih resursa dok se računalni programi mogu kopirati za samo dio troška koji je bio potreban za njihovu neovisnu izradu.

(3)

Računalni programi imaju sve važniju ulogu u širokom rasponu industrija, a za računalnu se tehnologiju u skladu s time može reći da je od temeljne važnosti za industrijski razvoj Zajednice.

(4)

Određene razlike u pravnoj zaštiti računalnih programa koju pružaju zakonodavstva država članica imaju izravne i negativne učinke na funkcioniranje unutarnjeg tržišta vezano za računalne programe.

(5)

Postojeće razlike koje imaju takve učinke trebaju se ukloniti, a nove treba spriječiti u nastajanju, dok razlike koje u znatnoj mjeri ne utječu nepovoljno na funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne treba uklanjati ili spriječiti u nastajanju.

(6)

Pravni okvir Zajednice o zaštiti računalnih programa može prema tome u prvom trenutku biti ograničen na utvrđivanje da bi države članice trebale priznavati zaštitu računalnih programa u okviru autorskog prava kao zaštitu književnih djela i nadalje na utvrđivanje koga i što bi se trebalo zaštititi, utvrđivanje isključivih prava na koja bi se zaštićene osobe trebale moći pozvati kako bi odobrile ili zabranile određene radnje te na utvrđivanje koliko bi trebala trajati zaštita.

(7)

Za potrebe ove Direktive pojam „računalni program” uključuje programe u bilo kojem obliku uključujući i one koji su ugrađeni u hardver. Taj pojam također uključuje pripremni dizajnerski materijal koji služi za razvoj računalnog programa uz uvjet da je priroda pripremnog materijala takva da u kasnijoj fazi od njega može nastati računalni program.

(8)

S obzirom na kriterije koje treba primijeniti pri određivanju je li računalni program izvorno djelo ili nije, ne bi se trebala primjenjivati nikakva ispitivanja kvalitativnih ili estetskih vrijednosti programa.

(9)

Zajednica se u potpunosti zalaže za promicanje međunarodne standardizacije.

(10)

Funkcija računalnog programa je da komunicira i radi zajedno s drugim komponentama računalnog sustava i s korisnicima i u tom je smislu potrebna logična i prema potrebi fizička unutarnja povezanost i interakcija kako bi se omogućilo svim elementima softvera i hardvera da rade s drugim softverom i hardverom i s korisnicima na sve načine na koje bi trebali funkcionirati. Dijelovi programa koji omogućuju takvu međusobnu povezanost i interakciju između elemenata softvera i hardvera općenito su poznati kao „sučelja”. Ta funkcionalna međusobna povezanost i interakcija općenito su poznate kao „interoperabilnost”; interoperabilnost se može definirati kao mogućnost razmjene informacija i uzajamna uporaba razmijenjenih informacija.

(11)

Kako bi se izbjegla sumnja potrebno je razjasniti da je zaštićen samo izražaj računalnog programa, a da ideje i načela na kojima se temelji bilo koji element programa uključujući i one na kojima se temelje njegova sučelja nisu zaštićeni autorskim pravom prema ovoj Direktivi. U skladu s tim načelom autorskog prava u mjeri u kojoj logika, algoritmi i programski jezici obuhvaćaju ideje i načela, te ideje i ta načela nisu zaštićeni ovom Direktivom. U skladu sa zakonodavstvom i sudskom praksom država članica te međunarodnim konvencijama o autorskom pravu, izražaj tih ideja i načela treba zaštititi autorskim pravom.

(12)

Za potrebe ove Direktive pojam „iznajmljivanje” znači davanje na korištenje računalnog programa ili njegova primjerka u ograničenom razdoblju radi stjecanja dobiti. Taj pojam ne uključuje javnu posudbu koja prema tome ostaje izvan područja djelovanja ove Direktive.

(13)

Isključiva prava autora da spriječi neovlaštenu reprodukciju svojeg djela trebala bi biti podložna ograničenoj iznimci u slučaju računalnog programa koji omogućuje reprodukciju koja je tehnički potrebna za korištenje tog programa od strane zakonitog stjecatelja. To znači da se radnje učitavanja i izvođenja nužne za korištenje primjerka programa koji je zakonito stečen, kao i radnja ispravljanja njegovih pogrešaka ne mogu zabraniti ugovorom. U nedostatku posebnih ugovornih odredaba, uključujući kad se radi o prodanom primjerku programa, zakoniti stjecatelj tog primjerka može poduzeti bilo koju radnju koja je potrebna za korištenje primjerka programa u skladu s njegovom namjeravanom svrhom.

(14)

Osobu koja ima pravo koristiti računalni program ne bi trebalo sprečavati u poduzimanju radnji potrebnih za promatranje, proučavanje ili ispitivanje rada programa uz uvjet da te radnje ne povređuju autorsko pravo na tom programu.

(15)

Reproduciranjem, prevođenjem, prilagodbom ili izmjenom, bez odobrenja, oblika koda u kojem je primjerak računalnog programa dan na raspolaganje povređuju se isključiva prava autora. Međutim postoje okolnosti u kojima su reproduciranje koda i prijevod njegova oblika neophodni za dobivanje potrebnih informacija da bi se postigla interoperabilnost neovisno stvorenog programa s drugim programima. Stoga treba smatrati da je samo u tim ograničenim okolnostima poduzimanje radnji reproduciranja i prevođenja od strane osobe koja ima pravo korištenja primjerka računalnog programa ili u njezino ime zakonito i u skladu s poštenom praksom te da se mora smatrati da u tim okolnostima nije potrebno odobrenje nositelja prava. Cilj ove iznimke je omogućiti povezivanje svih komponenti računalnog sustava, uključujući one različitih proizvođača tako da mogu raditi zajedno. Ova iznimka od autorovog isključivog prava ne smije se koristiti tako da dovodi u pitanje zakonite interese nositelja prava ili da se suprotstavlja redovitom korištenju programa.

(16)

Zaštita računalnih programa autorskim pravom ne bi trebala dovoditi u pitanje primjenu, u odgovarajućim slučajevima, ostalih oblika zaštite. Međutim, sve ugovorne odredbe koje su u suprotnosti s odredbama ove Direktive, a koje su utvrđene s obzirom na dekompilaciju ili s obzirom na iznimke predviđene ovom Direktivom vezano uz stvaranje sigurnosnog primjerka ili uz promatranje, proučavanje ili ispitivanje rada programa trebale bi biti ništave.

(17)

Odredbe ove Direktive ne dovode u pitanje primjenu pravila o tržišnom natjecanju prema člancima 81. i 82. Ugovora ako dobavljač koji ima vladajući položaj odbije dati informacije koje su potrebne za interoperabilnost kako je definirano ovom Direktivom.

(18)

Odredbe ove Direktive ne bi trebale dovesti u pitanje posebne zahtjeve zakonodavstva Zajednice koje je već na snazi a vezano je uz objavu sučelja u sektoru telekomunikacija ili Odluka Vijeća koje se odnose na standardizaciju u području informacijske tehnologije i telekomunikacija.

(19)

Ovom se Direktivom ne utječe na odstupanja predviđena nacionalnim zakonodavstvom u skladu s Bernskom konvencijom o pitanjima koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom.

(20)

Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje obveze država članica vezane uz rokove za prijenos direktiva određenih u Prilogu I., dijelu B u nacionalno zakonodavstvo,

(a)

trajno ili privremeno reproduciranje računalnog programa bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, djelomično ili u cijelosti; ako je za učitavanje, prikazivanje, izvođenje, prenošenje ili pohranu računalnog programa potrebno takvo reproduciranje, takvi postupci podliježu odobrenju nositelja prava;

(b)

prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu izmjenu računalnog programa i reproduciranje rezultata tih postupaka, ne dovodeći u pitanje prava osobe koja mijenja program;

(c)

svaki oblik distribucije javnosti, uključujući iznajmljivanje izvornika računalnog programa ili njegovih primjeraka.

(a)

te radnje izvodi osoba koja ima odobrenje za korištenje ili druga osoba koja ima pravo koristiti primjerak programa ili osoba koja je u njihovo ime ovlaštena to učiniti;

(b)

informacije koje su potrebne za postizanje interoperabilnosti prethodno nisu bile odmah dostupne osobama iz točke (a); i

(c)

te su radnje ograničene na dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.

(a)

koristiti za ciljeve drukčije od postizanja interoperabilnosti neovisno stvorenog računalnog programa;

(b)

prenositi drugima osim kada je to potrebno za postizanje interoperabilnosti neovisno stvorenog računalnog programa; ili

(c)

koristiti za razvoj, proizvodnju i stavljanje na tržište računalnog programa bitno sličnog u svojem izražaju ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskom pravu.

(a)

bilo koju radnju stavljanja u promet primjerka računalnog programa, znajući ili imajući razloga vjerovati da je to primjerak kojim se povređuje pravo;

(b)

posjedovanje, u komercijalne svrhe, primjerka računalnog programa, znajući ili imajući razloga vjerovati da je to primjerak kojim se povređuje pravo;

(c)

bilo koju radnju stavljanja u promet ili posjedovanje, u komercijalne svrhe, bilo kojeg sredstva čija je jedina namjena olakšati neovlašteno uklanjanje ili osujećivanje rada tehničkog uređaja koji služi za zaštitu računalnog programa.