32009D0371

ODLUKA VIJEĆA

od 6. travnja 2009.

o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol)

(2009/371/PUP)

VIJEĆE EUROSPKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, posebno njegov članak 30. stavak 1. točku (b), članak 30. stavak 2. i članak 34. stavak 2. točku (c),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

ODLUČILO JE SLJEDEĆE:

GLAVA I.

OSNIVANJE I ZADAĆE

Članak 1.

Osnivanje

1.   Ova Oduka zamjenjuje odredbe Konvencije temeljene na članku K.3 Ugovora o Europskoj uniji o osnivanju Europskog policijskog ureda (Konvencija o Europolu).

Sjedište Europola je u Hagu, Nizozemska.

2.   Europol iz ove Odluke smatra se pravnim sljednikom Europola koji je osnovan Konvencijom o Europolu.

3.   Europol se u svakoj državi članici povezuje s jednom nacionalnom jedinicom, koja se osniva ili imenuje u skladu s člankom 8.

Članak 2.

Pravna sposobnost

1.   Europol je pravna osoba.

2.   Europol u svakoj državi članici uživa najširu pravnu i poslovnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama prema pravu države članice. Europol može, posebno, stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te može biti stranka u sudskim postupcima.

3.   Europol je ovlašten s Kraljevinom Nizozemskom zaključiti sporazum o sjedištu.

Članak 3.

Cilj

Cilj Europola je podupirati i jačati djelovanje nadležnih tijela država članica i njihovu međusobnu suradnju u sprečavanju i suzbijanju organiziranog kriminala, terorizma i drugih oblika teških oblika kriminala koji zahvaćaju dvije ili više država članica.

Za potrebe ove Odluke „nadležna tijela” znači sva javna tijela koja postoje u državama članicama i koja su prema nacionalnom zakonodavstvu nadležna za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela.

Članak 4.

Nadležnost

1.   Nadležnost Europola obuhvaća organizirani kriminal, terorizam i druge oblike teškog kriminala, koji su navedeni u Prilogu, a koji zahvaćaju dvije ili više država članica na takav način da se zbog opsega, važnosti i posljedica kaznenih djela traži zajednički pristup država članica.

2.   Vijeće na preporuku upravnog odbora utvrđuje svoje prioritete za Europol i pri tome uzima u obzir strateške analize i procjene opasnosti koje je izradio Europol.

3.   Nadležnost Europola također obuhvaća povezana kaznena djela. Sljedeća kaznena djela smatraju se povezanim kaznenim djelima:

Članak 5.

Zadaće

1.   Temeljne zadaće Europola su:

2.   Zadaci iz stavka 1. uključuju pružanje potpore državama članicama u njihovim zadacima prikupljanja i analiziranja informacije s Interneta s ciljem pomaganja u prepoznavanju kriminalnih aktivnosti koje omogućuje korištenje Interneta ili koje se putem njega vrše.

3.   Dodatne zadaće Europola su:

4.   Osim navedenog, Europol može u kontekstu ciljeva iz članka 3. te u skladu s financijskim sredstvima i brojem zaposlenih koji mu stoje na raspolaganju, u okviru ograničenja koja je postavio upravni odbor, pomagati državama članicama podrškom, savjetima i istraživanjem na sljedećim područjima:

5.   Europol također djeluje kao središnji ured za suzbijanje krivotvorenja eura u skladu s Odlukom Vijeća 2005/511/PUP od 12. srpnja 2005. o zaštiti eura od krivotvorenja, određivanjem Europola kao središnjeg ureda za suzbijanje krivotvorenja (6). Europol također može poticati koordiniranje poduzetih mjera nadležnih tijela država članica u borbi protiv krivotvorenja eura ili u kontekstu zajedničkih istražnih timova, po potrebi povezivanjem sa subjektima Unije i tijelima trećih zemalja. Na zahtjev, Europol može financijski podupirati istrage krivotvorenja eura.

Članak 6.

Sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima

1.   Osoblje Europola može sudjelovati u svojstvu podrške u zajedničkim istražnim timovima, uključujući one timove koji su osnovani u skladu s člankom 1. Okvirne odluke Vijeća 2002/465/PUP od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražnim timovima (7), u skladu s člankom 13. Konvencije od 29. svibnja 2000. o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije (8), ili u skladu s člankom 24. Konvencije od 18. prosinca 1997. o uzajamnoj pomoći i suradnji između carinskih uprava (9), u mjeri u kojoj ti timovi istražuju kaznena djela za koja je nadležan Europol u skladu s člankom 4. ove Odluke.

Osoblje Europola može, u okviru ograničenja zakonodavstva država članica u kojima djeluju zajednički istražni timovi i u skladu s dogovorima iz stavka 2., pomagati u svim aktivnostima i razmjeni informacija sa svim članovima zajedničkih istražnih timova u skladu s člankom 4. Ne sudjeluju u poduzimanju prisilnih mjera.

2.   Administrativna provedba sudjelovanja osoblja Europola u zajedničkom istražnom timu utvrđuje se sporazumom između ravnatelja i nadležnih tijela država članica koje sudjeluju u zajedničkom istražnom timu, uz uključivanje nacionalnih jedinica. Pravila koja uređuju takve dogovore utvrđuje upravni odbor.

3.   Pravilima iz stavka 2. utvrđuju se uvjeti prema kojima se osoblje Europola stavlja na raspolaganje zajedničkom istražnom timu.

4.   Osoblje Europola se u skladu s dogovorom iz stavka 2. može izravno povezivati s članovima zajedničkog istražnog tima i davati članovima i upućenim članovima zajedničkog istražnog tima, u skladu s ovom Odlukom, informacije iz svih komponenata sustava obrade informacija iz članka 10. U slučaju takvog neposrednog povezivanja, Europol je dužan u isto vrijeme obavijestiti nacionalne jedinice država članica koje su zastupljene u timu, kao i one države članice koje o tome daju informacije.

5.   Informacije koje član osoblja Europola dobije tijekom sudjelovanja u zajedničkom istražnom timu, može uz pristanak i pod odgovornošću države članice koja je informacije dostavila uključiti u svaku komponentu sustava za obradu informacija iz članka 10., pod uvjetima utvrđenima ovom Odlukom.

6.   Tijekom djelovanja zajedničkog istražnog tima, na osoblje Europola, u odnosu na kaznena djela koja su počinjena protiv njih ili koja su oni počinili, primjenjuje se ono nacionalno zakonodavstvo države članice u kojoj se djelovanje provodi i koje se primjenjuje na osobe sa sličnim funkcijama.

Članak 7.

Zahtjevi Europola za pokretanje kaznenih istraga

1.   Države članice rješavaju sve zahtjeve Europola za pokretanje, vođenje ili koordinaciju istraga u specifičnim slučajevima, te takve zahtjeve pomno razmatraju. Države članice obavješćuju Europol hoće li zatražena istraga biti pokrenuta.

2.   Europol prije podnošenja zahtjeva za pokretanje kaznene istrage o tome obavješćuje Eurojust.

3.   Ako nadležna tijela države članice odluče ne postupiti u skladu sa zahtjevom Europola, obavješćuju Europol o svojoj odluci i njenim razlozima, osim ako nisu u mogućnosti navesti razloge jer:

4.   Odgovori na zahtjeve Europola za pokretanje, vođenje ili koordinaciju istraga u specifičnim slučajevima te obavješćivanje Europola o rezultatima istraga prosljeđuju se nadležnim tijelima država članica u skladu s pravilima utvrđenima ovom Odlukom i mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom.

Članak 8.

Nacionalne jedinice

1.   Svaka država članica osniva ili imenuje nacionalne jedinice nadležne za provođenje zadataka iz ovog članka. Svaka država imenuje dužnosnika za voditelja nacionalne jedinice.

2.   Nacionalna jedinica je jedino tijelo za vezu između Europola i nadležnih tijela država članica. Države članice, međutim, mogu dozvoliti izravne kontakte između određenih nadležnih tijela i Europola u skladu s uvjetima koje utvrdi predmetna država članica, uključujući prethodno uključivanje nacionalne jedinice.

Nacionalna jedinica od Europola istodobno zaprima sve informacije koje su razmijenjene tijekom izravnih kontakata između Europola i određenih nadležnih tijela. Odnosi između nacionalne jedinice i nadležnih tijela uređuju se nacionalnim zakonodavstvom, te posebno, odgovarajućim nacionalnim ustavnim odredbama.

3.   Države članice poduzimaju mjere potrebne za osiguranje sposobnosti njihovih nacionalnih jedinica za obavljanje njihovih zadaća, a posebno da imaju pristup odgovarajućim nacionalnim podacima.

4.   Nacionalne jedinice su dužne:

5.   Ne dovodeći u pitanje ispunjavanje obveza koje države članice imaju u odnosu na održavanje javnog reda i mira te zaštitu unutarnje sigurnosti, nacionalna jedinica nije dužna ni u kojem slučaju dostavljati informacije ili obavještajne podatke, ako bi to:

6.   Troškove nacionalnih jedinica za komunikaciju nastale u komunikaciji s Europolom snose države članice, te se osim troškova povezivanja ne naplaćuju Europolu.

7.   Voditelji nacionalnih jedinica redovito se sastaju kako bi pomagali Europolu u operativnim pitanjima, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev upravnog odbora ili ravnatelja, a posebno da bi:

Članak 9.

Časnici za vezu

1.   Svaka nacionalna jedinica raspoređuje najmanje jednog časnika za vezu u Europol. Osim ako nije drukčije određeno u ovoj Odluci, na časnike za vezu primjenjuje se nacionalno zakonodavstvo države članice koja ga upućuje.

2.   Časnici za vezu čine nacionalni ured za vezu pri Europolu, a naredbe primaju od svojih nacionalnih jedinica da predstavljaju njihove interese u okviru Europola u skladu s nacionalnim pravom države članice koja ih je uputila te odredbama koje se primjenjuju na administraciju Europola.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 4. i 5., časnici za vezu su dužni:

4.   Članak 35. primjenjuje se na mutatis mutandis na aktivnosti časnika za vezu.

5.   Prava i obveze časnika za vezu u odnosu na Europol utvrđuje upravni odbor.

6.   Časnici za vezu uživaju privilegije i imunitete potrebne za obavljanje njihovih zadataka u skladu s člankom 51. stavkom 2.

7.   Europol osigurava da su časnici za vezu u potpunosti informirani o i povezani sa svim njegovim aktivnostima, u mjeri u kojoj je to spojivo s njihovim položajem.

8.   Europol osigurava državama članicama potrebne prostorije besplatno u zgradi Europola i odgovarajuću podršku za obavljanje aktivnosti časnika za vezu. Sve druge troškove koji nastanu u vezi s upućivanjem časnika za vezu snosi država članica koja ga šalje, uključujući troškove opreme za časnike za vezu, osim ako upravni odbor prilikom izrade proračuna Europola ne preporuči drukčije u pojedinim slučajevima.

GLAVA II

SUSTAVI ZA OBRADU INFORMACIJA

Članak 10.

Obrada informacija

1.   U mjeri u kojoj je potrebno za postizanje njegovih ciljeva, Europol obrađuje informacije i obavještajne podatke, uključujući osobne podatke u skladu s ovom Odlukom. Europol uspostavlja i održava informacijski sustav Europola iz članka 11. i analitičke radne datoteke iz članka 14. Europol također može uspostaviti i održavati druge sustave za obradu osobnih podataka uspostavljene u skladu sa stavkom 2. i 3. ovog članka.

2.   Upravni odbor na prijedlog ravnatelja te nakon uzimanja u obzir ponuđenih mogućnosti od strane postojećih sustava obrade informacija Europola, te nakon savjetovanja sa Zajedničkim nadzornim tijelom, odlučuje o uspostavi sustava obrade osobnih podataka. Odluka upravnog odbora dostavlja se Vijeću na odobravanje.

3.   U odluci upravnog odbora iz stavka 2. utvrđuju se uvjeti i ograničenja prema kojima Europol može ustanoviti novi sustav obrade osobnih podataka. Odlukom upravnog odbora može se dozvoliti obrada osobnih podataka u vezi kategorija osoba iz članka 14. stavka 1., ali ne i obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obradu podataka u vezi zdravlja ili spolnog života. Upravni odbor osigurava da su mjere i načela iz članaka 18., 19., 20., 27., 29. i 35. valjano provedene. Osobito, u odluci upravnog odbora utvrđuje se svrha novog sustava, pristup i korištenje podataka, kao i rokove u za pohranu te brisanje podataka.

4.   Europol može obrađivati podatke u svrhu određivanja jesu li ti podaci važni za njegove zadaće i mogu li biti uključeni u informacijski sustav Europola iz članka 11., analitičke radne datoteke iz članka 14. ili duge sustave obrade osobnih podataka ustanovljene u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka. Upravni odbor, na prijedlog ravnatelja te nakon savjetovanja sa Zajedničkim nadzornim tijelom, utvrđuje uvjete za obradu takvih podataka, posebno u odnosu na pristup i korištenje podataka, kao i rokove za pohranu i brisanje podataka koji ne bi trebali biti duži od šest mjeseci, uzimajući u obzir načela iz članka 27. Odluka upravnog odbora dostavlja se Vijeću na odobravanje.

Članak 11.

Informacijski sustav Europola

1.   Europol održava informacijski sustav Europola.

2.   Europol osigurava usklađenost s odredbama ove Odluke kojima se uređuje djelovanje informacijskog sustava Europola. On je odgovaran za ispravan rad informacijskog sustava Europola u tehničkom i operativnom pogledu, te posebno poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da su mjere iz članaka 20., 29., 31. i 35. o informacijskom sustavu Europola valjano provedene.

3.   Nacionalna jedinica svake države članice odgovorna je za komunikaciju s informacijskim sustavom Europola. Posebno je odgovorna za sigurnosne mjere iz članka 35. u odnosu na opremu za obradu podataka koja se koristi na državnom području pojedine države članice, radi preispitivanja iz članka 20. te, u mjeri u kojoj je to propisano zakonima i drugim propisima te postupcima te države članice, za valjanu provedbu ove Odluke u drugom pogledu.

Članak 12.

Sadržaj informacijskog sustava Europola

1.   Informacijski sustav Europola može se koristiti za obradu samo onih podataka potrebnih za obavljanje zadataka Europola. Uneseni podaci se odnose na:

2.   Podaci o osobama iz stavka 1. mogu uključivati samo sljedeće elemente:

3.   Osim podataka iz stavka 2., informacijski sustav Europola također se može koristi za obradu sljedećih elemenata u vezi osoba iz stavka 1.:

Te podatke je moguće unositi i kada još ne sadrže bilo kakva upućivanja na osobe. Kada Europol sam unosi podatke, kao i kada daje broj predmeta, on također navodi izvor podataka.

4.   Dodatne informacije o osobama iz stavka 1. koje ima Europol ili nacionalne jedinice mogu se na zahtjev dostaviti svakoj nacionalnoj jedinici ili Europolu. Nacionalne jedinice postupaju u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

Ako se dodatne informacije odnose na jedno ili više povezanih kaznenih djela kako je određeno u članku 4. stavku 3., podaci pohranjeni u informacijskom sustavu Europola u skladu s tim se označuju kako bi se omogućilo nacionalnim jedinicama i Europolu da razmjenjuju informacije o povezanim kaznenim djelima.

5.   Ako bi postupci protiv predmetnih osoba bili pravomoćno obustavljeni ili ako je ta osoba pravomoćno oslobođena optužbe, podaci koji se odnose na predmet u kojem je bilo koja od ovih odluka bila donesena, brišu se.

Članak 13.

Korištenje informacijskog sustava Europola

1.   Nacionalne jedinice, časnici za vezu, ravnatelj, zamjenici ravnatelja i odgovarajuće ovlašteno osoblje Europola imaju pravo unosa podataka u informacijski sustav Europola i dobivanja tih podataka iz njega. Podatke može dobiti Europol, ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća u konkretnom slučaju. Nacionalne jedinice i časnici za vezu podatke dobivaju u skladu sa zakonima i drugim propisima i postupcima stranke koja ima pravo pristupa podacima, podložno dodatnim odredbama određenima ovom Odlukom.

2.   Samo stranka koja je unijela podatke može ih mijenjati, ispravljati ili brisati. Kada druga stranka opravdano posumnja da podaci iz članka 12. stavka 2. nisu ispravni ili ih želi dopuniti, ona bez odgode obavješćuje stranku koja ih je unijela. Stranka je unijela podatke razmatra te informacije bez odgode te,ako je potrebno, mijenja, dopunjava, ispravlja ili briše podatke bez odgode.

3.   Kada sustav sadrži podatke iz članka 12. stavka 3. u vezi neke osobe, bilo koja stranka može unijeti dodatke podatke, kako je navedeno u toj odredbi. Kada su uneseni podaci očigledno suprotni, predmetne stranke međusobno se savjetuju i postižu sporazum.

4.   Ako stranka namjerava u potpunosti izbrisati podatke iz članka 12. stavka 2. koje je unijela u vezi neke osobe, te ako su druge stranke pohranile podatke u skladu s člankom 12. stavkom 3. u odnosu na istu osobu, odgovornost u smislu zakonodavstva o zaštiti podataka u skladu s člankom 29. stavkom 1., te pravo mijenjanja, dodavanja, ispravljanja i brisanja tih podataka u skladu s člankom 12. stavkom 2., prenosi se na stranku koja je iduća unosila podatke iz članka 12. stavka 3. o toj osobi. Stranka koja namjerava brisati podatke, dužna je o svojoj namjeri obavijestiti stranku na koju je prenesena odgovornost za zaštitu podataka.

5.   Odgovornost za dopuštenje uzimanja iz i unošenja u te izmjena unutar informacijskog sustava Europola ima osoba koja uzima, unosi ili mijenja podatke. Mora biti moguće identificirati tu osobu. Razmjena informacija između nacionalnih jedinica i nadležnih tijela država članica uređuje se nacionalnim pravom.

6.   Uz nacionalne jedinice i osobe iz stavka 1., nadležna tijela određena za tu svrhu od strane država članica također mogu također pretraživati informacijski sustav Europola. Međutim, rezultat pretraživanja označava samo da li je zatraženi podatak dostupan u informacijskom sustavu Europola. Dodatne se informacije nakon toga mogu dobiti preko nacionalnih jedinica.

7.   Informacije o nadležnim tijelima imenovanim u skladu sa stavkom 6., uključujući naknadne promjene, prosljeđuju se Glavnom tajništvu Vijeća koje objavljuje te informacije u Službenom listu Europske unije.

Članak 14.

Analitičke radne datoteke

1.   Ako je potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može pohranjivati, mijenjati, te koristiti podatke o kaznenim djelima u analitičkim radnim datotekama za koje je nadležan, uključujući podatke o povezanim kaznenim djelima iz članka 4. stavka 3. Analitičke radne datoteke mogu sadržavati podatke o sljedećim kategorijama osoba:

Obrada osobnih podataka kojom se otkriva rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada podataka o zdravlju ili spolnom životu nije dozvoljena, osim ako nije nužno potrebna za konkretni predmet te ako ti podaci dopunjuju druge osobne podatke koji su već unijeti u datoteku. Odabir određene skupine ili osoba samo na temelju spomenutih osjetljivih podataka, suprotno navedenim pravilima u odnosu na svrhu, zabranjuje se.

Vijeće kvalificiranom većinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donosi provedbena pravila za analitičke radne datoteke koje je pripremio upravni odbor po dobivenom mišljenju zajedničkog nadzornog tijela, koja sadrže dodatne podatke, posebno u odnosu na kategorije osobnih podataka iz ovog članka, te u odnosu na sigurnost predmetnih podataka i unutarnji nadzor njihova korištenja.

2.   Analitičke radne datoteke otvaraju se u svrhu analiza određenih kao prikupljanje, obrada ili korištenje podataka s ciljem pomaganja kaznenih istraga. Za svaki analitički projekt osniva se analitička skupina u kojoj blisko surađuju sljedeći sudionici:

Samo su analitičari ovlašteni unositi podatke u predmetnu datoteku i mijenjati te podatke. Svi sudionici u analitičkoj skupini mogu uzimati podatke iz te datoteke.

3.   Na zahtjev Europola ili na vlastitu inicijativu, nacionalne jedinice, podložno članku 8. stavku 5. dostavljaju Europolu sve informacije koje on može zatražiti u svrhu posebnih analitičkih radnih datoteka. Države članice dostavljaju te podatke samo kada je njihova obrada za potrebe sprečavanja, analize ili suzbijanja kaznenih djela također dozvoljena njihovim nacionalnim pravom. Ovisno o stupnju hitnosti, podaci određenih nadležnih tijela mogu se izravno usmjeriti u analitičku radnu datoteku u skladu s člankom 8. stavkom 2.

4.   Ako je analiza općeg i strateškog tipa, sve se države članice preko časnika za vezu i/ili stručnjaka trebaju u potpunosti upoznati s njihovim rezultatima, posebno putem dostave izvješća koje sastavlja Europol.

Ako analiza obrađuje pojedinačne slučajeve koji se ne odnose na sve države članice, te imaju operativni cilj, predstavnici sljedećih država članica sudjeluju u njima:

5.   Ovlašteni časnici za vezu mogu se pozivati na potrebu da budu obaviješteni. Svaka država određuje i ovlašćuje ograničeni broj takvih časnika za vezu.

Časnik za vezu poziva se na potrebu da bude obaviješten, u skladu s točkom (b) drugog podstavka stavka 4. putem pisane obrazložene izjave koju je odobrilo tijelo koje mu je nadređeno u njegovoj državi članici i dostavlja je svim sudionicima analize. Nakon toga ga se automatski pridružuje analizi koja je u tijeku.

Ako je u okviru analitičke skupine uložen prigovor, automatsko se pridruživanje odgađa do okončanja postupka mirenja koji se sastoji od sljedeće tri faze:

6.   Država članica koja dostavlja određeni podatak Europolu, sama odlučuje o stupnju i promjenama njegove osjetljivosti i ovlaštena je utvrđivati uvjete za postupanje s podacima. O svakom širenju ili operativnom korištenju dostavljenih podataka odlučuje država članica koja je dostavila podatke Europolu. Ako se ne može utvrditi koja je država članica dostavila podatke Europolu, odluku o širenju ili operativnom korištenju podataka donose sudionici analize. Država članica ili vanjski stručnjak koji su se pridružili analizi koja je u tijeku, ne smiju, posebno, širiti ili koristiti podatke bez prethodnog pristanka država članica koje su od početka uključene.

7.   Odstupajući od stavka 6., u slučajevima u kojim Europol smatra, nakon uključivanja podataka u analitičke radne datoteke, da se ti podaci odnose na osobu ili predmet o kojem je te podatke dostavila druga država članica ili treća stranka su već unijeti u datoteku, predmetna se država članica ili treća stranka bez odgode obavještavaju o utvrđenoj vezi u skladu s člankom 17.

8.   Europol može pozvati stručnjake iz subjekata iz članka 22. stavka 1. ili članka 23. stavka 1. da se pridruže aktivnostima analitičke skupine, ako:

U skladu s uvjetima iz točaka (b), (c) i (d) prvog podstavka, Europol poziva stručnjake Europskog ureda za suzbijanje prijevara da se pridruže aktivnostima analitičke skupine, ako se analitički projekt odnosi na prijevare ili druge nezakonite aktivnosti koje imaju utjecaja na financijske interese Europskih zajednica.

Pridruživanje stručnjaka iz subjekta aktivnostima analitičke skupine predmet je dogovora između Europola i subjekta. Pravila koja uređuju takve dogovore utvrđuje upravni odbor.

Pojedinosti dogovora između Europola i tijela šalju se zajedničkom nadzornom tijelu, koje može uputiti sve primjedbe koje smatra potrebnima upravnom odboru.

Članak 15.

Indeksni sustav

1.   Europol izrađuje indeksni sustav za podatke pohranjene u analitičkim radnim datotekama.

2.   Ravnatelj, zamjenika ravnatelja, odgovarajuće ovlašteno osoblje Europola, časnici za vezu i odgovarajuće ovlašteni članovi nacionalnih jedinica imaju pravo pristupa indeksnom sustavu. Indeksni sustav mora biti takav da osobi koja ga koristi bude jasno iz podataka koje koristi, sadrži li analitička radna datoteka podatke koji su od interesa za provođenje zadaća osobe koja koristi indeksni sustav.

3.   Pristup indeksnom sustavu utvrđuje se na način da je moguće odrediti je li podatak pohranjen u analitičkoj radnoj datoteci, ali ne da se utvrde veze i daljnji zaključci u vezi sadržaja datoteke.

4.   Upravni odbor utvrđuje detaljan postupak izrade indeksnog sustava, uključujući uvjete pristupa indeksnom sustavu, nakon dobivanja mišljenja zajedničkog nadzornog tijela.

Članak 16.

Naredba o otvaranju analitičke radne datoteke

1.   Za svaku analitičku radnu datoteku ravnatelj u naredbi za otvaranje datoteke utvrđuje:

2.   Ravnatelj mora bez odgode obavijestiti upravni odbor i zajedničko nadzorno tijelo o nalogu za otvarane datoteke ili svim naknadnim promjenama u pojedinostima iz stavka 1. te im dostaviti spis. Zajedničko nadzorno tijelo može uputiti sve primjedbe koje smatra potrebnima upravnom odboru. Ravnatelj može zahtijevati da zajedničko nadzorno tijelo to učini u određenom roku.

3.   Analitička radna datoteka čuva se najduže tri godine. Europol prije isteka trogodišnjeg roka preispituje potrebu daljnjeg vođenja datoteke. Ako je u svrhu datoteke nužno potrebno ravnatelj može odrediti nastavak vođenja datoteke za naredno razdoblje od tri godine. Ravnatelj mora bez odgode obavijestiti upravni odbor i zajedničko nadzorno tijelo o onim elementima datoteke koji opravdavaju nužnu potrebu nastavka njezina vođenja. Zajedničko nadzorno tijelo može uputiti sve primjedbe koje smatra potrebnima upravnom odboru. Ravnatelj može zahtijevati da zajedničko nadzorno tijelo to učini u određenom roku.

4.   U svako doba upravni odbor može naložiti ravnatelju da izmijeni nalog za otvaranje ili zatvori analitičku radnu datoteku. Upravni odbor odlučuje o datumu stupanja na snagu takvih izmjena zatvaranja.

POGLAVLJE III.

ZAJEDNIČKE ODREDBE O OBRADI INFORMACIJA

Članak 17.

Dužnost obavješćivanja

Ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 6. i 7., Europol je dužan bez odgode obavijestiti nacionalne jedinice, a ako nacionalne jedinice to zatraže, njihove časnike za vezu o svakoj informaciji koja se odnosi na njihove države članice i o povezanosti kaznenih djela za koje je Europol nadležan prema članku 4. Informacije i obavještajni podaci o drugim teškim kaznenim djelima za koje Europol sazna u obavljanju dužnosti se također mogu dostaviti.

Članak 18.

Odredbe o nadzoru dohvata podataka

Europol u suradnji s državama članicama ustanovljuje odgovarajuće nadzorne mehanizme koji omogućuju provjeru zakonitosti dohvata podataka iz bilo koje automatizirane baze podataka koja se koristi za obradu osobnih podataka te koji omogućuju državama članicama pristup nadzornom dnevniku na njihov zahtjev. Podaci prikupljeni na taj način koriste se isključivo u svrhu takve povjere od strane Europola i nadzornih tijela iz članaka 33. i 34. te se brišu nakon 18 mjeseci, osim ako se podaci ne traže dalje za nadzor koji je u tijeku. Upravni odbor odlučuje o pojedinostima takvih nadzornih mehanizama nakon savjetovanja sa zajedničkim nadzornim tijelom.

Članak 19.

Pravila o korištenju podataka

1.   Osobni podaci dohvaćeni iz bilo koje Europolove datoteke za obradu podataka ili dostavljeni na bilo koji odgovarajući način prosljeđuju se ili koriste samo od strane nadležnih tijela država članica s ciljem sprečavanja i suzbijanja kaznenih djela za koje je nadležan Europol, te u sprečavanju i suzbijanju drugih teških oblika kriminala. Europol koristi podatke samo za izvršavanje svojih zadaća.

2.   Ako za određene podatke država članica koja ih dostavlja ili treća zemlja koja ih dostavlja ili treće tijelo, odredi neka ograničenja uporabe koja se primjenjuju u odnosu na te podatke u toj državi članici, trećoj zemlji ili trećem tijelu, takva ograničenja također treba poštovati korisnik podataka, osim u posebnim slučajevima kada nacionalno pravo određuje da se ograničenja uporabe ne primjenjuju na pravosudna tijela, zakonodavna tijela, ili drugo nezavisno tijelo osnovano na temelju zakona i nadležno za nadzor nacionalnih nadležnih tijela. U takvim slučajevima podaci se koriste samo nakon savjetovanja s državom članicom koja podatke dostavlja, čiji se interesi i stajališta trebaju što je moguće više uzeti u obzir.

3.   Uporaba podataka u druge svrhe ili od strane tijela koja nisu nacionalna nadležna tijela, moguće je samo nakon savjetovanja s državom članicom koja ih je proslijedila, u mjeri u kojoj to dopušta nacionalno pravo te države članice.

Članak 20.

Rokovi za pohranjivanje i brisanje podataka

1.   Europol čuva podatke u datotekama, onoliko dugo koliko je potrebno za obavljanje njegovih zadaća. Potreba za nastavkom čuvanja preispituje se najkasnije tri godine od unosa podataka. Provjeru podataka pohranjenih u informacijski sustav Europola i njihovo brisanje provodi jedinica za unos podataka. Provjeru podataka pohranjenih u druge datoteke Europola i njihovo brisanje provodi Europol. Europol automatski informira države članice tri mjeseca prije isteka roka za preispitivanje pohrane podataka.

2.   Tijekom provjere, jedinice iz treće i četvrte rečenice stavka 1. mogu se odlučiti za daljnje čuvanje podataka, do sljedeće provjere koja se vrši nakon dodatnog razdoblja od tri godine, ako su još potrebni za obavljanje zadaća Europola. Ako nije donesena odluka o nastavku čuvanja podataka, ti se podaci automatski brišu.

3.   Kada država članica briše iz svoje nacionalne baze podataka podatke koji su dostavljani Europolu, i koji su pohranjeni u posebne baze podataka za Europol, u skladu s tim obavješćuje Europol. U takvim slučajevima Europol briše podatke, osim ako ti podaci nisu od daljnjeg interesa za Europol, jer raspolaže podacima koji su opsežniji od onih koje ima država članica koja ih je dostavila. Europol obavješćuje predmetnu državu članicu o nastavku čuvanja tih podataka.

4.   Takvi se podaci ne brišu i ako bi to štetilo interesima osoba na koje se podaci odnose i koji trebaju zaštitu. U takvim se slučajevima podaci koriste samo uz pristanak osobe na koju se odnose.

Članak 21.

Pristup podacima iz drugih informacijskih sustava

U mjeri u kojoj je Europol ovlašten na temelju pravnih instrumenata Unije, te međunarodnih ili nacionalnih pravnih instrumenata na računalni pristup podacima iz drugih informacijskih sustava koji su nacionalne ili međunarodne naravi, Europol može dohvatiti osobne podatke na takav način, ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća. Važeće odredbe tih pravnih instrumenata Unije te nacionalnih ili međunarodnih pravnih instrumenata uređuju pristup i uporabu tih podataka od strane Europola, ukoliko sadržavaju stroža pravila o pristupu i uporabi od onih iz ove Odluke.

POGLAVLJE IV.

ODNOSI S PARTNERIMA

Članak 22.

Odnosi s institucijama, tijelima, uredima i službama Unije ili Zajednice

1.   U mjeri u kojoj je važno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može stvarati i održavati odnose suradnje s institucijama, tijelima, uredima i službama osnovanim Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorima o osnivanju Europskih zajednica ili na temelju njih, a posebno:

2.   Europol zaključuje sporazume i radne dogovore sa subjektima iz stavka 1. Takvi se sporazumi i radni dogovori mogu odnositi na razmjenu operativnih, strategijskih i tehničkih informacija, uključujući osobne podatke i klasificirane informacije. Svaki takav sporazum ili radni dogovor zaključuje se samo nakon suglasnosti upravnog odbora koji prethodno treba dobiti, ako se odnosi na razmjenu osobnih podataka, mišljenje zajedničkog nadzornog tijela.

3.   Prije stupanja na snagu sporazuma ili radnog dogovora iz stavka 2. Europol može izravno zaprimiti i koristiti informacije, uključujući osobne podatke od subjekata iz stavka 1., u mjeri u kojoj je potrebno za zakonito obavljanje njegovih zadaća, te može pod uvjetima utvrđenima člankom 24. stavka 1. izravno prenijeti informacije, uključujući osobne podatke tim subjektima, u mjeri u kojoj je to potrebno za zakonito obavljanje zadaća primatelja informacija.

4.   Prosljeđivanje klasificiranih informacija od strane Europola subjektima iz stavka 1. dopušteno je samo ako postoji sporazum o tajnosti između Europola i primatelja.

Članak 23.

Odnosi s trećim državama i organizacijama

1.   U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća, Europol također može uspostaviti i održavati odnose suradnje s:

2.   Europol zaključuje sporazume sa subjektima iz stavka 1. koji su na listi iz članka 26. stavka 1. točke (a). Takvi se sporazumi mogu odnositi na razmjenu operativnih, strategijskih i tehničkih informacija, uključujući osobne podatke i klasificirane informacije, ako su proslijeđeni preko označenih kontaktnih točaka iz stavka 6. točke (b) ovog članka. Takvi se sporazumi mogu zaključivati samo nakon dobivene suglasnosti Vijeća koje se prethodno savjetuje s upravnim odborom, i u mjeri u kojoj se sporazumi odnose na razmjenu osobnih podataka, koje je dobilo mišljenje zajedničkog nadzornog tijela preko upravnog odbora.

3.   Prije stupanja na snagu sporazuma iz stavka 2. Europol može pod izravno zaprimiti i koristiti informacije, uključujući osobne podatke i klasificirane informacije u mjeri u kojoj je potrebno za zakonito izvršavanje njegovih zadaća.

4.   Prije stupanja na snagu sporazuma iz stavka 2. Europol može pod uvjetima utvrđenima člankom 24. stavkom 1., izravno slati informacije, koje nisu osobni podaci niti klasificirane informacije subjektima iz stavka 1. ovog članka, u mjeri u kojoj je to potrebno za zakonito izvršavanje njegovih zadaća.

5.   Europol može pod uvjetima utvrđenim člankom 24. stavkom 1. izravno slati informacije koje nisu osobni podaci i klasificirane informacije subjektima iz stavka 1. ovog članka koji nisu na popisu iz članka 26. stavka 1. točke (a), u mjeri u kojoj je to nužno potrebno u pojedinačnim slučajevima za potrebe sprečavanja ili suzbijanja kaznenih djela za koja je nadležan Europol.

6.   Europol može pod uvjetima iz članka 24. stavka 1. slati subjektima iz stavka 1. ovog članka:

7.   Slanje od strane Europola klasificiranih informacija subjektima iz stavka 1. dopušten je samo ako postoji sporazum o tajnosti između Europola i primatelja.

8.   Odstupajući od stavaka 6. i 7. i ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 1., Europol može slati osobne podatke i klasificirane informacije koje čuva subjektima iz stavka 1. ovog članka, ako ravnatelj smatra da je slanje podataka nužno potrebno za očuvanje temeljnih interesa predmetnih država članica u okviru ciljeva Europola ili interesa sprečavanja neposredne opasnosti povezane s kaznenim ili terorističkim djelom. Ravnatelj u svakom slučaju razmatra razinu zaštite podataka u konkretnom tijelu s ciljem uravnoteženja razine zaštite podataka s tim interesima. Ravnatelj obavješćuje upravni odbor i zajedničko nadzorno tijelo čim prije o svojoj odluci i o temelju procjene adekvatnosti razine zaštite podataka koju pružaju dotični subjekti.

9.   Prije slanja osobnih podataka u skladu s stavkom 8., ravnatelj procjenjuje adekvatnost razine zaštite podataka koju pružaju dotični subjekti, uzimajući u obzir sve okolnosti važne za slanje osobnih podataka, a posebno:

Članak 24.

Prijenos podataka

1.   Ako je država članica dostavila predmetne podatke Europolu, Europol ih šalje subjektima iz članka 22. stavka 1. i članka 23. stavka 1. samo uz pristanak te države članice. Predmetna država članica može dati prethodno odobrenje, kao opće ili pod posebnim uvjetima za takvo slanje. To se odobrenje može povući u svako doba.

Ako podatke nije dostavljala država članica, Europol se zadovoljava time da prijenos tih podataka:

2.   Europol je odgovoran za zakonitost prijenosa podataka. Europol čuva zapise o svim prijenosima podataka prema ovom članku i o razlozima takvih prijenosa. Podaci se prenose samo ako se primatelj obveže da podatke koristi samo u svrhu za koju su dostavljeni.

Članak 25.

Informacije od privatnih stranaka i privatnih osoba

1.   Za potrebe ove Odluke:

2.   U mjeri u kojoj je potrebno za zakonito obavljanje njegovih zadaća, Europol može obrađivati informacije, uključujući osobne podatke od privatnih stranaka pod uvjetima iz stavka 3.

3.   Osobne podatke od privatnih stranaka Europol može obrađivati pod sljedećim uvjetima:

4.   Uz obradu podataka od privatnih stranaka u skladu sa stavkom 3., Europol može izravno dobivati i obrađivati podatke, uključujući osobne podatke iz javno dostupnih izvora, kao što su mediji i javni podaci te pružatelji usluga komercijalnih obavještajnih podataka, u skladu s odredbama o zaštiti podataka iz ove Odluke. U skladu s člankom 17., Europol prosljeđuje sve važne informacije nacionalnim jedinicama.

5.   Informacije, uključujući osobne podatke od privatnih osoba, Europol može obrađivati ako su zaprimljeni preko nacionalnih jedinica u skladu s nacionalnim pravom ili preko kontaktne točke treće države s kojom je Europol zaključio sporazum o suradnji u skladu s člankom 23. Ako Europol zaprimi informacije, uključujući osobne podatke, od privatnih osoba koje borave u trećoj zemlji s kojom Europol nema sporazum o suradnji, Europol ih smije proslijediti samo predmetnoj državi članici ili trećoj zemlji s kojom je zaključio ugovor o suradnji u skladu s člankom 23. Europol ne može kontaktirati privatne osobe izravno kako bi dobio informacije.

6.   Osobni podaci koje je prenosio ili dobio Europol prema stavku 3. točki (c) ovog članka mogu se samo obrađivati za potrebe njihovog unosa u informacijski sustav Europola iz članka 11. i analitičke radne datoteke iz članka 14. ili druge sustave obrade osobnih podataka ustanovljene u skladu s člankom 10. stavkom 2. i 3., ako se ti podaci odnose na druge podatke koji su već uneseni u jedan od spomenutih sustava ili se odnose na prethodne istrage od strane nacionalnih jedinica u okviru nekog od spomenutih sustava.

Odgovornost Europola za obrađene podatke koji su prenošeni u skladu s uvjetima iz stavka 3. točaka (b) i (c) i stavka 4. ovog članka, te za informacije prenesene preko kontaktne točke treće države s kojom je Europol zaključio sporazum o suradnji u skladu s člankom 23., snosi Europol u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (b).

7.   Ravnatelj dostavlja iscrpno izvješće upravnom odboru o primjeni ovog članka u roku od dvije godine od dana početka primjene ove Odluke. Po savjetovanju sa zajedničkim nadzornim tijelo ili na vlastitu inicijativu, upravni odbor može poduzeti svaku mjeru koju smatra odgovarajućom u skladu s člankom 37. stavkom 9. točkom (b).

Članak 26.

Provedbena pravila koja uređuju odnose Europola

1.   Vijeće kvalificiranom većinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom:

2.   Upravni odbor izrađuje i preispituje, kad je to potrebno, popis kojim se utvrđuju privatne stranke s kojima Europol može zaključiti memorandume o razumijevanju u skladu s člankom 25. stavkom 3. točkom (c) podtočkom ii. te donijeti pravila koja uređuju sadržaj i postupke za zaključivanje takvim memoranduma o razumijevanju nakon dobivanja mišljenja zajedničkog nadzornog tijela.

POGLAVLJE V.

SIGURNOST I ZAŠTITA PODATAKA

Članak 27.

Standard zaštite podataka

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe ove Odluke, Europol uzima u obzir načela iz Konvencije Vijeća Europe o zaštiti pojedinaca u pogledu automatske obrade osobnih podataka od 28. siječnja 1981. i Preporuke br. R (87) 15 Odbora ministara Vijeća Europe od 17. rujna 1987. Europol ta načela poštuje pri obradi osobnih podataka, inter alia, u odnosu na automatizirane i neautomatizirane podatke koji se čuvaju u obliku zbirki podataka, posebno u vezi sa svim strukturiranim zbirkama osobnih podataka kojima je pristup dozvoljen u skladu s posebnim kriterijima.

Članak 28.

Službenik za zaštitu podataka

1.   Upravni odbor na prijedlog ravnatelja imenuje službenika za zaštitu podataka, koji je član osoblja. On/ona su nezavisni u obavljanju svojih dužnosti.

2.   Službenik ovlašten za zaštitu podataka posebno ima sljedeće zadaće:

3.   U izvršavanju njegovih/njenih zadaća službenik ovlašten za zaštitu podataka ima pristup svim podacima koje obrađuje Europol i svim prostorijama Europola.

4.   Ako službenik za zaštitu podataka smatra da nisu poštovane odredbe ove Odluke o obradi osobnih podataka, o tome obavješćuje ravnatelja, zahtijevajući od njega/nje da se riješi neusklađenost u određenom roku.

Ako ravnatelj ne riješi neusklađenost obrade unutar određenog roka, službenik ovlašten za zaštitu podataka obavješćuje upravni odbor i dogovara s upravnim odborom rok za odgovor.

Ako upravni odbor ne riješi neusklađenost obrade u navedenom roku, službenik ovlašten za zaštitu podataka upućuje predmet zajedničkom nadzornom tijelu.

5.   Upravni odbor donosi daljnja provedbena pravila u vezi službenika ovlaštenog za zaštitu podataka. Ta se provedbena pravila posebno odnose na izbor i razrješenje, zadaće, obveze i ovlaštenja i jamstva kojim se osigurava neovisnost službenika ovlaštenog za zaštitu podataka.

Članak 29.

Odgovornost u vezi pitanja zaštite podataka

1.   Za podatke koje obrađuje Europol, posebno za zakonitost prikupljanja, prijenos podataka Europolu, unos podataka, kao i za njihovu točnost, njihovu ažuriranost i provjeravanje rokova za pohranu odgovornost imaju:

2.   Podaci koji su dostavljeni Europolu, ali još nisu unijeti u baze podataka Europola ostaju pod odgovornošću za zaštitu podataka stranke koja ih prenosi. Europol je, međutim, odgovoran za osiguranje sigurnosti podataka u skladu s člankom 35. stavkom 2. u smislu da dok takvi podaci ne budu uneseni u bazu podataka, do njih ima pristup samo osoblje Europola u svrhu određivanja može li ih Europol obrađivati ili ovlašteni službenici stranke koja je dostavila podatke. Ako Europol, nakon što ih je procijenio, ima razloga pretpostaviti da su dostavljeni podaci netočni ili nisu više ažurni, o tome obavješćuje stranku koje ih je dostavila.

3.   Nadalje, ovisno o drugim odredbama ove Odluke, Europol je odgovoran za sve podatke koje je obradio.

4.   Ako Europol ima dokaze da su podaci uneseni u neki od sustava iz Poglavlja II. činjenično netočni ili su nezakonito pohranjeni, o tome na odgovarajući način obavješćuje državu članicu ili drugu uključenu stranku.

5.   Europol pohranjuje podatke na način na koji se može odrediti od koje države članice ili treće stranke su podaci preneseni ili jesu li oni rezultat analize Europola.

Članak 30.

Pravo pristupa pojedinaca

1.   Svaka osoba je ovlaštena u razumnim vremenskim razmacima dobivati informacije o tome odnose li se osobni podaci koje obrađuje Europol na njega ili nju, te da se ti podaci dostave njemu ili njoj u razumljivom obliku, ili pravo provjeriti ih uvijek pod uvjetima iz ovog članka.

2.   Svaka osoba koja želi ostvarivati svoja prava iz ovog članka može podnijeti zahtjev bez nepotrebnih troškova u državi članici po svom izboru, onom tijelu koje je ta država članica odredila u tu svrhu. To tijelo prosljeđuje zahtjev bez odgode, a najkasnije mjesec dana od primitka.

3.   Europol odgovora na zahtjev bez nepotrebnog odlaganja, a svakako u roku od tri mjeseca od njegova primitka u skladu s ovim člankom.

4.   Europol se savjetuje s nadležnim tijelima predmetnih država članica prije odlučivanja o odgovoru na zahtjev iz stavka 1. Odluka o pristupu podacima je uvjetovana bliskom suradnjom između Europola i država članica na koje se izravno odnosi dostava takvih podataka. U svakom slučaju kada država članica ima prigovor na predloženi odgovor Europola, ona obavješćuje Europol o razlozima svog prigovora.

5.   Pružanje informacija u odgovoru na zahtjev iz stavka 1. uskraćuje se, ako je to potrebno da bi se:

Prilikom ocjene je li izuzeće potrebno, uzimaju se u obzir interesi predmetne osobe.

6.   Ako je odbijeno pružanje informacija kao odgovor na zahtjev iz stavka 1., Europol obavješćuje predmetnu osobu da je provjera obavljena, bez davanja informacija koje bi mogli njemu ili njoj otkriti da li su osobni podaci koji se odnose na njega ili nju obrađeni od strane Europola.

7.   Svaka osoba ima pravo podnošenja zahtjeva zajedničkom nadzornom tijelu u razumnim vremenskim razmacima, da provjeri je li način na koji su njegovi ili njeni osobni podaci prikupljani, pohranjivani, obrađivani ili korišteni od strane Europola u skladu s odredbama ove Odluke koje se tiču obrade osobnih podataka. Zajedničko nadzorno tijelo obavješćuje predmetnu osobu da je provelo provjeru, bez davanja informacija koje bi mogle otkriti jesu li osobni podaci koji se odnose na njega ili nju obrađeni od strane Europola.

Članak 31.

Pravo osoba na koje se podaci odnose na ispravak i brisanje

1.   Svaka osoba ima pravo zahtijevati od Europola da ispravi ili izbriše netočne podatke koje se odnose na njega ili nju. Ako se pokaže da su, na temelju izvršavanja ovog prava ili na drugi način, podaci koje čuva Europol a dostavljeni su mu od treće strane ili koji su rezultat njegovih vlastitih analiza netočni ili da je njihovo unošenje ili čuvanje suprotno ovoj Odluci, Europol ispravlja ili briše te podatke.

2.   Ako su podaci koji su netočni ili obrađeni suprotno ovoj Odluci preneseni izravno Europolu od strane države članice, predmetne država članica ispravljaju ili brišu te podatke u suradnji s Europolom.

3.   Ako su netočni podaci preneseni na drugi odgovarajući način ili ako je do grešaka u podacima koje su dostavile države članice došlo zbog njihova nepravilnog prijenosa ili su podaci preneseni suprotno ovoj Odluci ili ako je do grešaka u podacima došlo zbog njihova nepravilnog unosa, preuzimanja ili pohrana na nepravilan način ili u suprotnosti s ovom Odlukom od strane Europola, Europol ih ispravlja ili briše u suradnji s predmetnom državom članicom.

4.   U slučajevima iz stavaka 1., 2. i 3. države članice ili treće stranke koje su zaprimile podatke trebaju biti bez odgode obaviještene. Države članice i treće stranke koje zaprimaju podatke također ispravljaju ili brišu takve podatke. Kada brisanje nije moguće, podaci se blokiraju kako bi se priječila daljnja obrada.

5.   Osoba na koju se podaci odnose, a koja podnosi zahtjev mora biti obaviještena od strane Europola u pisanom obliku bez nepotrebne odgode, a svakako u roku od tri mjeseca od kada su podaci koji se odnose na njega ili nju ispravljeni ili izbrisani.

Članak 32.

Prigovori

1.   U odgovoru na zahtjev za provjeru, pristup podacima ili ispravak ili brisanje podataka, Europol obavješćuje osobu koja je podnijela zahtjev, ako joj nije udovoljeno odlukom, da može uložiti prigovor zajedničkom nadzornom tijelu. Takva osoba također može uputiti predmet zajedničkom nadzornom tijelu, ako nije bilo odgovora na njegov ili njezin zahtjev u roku iz članaka 30. ili 31.

2.   Ako osoba koja je podnijela zahtjev uloži prigovor zajedničkom nadzornom tijelu, prigovor razmatra to tijelo.

3.   Ako se prigovor odnosi na odluku iz članaka 30. ili 31., zajedničko nadzorno tijelo savjetuje se s nacionalnim nadzornim tijelima ili nadležnim pravosudnim tijelom u državi članici iz koje podaci potječu ili državom članicom na koju se podaci izravno odnose. Odluka zajedničkog nadzornog tijela, koja može uključivati i odbijanje dostave informacije, donosi se u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom ili nadležnim pravosudnim tijelom.

4.   Kada se prigovor odnosi na pristup podacima koje je unio Europol u informacijski sustav Europola ili podacima koji su pohranjeni u analitičkim radnim datotekama ili nekom drugom sustavu koji je ustanovio Europol za obradu osobnih podataka u skladu s člankom 10. te ako Europol ostaje pri svome, zajedničko nadzorno tijelo može takav stav nadglasati samo dvotrećinskom većinom svojih članova nakon saslušanja Europola i države članice ili država članica iz članka 30. stavka 4. Ako nije postignuta ta većina, zajedničko nadzorno tijelo obavješćuje stranku koja je podnijela zahtjev o odbijanju bez davanja informacija koje bi mogle otkriti postojanje bilo kakvih osobnih podataka u vezi te osobe.

5.   Kada se prigovor odnosi na provjeru podataka koje je unijela država članica u informacijski sustav Europola ili podataka pohranjenih u analitičkim radnim datotekama ili nekom drugom sustavu koji je ustanovio Europol za obradu osobnih podataka u skladu s člankom 10., zajedničko nadzorno tijelo osigurava pravilnu provedbu potrebnih provjera u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom ili državom članicom koja je unijela podatke. Zajedničko nadzorno tijelo obavješćuje osobu koja je podnijela zahtjev da je provelo provjere, bez davanja podataka koji bi mogli otkriti postojanje bilo kakvih osobnih podataka u vezi te osobe.

6.   Ako se pritužba odnosi na provjeru podataka koje je unio Europol u informacijski sustav Europola ili podataka pohranjenih u analitičkim radnim datotekama ili nekom drugom sustavu koji je ustanovio Europol za obradu osobnih podataka u skladu s člankom 10., zajedničko nadzorno tijelo osigurava da Europol provede potrebne provjere. Zajedničko nadzorno tijelo obavješćuje osobu koja je podnijela zahtjev da je provelo provjere, bez davanja podataka koji bi mogli otkriti postojanje bilo kakvih osobnih podataka u vezi te osobe.

Članak 33.

Nacionalno nadzorno tijelo

1.   Svaka država članica određuje nacionalno nadzorno tijelo sa zadaćom nezavisnog nadzora, u skladu s nacionalnim pravom, dopustivosti unošenja, dohvata i svakog dostavljanja Europolu osobnih podataka od strane predmetne države članice i razmatranja krši li takav unos, dohvat ili dostava prava osobe na koju se podaci odnose. U tu svrhu, nacionalno nadzorno tijelo ima pristup u prostorije nacionalne jedinice ili časnika za vezu, unosu podataka koji obavlja država članica u informacijski sustav Europola ili neki drugi sustav koji je ustanovio Europol za obradu osobnih podataka u skladu s člankom 10. u skladu s mjerodavnim nacionalnim postupcima.

Radi izvršavanja svoje nadzorne funkcije, nacionalno nadzorno tijelo ima pristup uredima i dokumentima svojih časnika za vezu u Europolu.

Nadalje, nacionalna će nadgledna tijela, u skladu s važećim nacionalnim postupcima, nadgledati aktivnosti nacionalnih jedinica i aktivnosti časnika za vezu u mjeri u kojoj su takve aktivnosti relevantne za zaštitu osobnih podataka. Obavještavat će, osim toga, zajedničko nadzorno tijelo o svakom djelovanju koje poduzmu u pogledu Europola.

2.   Svaka osoba ima pravo podnošenja zahtjeva nacionalnom nadzornom tijelu kako bi se osiguralo da su unos i dostavljanje Europolu podataka koji se na njega ili nju odnose u bilo kojem obliku te uvid u podatke od strane predmetne države članice zakonit.

To se pravo izvršava u skladu s nacionalnim pravom države članice u kojoj je zahtjev podnesen.

Članak 34.

Zajedničko nadzorno tijelo

1.   Zajedničko nadzorno tijelo se osniva radi, nadzora aktivnosti Europola u skladu s ovom Odlukom, kako bi se osiguralo da prava pojedinaca ne budu povrijeđena pohranom, obradom i korištenjem podataka koje čuva Europol. Nadalje, zajedničko nadzorno tijelo nadgleda dopustivost prijenosa podataka koje potječu od Europola. Zajedničko nadzorno tijelo sastoji se od najviše dvaju članova ili predstavnika, kojima prema potrebi pomažu zamjenici, svakog od nezavisnih nacionalnih nadzornih tijela, koji imaju potrebne sposobnosti te su imenovani na razdoblje od pet godina od svake države članice. Svaka delegacija ima jedan glas.

Zajedničko nadzorno tijelo bira za predsjednika jednog od svojih članova.

U izvršavanju svojih dužnosti članovi zajedničkog nadzornog tijela ne primaju naputke od bilo kojeg drugog tijela.

2.   Europol pomaže zajedničkom nadzornom tijelu u izvršavanju njegovih zadaća. Pri tome posebno:

3.   Zajedničko nadzorno tijelo nadležno je za razmatranje pitanja u vezi s provedbom i tumačenjem u vezi aktivnosti Europola koja se tiču obrade i korištenja osobnih podataka, razmatranje pitanja provjera koje nezavisno provode nacionalna nadzorna tijela država članica ili u vezi ostvarivanja prava na pristup te za izradu usklađenih prijedloga za zajednička rješenja postojećih problema.

4.   Ako zajedničko nadzorno tijelo utvrdi kršenja odredaba ove Odluke u vezi pohranjivanja, obrade ili korištenja osobnih podataka, podnosi prigovor koji smatra potrebnim ravnatelju te zahtijeva od njega odgovor u određenom roku. Ravnatelj je dužan obavještavati upravni odbor o cijelom postupku. Ako nije zadovoljno odgovorom ravnatelja povodom svog zahtjeva, zajedničko nadzorno tijelo upućuje predmet upravnom odboru.

5.   Radi izvršavanja njegovih zadaća i kako bi doprinio napretku dosljednosti u primjeni pravila i postupaka za obradu podataka, zajedničko nadzorno tijelo surađuje, u potrebnoj mjeri s drugim nadzornim tijelima.

6.   Zajedničko nadzorno tijelo redovno sastavlja izvješća o aktivnostima. Takva izvješća dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću. Upravni odbor može davati primjedbe koje se prilažu uz izvješćima.

Zajedničko nadzorno tijelo odlučuje hoće li objaviti izvješće o aktivnostima te, ako ga odluči objaviti, utvrđuje način objave.

7.   Zajedničko nadzorno tijelo donosi svoj poslovnik dvotrećinskom većinom svojih članova te ga dostavlja Vijeću na odobrenje. Vijeće donosi odluke kvalificiranom većinom.

8.   Zajedničko nadzorno tijelo osniva unutarnji odbor koji se sastoji od osposobljenih predstavnika iz svake države članice koja ima pravo glasa. Odbor ima zadaću razmatranja prigovora iz članka 32. svim odgovarajućim sredstvima. Ako to zatraže, stranke će, u pratnji njihovih savjetnika ako tako žele, biti saslušane pred odborom. Odluke donijete u tom kontekstu su konačne u vezi svih predmetnih stranaka.

9.   Zajedničko nadzorno tijelo može osnovati jedan ili više odbora, osim odbora iz stavka 8.

10.   Od zajedničkog se nadzornog tijela treba zatražiti mišljenje o onom dijelu proračuna Europola koji se na njega odnosi. Mišljenje se prilaže predmetnom prijedlogu proračuna.

11.   Zajedničkom nadzornom tijelu pomaže tajništvo, čije su zadaće određene poslovnikom.

Članak 35.

Sigurnost podataka

1.   Europol poduzima potrebne tehničke i organizacijske mjere radi osiguranja provedbe ove Odluke. Mjere se smatraju potrebnima ako je napor koji one uključuju razmjeran cilju kojeg trebaju postići u smislu sigurnosti.

2.   U vezi automatske obrade podataka u Europolu, svaka država članica i Europol provode mjere čiji je cilj:

POGLAVLJE VI.

Organizacija

Članak 36.

Tijela Europola

Tijela Europola su:

Članak 37.

Upravni odbor

1.   Upravni odbor se sastoji od po jednog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. Svaki član upravnog odbora ima jedan glas. Svakog člana upravnog odbora može zastupati zamjenik; kod izostanka punopravnog člana, zamjenik ima pravo glasa.

2.   Predsjedatelj i njegov zamjenik upravnog odbora biraju se od strane i iz skupine od triju država članica koje su zajednički pripremile osamnaestomjesečni program Vijeća. Njihov mandat traje osamnaest mjeseci, koliko traje određeni program Vijeća. Tijekom tog razdoblja predsjedatelj ne nastupa više kao predstavnik svoje države članice u upravnom odboru. Zamjenik ex officio zamjenjuje predsjedatelja u slučaju kada je on/ona spriječen/a u izvršavanju svojih dužnosti.

3.   Predsjedatelj je odgovoran za učinkovit rad upravnog odbora u izvršavanju njegovih zadaća iz stavka 9. istodobno osiguravajući usredotočenost na strateška pitanja i temeljne zadaće Europola iz članka 5. stavka 1.

4.   Predsjedatelju pomaže tajništvo upravnog odbora. Tajništvo posebno:

5.   Ravnatelj sudjeluje na sastancima upravnog odbora, bez prava glasa.

6.   Članove upravnog odbora ili njihove zamjenike i ravnatelja mogu pratiti stručnjaci.

7.   Upravni odbor se sastaje najmanje dvaput godišnje.

8.   Upravni odbor odlučuje dvotrećinskom većinom svojih članova, osim ako ovom Odlukom nije određeno drukčije.

9.   Upravni odbor:

10.   Upravni odbor svake godine donosi:

Ti se dokumenti dostavljaju Vijeću na odobrenje. Vijeće ih prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu.

11.   Četiri godine od početka primjene ove Odluke, te nakon toga svake četiri godine, upravni odbor naručuje nezavisnu vanjsku procjenu provedbe ove Odluke te djelatnosti koje obavlja Europol.

Upravni odbor u tu svrhu izdaje posebne ovlasti.

Izvješće o ocjeni prosljeđuje se Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

12.   Upravni odbor može odlučiti da se osnuju radne skupine. Pravila kojima se uređuje osnivanje i rad tih radnih skupina utvrđuje u svom poslovniku.

13.   Upravni odbor izvršava ovlasti iz članka 39. stavka 3. u odnosu na ravnatelja, ne dovodeći u pitanje članak 38. stavak 1. i 7.

Članak 38.

Ravnatelj

1.   Na čelu Europola je ravnatelj kojeg imenuje Vijeće kvalificiranom većinom, s popisa kojeg je predložio upravni odbor, od najmanje triju kandidata, na razdoblje od četiri godine. Vijeće, na prijedlog upravnog odbora, koji je ocijenio rad ravnatelja, može produžiti mandat ravnatelja još jednom na najduže četiri godine.

2.   Ravnatelju pomažu tri zamjenika ravnatelja koji se imenuju na četiri godine i mogu biti imenovani još jednom u skladu s postupkom iz stavka 1. Njihove zadaće pobliže određuje ravnatelj.

3.   Upravni odbor donosi pravila o izboru kandidata za mjesto ravnatelja ili zamjenika ravnatelja, uključujući produljenje njihova mandata. Prije stupanja na snagu, ta pravila potvrđuje Vijeće kvalificiranom većinom.

4.   Ravnatelj je odgovoran za:

5.   Ravnatelj je za obavljaju svojih dužnosti odgovaran upravnom odboru.

6.   Ravnatelj je zakonski zastupnik Europola.

7.   Ravnatelj i zamjenici ravnatelja razrješuju se odlukom Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom nakon dobivenog mišljenja upravnog odbora. Upravni odbor utvrđuje pravila koja se primjenjuju u takvim slučajevima. Takva pravila potvrđuje Vijeće kvalificiranom većinom, prije njihovog stupanja na snagu.

Članak 39.

Osoblje

1.   Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (dalje u tekstu Pravilnik o osoblju odnosno Uvjeti zaposlenja) utvrđeni Uredbom (EEZ-a, Euratoma, ECSC-a) br. 259/68 Vijeća (14) te pravilima usvojenima zajednički od institucija Europskih zajednica u svrhu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja primjenjuju se na ravnatelja, zamjenika ravnatelja i osoblje Europola zaposlene nakon datuma primjene ove Odluke.

2.   Za potrebe provedbe Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja, Europol se smatra agencijom u smislu članka 1.a stavka Pravilnika o osoblju.

3.   Ovlasti prenesene na tijelo za imenovanje na temelju Pravilnika o osoblju i na tijelo ovlašteno sklapati ugovore na temelju Uvjeta zapošljavanja, izvršava Europol u odnosu na svoje osoblje i ravnatelja u skladu s člankom 37. stavkom 13. i člankom 38. stavkom 4. točkom (c) ove Odluke.

4.   Osoblje Europola čine privremeno osoblje i/ili ugovorno osoblje. Upravni odbor daje godišnje odobrenje ukoliko ravnatelj namjerava zaključiti ugovore na neodređeno vrijeme. Upravni odbor odlučuje koja se privremena mjesta predviđena planom zapošljavanja mogu popuniti samo osobljem zaposlenim od strane nadležnih tijela država članica. Osoblje koje je zaposleno na takvim radnim mjestima ima status privremenih djelatnika prema članku 2. točki (a) Uvjeta zaposlenja te im se mogu ponuditi samo ugovori na određeno vrijeme koji se mogu jednom produžiti na određeno vrijeme.

5.   Države članice mogu uputiti nacionalne stručnjake u Europol. Upravni odbor donosi potrebne provedbene dogovore u tu svrhu.

6.   Europol primjenjuje načela Uredbe (EZ) br. 45/2001 na obradu osobnih podataka koja se odnosi na osoblje Europola.

POGLAVLJE VII.

PITANJA U VEZI S TAJNOSTI

Članak 40.

Tajnost

1.   Europol i države članice poduzimaju potrebne mjere radi zaštite informacija koje podliježu pravilima o tajnosti koje je prikupio Europola ili su s njim razmijenjene u skladu s ovom Odlukom. S tim ciljem, Vijeće kvalificiranom većinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom donosi odgovarajuća pravila o tajnosti koja izrađuje upravni odbor. Ta pravila uključuju odredbe o slučajevima u kojima Europol može razmijeniti informacije koje podliježu pravilima o tajnosti s trećima.

2.   Kada Europol namjerava pojedincima povjeriti osjetljive aktivnosti, države članice na zahtjev ravnatelja obavljaju sigurnosne provjere svojih državljana u skladu s nacionalnim odredbama i međusobno si pružaju pomoć u tu svrhu. Mjerodavno tijelo prema nacionalnim odredbama obavješćuje Europol samo o rezultatima sigurnosnih provjera. Ti su rezultati obvezujući za Europol.

3.   Svaka država članica i Europol mogu povjeriti obradu podataka u Europolu samo onim osobama koje su posebno obučene i koje su prošle sigurnosne provjere. Upravni odbor donosi pravila o sigurnosnoj provjeri osoblja Europola. Ravnatelj redovno izvještava upravni odbor o stanju sigurnosne provjere osoblja Europola.

Članak 41.

Obveza diskrecijskog postupanja i čuvanja tajnosti

1.   Članovi upravnog odbora, ravnatelj, zamjenici ravnatelja, osoblje Europola i časnici za vezu dužni su suzdržati se od svake radnje i svakog izražavanja mišljenja koji bi mogli štetiti Europolu ili ugroziti njegove djelatnosti.

2.   Članovi upravnog odbora, ravnatelj, zamjenici ravnatelja i časnici za vezu kao i druge osobe u skladu s posebnim obvezama diskrecijskog postupanja i čuvanja tajnosti, obvezni su ne otkrivati nikakve činjenice ili informacije za koje su saznali u izvršavanju njihovih dužnosti ili u obavljanju svojih aktivnosti neovlaštenim osobama ili javnosti. To se ne odnosi na činjenice i informacije koje zbog svog malog značaja ne zahtijevaju tajnost. Obveza diskrecijskog postupanja i čuvanja tajnosti primjenjuje se čak i nakon prestanka dužnosti ili zaposlenja, ili nakon prestanka aktivnosti. Obavijest o posebnoj obvezi iz prve rečenice daje Europol zajedno s upozorenjem o pravnim posljedicama svake povrede. O takvoj se obavijesti sastavlja pisana bilješka.

3.   Članovi upravnog odbora, ravnatelj, zamjenici ravnatelja, zaposlenici Europola i časnici za vezu kao i druge osobe pod obvezom iz stavka 2., ne smiju svjedočiti na sudu ili izvan njega ili davati izjave o bilo kojim činjenicama ili informacijama koje su saznali u izvršavanju svojih dužnosti ili u obavljanju svojih aktivnosti, bez odobrenja ravnatelja, odnosno kad se radi o ravnatelju, upravnog odbora.

Upravni odbor ili ravnatelj, ovisno o slučaju, ima pristup pravosudnom tijelu ili bilo kojem drugom nadležnom tijelu radi osiguravanja da su poduzete potrebne mjere prema nacionalnom pravu koje se primjenjuju na tijelo s kojim s kojim se ostvaruje veza.

Takve mjere se mogu prilagoditi postupcima za svjedočenje s ciljem osiguranja tajnosti podataka ili, ako predmetno nacionalno pravo to dopušta, odbiti svako dostavljanje predmetnih podataka u mjeri u kojoj je važno za zaštitu interesa Europola ili države članice.

Ako pravo države članice predviđa pravo odbijanja svjedočenja, osobe iz stavka 2. od koji je zatraženo svjedočenje dužne su pribaviti dopuštenje da to učine. Dopuštenje izdaje ravnatelj, ili u slučaju svjedočenja ravnatelja, upravni odbor. Kada se od časnika za vezu traži svjedočenje u vezi informacija koje dobiva od Europola, takvo dopuštenje izdaje se nakon dobivene suglasnosti države članice odgovorne za predmetnog službenika. Obveza traženja dopuštenja za svjedočenje primjenjuje se i nakon prestanka dužnosti ili zaposlenja ili nakon prestanka aktivnosti.

Nadalje, ako postoji mogućnost da se svjedočenje može odnositi na informacije ili saznanja koje je država članica dostavila Europolu ili koje se očito odnosi na državu članicu, stajalište te države članice u vezi sa svjedočenjem treba biti pribavljeno prije dobivanja dopuštenja.

Dopuštenje svjedočenja može se odbiti samo u mjeri u kojoj je to potrebno radi zaštite prevladavajućih interesa Europola ili države članice, ili država članica, koje trebaju zaštitu.

4.   Svaka država članica smatra povredu obveze diskrecijskog postupanja ili čuvanja tajnosti iz stavaka 2. i 3. kršenjem obveza propisanih njezinim pravom za čuvanje službene ili profesionalne tajne ili njezinim odredbama za zaštitu klasificirane građe.

Svaka država članica osigurava da se predmetna pravila i odredbe također primjenjuju na njezine vlastite zaposlenike koji su u kontaktu s Europolom u svom radu.

POGLAVLJE VIII.

PRORAČUNSKE ODREDBE

Članak 42.

Proračun

1.   Prihodi Europola sastoje se, ne dovodeći u pitanje drugu vrstu prihoda, od subvencija Zajednice koje ulaze u glavni proračun Europske unije (odjeljak Komisija) od datuma primjene ove Odluke. Financiranje Europola predmet je sporazuma Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu „proračunsko tijelo”), kako je predviđeno Međuinstitucionalnim sporazumom od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (15).

2.   Rashodi Europola uključuju troškove za osoblje, administrativne, infrastrukturne i operativne troškove.

3.   Ravnatelj izrađuje nacrt procjene prihoda i rashoda Europola za predstojeću financijsku godinu, uključujući prijedlog plana zapošljavanja, te ga prosljeđuje upravnom odboru. Prijedlog plana zapošljavanja sastoji se od stalnih i privremenih radnih mjesta te navodi upućene nacionalne stručnjake i broj, stupanj i kategoriju osoblja zaposlenog u Europolu za predmetnu financijsku godinu.

4.   Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

5.   Upravni odbor usvaja nacrt procjene prihoda i rashoda, uključujući plan zapošljavanja kojem je priložen okvirni plan rada, te ga do 31. ožujka svake godine šalje Komisiji. Ako Komisija ima primjedbe na nacrt procjene, ona o tome obavješćuje upravni odbor u roku od 30 dana od njegova primitka.

6.   Komisija podnosi nacrt proračunskom tijelu zajedno s okvirnim prijedlogom glavnog proračuna Europske unije.

7.   Na temelju tog nacrta Komisija unosi u okvirni prijedlog glavnog proračuna Europske unije, kojeg predlaže proračunskom tijelu, u skladu s člankom 272. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, iznose koje smatra potrebnima za plan zapošljavanja i iznos subvencije koja tereti taj proračun.

8.   Proračunsko tijelo odobrava dodjelu subvencije Europolu te plan zapošljavanja prilikom donošenja glavnog proračuna Europske unije.

9.   Upravni odbor donosi proračun Europola i plan zapošljavanja. Oni postaju konačni nakon konačnog usvajanja glavnog proračuna Europske unije. Ako je potrebno, njih se prilagođava na odgovarajući način donošenjem revidiranog proračuna.

10.   Svaka izmjena proračuna, uključujući plan zapošljavanja, provodi se u skladu s postupkom iz stavaka 5. do 9.

11.   Upravni odbor čim prije obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri provođenja projekta koji bi mogao imati velike financijske posljedice za financiranje njegovog proračuna, posebno svih projekata koji se odnose na imovinu, kao što su najam i kupnja zgrada. O tome je dužan obavijestiti Komisiju. Kada neki dio proračunskog tijela obavijesti o svojoj namjeri dostavljanja mišljenja, dostavlja svoje mišljenje upravnom odboru unutar šest tjedana od dana kada je obavijestilo proračunsko tijelo o projektu.

Članak 43.

Izvršenje i nadzor proračuna

1.   Proračun Europola izvršava ravnatelj.

2.   Računovodstveni službenik Europola najkasnije do 28. veljače nakon svake financijske godine dostavlja privremena financijska izvješća računovođi Komisije zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Računovodstveni službenik Komisije konsolidira privremena financijska izvješća institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom), br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na glavni proračun Europskih zajednica (16).

3.   Računovodstveni službenik Komisije najkasnije do 31. ožujka nakon svake financijske godine dostavlja privremena financijska izvješća Revizorskom sudu zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu također se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

4.   Ravnatelj po primitku primjedbi Revizorskog suda na privremena financijska izvješća Europola u skladu s člankom 129. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom), br. 1605/2002 sastavlja završna financijska izvješća Europola na vlastitu odgovornost i prosljeđuje ih upravnom odboru na mišljenje.

5.   Upravni odbor daje mišljenje o završnim financijskim izvješćima Europola.

6.   Ravnatelj najkasnije do 31. ožujka nakon svake financijske godine dostavlja završna financijska izvješća zajedno s mišljenjem upravnog odbora Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

7.   Završna financijska izvješća se objavljuju.

8.   Ravnatelj šalje Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe najkasnije do 30. rujna. Primjerak odgovora šalje i upravnom odboru.

9.   Ravnatelj, na zahtjev Europskog parlamenta, dostavlja mu sve zatražene informacije za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu, kako je utvrđeno u članku 146. stavku 3. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

10.   Europski parlament, uzimajući u obzir preporuku Vijeća koje donosi odluke kvalificiranom većinom, prije 30. travnja godine n + 2, dati razrješnicu ravnatelju u odnosu na izvršenje proračuna za godinu n.

Članak 44.

Financijska uredba

Upravni odbor donosi financijsku uredbu koja se primjenjuje na Europol nakon savjetovanja s Komisijom. Ta financijska uredba ne smije odstupati od Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002, osim ako je to izričito potrebno za djelovanje Europola. Za donošenje svih pravila koja odstupaju od Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002 traži se prethodna suglasnost Komisije. O tim se odstupanjima obavješćuje proračunsko tijelo.

POGLAVLJE IX.

DRUGE ODREDBE

Članak 45.

Pravila o pristupu dokumentima Europola

Na temelju prijedloga ravnatelja a najkasnije šest mjeseci od početka primjene ove Odluke, upravni odbor donosi pravila o pristupu dokumentima Europola, uzimajući u obzir načela i ograničenja iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (17).

Članak 46.

Klasificirane informacije EU-a

Europol primjenjuje sigurnosna načela i minimalne standarde iz Odluke Vijeća 2001/264/EZ od 19. ožujka 2001. o donošenju sigurnosnih odredbi (18) o klasificiranim informacijama EU-a.

Članak 47.

Jezici

1.   Uredba br. 1 od 15. travnja 1958. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (19) primjenjuje se na Europol.

2.   Upravni odbor jednoglasno odlučuje o unutarnjem uređenju jezika Europola.

3.   Prijevode koji su potrebni za rad Europola dostavlja Centar za prevođenje za tijela Europske unije (20).

Članak 48.

Obavještavanje Europskog parlamenta

Predsjedništvo Vijeća, predsjedatelj upravnog odbora i ravnatelj nastupaju pred Europskim parlamentom na njegov zahtjev da bi raspravili pitanja u vezi s Europolom uzimajući u obzir obveze diskrecije i tajnosti.

Članak 49.

Suzbijanje prijevara

Pravila iz Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. O istragama koje je vodio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (21) primjenjuju se na Europol. Na temelju prijedloga ravnatelja a najkasnije šest mjeseci nakon dana primjene ove Odluke, upravni odbor donosi potrebne provedbene mjere koje mogu isključivati operativne podatke iz opsega istraga OLAF-a.

Članak 50.

Sporazum o sjedištu

U sporazumu o sjedištu koji se treba zaključiti između Europola i Kraljevine Nizozemske utvrđuju se potrebni dogovori o smještaju koji se treba pružiti Europolu u državi sjedišta, te prostorijama koje mu navedena država daje na raspolaganje kao i posebnim pravilima koja se u državi Europolova sjedišta primjenjuju na ravnatelja, članove upravnog odbora, zamjenike ravnatelja, zaposlenike Europola i članove njihovih obitelji, a nakon dobivenog odobrenja upravnog odbora.

Članak 51.

Privilegije i imuniteti

1.   Protokol o privilegijama i imunitetima Europskih zajednica te posebna uredba koja se treba donijeti na temelju članka 16. Protokola o privilegijama i imunitetima Europskih zajednica primjenjuju se na ravnatelja, zamjenike ravnatelja Europola i osoblje Europola.

2.   Protokol o privilegijama i imunitetima Europskih zajednica primjenjuje se na Europol.

3.   Kraljevina Nizozemska i druge države članice suglasne su da časnici za vezu upućeni iz drugih država članica i članovi njihovih obitelji uživaju one privilegije i imunitete koje su potrebne za valjano izvršavanje zadaća časnika za vezu u Europolu.

Članak 52.

Odgovornost za neovlaštenu i nepravilnu obradu podataka

1.   Svaka je država članica, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, odgovorna za štetu prouzročenu pojedincu koja je posljedica pravnih ili činjeničnih grešaka u podacima pohranjenim ili obrađenim u Europolu. Samo država članica u kojoj je nastao događaj povodom kojeg je šteta nastala tuženik je u tužbi za naknadu štete oštećeniku, koji je podnosi sudovima koji imaju nadležnost prema nacionalnom pravu predmetne države članice. Država članica ne može prigovoriti da su druga država članica ili Europol dostavili netočne podatke kako bi izbjegla svoju odgovornost prema svom nacionalnom pravu u odnosu na oštećenika.

2.   Ako su pravne ili činjenične greške iz stavka 1. nastale kao rezultat pogrešne dostave podataka ili propuštanja ispunjavanja obveza iz ove Odluke na strani jedne ili više država članica ili kao rezultat neovlaštene ili nepravilne pohrane ili obrade od strane Europola, Europol ili druga predmetna država članica, obvezni su isplatiti, na zahtjev, iznos naknade štete prema stavku 1., osim ako je država članica koristila podatke suprotno ovoj Odluci na državnom području na kojem je šteta nastala.

3.   Svaki spor između države članice koja je platila naknadu štete prema stavku 1. i Europola ili druge države članice o načelu i iznosu naknade štete upućuje se upravnom odboru koji rješava pitanje dvotrećinskom većinom svojih članova.

Članak 53.

Druge vrste odgovornosti

1.   Ugovornu odgovornost Europola uređuje pravo koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti Europol je dužan, neovisno od odgovornosti iz članka 52., naknaditi štetu nastalu krivnjom njegovih tijela ili osoblja u izvršavanju njihovih zadaća u mjeri u kojoj im ona može biti pripisana, i neovisno o različitim postupcima za zahtijevanje naknade štete koji postoje prema pravu država članica.

3.   Oštećenik ima pravo zahtijevati od Europola da ne poduzme ili propusti neku radnju.

4.   Nacionalni sudovi država članica nadležni za postupanje u sporovima o odgovornosti Europola iz ovog članka, određuju se pozivanjem na Uredbu Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti i priznavanju te izvršenju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima (22).

Članak 54.

Odgovornost u vezi sudjelovanja Europola u zajedničkim istražnim timovima

1.   Država članica na čijem je državnom području štetu prouzročilo osoblje Europola postupajući u skladu s člankom 6. u toj državi članici za vrijeme njihove pomoći u operativnim mjerama, naknađuje štetu pod uvjetima koji se primjenjuju na štetu koju su počinili njezini dužnosnici.

2.   Ako predmetna država članica nije drukčije dogovorila, Europol naknađuje u potpunosti svaki iznos koji ta država članica treba platiti žrtvama ili osobama koje u njihovo ime imaju pravo na naknadu štete iz stavka 1. Svaki spor između države članice i Europola o načelu i iznosu naknade štete upućuje se upravnom odboru koji rješava pitanje.

POGLAVLJE X.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 55.

Opće pravno sljedništvo

1.   Ova Odluka ne utječe na pravnu snagu sporazuma zaključenih od strane Europola uspostavljenog Konvencijom o Europolu prije dana početka primjene ove Odluke.

2.   Stavak 1. posebno se primjenjuje na sporazum o sjedištu zaključen na temelju članka 37. Konvencije o Europolu, kao i na sporazume između Kraljevine Nizozemske i drugih država članica zaključenih na temelju članka 41. stavka 2. Konvencije o Europolu i na sve međunarodne sporazume, uključujući njihove odredbe o razmjeni informacija, te na ugovore koje je sklopio Europol, obveze koje ga terete i imovinu koju je stekao, kako je utvrđeno Konvencijom o Europolu.

Članak 56.

Ravnatelj i zamjenici ravnatelja

1.   Ravnatelj i zamjenici ravnatelja, imenovani na temelju članka 29. Konvencije o Europolu, za vrijeme preostalog vremena trajanja njihovih mandata su ravnatelj i zamjenici ravnatelja u smislu članka 38. ove Odluke. Ako njihovi mandati prestaju za godinu dana ili manje od dana početka primjene ove Odluke, oni se automatski produžuje do jedne godine od dana početka primjene ove Odluke.

2.   Ako ravnatelj ili jedan ili više zamjenika ravnatelja nisu voljni ili u mogućnosti postupiti u skladu sa stavkom 1., upravni odbor imenuje privremenog ravnatelja ili privremenog/privremene zamjenika/zamjenike ravnatelja, prema potrebi, na vrijeme od najdulje 18 mjeseci, do imenovanja iz članka 38. stavka 1. i 2.

Članak 57.

Osoblje

1.   Odstupajući od članka 39., svi ugovori o radu koje je sklopio Europol uspostavljen prema Konvenciji o Europolu i koji su na snazi na dan početka primjene ove Odluke važe do njihova isteka te se ne mogu produžiti na temelju Uredbe o osoblju Europola (23), nakon početka primjene ove Odluke.

2.   Svakom članu osoblja zaposlenom po ugovorima iz stavka 1. nudi se mogućnost sklapanja ugovora o privremenim djelatnicima prema članku 2. točki (a) Uvjeta zapošljavanja na različitim razinama u skladu s planom zapošljavanja ili ugovora o ugovornim djelatnicima temeljem članka 3a Uvjeta zapošljavanja.

U tu svrhu provodi se unutarnji postupak odabira za članove osoblja koji imaju sklopljen ugovor s Europolom na datum početka primjene ove Odluke, a nakon stupanja na snagu i unutar dvije godine od dana početka primjene ove Odluke od strane tijela ovlaštenog za sklapanje ugovora, kako bi se provjerila sposobnost učinkovitost i čestitost onih koji se trebaju uposliti.

Ovisno o vrsti i razini obavljanih zadataka, uspješnom se kandidatu nudi ugovor o privremenim djelatnicima ili ugovor o ugovornim djelatnicima za razdoblje koje odgovara barem onom vremenu koje je preostalo prema ugovoru koju je sklopljen prije dana početka primjene ove Odluke.

3.   Ako je Europol prije početka primjene ove Odluke sklopio drugi ugovor na određeno vrijeme i član osoblja je prihvatio ugovor o privremenim djelatnicima ili ugovor o ugovornim djelatnicima prema uvjetima iz trećeg podstavka stavka 2., svako naknadno produljenje ugovora može se sklopiti samo na neodređeno vrijeme u skladu s člankom 39. stavkom 4.

4.   Ako je Europol prije početka primjene ove Odluke sklopio ugovor na neodređeno vrijeme, a zaposleni je prihvatio ugovor o privremenim djelatnicima ili ugovor o ugovornim djelatnicima prema uvjetima iz trećeg podstavka stavka 2., taj se ugovor zaključuje na neodređeno vrijeme u skladu s prvim stavkom članka 8. i člankom 85. stavkom 1. Uvjeta zapošljavanja.

5.   Pravilnik o osoblju Europola i drugi mjerodavni instrumenti nastavljaju se primjenjivati na članove osoblja koji nisu zaposleni u skladu sa stavkom 2. Odstupajući od poglavlja 5. Pravilnika o osoblju Europola, postotak godišnje prilagodbe plaća koji određuje Vijeće u skladu s člankom 65. Pravilnika o osoblju primjenjuje se na osoblje Europola.

Članak 58.

Proračun

1.   Postupak davanja razrješnice u vezi proračuna odobren na temelju članka 35. stavka 5. Konvencije o Europolu provodi se u skladu s pravilima iz članka 36. stavka 5. Konvencije o Europolu i financijske uredbe donesene na temelju članka 35. stavka 9. Konvencije o Europolu.

2.   U provođenju postupka davanja razrješnice opisanog u stavku 1., primjenjuje se sljedeće:

3.   Svi rashodi koji proizlaze iz obveza koje je preuzeo Europol u skladu s financijskom uredbom koja je donijeta na temelju članka 35. stavka 9. Konvencije o Europolu prije datuma početka primjene ove Odluke a koji nisu podmireni do tog vremena, podmiruju se na način opisan u stavku 4. ovog članka.

4.   Prije isteka roka od 12 mjeseci nakon dana početka primjene ove Odluke, upravni odbor utvrđuje iznos kojim se pokrivaju rashodi iz stavka 3. Odgovarajući iznos koji se financira iz prikupljenog suficita iz proračunâ odobrenih na temelju članka 35. stavka 5. Konvencije o Europolu, prenosi se u prvi proračun koji je izrađen na temelju ove Odluke i predstavlja namjenske prihode za pokriće tih izdataka.

Ako suficiti nisu dostatni za pokriće rashoda iz stavka 3., države članice osiguravaju financiranje potrebno u skladu s postupcima utvrđenima Konvencijom o Europolu.

5.   Ostatak suficitâ proračunâ odobrenih na temelju članka 35. stavka 5. Konvencije o Europolu isplaćuje se natrag državama članicama. Iznos koji se treba isplatiti svakoj državi članici izračunava se na temelju godišnjih doprinosa svake države članice u proračune Europola utvrđenima na temelju članka 32. stavka 2. Konvencije o Europolu.

Plaćanje se obavlja unutar tri mjeseca od utvrđivanja iznosa kojim se pokrivaju rashodi iz stavka 3. i završetka postupka davanja razrješnice u vezi proračunâ odobrenih na temelju članka 35. stavka 5. Konvencije o Europolu.

Članak 59.

Mjere koje se trebaju pripremiti i donijeti prije dana početka primjene ove Odluke

1.   Upravni odbor osnovan na temelju Konvencije o Europolu, ravnatelj imenovan na temelju te Konvencije i zajedničko nadzorno tijelo osnovano na temelju te Konvencije pripremaju usvajanje sljedećih instrumenata:

2.   Za potrebe donošenja mjera iz stavka 1. točaka (a), (d), (e), (g) i (h), sastav upravnog odbora je onakav kakav je utvrđen člankom 37. stavkom 1. Upravni odbor usvaja te mjere u skladu s postupkom iz odredaba stavka 1. točaka (a), (d), (e) i (g) ovog članka.

Vijeće usvaja mjere iz stavka 1. točaka (b), (c) i (f) u skladu s postupkom utvrđenim odredbama stavka 1. točaka (b), (c) i (f).

Članak 60.

Financijske mjere i odluke koje se trebaju donijeti prije dana početka primjene ove Odluke

1.   Upravni odbor u sastavu utvrđenom člankom 37. stavku 1., donosi sve financijske mjere i odluke potrebne za primjenu novog financijskog okvira.

2.   Mjere o odluke iz stavka 1. poduzimaju se u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 2343/2002 i uključuju, inter alia, sljedeće:

3.   Odobravanje postupaka za prvu proračunsku godinu nakon dana početka primjene ove Odluke obavlja ravnatelj imenovan prema članku 29. Konvencije o Europolu od 15. studenoga u godini koja prethodi prvoj proračunskoj godini nakon dana početka primjene ove Odluke. Od tog dana nadalje ravnatelj je ovlašten prenijeti funkciju dužnosnika za ovjeravanja, ako je potrebno. U obavljanju poslova dužnosnika za ovjeravanja uzimaju se u obzir zahtjevi iz Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002.

4.   Prethodna provjera operacija u prvoj proračunskoj godini nakon dana početka primjene ove Odluke poduzima financijski nadzornik čija je funkcija određena u članku 27. stavku 3. Konvencije o Europolu tijekom razdoblja od 15. studenoga do 31. prosinca u godini koja prethodi prvoj proračunskoj godini nakon početka primjene ove Odluke. Financijski nadzornik obavlja tu funkciju u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 2343/2002.

5.   Dio prijelaznih troškova Europola radi pripreme novog financijskog okvira od godine koja prethodi prvoj proračunskoj godini nakon dana početka primjene ove Odluke snosi glavni proračun Europske unije. Financiranje tih troškova može imati oblik bespovratnih sredstava Zajednice.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

Prenošenje

Države članice osiguravaju da je njihovo nacionalno pravo u skladu s ovom Odlukom do dana početka primjene ove Odluke.

Članak 62.

Zamjena

Ova Odluka zamjenjuje Konvenciju o Europolu i Protokol o privilegijama i imunitetima Europola, članovima njegovih tijela, zamjenicima ravnatelja i zaposlenicima Europola od dana početka primjene ove Odluke.

Članak 63.

Stavljanje izvan snage

Osim ako nije drukčije predviđeno ovom Odlukom, sve mjere o provedbi Konvencije o Europolu stavljaju se izvan snage od dana početka primjene ove Odluke.

Članak 64.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Primjenjuje se od 1. siječnja 2010. ili od dana početka primjene Uredbe iz članka 51. stavka 1., ovisno o tome koji je kasniji.

Međutim, drugi podstavak članka 57. stavka 2. te članci 59., 60. i 61. primjenjuju se od dana stupanja na snagu ove Odluke.

(1)  Mišljenje od 17. siječnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 316, 27.11.1995., str. 1.

(3)  SL L 63, 6.3.2002., str. 1.

(4)  SL L 256, 1.10.2005., str. 63.

(5)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(6)  SL L 185, 16.7.2005., str. 35.

(7)  SL L 162, 20.6.2002., str. 1.

(8)  SL C 197, 12.7.2000., str. 3.

(9)  SL C 24, 23.1.1998., str. 2.

(10)  Odluka Komisije 1999/352/EZ, ECSC, Euratom od 28. travnja 1999., o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (SL L 136, 31.5.1999., str. 20.).

(11)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2007/2004 od 24. listopada 2004. o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (SL L 349, 25.11.2004., str. 1.).

(12)  Uredba (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za nadzor droga i ovisnosti o drogama (SL L 376, 27.12.2006., str. 1.).

(13)  SL L 357, 31.12.2002., str. 72.

(14)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

(15)  SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(16)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(17)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(18)  SL L 101, 11.4.2001., str. 1.

(19)  SL 17, 6.10.1958., str. 385/58.

(20)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Centra za prevođenje za tijela Europske unije (SL L 314, 7.12.1994., str. 1.).

(21)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(22)  SL L 12, 16.1.2001., str. 1.

(23)  Akt Vijeća od 3. prosinca 1998. o pravilniku o osoblju koji se primjenjuje na zaposlenike Europola (SL L 26, 30.1.1999., str. 23.).

PRILOG

Popis drugih teških oblika kriminala za koje je Europol nadležan za postupanje u skladu s člankom 4. stavkom 1.:

U vezi oblika kaznenih djela iz članka 4. stavka 1. za potrebe ove Odluke:

Oblike kaznenih djela iz članka 4. i iz ovog Priloga razmatraju nadležna tijela država članica u skladu s pravom država članica kojima ta tijela pripadaju.

(1)  SL L 159, 29.6.1996., str. 1.