11/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

121


32008R1353


L 350/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.12.2008.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1353/2008

od 18. prosinca 2008.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 74/2004 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz pamučnog posteljnog rublja podrijetlom iz Indije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2026/97 od 6. listopada 1997. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezine članke 15. i 19.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Prethodni ispitni postupak i mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 74/2004 (2) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz pamučnog posteljnog rublja koje potpada pod oznake KN ex 6302 21 00, ex 6302 22 90, ex 6302 31 00 i ex 6302 32 90 i koje je podrijetlom iz Indije. Stopa carine je u rasponu između 4,4 % i 10,4 % za pojedinačna trgovačka društva iz uzorka, s prosječnom stopom za trgovačko društvo koje surađuje u ispitnom postupku od 7,6 % i preostalom carinom od 10,4 %.

1.2.   Pokretanje djelomične privremene revizije po službenoj dužnosti

(2)

Nastavno na uvođenje konačne kompenzacijske pristojbe Vlada Indije (VI) je podnijela primjedbe da su se okolnosti vezano uz dva programa subvencioniranja (Program prava na povrat carinskih pristojba i Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak od izvoza u odjeljku 80HHC Zakona o porezu na dohodak) promijenila i da su te promjene dugotrajne prirode. Tvrdili su da se razina subvencioniranja stoga vjerojatno smanjila i da bi mjere koje su djelomično bile utemeljene na tim programima trebalo revidirati.

(3)

Komisija je ispitala dokaze koje je pružila Vlada Indije i smatrala ih je dostatnima za opravdanje pokretanja revizije u skladu s odredbama članka 19. Osnovne uredbe. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom Komisija je po službenoj dužnosti pokrenula djelomičnu privremenu reviziju mjera na snazi putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (3).

(4)

Svrha ove djelomične privremene revizije ispitnog postupka je procijeniti potrebu za nastavkom, uklanjanjem ili izmjenom postojećih mjera za ona trgovačka društva koja su imala korist od jednog ili oba navodno izmijenjena programa subvencioniranja, ako postoje dostatni dokazi u skladu s odgovarajućim zahtjevima prema obavijesti o pokretanju postupka. Ovisno o nalazima, ispitnim postupkom će se također procijeniti potreba za revizijom mjera koje se primjenjuju na druga trgovačka društva koja su surađivala u izvornom ispitnom postupku i/ili preostale mjere primjenljive na sva druga trgovačka društva.

1.3.   Razdoblje revizije ispitnog postupka

(5)

Ispitni postupak je obuhvatio razdoblje od 1. listopada 2006. do 30. rujna 2007. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”).

1.4.   Stranke na koje se odnosi ispitni postupak

(6)

Komisija je službeno obavijestila Vladu Indije (VI) o pokretanju djelomične privremene revizije ispitnog postupka, kao i one indijske proizvođače izvoznike koji su surađivali u prethodnom ispitnom postupku i za koje je utvrđeno da su imali koristi od jednog ili oba navodno izmijenjena programa subvencioniranja i koji su navedeni u obavijesti o pokretanju djelomične privremene revizije, kao i predstavnike industrije Zajednice. Zainteresirane strane imale su mogućnost da pisanim putem iznesu svoje stavove i zatraže raspravu. Pisane i usmene primjedbe koje su stranke podnijele bile su razmotrene i kada je bilo primjereno, uzete u obzir.

(7)

S obzirom na očigledan broj stranaka uključenih u reviziju, korištenje uzorkovanja za ispitni postupak o subvencioniranju predloženo je u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

(8)

Kako bi Komisija mogla odabrati uzorak, u skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe, od izvoznika i predstavnika koji su djelovali u njihovo ime zatraženo je da se jave u roku od tri tjedna od pokretanja postupka i da pruže osnovne podatke o svom izvoznom i domaćem prometu, o nekim posebnim programima subvencioniranja i o nazivima i djelatnostima povezanih trgovačkih društava. Obaviještena su i nadležna tijela u Indiji.

(9)

Javilo se više od 80 trgovačkih društava i pružilo zatražene informacije za uzorkovanje. Ta su trgovačka predstavljala 95 % ukupnog izvoza Indije u Zajednicu tijekom razdoblja uzorkovanja.

(10)

S obzirom na velik broj trgovačkih društava odabran je uzorak od 11 izvoznih trgovačkih društava i skupina s najvećim obujmom izvoza u Zajednicu, uz savjetovanje s industrijom Zajednice, indijskim udruženjem za tekstil Texprocil i Vladom Indije.

(11)

Uzorak je predstavljao 64 % ukupnog izvoza dotičnog proizvoda iz Indije u EU u razdoblju uzorkovanja (od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007.). U skladu s člankom 27. Osnovne uredbe odabrani uzorak obuhvaćao je najveći mogući reprezentativni obujam izvoza koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu.

(12)

Zahtjeve za određivanjem pojedinačne marže subvencije u skladu s člankom 27. stavkom 3. Osnovne uredbe podnijela su četiri trgovačka društva koja nisu bila uključena u uzorak. Međutim, s obzirom na velik broj zahtjeva i velik broj trgovačkih društava odabranih za uzorak, smatralo se da bi takva pojedinačna ispitivanja bila bespotrebno teška u smislu članka 27. stavka 3. i onemogućila bi završavanje ispitnog postupka na vrijeme. Zahtjevi za određivanjem pojedinačnih marža od strane četiri trgovačka društva koja nisu uključena u uzorak su stoga odbijeni.

(13)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da dva trgovačka društva povezana s dva trgovačka društva iz uzorka nisu proizvodila, izvozila ni prodavala na domaćem tržištu dotični proizvod tijekom RRIP-a. Ona nisu izrazila nikakvu namjeru da to učine u budućnosti. Prema tome je odlučeno da se ta dva povezana trgovačka društva isključe iz uzorka i iz izračuna pojedinačnih subvencijskih marža.

(14)

Trgovačka društva koja nisu uključena u uzorak obaviještena su da će se svaka antisubvencijska pristojba na njihove uvoze izračunati u skladu s člankom 15. stavkom 3. Osnovne uredbe, odnosno bez prekoračenja ponderiranog prosječnog iznosa subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere određenih za trgovačka društva iz uzorka.

(15)

Trgovačka društva koja se nisu javila u roku iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka nisu se smatrala zainteresiranim stranama.

(16)

Odgovori na upitnik primljeni su od svih proizvođača izvoznika iz uzorka u Indiji.

(17)

Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje subvencije. Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih zainteresiranih strana:

 

Vlada Indije (VI)

Ministarstvo trgovine, New Delhi

 

Proizvođači izvoznici u Indiji

Anunay Fab. Limited, Ahmedabad

Brijmohan Purusottamdas, Mumbai i Incotex Impex Pvt Limited, Mumbai

Divya Global Pvt Ltd, Mumbai

Intex Exports, Pattex Exports i Sunny Made-ups, Mumbai

Jindal Worldwide Ltd, Progressive Enterprise i Texcellence Overseas, Ahmedabad i Mumbai

Madhu Industries Limited i Madhu International, Ahmedabad

Mahalaxmi Exports i Mahalaxmi Fabric Mills Pvt Ltd, Ahmedabad

Prakash Cotton Mills Pvt, Ltd, Mumbai

Prem Textiles, Indore

The Bombay Dyeing and Manufacturing Co. Ltd, N WExports Limited i Nowrosjee Wadia amp; Sons Limited, Mumbai

Vigneshwara Exports Limited, Mumbai

1.5.   Objava nalaza i primjedbe na postupak

(18)

Vlada Indije i druge zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti izmjenu stopa carine koje se primjenjuju i nastavak primjene postojećih mjera. Također im je dan razuman rok za primjedbe. Sve izjave i primjedbe propisno su uzete u obzir kako se navodi ispod.

2.   DOTIČNI PROIZVOD

(19)

Proizvod nad kojim se provodi revizija je posteljno rublje od pamučnih vlakana, čisto ili miješano s ručno-rađenim vlaknima ili flaksom (pri čemu flaks nije većinsko vlakno), bijeljeno, bojano ili s uzorkom, podrijetlom iz Indije (dotični proizvod), koji se trenutačno može razvrstati pod KN oznake ex 6302 21 00, ex 6302 22 90, ex 6302 31 00 i ex 6302290, i kako je definirano u izvornom ispitnom postupku.

3.   SUBVENCIJE

3.1.   Uvod

(20)

Na temelju dostupnih informacija i odgovora na upitnik Komisije, ispitani su sljedeći programi prema kojima su navodno dodijeljene subvencije:

 

Programi subvencija ispitani u izvornom ispitnom postupku:

1.

Program prava na povrat carinskih pristojba (Duty Entitlement Passbook – „DEPB”)

2.

Program potvrde o izuzeću od plaćanja carine kod nadopunjavanja zaliha (Duty Free Replenishment Certificate – „DFRC”)/Program odobrenja bescarinskog uvoza (Duty Free Imports Authorisation – „DFIA”)

3.

Program poticanja izvoza osnovnih sredstava (Export Promotion Capital Goods – „EPCG”)

4.

Program po prethodnoj dozvoli (Advance Licence Scheme – „ALS”)/Program po prethodnom odobrenju (Advance Authorization Scheme – „AAS”)

5.

Zone proizvodnje za izvoz (Export Processing Zones –„EPZ”)/Izvozno orijentirane jedinice (Export Oriented Units – „EOU”)

6.

Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak (Income Tax Exemption Scheme – „ITES”)

 

Programi subvencija koji nisu ispitani u izvornom ispitnom postupku:

7.

Program povrata carine (Duty Drawback Scheme – „DDS”)

8.

Program financiranja unapređenja tehnologije (Technology Upgradation Fund Scheme –„TUFS”)

9.

Program kreditiranja izvoza (prije isporuke i poslije isporuke) (Export Credit Scheme (pre-shipment and post-shipment) – „ECS”)

(21)

Programi od 1. do 5. temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i propisi) iz 1992. (br. 22. iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. (Zakon o vanjskoj trgovini). Zakonom o vanjskoj trgovini ovlašćuje se indijska Vlada za izdavanje obavijesti vezano uz izvoznu i uvoznu politiku. One su sažete u dokumentaciji o „Izvoznoj i uvoznoj politici”, koje izdaje Ministarstvo trgovine svakih pet godina i koja se redovito ažurira. Jedan dokument o izvoznoj i uvoznoj politici važan je za razdoblje ispitnog postupka ovog slučaja; odnosno za petogodišnji plan koji se odnosi na razdoblje od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009. (EXIM politika 04-09). Osim toga Vlada Indije također određuje procedure kojima se uređuje EXIM politika 04-09 u „Priručniku o procedurama – 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009., svezak I.” (POP I 04-09). Priručnik o procedurama se također redovito ažurira.

(22)

Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961. koji se svake godine izmjenjuje Zakonom o financijama.

(23)

Program povrata carine temelji se na odjeljku 75. Carinskog zakona iz 1962., odjeljku 37. stavku 2. točki xvi. Zakona o trošarinama iz 1944. i odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. To je novi program koji nije prethodno ispitan.

(24)

Program financiranja unapređenja tehnologije temelji se na Odluci Ministarstva tekstila, indijske Vlade, objavljenoj u indijskom Službenom listu, posebnom dijelu I., odjeljku I., od 31. ožujka 1999. To je novi program koji nije bio prethodno ispitan.

(25)

Program kreditiranja izvoza temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o bankarskim propisima iz 1949. kojima se omogućuje Indijskoj narodnoj banci da usmjerava komercijalne banke u području kreditiranja izvoza.

(26)

U skladu s člankom 11. stavkom 10. Osnovne uredbe Komisija je pozvala indijsku Vladu na dodatna savjetovanja s obzirom na promijenjene i nepromijenjene programe, kao i one koji nisu prethodno ispitani, s ciljem razjašnjavanja činjenične situacije vezano uz navodne programe i postizanja uzajamno usuglašenog rješenja. Nastavno na ta savjetovanja i u nedostatku uzajamno usuglašenog rješenja vezano uz te programe, Komisija ih je sve uključila u ispitni postupak o subvencioniranju.

3.2.   Posebni programi

3.2.1.   Program prava na povrat carinskih pristojba („DEPB”)

3.2.1.1.   Pravna osnova

(27)

Detaljan opis programa prava na povrat carinskih pristojba sadržan je u stavku 4.3. EXIM politike 04-09 i u poglavlju 4. POP I 04-09.

3.2.1.2.   Podobnost

(28)

Svaki proizvođač izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

3.2.1.3.   Praktična provedba

(29)

Izvoznik koji ispunjava uvjete može podnijeti zahtjev za kredite DEPB-a koji se izračunavaju kao postotak vrijednosti proizvoda izvezenih prema ovom programu. Stope DEPB-a odredila su indijska nadležna tijela za većinu proizvoda uključujući dotični proizvod. One su određene na temelju standardnih norma „ulaz-izlaz”, uzimajući u obzir pretpostavljeni uvezeni sadržaj ulaznog materijala u izvoznom proizvodu i visinu carinske pristojbe za takav pretpostavljeni uvoz, neovisno o tome jesu li pristojbe stvarno plaćene ili ne.

(30)

Kako bi ispunilo uvjete za koristi iz ovog programa, trgovačko društvo mora izvoziti. Prilikom izvoza izvoznik mora indijskim nadležnim tijelima prijaviti da se izvoz obavlja prema programu DEPB. Kako bi se roba izvezla indijska carinska tijela izdaju izvoznu carinsku deklaraciju tijekom postupka otpreme. U tom se dokumentu navodi iznos kredita DEPB koji se dodjeljuje za taj izvoz pa izvoznik zna kolika je korist koju će tada dobiti.

(31)

Jednom kada carinska tijela izdaju izvoznu carinsku deklaraciju indijska Vlada više ne može odlučivati o dodjeli kredita DEPB-a. Odgovarajuća stopa DEPB-a za izračun koristi je ona koja se primjenjivala u trenutku sastavljanja izvozne deklaracije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka došlo je do neuobičajenog retroaktivnog povećanja stopa DEPB-a, što je povećalo korist DEPB-a za izvoze od 1. travnja 2007. do 12. srpnja 2008. Međutim nije moguće pretpostaviti da bi se retroaktivno smanjenje stopa DEPB-a moglo provesti prema načelu pravne sigurnosti kao negativna upravna odluka. Shodno tome se može zaključiti da je sposobnost indijske Vlade da retroaktivno izmijeni razinu koristi ograničena.

(32)

Krediti DEPB-a su slobodno prenosivi i vrijede 12 mjeseci od datuma izdavanja. Mogu se iskoristiti za plaćanje carinskih pristojbi na naredne uvoze bilo koje robe bez uvoznih ograničenja, osim osnovnih sredstava. Roba uvezena pomoću takvih kredita može se prodati na domaćem tržištu (podliježe porezu na prodaju) ili upotrijebiti drukčije.

(33)

Zahtjevi za kredite DEPB-a se pohranjuju elektronički i mogu obuhvatiti neograničenu količinu izvoznih transakcija. De facto ne postoje strogi rokovi za podnošenje zahtjeva za kredite DEPB-a. Elektronički sustav koji se koristi za upravljanje programom DEPB-a ne isključuje automatski izvozne transakcije izvan razdoblja roka za podnošenje zahtjeva koji se spominje u poglavlju 4.47. POP I 04-09. K tome kako je jasno predviđeno u poglavlju 9.3. POP I 04-09, zahtjevi zaprimljeni nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva mogu se uvijek uzeti u obzir uz manju kaznu (10 % po odobrenju).

(34)

Dok su stope DEPB-a za izvoz dotičnog proizvoda tijekom razdoblja izvornog ispitnog postupka iznosile 8 %, na početku razdoblja revizije ispitnog postupka bile su samo 3,7 %, a tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka došle su do 6,7 % (12. srpnja 2007.) što je neuobičajeno zabilježeno retroaktivno za izvoz od 1. travnja 2007.

3.2.1.4.   Primjedbe na objavu

(35)

Vlada Indije i Texprocil naveli su da nije došlo do prekomjernih otpusta prilikom primjene programa DEPB i tvrdili su da protiv tog programa shodno tome ne mogu uvesti kompenzacijske mjere. Ta je primjedba odbačena u svjetlu zaključka iz uvodne izjave (38) da se taj program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata poreza ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i Priloga I. točke i. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Shodno tome, protiv cijelog iznosa otpisanih carine mogu se uvesti kompenzacijske mjere.

3.2.1.5.   Zaključak

(36)

Program DEPB osigurava subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit DEPB-a je financijski doprinos GOI-a budući da će kredit u konačnici biti upotrijebljen za kompenziranje uvoznih carina, smanjujući time dohodak GOI-a od carine koja bi inače dospjela na naplatu. Osim toga kredit DEPB-a dodjeljuje izvozniku korist jer poboljšava njegovu likvidnost.

(37)

Program DEPB je pravno zavisan od realizacije izvoza i stoga se smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(38)

Ovaj se program ne može smatrati dopuštenim povratom poreza ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima određenim u Prilogu I. točki i. i Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za nadoknadu povrata) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nije obvezan zaista koristiti uvezenu robu oslobođenu od carine u proizvodnom procesu a iznos kredita se ne izračunava u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Osim toga ne postoji sustav ili procedura kojima bi se potvrdilo koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom procesu izvoznog proizvoda i je li došlo do prekomjernog plaćanja izvoznih carina u smislu točke i. Priloga I. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Konačno, izvoznik ispunjava uvjete za korist od DEPB-a neovisno o tome uvozi li uopće ikakav ulazni materijal. Kako bi izvoznik ostvario korist dovoljno je da jednostavno izvozi robu bez dokazivanja da je uvezao bilo koji ulazni materijal. Prema tome, čak i izvoznici koji sav svoj ulazni materijal nabavljaju lokalno i ne uvoze nikakvu robu koja se može koristiti kao ulazni materijal još uvijek imaju pravo na koristi prema programu DEPB.

3.2.1.6.   Izračun iznosa subvencije

(39)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere je izračunan u odnosu na koristi dodijeljene primatelju za kojeg je utvrđeno da je postojao tijekom razdoblja ispitnog postupka. U tom smislu smatralo se da se korist dodjeljuje primatelju kada se obavlja izvozna transakcija prema ovom programu. U ovom trenutku Vlada Indije mora otpisati carinsku pristojbu što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Kada nadležna carinska tijela izdaju izvoznu carinsku deklaraciju na kojoj se, inter alia, vidjeti iznos kredita DEPB-a koji se dodjeljuje za tu transakciju, Vlada Indije ne može odlučivati o tome hoće li dodijeliti subvenciju ili ne. Osim toga. proizvođači izvoznici koji surađuju knjižili su kredite DEPB-a na temelju obračuna kao dobit u vrijeme izvozne transakcije.

(40)

Kako bi se uzeo u obzir učinak retroaktivnog povećanja stopa, vrijednost kredita DEPB-a knjiženog za izvoze između 1. travnja i 12. srpnja 2007. povećana je kada je bilo potrebno, budući da je stvarna korist, na koju će trgovačka društva imati pravo po primitku kredita od indijske Vlade, viša od one koju su službeno zatražili u vrijeme izvoza.

(41)

Kada su iznesene opravdane primjedbe, pristojbe koje su nužno nastale za dobivanje subvencije oduzete su od tako određenih kredita kako bi se dobio iznos subvencije kao brojnik u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe iznos subvencije dodijeljen je na ukupnu izvoznu dobit tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka kao odgovarajući nazivnik, jer subvencija ovisi o izvozu i ne dodjeljuje se s obzirom na izrađene, proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(42)

Podneseno je nekoliko primjedaba vezano uz određene podatke izračuna koristi prema DEPB-u. Kada se to smatralo opravdanim izračuni su zbog toga prilagođeni.

(43)

Suprotno podnescima nekih proizvođača izvoznika, čak kredit DEPB-a koji su generirali izvozni proizvodi osim dotičnog proizvoda, treba uzeti u obzir prilikom određivanja iznosa kredita DEPB-a protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Prema DEPB-u ne postoji obveza kojom se ograničava korištenje kredita za uvoz ulaznog materijala bez carine povezanog s određenim proizvodom. S druge strane, DEPB krediti se mogu slobodno prenositi, mogu se čak prodavati i upotrijebiti za uvoz bilo koje robe koja se može uvoziti bez ograničenja (ulazni materijali za dotični proizvod spadaju u ovu kategoriju), osim osnovnih sredstava. Shodno tome dotični proizvod može imati korist od svih generiranih kredita DEPB-a.

(44)

Pet trgovačkih društava iz uzorka imalo je korist od programa DEPB-a tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka sa subvencijskim maržama u rasponu od 0,15 % do 3,96 %.

3.2.2.   Program odobrenja bescarinskog uvoza („DFIA”)/Program potvrde o izuzeću od plaćanja carine kod nadopunjavanja zaliha („DFRC”)

3.2.2.1.   Pravna osnova

(45)

Detaljni opis DFIA-e sadržan je u poglavlju 4. o politici EXIM 04-09 i u poglavlju 4. HOP I 04-09. Program je uveden 1. svibnja 2006. i zamijenio je program DFRC protiv kojeg su uvedene kompenzacijske mjere izvornom uredbom.

3.2.2.2.   Podobnost

(46)

DFIA se izdaje svakom trgovcu-izvozniku ili proizvođaču-izvozniku za uvoz ulaznih materijala koji se koriste u proizvodnji robe za izvoz oslobođen od osnovne carine, dodatnih carina, poreza za obrazovanje, antidampinške pristojbe i zaštitne carine, ako postoje.

3.2.2.3.   Praktična provedba

(47)

DFIA je program važeći prije i poslije izvoza, koji omogućuje uvoz robe određen prema normama SION, ali koja, u slučaju prijenosa DFIA, ne mora nužno biti upotrijebljena u proizvodnji izvezenog proizvoda.

(48)

DFIA samo pokriva uvoz ulaznih materijala kako je propisano u SION-u. Pravo na uvoz ograničeno je na količinu i vrijednost spomenutu u SION-u, ali ga regionalna nadležna tijela mogu revidirati na zahtjev.

(49)

Obveza izvoza podliježe dodatnom zahtjevu za minimalnu vrijednost od 20 %. Izvozi se mogu provesti u očekivanju odobrenja DFIA, a u tom slučaju odobrenje za uvoz se određuje razmjerno prethodnim izvozima.

(50)

Jednom kad se ispuni obveza izvoza, izvoznik može zatražiti prijenos odobrenja za DFIA, što u praksi znači dozvolu da proda dozvolu za uvoz oslobođen od carine na tržištu.

3.2.2.4.   Primjedbe na objavu

(51)

Vlada Indije i Texprocil tvrdili su da je DFRC zakonit sustav povrata kao zamjene, budući da se programom osigurava nadopuna zaliha ulaznih materijala korištenih u izvoznom proizvodu i smatra se razumnim i učinkovitim i utemeljenim na općeprihvaćenim trgovačkim praksama u Indiji. Budući da količina, kvaliteta i tehničke značajke i specifikacije odgovaraju ulaznim materijalima korištenima u izvoznom proizvodu, program bi u pogledu Vlade Indije i Texprocila bio dopušten prema Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („ASCM”). Vlada Indije i Texprocil također su tvrdili da prilikom procjene o tome je li ovo zakonit sustav povrata kao zamjene, važan uvjet je obratiti pozornost na to što se uvozi a ne tko uvozi. Nadalje su tvrdili da se, u onoj mjeri u kojoj se to se tiče Vlade, ne dodjeljuje nikakva dodatna korist. Stoga se tvrdilo da se protiv programa ne mogu uvesti kompenzacijske mjere. U potporu tih tvrdnji nisu osigurani nikakvi novi dokazi stoga se te tvrdnje odbacuju u svjetlu nalaza iz uvodnih izjava od 52. do 55. da se ni jedan potprogram ne treba smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i Priloga I. točke i., priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Shodno tome protiv cijelog iznosa koristi mogu se uvesti kompenzacijske mjere.

3.2.2.5.   Zaključak

(52)

Iako postoje razlike u primjeni novog programa za uvoz oslobođen od carine (DFIA) u usporedbi s prethodnim programom potvrde o izuzeću od plaćanja carine kod nadopunjavanja zaliha protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere (DFRC), novi program uvoza DFIA treba se smatrati nastavkom programa DFRC jer preuzima glavne elemente tog programa.

(53)

DFRC i DFIA su subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočaka i. i ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe, odnosno financijski doprinos u obliku bespovratnih sredstava. Oni uključuju izravan prijenos sredstava budući da se mogu prodati i promijeniti za gotovinu ili upotrijebiti za kompenziranje uvozne pristojbe, zbog čega Vlada Indije mora otpisati prihoda koji bi inače dospio. K tome DFRC-a i DFIA-a dodjeljuju izvozniku korist jer poboljšavaju njegovu likvidnost.

(54)

DFRC i DFIA su pravno ovise od realizacije izvoza i stoga se smatraju specifičnima i protiv njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(55)

Nadalje, ni jedan od programa ne može se smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Oni nisu u skladu sa strogim pravilima određenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat kao zamjene) Osnovnoj uredbi. Posebno: i. oni omogućuju ex post povrat ili povrat uvoznih pristojbi na ulazne materijale koji se koriste u proizvodnom procesu drugog proizvoda; ii. ne postoji uspostavljen sustav ili postupak provjere kojim bi se potvrdilo koristi li se ulazni materijal i koji se ulazni materijal koristi u proizvodnom procesu izvoznog proizvoda i je li došlo do prekomjerne koristi u smislu točke i. Priloga I. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi; i iii. mogućnost prijenosa potvrde/odobrenja podrazumijeva da izvoznik kojem je dodijeljen DFRC ili DFIA nije obvezan zaista koristiti potvrdu da bi uvezao ulazne materijale.

3.2.2.6.   Izračun iznosa subvencije

(56)

Za određivanje koristi smatralo se da, za razliku od DEPB-a, dozvole DFRC i DFIA nemaju fiktivnu vrijednost ili stope carine. Dozvola ukazuje na ukupnu količinu ulaznih materijala koju je dopušteno uvesti i na najvišu ukupnu vrijednost CIF takvih uvoza. Shodno tome, korist nije poznata u trenutku izvoza i može se odrediti i knjižiti na račune samo kad se dozvola koristi za uvoz ili prodaju.

(57)

Stoga, u slučajevima kada su dozvole korištene za uvoz, korist za trgovačka društva se izračunavala na temelju iznosa otpisanih uvoznih carina. U slučajevima kada su dozvole bila prenesene (prodane), korist je izračunana na temelju prihoda od takvih prodaja tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka.

(58)

Ispitnim postupkom je utvrđeno da je pet trgovačkih društava koja su izvozila prema DFRC-u i/ili DFIA-i prodalo svoja odobrenja/potvrde trećim stranama.

(59)

Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da je upotrijebio jedno svoje odobrenje za uvoz oslobođen od carine kao povrat kao zamjenu i da nije imao prekomjerno smanjenje carine na uvoze prema toj konkretnoj dozvoli. Ispitnim postupkom je utvrđeno da uvozne i izvozne količine prema toj konkretnoj dozvoli nisu bile iscrpljene i da dozvola još nije bila okončana i provjerena u skladu s pravilima koja propisuje politika EXIM. Prema tome, i uzimajući u obzir nalaze iz uvodne izjave 55. zaključeno je da trgovačko društvo nije moglo dokazati da nije došlo do prekomjernog smanjenja prema toj konkretnoj dozvoli. Cijeli iznos ušteđenih carina na uvoz obavljen prema toj dozvoli shodno tome smatra se subvencijom, a prigovor se odbacuje.

(60)

Kada su iznesene opravdane primjedbe, pristojbe koje su nužno nastale za dobivanje subvencije oduzete su iz tako određenih koristi kako bi se dobio iznos subvencije kao brojnik u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe iznos subvencije dodijeljen je na ukupnu izvoznu dobit tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvozu i ne dodjeljuje se s obzirom na izrađene, proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(61)

Podneseno je nekoliko primjedaba vezano uz određene podatke izračuna koristi prema DFRC/DFIA. Kada se to smatralo opravdanim izračuni su zbog toga prilagođeni.

(62)

Suprotno podnescima nekih proizvođača izvoznika, čak i kredit DFRC/DFIA koji su generirali izvozni proizvodi osim dotičnog proizvoda, treba uzeti u obzir prilikom određivanja iznosa koristi protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Prema DFRC/DFIA ne postoji obveza kojom se ograničava uporaba kredita za uvoz ulaznog materijala oslobođen od carine povezanog s određenim proizvodom. S druge strane, DFRC/DFIA krediti se slobodno prenose, mogu se čak prodavati i upotrijebiti za uvoz bilo koje robe koja se može uvoziti bez ograničenja (ulazni materijali za dotični proizvod spadaju u ovu kategoriju), osim osnovnih sredstava. Shodno tome dotični proizvod može imati korist od svih generiranih koristi DFRC/DFIA.

(63)

Četiri trgovačka društva iz uzorka imala su korist od ovih programa tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka sa subvencijskim maržama u rasponu od 0,09 % do 2,03 %.

3.2.3.   Program poticanja izvoza osnovnih sredstava („EPCG”)

3.2.3.1.   Pravna osnova

(64)

Detaljni opis programa EPCG sadržan je u poglavlju 5. o politici EXIM 04-09 i u poglavlju 5. HOP I 04-09.

3.2.3.2.   Podobnost

(65)

Ovaj je program dostupan proizvođačima-izvoznicima, trgovcima-izvoznicima „povezanima s” proizvođačima i pružateljima usluga.

3.2.3.3.   Praktična provedba

(66)

Pod uvjetom obveze izvoza, Vlada Indije izdat će na zahtjev i po plaćanju naknade dozvolu za EPCG. Ta dozvola trgovačkom društvu omogućuje da izvozi osnovna sredstva (nova i - od travnja 2003. – rabljena osnovna sredstva stara do 10 godina) po smanjenoj stopi carine. Do 31. ožujka 2000. bila je primjenljiva efektivna carinska stopa od 11 % (uključujući 10 % dodatne naknade) a u slučaju uvoza velike vrijednosti, primjenjivala se nulta stopa carine. Od travnja 2000. program je osiguravao smanjenu uvoznu carinu od 5 % primjenljivu na sva osnovna sredstva uvezena prema tom programu. Kako bi se zadovoljila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja. Indijska je Vlada 9. svibnja 2008., odnosno izvan razdoblja ispitnog postupka, objavila da je carina koju treba platiti za uvoz prema EPCG-u smanjena na 3 %

(67)

Nositelj dozvole EPCG također može nabavljati osnovna sredstva u zemlji. U tom slučaju nositelj dozvole EPCG podnosi zahtjev za poništenje svoje dozvole EPCG. Domaći proizvođač osnovnih sredstava naveden u pismu o poništenju stječe pravo na predviđenu izvoznu korist i ima pravo na korist od uvoza oslobođenog od carine sastavnih dijelova potrebnih za proizvodnju osnovnih sredstava. Međutim, trošarina koju za domaću kupovinu osnovnih sredstava treba platiti nositelj dozvole EPCG može se vratiti ili se oslobađa. Nositelj dozvole EPCG i dalje mora ispuniti izvoznu obvezu koja je određena s obzirom na fiktivnu carinu ušteđenu na FOB vrijednosti uvezene robe.

3.2.3.4.   Primjedbe na objavu

(68)

Vlada Indije tvrdila je da nije došlo do koristi u slučajevima kada nositelj dozvole EPCG podnosi zahtjev za poništenjem njegove dozvole EPCG i kupuje domaća osnovna sredstva, budući da nije izdana ni jedna odgovarajuća vladina uredba kojom se dodjeljuje izuzeće od plaćanja trošarine za takvu kupovinu. Međutim, indijska Vlada je također potvrdila da u određenim okolnostima nositelj dozvole EPCG može kupiti osnovna sredstva bez plaćanja trošarine, tj. u slučajevima kad taj porez ne bi bio otpisan u sklopu kreditnog sustava indijskog poreza na dodanu vrijednost (Cenvat). Osim toga, domaći dobavljač osnovnih sredstava u takvim slučajevima ima pravo na fiskalne koristi što se odražava na cijeni dostavljenih osnovnih sredstava. Budući da je ovo korist koja se ostvaruje pod uvjetom izvoza, s obzirom da za nositelja dozvole EPCG nema promjene u obvezi izvoza, smatralo se da se tvrdnja treba odbaciti, a nalazi su ostali nepromijenjeni.

3.2.3.5.   Zaključak

(69)

Program EPCG osigurava subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine ili u slučaju domaće nabave, povrat poreza ili izuzeće od poreza predstavlja financijski doprinos indijske Vlade, budući da ta koncesija smanjuje prihod indijske Vlade koji bi inače dospio.

(70)

K tome, smanjenje carine dodjeljuje korist izvozniku jer carine ušteđene prilikom uvoza poboljšavaju njegovu likvidnost. U slučaju povrata ili izuzeća od trošarina, povrat ili izuzeće od trošarina idu u korist izvoznika jer carine ušteđene na kupovini osnovnih dobara poboljšavaju njegovu likvidnost.

(71)

Osim toga, program EPCG pravno ovisi od realizacije izvoza jer se takve dozvole ne mogu dobiti bez obveze izvoza. Stoga se on smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(72)

Ovaj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata kumulativnih neizravnih poreza prethodne faze ili dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu obuhvaćena područjem primjene takvih dopuštenih sustava, kako je određeno u Prilogu I., točkama (h) i (i) Osnovne uredbe jer nisu upotrijebljena u proizvodnji izvoznih proizvoda. U slučaju povrata kumulativnih neizravnih poreza prethodne faze, treba napomenuti da izvoznici neće imati pravo na isti povrat ako nisu bili obvezani obvezom izvoza.

3.2.3.6.   Izračun iznosa subvencije

(73)

Iznos subvencije izračunan je, u skladu s člankom 7. točkom 3. Osnovne uredbe, na temelju neplaćene carine na uvezena osnovna sredstva ili neplaćenu/vraćenu trošarinu na robu kupljenu u zemlji, prema potrebi, raspodijeljen kroz razdoblje koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih osnovnih sredstava. U skladu s uobičajenom praksom iznos koji je tako izračunan i koji se odnosi na razdoblje ispitnog postupka prilagođen je dodavanjem kamata tijekom tog razdoblja kako bi se odrazila ukupna vrijednost koristi tijekom vremena. Trgovačka kamatna stopa tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka u Indiji smatrana je primjerenom za to. Naknade nužno nastale za dobivanje subvencije oduzete su u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe iz ovog iznosa kako bi se došlo do iznosa subvencije kao brojnika. U skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe ovaj iznos subvencije dodijeljen je na ukupnu izvoznu dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i ne dodjeljuje se s obzirom na izrađene, proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(74)

Podneseno je nekoliko primjedaba vezano uz određene podatke izračuna koristi prema EPCG-u. Kada se to smatralo opravdanim izračuni su zbog toga prilagođeni.

(75)

Suprotno tvrdnjama nekih proizvođača izvoznika, čak i korist iz EPCG-a koju su generirali izvozni proizvodi osim dotičnog proizvoda, treba se uzeti u obzir prilikom određivanja iznosa koristi protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Prema programu EPCG ne postoji obveza kojom se ograničava uporaba povlastice na uvoz ulaznog materijala bez carine povezanog s određenim proizvodom. Shodno tome dotični proizvod može imati korist od svih koristi generiranih EPCG-om.

(76)

Četiri trgovačka društva iz uzorka imala su korist od ovog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka sa subvencijskim maržama u rasponu do 1,45 %, a za jedno trgovačko društvo utvrđeno je da je korist zanemariva.

3.2.4.   Program po prethodnoj dozvoli („ALS”)/Program po prethodnom odobrenju („AAS”)

3.2.4.1.   Pravna osnova

(77)

Detaljan opis programa sadržan je u stavcima od 4.1.1. do 4.1.14. politike EXIM 04-09 i poglavljima od 4.1. do 4.3. HOP I 04-09. Taj je program nazvan „Program po prethodnoj dozvoli” tijekom prethodne revizije ispitnog postupka koja je dovela do uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe koja je trenutačno na snazi.

3.2.4.2.   Podobnost

(78)

AAS se sastoji od šest potprograma kako je detaljnije opisano u uvodnoj izjavi 79. Ti se potprogrami između ostalog razlikuju po opsegu podobnosti. Proizvođači-izvoznici i trgovci-izvoznici povezani s proizvođačima imaju pravo na fizički izvoz prema AAS-u i na godišnji zahtjev za AAS. Proizvođači-izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika ispunjavaju uvjete za AAS za posrednu opskrbu. Glavni dobavljači koji opskrbljuju tzv. kategoriju „procijenjenog izvoza” navedeni u stavku 8.2. politike EXIM 04-09 kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice ispunjavaju uvjete za koristi od tzv. „procijenjenog izvoza” prema potprogramima Nalog za prethodno oslobađanje obveze i Preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine.

3.2.4.3.   Praktična provedba

(79)

Prethodna odobrenja mogu se izdati za:

 

fizički izvoz (stvarni izvoz): to je glavni potprogram. Njime se omogućuje bescarinski uvoz ulaznih materijala za proizvodnju posebnog nastalog izvoznog proizvoda. „Fizički” u ovom kontekstu znači da izvozni proizvod mora napustiti teritorij Indije. Uvozna naknada i izvozna obveza, uključujući tip izvoznog proizvoda navode se u dozvoli;

 

godišnje potrebe: ovakvo odobrenje nije vezano uz poseban izvozni proizvod, već uz širu proizvodnu skupinu (npr. kemijski i srodni proizvodi). Nositelj odobrenja može – do određenog vrijednosnog praga određenog prema njegovoj prethodnoj izvoznoj aktivnosti – uvoziti sav uvozni materijal koji se koristi u proizvodnji svih predmeta koji spadaju u tu proizvodnu skupinu bez carine. Može odlučiti izvoziti bilo koji nastali proizvod koji spada u proizvodnu skupinu za koju se koristi taj materijal oslobođen od carine;

 

posredna dobava: ovaj potprogram obuhvaća slučajeve u kojima dva proizvođača namjeravaju proizvoditi jedinstven izvozni proizvod te dijele proizvodni postupak. Proizvođač-izvoznik proizvodi međuproizvod. On može uvoziti ulazne materijale bez carine i za to može dobiti prethodno odobrenje za posrednu dobavu. Konačni izvoznik završava proizvodnju i obvezan je izvesti gotov proizvod;

 

procijenjeni izvoz: ovim se potprogramom omogućava da glavni dobavljač uvozi bez carine ulazni materijal potreban za proizvodnju robe za prodaju kao „procijenjeni izvoz” kategorijama kupaca navedenima u stavku 8.2. točkama od (b) do (f), (g), (i) i (j) politike EXIM 04-09. Prema tvrdnji indijske Vlade „procijenjeni izvoz” se odnosi na one transakcije u kojima dobavljena roba ne napušta zemlju. Niz dobavnih kategorija smatra se „procijenjenim uvozom” uz uvjet da je roba proizvedena u Indiji, npr. dobava robe nekoj izvozno orijentiranoj jedinici ili trgovačkom društvu smještenom u posebnoj gospodarskoj zoni;

 

nalog za prethodno oslobađanje obveze (ARO): nositelj prethodnog odobrenja (AAS) koji namjerava nabaviti ulazni materijal iz domaćih izvora, umjesto izravnog uvoza, može ga nabaviti pomoću naloga za prethodno oslobađanje obveze (ARO). U tim slučajevima prethodna odobrenja imaju istu vrijednost kao ARO i odobravaju se domaćem dobavljaču po isporuci proizvoda navedenih u nalogu. Odobrenjem ARO-a domaći dobavljač ima pravo na koristi od „procijenjenog izvoza” kako je određeno u stavku 8.3. politike EXIM 04-09 (tj. Program po prethodnom odobrenju za posredne dobave/„procijenjeni izvoz”, povrat „procijenjenog izvoza” i povrat konačne trošarine). ARO mehanizam vraća poreze i carine dobavljaču umjesto da ih vraća krajnjem izvozniku u obliku povrata/subvencija pristojba. Povrat poreza/carine moguć je i za domaće sirovine, ali i za uvezene sirovine;

 

preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine: ovaj potprogram opet obuhvaća domaću dobavu za nositelja prethodnog odobrenja. Nositelj prethodnog odobrenja može u banci otvoriti akreditiv za potrebe domaće trgovine u korist domaćeg dobavljača. Za izravan uvoz banka će poništiti odobrenje samo s obzirom na vrijednost i obujam proizvoda koji se nabavljaju u zemlji, a ne uvozom. Domaći dobavljač imat će pravo na koristi od „procijenjenog izvoza” kako je određeno u stavku 8.3. politike EXIM 04-09 (tj. Program po prethodnom odobrenju za posrednu dobavu/„procijenjeni izvoz”, povrat za „procijenjeni izvoz” i povrat konačne trošarine).

(80)

Utvrđeno je da su tijekom razdoblja ispitnog postupka dva izvoznika koja su surađivala ostvarila korist od dva gore navedena potprograma vezano uz dotični proizvod, odnosno i. ALS/AAS za fizički izvoz i ii. ALS za posrednu dobavu. Stoga nije bilo potrebno odrediti mogućnost uvođenja kompenzacijskih mjera protiv preostalih potprograma.

(81)

Nastavno na uvođenje konačne kompenzacijske pristojbe koja je trenutačno na snazi, indijska je Vlada izmijenila sustav provjere koji se primjenjuje na ALS/AAS. Radi provjere od strane indijskih nadležnih tijela, nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „istinit i točan račun potrošnje i iskorištenosti robe uvezene bez carine/robe nabavljene u zemlji” u utvrđenom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23 HOP I 04-09) tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa koji izdaje potvrdu u kojoj se navodi da su propisani registri i odgovarajuća evidencija ispitani i da su podaci dostavljeni prema Dodatku 23. u svakom pogledu istiniti i ispravni. Unatoč tome gore navedene odredbe se odnose samo na prethodna odobrenja izdana na dan ili poslije 13. svibnja 2005. Za sva prethodna odobrenja izdana prije tog datuma nositelji trebaju postupati prema prethodno primjenljivim odredbama o provjeri odnosno voditi istinitu i točnu evidenciju potrošnje i iskorištenosti uvezene robe u odnosu na dozvolu u utvrđenom formatu Dodatka 18. (poglavlje 4.30. i Dodatak 18 HOP I 02-07).

(82)

Što se tiče potprograma koje su tijekom razdoblja ispitnog postupka iskoristila dva proizvođača izvoznika iz uzorka, tj. fizički izvoz i posrednu nabavu, indijska Vlada određuje obujam i vrijednost uvozne naknade i izvozne obveze kako je navedeno u dozvolama. K tome u vrijeme uvoza i izvoza Vladini službenici trebaju na dozvoli dokumentirati odgovarajuće transakcije. Obujam uvoza dopušten prema ovom programu određuje indijska Vlada na temelju standardnih norma ulaz/izlaz (SION). Norme ulaz/izlaz postoje za većinu proizvoda uključujući dotični proizvod i objavljene su u HOP II 04-09.

(83)

Uvezeni ulazni materijali nisu prenosivi i moraju se iskoristiti za proizvodnju novonastalog izvoznog proizvoda. Obveza izvoza mora se ispuniti u propisanom roku nakon izdavanja dozvole (24 mjeseca uz dva moguća produljenja svako na 6 mjeseci).

3.2.4.4.   Primjedbe na objavu

(84)

Vlada Indije tvrdila je da ona ima ispravan sustav provjere za programe u skladu s Dodatkom 23. HOP I. 04-09 i da nije bilo prekomjernih povrata prilikom primjene ALS-a/AAS-a. Tvrdili su da protiv programa prema ne mogu biti uvedene kompenzacijske mjere. Nisu priloženi nikakvi novi dokazi u potporu tim navodima pa se ta tvrdnja odbacuje u svjetlu nalaza da se ni jedan od potprograma ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi jer nije postojao propisan sustav provjere.

(85)

Osim toga u skladu s Prilogom II. dijelom II. člankom 5. i Prilogom III. dijelom II. člankom 3. Osnovne uredbe, kada je utvrđeno da ne postoji propisan sustav provjere, to se moglo riješiti dodatnim ispitivanjem koje provodi zemlja izvoznica kako bi dokazala je li došlo do prekomjernog plaćanja ili ne. Budući da takvo ispitivanje nije provedeno prije posjeta radi provjere, a nije ni dokazano da nije došlo do primitka prekomjernih plaćanja, tvrdnje su odbačene.

3.2.4.5.   Zaključak

(86)

Izuzeće od uvoznih carina je subvencija u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe, odnosno financijski doprinos indijske Vlade koji dodjeljuje korist izvoznicima.

(87)

K tome, ALS/AAS fizički izvozi i ALS za posrednu dobavu vidljivo pravno ovise od realizacije izvoza i stoga se trebaju smatrati specifičnima i protiv njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe. Bez obveze izvoza, trgovačko društvo ne može ostvariti korist prema ovim programima.

(88)

Ni jedan od dva potprograma korištenih u sadašnjem slučaju, ALS/AAS fizički izvozi i ALS za posrednu dobavu, ne može se smatrati dopuštenim sustavom povrata carine u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Oni nisu u skladu sa strogim pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat kao zamjene) Osnovnoj uredbi.

(89)

Vezano uz proizvođača izvoznika koji je koristio AAS ispitnim postupkom je ustanovljeno da novi zahtjevi za provjeru koje su propisala indijska nadležna tijela još nisu bili ispitani u praksi jer dozvole do provjere još nisu bile zaključene i stoga nisu bile provjerene u skladu s pravilima koje propisuje EXIM politika. Stoga to trgovačko društvo ne može dokazati da nije došlo do prekomjernog povrata prema toj konkretnoj dozvoli. Prema tome cijeli iznos ušteđenih carina na uvoze prema toj dozvoli smatra se subvencijom.

(90)

Indijska Vlada nije učinkovito primijenila svoj sustav ili postupak provjere da bi potvrdila jesu li i u kojim količinama ulazni materijali korišteni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. dio II. članak 4. Osnovne uredbe i u slučaju programa povrata kao zamjene, Prilog III. dio II. članak 2. Osnovne uredbe. Norme ulaza i izlaza same po sebi ne mogu se smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje jer su bescarinski ulazni materijali uvezeni pod odobrenjima/dozvolama s različitim normama ulaza/izlaza pomiješani su u istom proizvodnom postupku za izvozni proizvod. Ovakav tip postupka ne omogućuje indijskoj Vladi da dovoljno precizno provjeri iznos ulaznih materijala iskorišten u izvoznoj proizvodnji i prema kojem se mjerilu SION-a trebaju uspoređivati.

(91)

K tome, indijska Vlada nije provela ili nije završila učinkovit nadzor temeljen na ispravno vođenom registru stvarne potrošnje. Osim toga indijska Vlada nije provela dodatno ispitivanje temeljeno na stvarnim ulaznim materijalima, iako bi se ono, kako je uobičajeno, trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. dio II. točka 5. i Prilog III. dio II. točka 3. Osnovne uredbe).

(92)

Protiv ta dva potprograma mogu se uvesti kompenzacijske mjere.

3.2.4.6.   Izračun iznosa subvencije

(93)

U nedostatku dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere je iznos ukupno doznačenih uvoznih carina koji bi uobičajeno dospio po uvozu osnovnih sredstava. S obzirom na to, napominje se da se Osnovnom uredbom ne osigurava samo kompenzacija „prekomjernog” otpusta carina. Prema članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki ii. i Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe samo prekomjeran otpust carine može se kompenzirati, uz uvjet da su zadovoljeni uvjeti Osnovne uredbe. Međutim u sadašnjem slučaju ti uvjeti nisu bili ispunjeni. Dakle ako se utvrdi da ne postoji odgovarajući postupak praćenja, gornja iznimka za program povrata nije primjenljiva, a primjenjuje se uobičajeno pravilo kompenziranja iznosa (otpis prihoda) neplaćenih carina, a ne navodni prekomjerni otpust. Kako je određeno u Prilogu II. dijelu II. i Prilogu III. dijelu II. Osnovne uredbe nadležno istražno tijelo ne mora izračunati prekomjeran otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe ono mora jedino priložiti dovoljno dokaza da odbaci primjerenost navodnog sustava provjere.

(94)

Iznos subvencije izračunan je na temelju otpisanih carina (osnovna carinska pristojba i dodatna posebna carina) na materijal uvezen prema dva potprograma upotrijebljen za dotični proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka. U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe, pristojbe koje su nužno nastale za ostvarivanje subvencije oduzete su od iznosa subvencije, kada su podneseni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, iznos subvencije dodijeljen je za prihode od izvoza koje je ostvario dotični proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka kao odgovarajući nazivnik, jer subvencija ovisi od realizacije izvoza, a ne dodjeljuje se s obzirom na proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(95)

Podneseno je nekoliko primjedaba vezano uz određene podatke izračuna koristi prema programu ALS/AAS. Kada su primjedbe bile opravdane, izračuni su odgovarajuće prilagođeni.

(96)

Suprotno podnescima nekih proizvođača izvoznika prilikom određivanja iznosa koristi protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere trebalo je uzeti u obzir čak i korist ALS/AAS koju je generirao izvoz proizvoda koji nisu dotični proizvod. Prema programu ALS/AAS ne postoji obveza kojom se ograničava uporaba koristi na uvoz bescarinskog ulaznog materijala povezanog s određenim proizvodom. Posljedično, vezano uz dotični proizvod mogu se koristiti sve koristi iz ALS-a/AAS-a.

(97)

Dva trgovačka društva u uzorku imala su korist od ALS-a ili AAS-a, pri čemu je ta korist iznosila od 0,17 % do 1,74 %.

3.2.5.   Zone proizvodnje za izvoz („EPZ”)/Izvozno orijentirane jedinice („EOU”)

(98)

Utvrđeno je da ni jedan proizvođač izvoznik koji je surađivao nije bio smješten u posebnoj gospodarskoj zoni ni u zoni proizvodnje za izvoz niti nije imao status izvozno orijentirane jedinice. Stoga u ovom ispitnom postupku nije bila potrebna daljnja analiza ovog programa.

3.2.6.   Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak („ITES”)

(99)

U skladu s ovim programom izvoznici imaju na raspolaganju korist od djelomičnog izuzeća od plaćanja poreza na dohodak na dobit stečenu od izvozne prodaje. Pravna osnova za ovo izuzeće određena je u odjeljku 80HHC Zakona o porezu na dohodak.

(100)

Ova je odredba bila ukinuta za godinu procjene 2005.-2006. (odnosno za financijsku godinu od 1. travnja 2004. do 31. ožujka 2005.) nadalje, tako da se prema 80HHC Zakona o porezu na dohodak, ne dodjeljuje nikakva povlastica nakon 31. ožujka 2004. Ni jedan proizvođač izvoznik koji je surađivao nije imao koristi od ovog programa tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka. Stoga se nije smatralo nužnim dalje analizirati ovaj program u ispitnom postupku.

3.2.7.   Program povrata carine („DDS”)

3.2.7.1.   Pravna osnova

(101)

Ovaj se program temelji na odjeljku 75. Carinskog zakona iz 1962., odjeljku 37. članku 2. točki xvi. Zakona o posebnom porezu iz 1994. i odjeljku 93.A i 94. Financijskog zakona iz 1994.

3.2.7.2.   Podobnost

(102)

Svi izvoznici ispunjavaju uvjete za ovaj program.

3.2.7.3.   Praktična provedba

(103)

Postoje dva tipa stopa za povrat carine koje je odredila Vlada Indije, a to su „sveindustrijske” stope koje se primjenjuju na temelju paušalnog iznosa za sve izvoznike određenog proizvoda, i stope u vezi s „markom” koje se primjenjuju na trgovačka društva za proizvode koje ne obuhvaća „sveindustrijska” stopa. Prva stopa (sveindustrijska) je ona koja je primjenljiva na dotični proizvod.

(104)

Sveindustrijske stope povrata izračunavaju se kao postotak vrijednosti proizvoda izvezenih prema ovom programu. Te sveindustrijske stope za povrat odredila su indijska nadležna tijela za razne proizvode uključujući dotični proizvod. One se određuju na osnovi pretpostavljenih neizravnih poreza i uvoznih naknada naplaćenih za robu i usluge korištene u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda (uvozne carine, trošarine, porez na uslugu itd.), uključujući pretpostavljene neizravne poreze i uvozne naknade naplaćene za robu i usluge za proizvodnju sirovina, neovisno o tome jesu li ti porezi zaista plaćeni ili ne. Iznos povrata poreza podliježe najvišoj dozvoljenoj vrijednosti izvoznog proizvoda po jedinici. Ako trgovačko društvo može oporabiti neke od tih carina iz sustava Cenvat, stopa povrata je tada niža.

(105)

Stope povrata carine na dotični proizvod revidirane su nekoliko puta tijekom razdoblja ispitnog postupka. Do 1. travnja 2007. primjenljive stope iznosile su od 6,4 % do 6,9 % ovisno o tipu proizvoda, do 1. rujna 2007. od 9,1 % do 9,8 %. Na dan 13. prosinca 2007., odnosno nakon završetka razdoblja ispitnog postupka, stope povrata su se povećale na 10,1 % do 10,3 % i povećanje je vrijedilo retroaktivno za uvoz od 1. rujna 2007., odnosno unutar razdoblja ispitnog postupka.

(106)

Kako bi ispunilo uvjete za koristi prema ovom programu trgovačko društvo mora izvoziti. Izvoznik mora podnijeti izjavu nadležnim tijelima u Indiji u kojoj se navodi da se izvoz obavlja prema programu povrata carine u vrijeme izvoza. Kako bi se roba izvezla, indijska nadležna carinska tijela tijekom postupka otpreme izdaju izvoznu otpremnicu. Na tom je dokumentu, inter alia, prikazan i iznos povrata carine koji se dodjeljuje za tu izvoznu transakciju. Izvoznik tada zna koliki je iznos koristi koji će dobiti i uknjižuje ga u evidenciju kao naplativ iznos. Kada carinska nadležna tijela izdaju izvoznu otpremnicu, indijska Vlada nema više diskrecijsko pravo nad sustavom povrata carine. Primjerena stopa u sustavu povrata carine za izračun koristi je općenito ona koja se primjenljivala u trenutku izdavanja izvozne deklaracije. Tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka došlo je do retroaktivnog povećanja stopa povrata, koje je uzeto u obzir u izračunu iznosa subvencije.

3.2.7.4.   Primjedbe na objavu

(107)

Nekoliko je stranaka tvrdilo da se protiv programa povrata carine ne mogu uvesti kompenzacijske mjere u ovom ispitnom postupku jer se on nigdje posebno ne navodi u antisubvencijskim upitnicima izdanima na početku ispitnog postupka. Ovaj je argument odbačen iz sljedećih razloga. Svrha ove revizije u skladu s obavijesti o pokretanju postupka je „razina subvencioniranja” kojom je dodijeljena korist proizvođačima izvoznicima dotičnog proizvoda, odnosno on uključuje sve programe subvencioniranja koje provodi indijska Vlada.

(108)

Tvrdilo se da program povrata carine nije ovisan o realizaciji izvoza jer se korist prema ovom programu nije odnosila na razinu izvoza koju su obavili izvoznici. Ova je tvrdnja odbijena jer se korist od programa povrata carine može potraživati samo ako je roba izvezena, što je dovoljno za zadovoljavanje kriterija ovisnosti od izvoza utvrđenog u članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe. U svjetlu ovog zaključka nije potrebno analizirati tvrdnju da program povrata carine nije specifičan u smislu članka 3. stavaka 2. i 3. Osnovne uredbe.

(109)

Indijska Vlada tvrdila je da program nije sustav povrata u skladu s odredbama Osnovne uredbe i da je postupak određivanja stopa povrata za cjelokupnu industriju razuman, učinkovit i da se temelji na općeprihvaćenim trgovačkim praksama u zemlji izvoznici prema Prilogu II. dijelu II. točki 4. i Prilogu III. djelu II. točki 2. Kako se navodi u gornjoj uvodnoj izjavi (104) taj je postupak uključivao procjenu, na razini cjelokupne industrije, ulaznih materijala upotrijebljenih u proizvodnji te uvoznih carina i neizravnih poreza. Međutim taj postupak čak i prema tvrdnji indijske Vlade nije bio dovoljno detaljan. Indijska je Vlada naime potvrdila postojao element određivanja srednje vrijednosti, što znači da je stvarni plaćeni povrat viši od stvarno plaćenih carina. Osim toga indijska Vlada nije provela daljnje ispitivanje koje se temelji na stvarnim dotičnim ulaznim materijalima, iako bi se ono uobičajeno trebalo provesti kad ne postoji učinkovito primijenjen sustav provjere (Prilog II. dio II. točka 5. i Prilog III. dio II. točka 3.) niti nije dokazala da nije došlo do prekomjernog otpusta. Navodna povezanost provjere s tehnikama uzorkovanja određenim u Osnovnoj uredbi ne uzima se u obzir, jer se one jasno odnose na antisubvencijske ispitne postupke i ne čine dio kriterija kako je utvrđeno u prilozima II. i III. Stoga se te tvrdnje odbacuju.

(110)

Također se tvrdilo da se ne može pretpostaviti postojanje prekomjernog otpusta na temelju činjenice da u sustavu povrata carine indijska Vlada nije uključila sve neizravne poreze koji se plaćaju u Indiji u sustav povrata carine, već samo središnje neizravne poreze. Ova je tvrdnja odbačena jer prema Prilogu II. dijelu II. točki 4. i Prilogu III. dijelu II. točki 2. prekomjerne otpuste treba procijeniti u okviru pojedinog programa subvencioniranja.

3.2.7.5.   Zaključak

(111)

Sustav povrata carine osigurava subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Iznos povrata carine jednak je otpisanom prihodu Vlade koji bi inače bio prikupljen i plaćen indijskoj Vladi. Osim toga sustav povrata carine prilikom izvoza izvozniku dodjeljuje korist.

(112)

Sustav povrata carine pravno ovisi od realizacije izvoza i stoga se smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(113)

Nekoliko stranaka u postupku tvrdilo je da je sustav povrata carine sustav povrata u skladu s odredbama Osnovne uredbe i da protiv koristi koja se prema njemu dodjeljuje ne treba uvesti kompenzacijske mjere.

(114)

Ispitnim postupkom je utvrđeno da se taj program ne može smatrati dopuštenim sustavom za otpust kumulativnih neizravnih poreza iz prethodne faze ili dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke(a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim propisima utvrđenima u Prilogu I. točkama (h) i (i), Prilogu II. (smjernice o potrošnji ulaznih materijala) i Prilogu III. (definicija i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nije dužan i. voditi evidenciju o carinama i porezima plaćenima na uvezenu robu/robu kupljenu u zemlji niti na uključene usluge ni ii. zaista koristiti tu robu i usluge u proizvodnom postupku, a ni iii. iznos povrata nije izračunan vezano uz stvarno iskorištene ulazne materijale koje izvoznik koristi i uz stvarno plaćene carine i poreze.

(115)

Povrh toga ne postoji sustav ili procedura kojim bi se potvrdilo koji su ulazni materijali iskorišteni u proizvodnom postupku izvezenog proizvoda i da li je došlo do prekomjernog povrata domaćih neizravnih poreza u smislu točke (h) Priloga I i Priloga II. Osnovnoj uredbi ili uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi.

(116)

Konačno, izvoznik ispunjava uvjete za korist prema programu povrata carine neovisno o tome uvozi li ili kupuje u zemlji bilo kakav ulazni materijal, i o tome je li platio carinu ili porez za tu kupnju. Kako bi dobio korist, dovoljno je da izvođač izvozi robu i ne mora dokazati da je bilo koji ulazni materijal uvezen ili da je bilo koji materijal kupljen u domaćoj zemlji niti da je platio uvoznu carinu li domaće neizravne poreze. Prema tome, nema razlike u stopi povrata ovisno o tome posjeduje li trgovačko društvo sve faze proizvodnje ulaznog materijala i dotičnog proizvoda ili je samo izvozni trgovac.

3.2.7.6.   Izračun iznosa subvencije

(117)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u smislu koristi dodijeljene primatelju utvrđene tijekom razdoblja ispitnog postupka. S obzirom na to, smatra se da je primatelju dodijeljena korist kada je prema tom programu obavljena izvozna transakcija. Od tog trenutka indijska je Vlada dužna platiti iznos povrata dotičnim izvoznicima što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Kad carinska nadležna tijela izdaju carinsku otpremnicu kojom se, inter alia, iskazuje iznos povrata carine koji se dodjeljuje za tu izvoznu transakciju indijska Vlada nema diskrecijsko pravo odluke o tome da li da dodijeli subvenciju ili ne. Osim toga, proizvođači izvoznici koji su surađivali uknjižili su povrat carine na obračunskoj osnovi kao prihod pri svakoj izvoznoj transakciji.

(118)

Da bi se uzeo u obzir učinak retroaktivnog povećanja stopa, vrijednost kredita programa povrata carine uknjiženog za izvoze između 1. rujna i 30. rujna 2007. povećana je prema potrebi, budući da je stvarna korist koju će trgovačka društva moći dobiti od indijske Vlade viša od one koju su službeno zatražila u vrijeme izvoza.

(119)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj je iznos subvencije dodijeljen za ukupni prihod od izvoza tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka kao odgovarajući nazivnik, jer subvencija ovisi od realizacije izvoza i ne dodjeljuje se s obzirom na izrađene, proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(120)

Sedam trgovačkih društava u uzorku tvrdilo je da unatoč tome što su imali koristi od programa povrata carine, nije došlo do prekomjernog povrata, budući da su porezi ili uvozne carine koje su obračunali bili veći od iznosa povrata. Odlučeno je da se te tvrdnje odbace. U uvodnim izjavama 113. i 115. zaključeno je da indijska Vlada nije imala odgovarajući sustav provjere kako je određeno u prilozima I., II. i III. Osnovnoj uredbi. Ispitnim postupkom je dokazano da trgovačka društva nisu vodila registar potrošnje niti ikakav drugačiji unutarnji sustav za izvještavanje kako bi se uzeli u obzir mogući prekomjerni otpusti. Takva su izvješća trgovačka društva pripremila tijekom posjeta radi provjere i većinom su uključivala poreze koje su trgovačka društva općenito plaćala.

(121)

U nedostatku dopuštenih sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere je otpust ukupnog iznosa povrata prema programu povrata carine. Suprotno primjedbama na objavu koje su dali indijska Vlada, Texprocil i neki izvoznici, Osnovnom se uredbom ne određuje samo kompenzacija prekomjernog otpusta carina. Sukladno članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki ii. i Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe, samo se protiv prekomjernog povrata carine mogu uvesti kompenzacijske mjere pod uvjetom da su zadovoljeni uvjeti iz priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim ti uvjeti u sadašnjem slučaju nisu bili zadovoljeni. Stoga, ako se utvrdi da ne postoji odgovarajući postupak provjere gornje izuzeće za programe povrata se ne primjenjuje, i primjenjuje se uobičajeno pravilo kompenziranja iznosa povrata, a ne navodni prekomjerni otpust. Kako je određeno u Prilogu II. dijelu II. i Prilogu III. dijelu II. Osnovne uredbe istražno tijelo nije dužno izračunati taj prekomjerni otpust. Naprotiv, prema članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki ii. Osnovne uredbe, ono treba samo utvrditi dostatne dokaze kako bi odbacilo primjerenost navodnog sustava provjere. Dalje treba napomenuti da indijska nadležna tijela trebaju pravovremeno provesti dodatno ispitivanje radi nedostatka učinkovito primjenljivog sustava provjere, odnosno obično prije terenske provjere u ispitnom postupku o kompenzacijskoj pristojbi.

(122)

Suprotno tvrdnjama nekih proizvođača izvoznika, pri određivanju iznosa koristi protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere treba uzeti u obzir čak i korist od programa povrata carine koju generira izvoz proizvoda koji nisu dotični proizvod. Prema programu povrata carine ne postoji obveza kojom se ograničava korištenje koristi za određeni proizvod. Shodno tome, dotični proizvod može imati koristi od svih koristi generiranih prema programi povrata carine.

(123)

Sva trgovačka društva u uzorku imala su koristi od programa povrata carine tijekom razdoblja ispitnog postupka uz subvencijske marže koje su iznosile od 1,45 % do 7,57 %.

3.2.8.   Program financiranja unapređenja tehnologije („TUFS”)

3.2.8.1.   Pravna osnova

(124)

Program financiranja unapređenja tehnologije uveden je Rezolucijom Ministarstva tekstila Vlade Indije, objavljenom u indijskom Službenom listu, posebni dio I., odjeljak I. od 31. ožujka 1999. (Rezolucija). Program je odobren i na snazi je bio od 1. travnja 1999. do 31. ožujka 2004. Produljen je do 31. ožujka 2007. i naknadno je opet produljen do kraja razdoblja ispitnog postupka.

3.2.8.2.   Podobnost

(125)

Postojeći ili novi proizvođači u sektoru obrade pamuka, tekstila i industrije jute ispunjavaju uvjete za koristi prema ovom programu.

3.2.8.3.   Praktična provedba

(126)

Cilj ovog programa je osigurati potporu u modernizaciji tehnologije u industriji tekstila i jute, uključujući jedinice za obradu vlakana, pređe, tkanina, odjeće i končanih proizvoda. Programom se predviđaju različiti tipovi koristi u obliku financijske subvencije, subvencioniranja kamata ili pokrivanje promjena u tečaju kod deviznih kredita. Potprogrami obuhvaćeni ovim programom razlikuju tekstilni sektor i sektor jute i sektora strojnog i ručnog tkanja. Program za financiranje unapređenja tehnologije uključuje sljedeće potprograme:

(a)

povrat uobičajene kamate od 5 % koju naplaćuje agencija za pozajmljivanje za zajam u rupijima; ili

(b)

pokriće fluktuacije tečaja od 5 % (kamate i povrat sredstava) od osnovne stope za devizni zajam; ili

(c)

kapitalna subvencija od 15 % u sektoru jute i tekstila vezana uz kredit; ili

(d)

kapitalna subvencija od 20 % u sektoru strojnog tkanja robe vezana uz kredit

(e)

povrat kamate od 5 %, plus kapitalna subvencija od 10 % za posebne strojeve za obradu; i

(f)

kapitalna subvencija od 25 % za kupovinu novih strojeva i opreme za djelatnosti prije i poslije tkanja, ručnog tkanja/moderniziranja ručnog tkanja te strojeva i opreme za ispitivanje i nadzor kakvoće proizvodnih jedinica za ručno tkanje.

(127)

Ispitnim postupkom je utvrđeno da su dva trgovačka društva iz uzorka ostvarila korist od Programa financiranja unapređenja tehnologije za kupovinu strojeva koji se koriste u proizvodnji dotičnog proizvoda. Ta su trgovačka društva koristila zajmove s povratom kamate (potprogram (a)) i kapitalnu subvenciju od 10 % za strojeve za obradu u kombinaciji s povratom kamate od 5 % (potprogram (e)).

(128)

U Rezoluciji se navodi popis tipova strojeva čija se kupovina subvencionira prema Programu financiranja unapređenja tehnologije (TUFS). Da bi ostvarila koristi iz TUFS-a trgovačka društva podnose zahtjev komercijalnim bankama ili drugim agencijama koje daju zajmove, na temelju njihove vlastite nezavisne procjene kreditne sposobnosti zajmoprimca. Ako zajmoprimac ispunjava uvjete za subvencioniranje kamata prema ovom programu komercijalne banke zahtjev prosljeđuju „nodalnoj agenciji” koja potom oslobađa iznos koristi dotičnoj komercijalnoj banci. Konačno, komercijalna banka doznačuje tako primljena financijska sredstva na račun zajmoprimca. Nodalne agencije primaju povrat od Ministarstva tekstila indijske Vlade. Indijska Vlada stavlja zatražena sredstva na raspolaganje nodalnim agencijama tromjesečno.

3.2.8.4.   Primjedbe na objavu

(129)

Vezano uz ovaj program nisu primljene nikakve primjedbe zainteresiranih strana.

3.2.8.5.   Zaključak

(130)

Program za financiranje unapređenja tehnologije predstavlja subvenciju prema odredbama članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke i. budući da uključuje izravan prijenos financijskih sredstava vlade u obliku bespovratnih sredstava. Subvencija dodjeljuje korist smanjivanjem troškova financiranja i kamata za kupovinu strojeva.

(131)

Subvencija se smatra specifičnom i stoga se protiv nje mogu uvesti kompenzacijske mjere u sladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Osnovne uredbe jer je izričito predviđena za industriju ili skupinu industrija, uključujući proizvodnju dotičnog proizvoda.

3.2.8.6.   Izračun iznosa subvencije

(132)

Iznos kapitalne subvencije izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju iznosa koji je uštedjelo trgovačko društvo koje je primatelj na kupovini strojeva tijekom razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih osnovnih sredstava. U skladu s ustaljenom praksom, tako izračunan iznos, koji se primjenjuje na razdoblje ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamate tijekom tog razdoblja kako bi odražavao punu vrijednost koristi tijekom vremena. Komercijalna kamatna stopa tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka u Indiji smatrala se primjerenom za to. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe iznos subvencije dodjeljuje se za ukupni prihod od tekstila tijekom razdoblja ispitnog postupka kao odgovarajući nazivnik jer se subvencija ne dodjeljuje s obzirom na izrađene, proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(133)

Iznos subvencioniranja kamata izračunan je u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, na temelju iznosa koji je tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka stvarno vraćen dotičnim trgovačkim društvima vezano uz kamate plaćene na komercijalne zajmove podignute za kupovinu određenih strojeva. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, iznos te subvencije dodijeljen je za ukupni prihod od tekstila tijekom razdoblja ispitnog postupka kao odgovarajući nazivnik, jer se subvencija ne dodjeljuje s obzirom na izrađene, proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(134)

Dva trgovačka društva u uzorku ostvarila su povlasticu iz ovog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka sa subvencijskim maržama od 0,01 % do 0,31 %.

3.2.9.   Program kreditiranja izvoza (prije isporuke i nakon isporuke) („ECS”)

3.2.9.1.   Pravna osnova

(135)

Detalji ovog programa određeni su u okružnicama Master Circular IECD br. 02/04.02.02/2006-07 (izvozni kredit u stranoj valuti), Master Circular IECD br. 01/04.02.02/2006-07 (izvozni kredit u rupijima) i Master Circular DBOD.DIR(Exp.) br. 01/04.02.02/2007-08 (konsolidiran za izvozni kredit u stranoj valuti i u rupijima) Indijske narodne banke („INB”), koji je upućen na sve komercijalne banke u Indiji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Okružnice Master Circulars redovno se revidiraju i ažuriraju.

3.2.9.2.   Podobnost

(136)

Proizvođači izvoznici i trgovci –izvoznici ispunjavaju uvjete za ovaj program.

3.2.9.3.   Praktična provedba

(137)

Na temelju ovog programa INB određuje najviše gornje granice kamatnih stopa primjenljivih na izvozne kredite, i u indijskim rupijima i u stranoj valuti, a komercijalne banke obračunavaju ih izvozniku. Program kreditiranja izvoza sastoji se od dva potprograma, Program kreditiranja izvoza prije isporuke („kredit za pakiranje”), koji obuhvaća kredite dane izvozniku za financiranje kupovine, obrade, izrade, pripreme i/ili isporuke robe prije izvoza, i Program kreditiranja izvoza nakon isporuke, kojim se osiguravaju financijski zajmovi u svrhu financiranja izvoznih potraživanja. INB također usmjerava banke da osiguraju određeni iznos svojih neto bankarskih kredita za financiranje izvoza.

(138)

Na temelju okružnice Master Circular INB-a izvoznici mogu dobiti izvozne kredite po povlaštenim kamatnim stopama za obične komercijalne kredite („gotovinske kredite”) koje su određene isključivo po tržišnim uvjetima.

3.2.9.4.   Primjedbe na objavu

(139)

Indijska vlada tvrdila je da vezano uz Program kreditiranja izvoza Komisija nije uspjela ispitati program u svjetlu odredaba Priloga I. točke (k) Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te je tvrdila da se protiv izvoznih kredita u rupijima i u stranoj valuti nisu mogle uvesti kompenzacijske mjere, posebno jer su banke mogle posuditi financijska sredstva po „međunarodno konkurentnim stopama” kod zajmova u stranoj valuti.

(140)

Trebalo bi napomenuti da programi izvoznih kredita koji se spominju u uvodnoj izjavi (135) ne spadaju u područje primjene Priloga I. točke (k) Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama jer se samo financiranje izvoza u trajanju od dvije godine ili više može uobičajeno smatrati „izvoznim kreditima” u smislu te odredbe budući da je to definicija Dogovora OECD-a o smjernicama za službeno poticane izvozne kredite. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

3.2.9.5.   Zaključak

(141)

Povlaštene kamatne stope za kredit iz Programa izvoznih kredita određene okružnicama Master Circulars INB-a spomenute u uvodnoj izjavi (135) mogu izvozniku smanjiti troškove kamata u usporedbi s troškovima kredita koje isključivo određuju tržišni uvjeti i u ovom slučaju dodjeljuju izvozniku korist u smislu članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Izvozno kreditiranje nije samo po sebi sigurnije od domaćeg financiranja. U stvari, obično ga se smatra rizičnijim i razina osiguranja koja se zahtijeva za određeni kredit, neovisno o objektu financiranja, isključivo je tržišna odluka pojedine komercijalne banke. Razlike u kamatnim stopama s obzirom na različite banke rezultat su metodologije INB-a za određivanje najviših dozvoljenih kamatnih stopa za svaku banku pojedinačno. Osim toga, komercijalne banke ne bi bile obvezane zajmoprimcima izvoznih kredita omogućiti nikakve povoljnije kamatne stope za izvozne kredite u stranoj valuti.

(142)

Unatoč činjenici da povlaštene kredite iz Programa izvoznih kredita dodjeljuju komercijalne banke, ta je povlastica financijski doprinos Vlade u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne uredbe. U tom smislu treba napomenuti da se ni prema članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki iv. Osnovne uredbe niti prema WTO Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne zahtjeva terećenje javnih računa, npr. povrat indijske Vlade komercijalnim bankama, da bi se odredila subvencija, već samo odredba vlade za provođenje funkcija navedenih u točkama i., ii. ili iii. članka 2. stavka 1. točke (a) Osnovne uredbe. INB je javno tijelo i shodno tome spada pod definiciju „vlade” kako je određeno u članku 1. stavku 3. Osnovne uredbe. U stopostotnom je vlasništvu vlade, provodi ciljeve javne politike, odnosno monetarne politike i njezinu upravu imenuje Indijska vlada. INB usmjerava privatna tijela, budući da su komercijalne banke obvezane uvjetima koje ona određuje, između ostalog s obzirom na najviše dozvoljene kamatne stope na izvozne kredite, određene u Master Circular INB-a, i uz odredbe INB-a da komercijalne banke moraju usmjeriti određeni iznos svojih neto bankarskih kredita na financiranje izvoza. To usmjeravanje obvezuje komercijalne banke da provode funkcije spomenute u članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki i. Osnovne uredbe, a u ovom slučaju da daju zajmove u obliku povlaštenog financiranja izvoza. Takav izravan prijenos financijskih sredstava u obliku zajmova pod određenim uvjetima bi obično pripadao vladi, a ta se praksa u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke i. Osnovne uredbe bitno ne razlikuje od praksi koje vlade uobičajeno prakticiraju.

(143)

Ova se subvencija smatra specifičnom i protiv nje se mogu uvesti kompenzacijske mjere jer su povlaštene kamatne stope dostupne samo vezano uz financiranje izvoznih transakcija i stoga ovise od realizacije izvoza, u skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (a) Osnovne uredbe.

3.2.9.6.   Izračun iznosa subvencije

(144)

Iznos subvencije izračunan je na temelju razlike između kamata plaćenih za izvozne kredite korištene tijekom razdoblja ispitnog postupka i iznosa koji bi trebalo platiti da su bile primijenjene stope za uobičajene komercijalne kredite. Ovaj iznos subvencije (brojnik) dodijeljen je za ukupni prihod od izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka kao primjereni nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe jer subvencija ovisi od realizacije izvoza i ne dodjeljuje se s obzirom na izrađene, proizvedene, izvezene ili prevezene količine.

(145)

Izneseno je nekoliko primjedaba vezano uz podatke izračuna koristi prema programu kreditiranja izvoza. Kada su primjedbe bile opravdane izračuni su zbog toga prilagođeni.

(146)

Sva trgovačka društva i skupine u uzorku dobivali su subvencije iz ovog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka uz stope do 1,05 %, a za jedno trgovačko društvo stope su bile zanemarive.

3.3.   Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

(147)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izraženo ad valorem, za ispitane proizvođače izvoznike iznosio je između 5,2 % i 9,7 %.

(148)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. Osnovne uredbe, subvencijska marža za trgovačka društva koja su surađivala a nisu bila uključena u uzorak, izračunana na temelju prosječne ponderirane subvencijske marže određene za trgovačka društva koja su surađivala u uzorku, iznosi 7,7 %. S obzirom da je sveukupna razina suradnje u Indiji bila prilično visoka (95 %), preostala subvencijska marža za sva ostala trgovačka društva postavljena je na razinu trgovačkog društva s najvišom pojedinačnom maržom, odnosno 9,7 %.

Program subvencioniranja →

Trgovačko društvo/skupina ↓

DEPBS

DFRC/DFIA

EPCGS

ALS/AAS

EPZs/EOUs

ITES

ECS

DDS

TUFS

ukupno

Anunay Fab. Ltd

0,15 %

2,03 %

 

 

 

 

1,05 %

4,58 %

 

7,8 %

The Bombay Dyeing and Manufacturing Co. Ltd

N W Exports Limited

Nowrosjee Wadia & Sons Limited

1,65 %

 

1,45 %

1,74 %

 

 

0,11 %

4,15 %

0,31 %

9,4 %

Brijmohan Purusottamdas

Incotex Impex Pvt Ltd

 

 

 

 

 

 

0,94 %

7,39 %

 

8,3 %

Divya Global Pvt Ltd

 

0,94 %

 

 

 

 

0,04 %

7,26 %

 

8,2 %

Intex Exports

Pattex Exports

Sunny Made-Ups

 

 

 

 

 

 

0,08 %

7,57 %

 

7,6 %

Jindal Worldwide Ltd

Texcellence Overseas

1,44 %

 

1,25 %

 

 

 

0,76 %

4,57 %

 

8 %

Madhu Industries Ltd

3,96 %

 

 

 

 

 

zanemarivo

1,45 %

 

5,4 %

Mahalaxmi Fabric Mills Pvt Ltd

Mahalaxmi Exports

 

 

 

 

 

 

0,07 %

7,41 %

0,01 %

7,5 %

Prakash Cotton Mills Pvt, Ltd

 

1,41 %

1,17 %

 

 

 

0,34 %

6,78 %

 

9,7 %

Prem Textiles

 

 

 

 

 

 

0,88 %

7,48 %

 

8,3 %

Vigneshwara Exports Ltd

0,5 %

0,09 %

zanemarivo

0,17 %

 

 

0,61 %

3,84 %

 

5,2 %

4.   KOMPENZACIJSKE MJERE

(149)

U skladu s odredbama članka 19. Osnovne uredbe i obrazloženjima ove djelomične privremene revizije navedenima pod točkom 3. obavijesti o pokretanju postupka, utvrđuje se da se razina subvencioniranja s obzirom na proizvođače koji su surađivali promijenila i stoga sukladno tome treba izmijeniti stopu kompenzacijske pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 74/2004.

(150)

Konačna pristojba koja je trenutačno na snazi utvrđena je na temelju kompenzacijskih marža budući da je razina uklanjanja štete bila viša. Budući da subvencijske marže utvrđene u ovoj reviziji također nisu prelazile razinu uklanjanja štete u skladu s člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe pristojbe su određene na temelju subvencijskih marža.

(151)

Subvencijska marža za trgovačko društvo Pasupati Fabrics, koje nije činilo dio ove revizije, zadržana je na razini određenoj u izvornom ispitnom postupku, budući da se pokazalo da su imali koristi od programa koji nije revidiran u ovom ispitnom postupku.

(152)

Trgovačka društva za koja je utvrđeno da su povezana smatrana su jedinstvenim pravnim subjektom (skupinom) za potrebe naplate pristojbe i prema tome podvrgnuta su jednakoj kompenzacijskoj pristojbi. Izvozne količine dotičnog proizvoda tih skupina tijekom razdoblja ispitnog postupka korištene su kako bi se osiguralo pravilno ponderiranje.

(153)

Trgovačko društvo Prem Textiles iz uzorka pružilo je informaciju tijekom revizije ispitnog postupka kojima je ukazalo na to da je promijenilo naziv u „Prem Textiles (International) Pvt Ltd.”. Nakon ispitivanja ovih podataka i zaključka da promjena naziva ni na koji način ne utječe na nalaze sadašnje revizije odlučeno je da se odobri ovaj zahtjev i da se ono u ovoj Uredbi navodi kao „Prem Textiles (International) Pvt Ltd.”

(154)

S obzirom da je ukupna razina suradnje u Indiji bila visoka (95 %) preostala kompenzacijska pristojba za sva druga trgovačka društva postavljena je na razini trgovačkog društva s najvišom pojedinačnom maržom, odnosno 9,7 %.

(155)

Shodno tome primjenjuju se sljedeće pristojbe:

Trgovačko društvo/skupina

Stopa carine (%)

Anunay Fab. Limited, Ahmedabad

7,8 %

The Bombay Dyeing and Manufacturing Co. Ltd, Mumbai

N W Exports Limited, Mumbai

Nowrosjee Wadia & Sons Limited, Mumbai

9,4 %

Brijmohan Purusottamdas, Mumbai

Incotex Impex Pvt Limited, Mumbai

8,3 %

Divya Global Pvt Ltd, Mumbai

8,2 %

Intex Exports, Mumbai

Pattex Exports, Mumbai

Sunny Made-Ups, Mumbai

7,6 %

Jindal Worldwide Ltd, Ahmedabad

Texcellence Overseas, Mumbai

8 %

Madhu Industries Limited, Ahmedabad

5,4 %

Mahalaxmi Fabric Mills Pvt Ltd, Ahmedabad

Mahalaxmi Exports, Ahmedabad

7,5 %

Prakash Cotton Mills Pvt, Ltd, Mumbai

9,7 %

Prem Textiles, Indore

8,3 %

Vigneshwara Exports Limited, Mumbai

5,2 %

Trgovačka društva koja su surađivala a nisu u uzorku

7,7 %

Sva druga trgovačka društva

9,7 %

(156)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačno trgovačko društvo kako su navedene u ovoj Uredbi određene su na temelju nalaza sadašnjeg ispitnog postupka. Shodno tome one odražavaju situaciju utvrđenu tijekom ispitnog postupka u tim trgovačkim društvima. Te su stope carine (za razliku od prosječne carine primjenljive na trgovačka društva iz Priloga I. i carine na razini države primjenljive na „sva druga trgovačka društva”) isključivo primjenljive na uvoz proizvoda podrijetlom iz Indije i koje su proizvela trgovačka društva odnosno posebno navedena pravna tijela. Uvezeni proizvodi koje su proizvela sva druga trgovačka društva koja nisu posebno navedena u operativnom dijelu ove Uredbe svojim nazivom i adresom, uključujući tijela povezana s onima posebno navedenima, ne mogu imati koristi od ovih stopa te za njih vrijedi stopa carine primjenljiva na „sva druga trgovačka društva”.

(157)

Svi zahtjevi za primjenu tih stopa kompenzacijske pristojbe za pojedinačno trgovačko društvo (npr. nastavno na promjenu naziva subjekta ili na osnivanje novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) odmah se upućuju Komisiji sa svim odgovarajućim podacima, posebno o svakoj promjeni djelatnosti trgovačkog društva povezano s proizvodnjom i izvoznom prodajom povezano s npr. promjenom naziva ili promjenom proizvodnih ili prodajnih subjekata. Komisija će prema potrebi nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom odgovarajuće izmijeniti Uredbu ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja imaju koristi od pojedinačnih stopa carine,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 1. Uredbe (EZ) br. 74/2004 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

1.   Ovime se uvodi konačna kompenzacijska pristojba na uvoz posteljnog rublja od pamučnih niti, čistog ili miješanog s ručno rađenim vlaknima ili flaksom (pri čemu flaks nije većinsko vlakno), bijeljenog, bojanog ili s uzorkom, podrijetlom iz Indije, koje se trenutačno može klasificirati pod oznakom KN 6302 21 00 (TARIC oznake 6302210081 i 6302210089), ex 6302 22 90 (TARIC oznaka 6302229019), ex 6302 31 00 (TARIC oznaka 6302310090) i ex 6302 32 90 (TARIC oznaka 6302329019).

2.   Carinska stopa primjenljiva na neto cijenu franko-granica Zajednice, neocarinjena, za proizvode koje su proizvela sljedeća trgovačka društva:

Trgovačko društvo

Stopa carine (%)

Dodatna oznaka TARIC

Anunay Fab. Limited, Ahmedabad

7,8

A902

The Bombay Dyeing and Manufacturing Co. Ltd, Mumbai

9,4

A488

N.W. Exports Limited, Mumbai

9,4

A489

Nowrosjee Wadia & Sons Limited, Mumbai

9,4

A490

Brijmohan Purusottamdas, Mumbai

8,3

A491

Incotex Impex Pvt Limited, Mumbai

8,3

A903

Divya Global Pvt Ltd, Mumbai

8,2

A492

Intex Exports, Mumbai

7,6

A904

Pattex Exports, Mumbai

7,6

A905

Sunny Made-Ups, Mumbai

7,6

A906

Jindal Worldwide Ltd, Ahmedabad

8

A494

Texcellence Overseas, Mumbai

8

A493

Madhu Industries Limited, Ahmedabad

5,4

A907

Mahalaxmi Fabric Mills Pvt Ltd, Ahmedabad

7,5

A908

Mahalaxmi Exports, Ahmedabad

7,5

A495

Pasupati Fabrics, New Delhi

8,5

A496

Prakash Cotton Mills Pvt, Ltd, Mumbai

9,7

8048

Prem Textiles (International) Pvt Ltd, Indore

8,3

A909

Vigneshwara Exports Limited, Mumbai

5,2

A497

3.   Stopa carine primjenljiva na neto cijenu franko-granica Zajednice, neocarinjeno, za proizvode koje su proizvela trgovačka društva navedena u Prilogu iznosi 7,7 % (dodatna oznaka TARIC A498).

4.   Stopa carine primjenljiva na neto cijenu franko-granica Zajednice, neocarinjeno, za proizvode koje su proizvela trgovačka društva koja se ne navode u stavcima 2. i 3., iznosi 9,7 % (dodatna oznaka TARIC A999).

5.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.”

Članak 2.

Prilog Uredbi (EZ) br. 74/2004 zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BARNIER


(1)  SL L 288, 21.10.1997., str. 1.

(2)  SL L 12, 17.1.2004., str. 1.

(3)  SL C 230, 2.10.2007., str. 5.


PRILOG

„PRILOG

Dodatna oznaka TARIC: A498

Ajit Impex

Mumbai

Alok Industries Limited

Mumbai

Alps Industries Ltd

Ghaziabad

Ambaji Marketing Pvt Ltd

Ahmedabad

Anglo French textiles

Pondicherry

Anjal Garments

Ghaziabad

Anjani Synthetics Limited

Ahmedabad

Aravali

Jaipur

Ashok Heryani Exports

New Delhi

At Home India Pvt Ltd

New Delhi

Atul Impex Pvt Ltd

Dombivli

Balloons

New Delhi

Beepee Enterprise

Mumbai

Bhairav India International

Ahmedabad

Bunts Exports Pvt Ltd

Mumbai

Chemi Palace

Mumbai

Consultech Dynamics

Mumbai

Cotfab Exports

Mumbai

Country House

New Delhi

Creative Mobus Fabrics Limited

Mumbai

Deepak Traders

Mumbai

Dimple Impex (India) Pvt Ltd

New Delhi

Eleganza Furnishings Pvt Ltd

Mumbai

Emperor Trading Company

Tirupur

Estocorp (India) Pvt Ltd

New Delhi

Exemplar International

Hyderabad

Falcon Finstock Pvt Ltd

Ahmedabad

G-2 International Export Ltd

Ahmedabad

Gauranga Homefashions

Mumbai

GHCL Ltd

Gujarat

Good Shepherd Health Education & Dispensary

Tamilnadu

Harimann International Private Limited

Mumbai

Heirloom Collections (P) Ltd

New Delhi

Hemlines Textile Exports Pvt Ltd

Mumbai

Himalaya Overseas

New Delhi

Home Fashions International

Kerala

Ibats

New Delhi

Indian Arts and Crafts Syndicate

New Delhi

Indian Craft Creations

New Delhi

Indo Euro Textiles Pvt Ltd

New Delhi

Kabra Brothers

Mumbai

Kalam Designs

Ahmedabad

Kanodia Fabrics (International)

Mumbai

Karthi Krishna Exports

Tirupur

Kaushalya Export

Ahmedabad

Kirti Overseas

Ahmedabad

La Sorogeeka Incorporated

New Delhi

Lalit & Company

Mumbai

Manubhai Vithaldas

Mumbai

Marwaha Exports

New Delhi

Milano International (India) Pvt Ltd

Chennai

Mohan Overseas (P) Ltd

New Delhi

M/s. Opera Clothing

Mumbai

M/S Vijayeswari Textiles Limited

Coimbatore

Nandlal & Sons

Mumbai

Natural Collection

New Delhi

Oracle Exports Home Textiles Pvt Ltd

Mumbai

Pacific Exports

Ahmedabad

Petite Point

New Delhi

Pradip Exports

Ahmedabad

Pradip Overseas Pvt Ltd

Ahmedabad

Punch Exporters

Mumbai

Radiant Expo Global Pvt Ltd

New Delhi

Radiant Exports

New Delhi

Raghuvir Exim Limited

Ahmedabad

Ramesh Textiles India Pvt Ltd

Indore

Ramlaks Exports Pvt Ltd

Mumbai

Redial Exim Pvt Ltd

Mumbai

S. D. Entreprises

Mumbai

Samria Fabrics

Indore

Sanskrut Intertex Pvt Ltd

Ahmedabad

Sarah Exports

Mumbai

Shades of India Crafts Pvt Ltd

New Delhi

Shanker Kapda Niryat Pvt Ltd

Baroda

Shetty Garments Pvt Ltd

Mumbai

Shivani Exports

Mumbai

Shivani Impex

Mumbai

Shrijee Enterprises

Mumbai

S.P. Impex

Indore

Starline Exports

Mumbai

Stitchwell Garments

Ahmedabad

Sumangalam Exports Pvt Ltd

Mumbai

Summer India Textile Mills (P) Ltd

Salem

Surendra Textile

Indore

Suresh & Co.

Mumbai

Synergy Lifestyles Pvt Ltd

Mumbai

Syntex Corporation Pvt Ltd

Mumbai

Texel Industries

Chennai

Texmart Import export

Ahmedabad

Textrade International Private Limited

Mumbai

The Hindoostan Spinning & Weaving Mills Ltd

Mumbai

Trend Setters

Mumbai

Trend Setters K.F.T.Z.

Mumbai

Utkarsh Exim Pvt Ltd

Ahmedabad

V & K Associates

Mumbai

Valiant Glass Works Private Ltd

Mumbai

Visma International

Tamilnadu

VPMSK A Traders

Karur

V.S.N.C. Narasimha Chettiar Sons

Karur

Welspun India Limited

Mumbai

Yellows Spun and Linens Private Limited

Mumbai”