32008R1099

UREDBA (EZ) br. 1099/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. listopada 2008.

o energetskoj statistici

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički okvir za proizvodnju, prosljeđivanje, vrednovanje i diseminaciju usporedivih statističkih podataka o energiji u Zajednici.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na statističke podatke u vezi s energentima i njihove agregate u Zajednici.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Izvori podataka

1.   Države članice, primjenjujući načela održavanja rasterećenosti davatelja podataka i administrativnog pojednostavljenja, podatke o energentima i njihovim agregatima u Zajednici kompiliraju iz sljedećih izvora:

2.   Države članice utvrđuju detaljna pravila na temelju kojih poduzeća i ostali izvori priopćuju podatke potrebne za nacionalne statistike kako je određeno u članku 4.

3.   Popis izvora podataka može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 4.

Agregati, energenti i učestalost prosljeđivanja nacionalnih statističkih podataka

1.   Nacionalni statistički podaci koji su predmet izvješćivanja navedeni su u prilozima. Ti se podaci prosljeđuju u sljedećim vremenskim razmacima:

2.   Primjenjiva objašnjenja ili definicije korištenih tehničkih pojmova navedeni su u pojedinačnim prilozima kao i u Prilogu A (Objašnjenje pojmova).

3.   Podaci koje treba proslijediti i primjenjiva objašnjenja ili definicije mogu se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 5.

Prosljeđivanje i diseminacija

1.   Države članice Komisiji (Eurostatu) prosljeđuju nacionalne statističke podatke iz članka 4.

2.   Načini njihovog prosljeđivanja, uključujući primjenjive rokove, te odstupanja i izuzeća određeni su u Prilozima.

3.   Načini prosljeđivanja nacionalnih statističkih podataka mogu se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

4.   Komisija može na temelju valjano obrazloženog zahtjeva države članice i u skladu s regulatornim postupkom iz članka 11. stavka 3. odobriti dodatna izuzeća ili odstupanja za one dijelove nacionalne statistike čije bi prikupljanje previše opteretilo davatelje podataka.

5.   Komisija (Eurostat) diseminira godišnju energetsku statistiku do 31. siječnja druge godine koja slijedi nakon izvještajnog razdoblja.

Članak 6.

Ocjena kvalitete i izvješća

1.   Države članice osiguravaju kvalitetu proslijeđenih podataka.

2.   Poduzima se svaki mogući napor kako bi se osigurala koherentnost između podataka o energiji koji su prijavljeni u skladu s Prilogom B i podataka koji su prijavljeni u skladu s Odlukom Komisije 2005/166/EZ od 10. veljače 2005. o utvrđivanju pravila za provedbu Odluke br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje emisija stakleničkih plinova u Zajednici i za provedbu Kyotskog protokola (12).

3.   Za potrebe se ove Uredbe na podatke koji se moraju proslijediti primjenjuju sljedeća mjerila za ocjenu kvalitete:

4.   Svakih pet godina države članice Komisiji (Eurostatu) podnose izvješće o kvaliteti proslijeđenih podataka kao i o mogućim izvršenim metodološkim promjenama.

5.   U roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva Komisije (Eurostata) države članice Komisiji (Eurostatu) šalju izvješće sa svim relevantnim podacima u vezi s primjenom ove Uredbe, kako bi joj se omogućilo da ocijeni kvalitetu proslijeđenih podataka.

Članak 7.

Vremenski plan i učestalost

Države članice kompiliraju sve podatke navedene u ovoj Uredbi od početka kalendarske godine koja slijedi nakon donošenja ove Uredbe te ih od tada prosljeđuju u vremenskim razmacima utvrđenima u članku 4. stavku 1.

Članak 8.

Godišnje statistike o nuklearnoj energiji

Komisija (Eurostat) u suradnji sa sektorom nuklearne energije u EU-u utvrđuje skup godišnjih statistika o nuklearnoj energiji o kojima se izvješćuje i koje se diseminiraju od 2009. godine, pri čemu ta godina predstavlja prvo izvještajno razdoblje, ne dovodeći u pitanje povjerljivost kada je ona potrebna te izbjegavajući dvostruko prikupljanje podataka, istodobno održavajući proizvodne troškove niskima i opterećenje povezano s izvješćivanjem razumnim.

Skup godišnjih statistika o nuklearnoj energiji uspostavlja se i može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 9.

Statistike o obnovljivoj energiji i statistike o krajnjoj potrošnji energije

1.   S ciljem poboljšanja kvalitete statistika o obnovljivoj energiji i statistika o krajnjoj potrošnji energije, Komisija (Eurostat) u suradnji s državama članicama osigurava da su te statistike usporedive, transparentne, detaljne i fleksibilne:

2.   Skup statistika o obnovljivoj energiji može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

3.   Skup statistika o krajnjoj potrošnji energije uspostavlja se i može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

Članak 10.

Provedbene mjere

1.   U skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2. za primjenu ove Uredbe usvajaju se sljedeće mjere namijenjene za izmjenu elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, među ostalim njezinim dopunjavanjem:

2.   Dodatna izuzeća ili odstupanja (članak 5. stavak 4.) odobravaju se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 11. stavka 3.

3.   Potrebno je voditi računa o načelu da dodatni troškovi i opterećenje povezano s izvješćivanjem ostanu u razumnim granicama.

Članak 11.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za statistički program.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Rok predviđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ jest tri mjeseca.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(1)  Mišljenje Europskog parlamenta od 12. ožujka 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 15. rujna 2008.

(2)  SL L 49, 19.2.2004., str. 1.

(3)  SL L 283, 27.10.2001., str. 33.

(4)  SL L 52, 21.2.2004., str. 50.

(5)  SL L 1, 4.1.2003., str. 65.

(6)  SL L 114, 27.4.2006., str. 64.

(7)  SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

(8)  SL C 317 E, 23.12.2006., str. 876.

(9)  SL L 52, 22.2.1997., str. 1.

(10)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

(11)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(12)  SL L 55, 1.3.2005., str. 57.

PRILOG A

OBJAŠNJENJE POJMOVA

U ovom se Prilogu daju objašnjenja ili definicije pojmova koji se koriste u drugim prilozima.

1.   ZEMLJOPISNE NAPOMENE

Sljedeće zemljopisne definicije primjenjuju se samo za potrebe statističkog izvješćivanja:

2.   AGREGATI

Proizvođači su razvrstani s obzirom na svrhu proizvodnje:

Napomena: Komisija nakon stupanja na snagu revidirane klasifikacije NACE može dodatno objasniti pojmove dodavanjem relevantnih oznaka NACE u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 11. stavka 2.

2.1   Sektori opskrbe i pretvorbe

Proizvodnja/domaća proizvodnja

Količine izvađenog i proizvedenog goriva izračunane nakon postupka za odstranjivanje neaktivnih tvari. Proizvodnja uključuje količine koje je proizvođač potrošio u procesu proizvodnje (npr. za grijanje ili rad strojeva i pomoćnih uređaja) kao i količine isporučene drugim proizvođačima energije za pretvorbu ili neke druge namjene.

„Domaća” se odnosi na proizvodnju iz resursa unutar dotične države.

Uvoz/izvoz

Zemljopisne definicije navedene su u dijelu „Zemljopisne napomene”.

Ako nije drukčije utvrđeno, „uvoz” se odnosi na zemlju izvornog podrijetla (zemlju u kojoj je energent proizveden) za korištenje u toj zemlji, a „izvoz” na zemlju krajnje potrošnje proizvedenog energenta.

Količine se smatraju uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to je li došlo do carinjenja ili ne.

Ako nije moguće utvrditi podrijetlo ili odredište, može se koristiti kategorija „Ostalo”.

Statističke se razlike mogu pojaviti ako su samo ukupni uvoz i izvoz raspoloživi na prethodno navedenom temelju, dok se zemljopisna raspodjela temelji na drukčijem istraživanju, izvoru ili konceptu. U tom se slučaju razlike uključuju u kategoriju „Ostalo”.

Međunarodni pomorski spremnici

Količine goriva isporučene brodovima svih zastava u međunarodnoj plovidbi. Međunarodna plovidba može se odvijati na moru, unutrašnjim jezerima i plovnim putovima te obalnim vodama. Nije uključeno sljedeće:

Promjene zaliha

Razlika između početne i završne razine zaliha na državnom području.

Bruto potrošnja (izračunana)

Vrijednost koja se izračunava kako slijedi:

domaća proizvodnja + iz drugih izvora + uvoz – izvoz – međunarodni pomorski spremnici + promjene zaliha

Bruto potrošnja (zabilježena)

Količina stvarno zabilježena pomoću istraživanja u sektorima krajnjih korisnika.

Statističke razlike

Vrijednost koja se izračunava kako slijedi:

izračunana bruto potrošnja – zabilježena bruto potrošnja.

Ovdje su uključene promjene zaliha kod krajnjih korisnika kada se ne mogu uključiti u kategoriju „Promjene zaliha”. Treba navesti razloge za svaku veću razliku.

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

Količine goriva korištene za proizvodnju električne energije.

Goriva koja koriste postrojenja s barem jednom kogeneracijskom jedinicom treba navesti u kategoriji „Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – kogeneracijska postrojenja”.

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

Količine goriva korištene za proizvodnju topline i električne energije.

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

Količine goriva korištene za proizvodnju topline.

Samostalni proizvođači – elektrane

Količine goriva korištene za proizvodnju električne energije.

Goriva koja koriste postrojenja s barem jednom kogeneracijskom jedinicom treba navesti u kategoriji „Samostalni proizvođači – kogeneracijska postrojenja”.

Samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

Količine goriva koje odgovaraju količini proizvedene električne energije i prodane topline.

Samostalni proizvođači – toplane

Količine goriva koje odgovaraju količini prodane topline.

Postrojenja za proizvodnju briketa

Količine korištene za proizvodnju goriva.

Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Koksare

Količine korištene u koksarama.

Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

Količine lignita ili mrkog ugljena korištene za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB) ili količine treseta za proizvodnju briketa od treseta (PB).

Količine korištene za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Plinare

Količine korištene za proizvodnju plina u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.

Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Visoke peći

Količine koksnog ugljena i/ili bitumeniziranog ugljena (što općenito odgovara injektiranju ugljena u prahu, eng. Pulverized Coal Injection, PCI) i koksa iz koksnih peći pretvorenog u visokim pećima.

Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad visokih peći (npr. plin iz visokih peći) ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Ukapljivanje ugljena

Količine goriva korištene za proizvodnju sintetskog ulja.

Rafinerije nafte

Količine korištene za proizvodnju naftnih derivata.

Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad strojeva ne navode se u ovoj kategoriji, nego kao potrošnja u energetskom sektoru.

Drugdje nespomenuto – pretvorba

Količine korištene za aktivnosti pretvorbe koje nisu uključene drugdje. Ako se ova kategorija koristi, u izvješću treba obrazložiti što ona obuhvaća.

2.2   Energetski sektor i krajnja potrošnja

Energetski sektor ukupno

Količine potrošene u energetici za dobivanje energije (rudarstvo, proizvodnja nafte i plina) ili za rad postrojenja za pretvorbu energije.

Nisu uključene količine goriva pretvorene u drugi oblik energije (navesti u sektoru pretvorbe) ili korištene za rad naftovoda, plinovoda i cjevovoda za ugljeni mulj (navesti u sektoru prometa).

Uključena je proizvodnja kemijskih materijala za nuklearnu fisiju i fuziju kao i proizvodi tih procesa.

Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

Količine potrošene kao energija u elektranama, postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije i toplanama.

Rudnici ugljena

Količine potrošene u rudarstvu kao energija za vađenje i pripremu ugljena.

Ugljen izgorio u rudničkim elektranama treba navesti u sektoru pretvorbe.

Postrojenja za proizvodnju briketa

Količine potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa.

Koksare

Količine potrošene kao energija u koksarama.

Postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena (BKB)/briketa od treseta (PB)

Količine potrošene kao energija u postrojenjima za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta.

Plinare/Postrojenja za uplinjavanje

Količine potrošene kao energija u plinarama i postrojenjima za uplinjavanje ugljena.

Visoke peći

Količine potrošene kao energija u visokim pećima.

Ukapljivanje ugljena

Količine potrošene kao energija u postrojenjima za ukapljivanje ugljena.

Rafinerije nafte

Količine potrošene kao energija u rafinerijama nafte.

Vađenje nafte i plina

Količine potrošene kao gorivo u procesu vađenja nafte i plina i u postrojenjima za obradu prirodnog plina.

Nisu uključeni gubici cjevovoda (navesti kao gubitke u distribuciji) i količine energije korištene za rad cjevovoda (navesti u sektoru prometa).

Krajnja potrošnja ukupno

Definira (izračunava) se kako slijedi:

= neenergetsko korištenje ukupno + krajnja potrošnja energije (industrija + promet + drugi sektori)

Nisu uključene količine isporučene za pretvorbu, korištenje u energetici i gubici u distribuciji.

Neenergetsko korištenje

Energenti koji se koriste kao sirovine u raznim sektorima, tj. nisu potrošeni kao gorivo niti pretvoreni u drugo gorivo.

2.3   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Krajnja potrošnja energije

Ukupna potrošnja energije u industriji, prometu i drugim sektorima.

Sektor industrije

Odnosi se na količine goriva potrošene u industrijskim poduzećima u vezi s njihovim glavnim djelatnostima.

Za postrojenja koja proizvode isključivo toplinsku energiju ili kogeneracijska postrojenja primjenjuju se samo one količine goriva potrošene za proizvodnju topline koju koristi samo postrojenje. Količine goriva potrošene za proizvodnju toplinske energije za prodaju i za proizvodnju električne energije treba navesti u odgovarajućem sektoru pretvorbe.

Željezo i čelik

Kemikalije (uključujući i petrokemiju)

Kemijska i petrokemijska industrija

Obojeni metali

Industrija obojenih metala

Nemetalni mineralni proizvodi

Industrija stakla, keramička industrija, industrija cementa i ostale industrije građevinskog materijala

Vozila

Industrija povezana s opremom koja se koristi za prijevoz.

Strojevi

Proizvodi od metala, strojevi i oprema, osim prijevozne opreme.

Rudarstvo i vađenje

Ne obuhvaća industrije za proizvodnju energije.

Hrana, piće i duhan

Celuloza, papir i tiskanje

Uključuje umnožavanje zapisa na medijima.

Drvo i proizvodi od drva (osim celuloze i papira)

Građevinarstvo

Tekstil i koža

Drugdje nespomenuto – industrija

Potrošnja u sektorima koji nisu gore obuhvaćeni.

Sektor prometa

Energija korištena u svim djelatnostima prometa bez obzira na ekonomski sektor u kojem se ta djelatnost odvija.

Sektor prometa – željeznički promet

Sva potrošnja u željezničkom prometu, uključujući industrijske željeznice.

Sektor prometa - unutrašnja plovidba

Količine isporučene plovilima svih zastava koja nisu uključena u međunarodnu plovidbu (vidjeti kategoriju „Međunarodni pomorski spremnici”). Razlika između unutrašnje i međunarodne plovidbe određuje se na temelju luke isplovljavanja i luke uplovljavanja, a ne prema zastavi ili državnoj pripadnosti broda.

Sektor prometa – cestovni promet

Količine korištene za cestovna vozila.

Uključeno je gorivo korišteno za poljoprivredna vozila na javnim cestama i maziva koja se koriste u cestovnim vozilima.

Nije uključena energija korištena u stacionarnim motorima (vidjeti kategoriju „Drugi sektori”), za traktore koji se ne nalaze na javnim cestama (vidjeti kategoriju „Poljoprivreda”), za cestovna vozila u vojne svrhe (vidjeti „Drugi sektori” – drugdje nespomenuto), bitumen korišten za površinski sloj ceste i energija korištena za strojeve na gradilištima (vidjeti kategoriju „Industrija”, potkategorija „Građevinarstvo”).

Sektor prometa – cjevovodni transport

Količine korištene kao energija za podršku i rad cjevovoda pri prijenosu plina, tekućina, mulja i ostalih dobara.

Uključuje energiju korištenu za crpne stanice i održavanje cjevovoda.

Ne uključuje energiju korištenu za distribuciju cjevovodom prirodnog ili industrijskog plina, tople vode ili pare od distributera do krajnjih korisnika (navesti u energetskom sektoru), energiju korištenu za krajnju distribuciju vode kućanstvima, industrijskim, komercijalnim i drugim korisnicima (navesti u kategoriji „Komercijalne i javne usluge”) i gubitke do kojih dolazi tijekom tog transporta između distributera i krajnjih korisnika (navesti kao gubitke u distribuciji).

Sektor prometa – međunarodni zračni promet

Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u međunarodnom zračnom prometu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika.

Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji „Sektor prometa – drugdje nespomenuto”) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji „Drugi sektori – drugdje nespomenuto”).

Sektor prometa – unutarnji zračni promet

Količine goriva za zračni promet isporučene zrakoplovima u unutarnjem zračnom prometu – za komercijalne, privatne, poljoprivredne djelatnosti itd.

Uključuje gorivo za namjene koje se ne odnose na letenje, npr. ispitivanje motora na ispitnom stolu. Razlika između unutarnjeg i međunarodnog zračnog prometa određuje se na temelju mjesta polijetanja i mjesta slijetanja, a ne prema državnoj pripadnosti zračnog prijevoznika.

Ne uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila (navesti u kategoriji „Sektor prometa – drugdje nespomenuto”) i goriva za zračni promet u vojne svrhe (navesti u kategoriji „Drugi sektori - drugdje nespomenuto”).

Sektor prometa – drugdje nespomenuto

Količine korištene za prijevozne djelatnosti koje nisu uključene drugdje.

Uključuje goriva koja su zračni prijevoznici koristili za svoja cestovna vozila i goriva korištena u lukama za istovarivače brodova, razne vrste lučkih dizalica.

Treba navesti podatke koje ova kategorija obuhvaća.

Drugi sektori

Sektori koji nisu posebno navedeni ili nisu dio energetskog, industrijskog ili prometnog sektora.

Drugi sektori – komercijalne i javne usluge

Goriva koja su potrošila poduzeća i uprava u javnom i privatnom sektoru.

Drugi sektori – domaćinstva

Treba navesti goriva koja su potrošila sva domaćinstva, uključujući „domaćinstva sa zaposlenim osobljem”.

Drugi sektori – poljoprivreda/šumarstvo

Goriva koja su potrošili korisnici razvrstani kao poljoprivreda, lovstvo i šumarstvo.

Drugi sektori – ribarstvo

Goriva isporučena za slatkovodno, morsko i dubokomorsko ribarstvo. Ribolov treba obuhvaćati goriva isporučena brodovima svih zastava koji su se opskrbili gorivom u zemlji (uključujući međunarodni ribolov) kao i energiju korištenu u ribarstvenoj industriji.

Drugi sektori – drugdje nespomenuto

To su djelatnosti koje nisu uključene nigdje drugdje. Ova kategorija uključuje potrošnju goriva u vojne svrhe mobilnog i stacionarnog karaktera (npr. za brodove, zrakoplove, cestovna vozila i u stambenim prostorima), bez obzira na to je li gorivo isporučeno za vojsku te zemlje ili neke druge zemlje. Ako se ova kategorija koristi, u izvješću treba obrazložiti što ona obuhvaća.

3.   OSTALI POJMOVI

Kratice koje se koriste imaju sljedeće značenje:

PRILOG B

GODIŠNJA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za godišnje prikupljanje energetske statistike.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.   KRUTA FOSILNA GORIVA I INDUSTRIJSKI PLINOVI

1.1   Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

1.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.2.1   Sektori opskrbe i pretvorbe

1.   Proizvodnja

1.1.   Od toga: podzemna

Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen.

1.2.   Od toga: nadzemna

Primjenjuje se samo za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen.

2.   Iz drugih izvora

Ovdje treba razlikovati dvije potkategorije:

2.1.   Od toga: iz naftnih derivata

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen i treset.

Npr. dodavanje naftnog koksa koksnom ugljenu za korištenje u koksarama.

2.2.   Od toga: iz prirodnog plina

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen i treset.

Npr. dodavanje prirodnog plina plinu iz plinara za izravnu krajnju potrošnju.

2.3.   Od toga: iz obnovljivih izvora

Ne primjenjuje se za antracit, koksni ugljen, drugi bitumenizirani ugljen, sub-bitumenizirani ugljen i lignit/mrki ugljen i treset.

Npr. industrijski otpad kao vezivno sredstvo u proizvodnji briketa.

3.   Uvoz

4.   Izvoz

5.   Međunarodni pomorski spremnici

6.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

7.   Bruto potrošnja

8.   Statističke razlike

9.   Sektor pretvorbe ukupno

Količine goriva korištene za primarnu ili sekundarnu pretvorbu energije (npr. ugljen u električnu energiju, plin iz koksnih peći u električnu energiju itd.) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. koksni ugljen u koks).

9.1.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

9.2.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

9.3.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

9.4.   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

9.5.   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

9.6.   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

9.7.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

9.8.   Od toga: koksare

9.9.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

9.10.   Od toga: plinare

9.11.   Od toga: visoke peći

Količine koksnog ugljena i/ili bitumeniziranog ugljena (što općenito odgovara injektiranju ugljena u prahu, eng. Pulverized Coal Injection, PCI) i koksa iz koksnih peći pretvorenog u visokim pećima. Količine korištene kao gorivo za grijanje i rad visokih peći (npr. plin iz visokih peći) ne navode se u ovoj kategoriji, nego se navode kao potrošnja u energetskom sektoru.

9.12.   Od toga: ukapljivanje ugljena

Uljni škriljevac i ostale proizvode dobivene ukapljivanjem treba navesti u skladu s poglavljem 4. ovog Priloga.

9.13.   Od toga: za miješani prirodni plin

Količine ugljenog plina pomiješane s prirodnim plinom.

9.14.   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

1.2.2   Energetski sektor

1.   Energetski sektor ukupno

1.1.   Od toga: elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

1.2.   Od toga: rudnici ugljena

1.3.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4.   Od toga: koksare

1.5.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6.   Od toga: plinare

1.7.   Od toga: visoke peći

1.8.   Od toga: rafinerije nafte

1.9.   Od toga: ukapljivanje ugljena

1.10.   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Gubici u distribuciji

Gubici uslijed prijevoza i distribucije, kao i sagorijevanja industrijskih plinova.

3.   Krajnja potrošnja ukupno

4.   Neenergetsko korištenje ukupno

4.1.   Od toga: sektor industrije, sektor pretvorbe i energetski sektor

Neenergetsko korištenje u svim podsektorima industrije, prometa i energetike, npr. ugljen za proizvodnju metanola i amonijaka.

4.1.1.   Pod 4.1., od toga: u petrokemijskom sektoru

Neenergetsko korištenje npr. korištenje ugljena kao sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva te kao sirovine za ostale proizvode petrokemijske industrije.

4.2.   Od toga: sektor prometa

Neenergetsko korištenje u svim podsektorima prometa.

4.3.   Od toga: drugi sektori

Neenergetsko korištenje u komercijalnim i javnim službama, domaćinstvima, poljoprivredi i sektorima „drugdje nespomenuto – drugi sektori”

1.2.3.   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

1.   Krajnja potrošnja energije

2.   Sektor industrije

2.1.   Od toga: željezo i čelik

2.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3.   Od toga: obojeni metali

2.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5.   Od toga: vozila

2.6.   Od toga: strojevi

2.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11.   Od toga: građevinarstvo

2.12.   Od toga: tekstil i koža

2.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1.   Od toga: željeznički promet

3.2.   Od toga: unutrašnja plovidba

3.3.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

1.2.4   Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta.

Ne primjenjuje se na treset, koksni plin, plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama.

1.2.5   Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane.

Ovi se inputi za samostalne proizvođače navode prema glavnim djelatnostima u skladu sa sljedećom tablicom:

1.   Energetski sektor ukupno

1.1.   Od toga: rudnici ugljena

1.2.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.3.   Od toga: koksare

1.4.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.5.   Od toga: plinare

1.6.   Od toga: visoke peći

1.7.   Od toga: rafinerije nafte

1.8.   Od toga: ukapljivanje ugljena

1.9.   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Sektor industrije

2.1.   Od toga: željezo i čelik

2.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3.   Od toga: obojeni metali

2.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5.   Od toga: vozila

2.6.   Od toga: strojevi

2.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11.   Od toga: građevinarstvo

2.12.   Od toga: tekstil i koža

2.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1.   Od toga: željeznički promet

3.2.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2.   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

1.3   Kalorične vrijednosti

Za sljedeće glavne agregate treba navesti i bruto i neto kaloričnu vrijednost za energente iz stavka 1.1.

Ne primjenjuje se na plin iz plinare, plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama.

1.   Proizvodnja

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Korišteno u koksarama

5.   Korišteno u visokim pećima

6.   Korišteno u proizvođačima kojima je to glavna djelatnost – elektranama, postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijskim postrojenjima) i toplanama

7.   Korišteno u industriji

8.   U druge svrhe

1.4   Proizvodnja i zalihe u rudnicima

Primjenjuje se samo za kameni ugljen i lignit/mrki ugljen.

Moraju se navesti sljedeće količine:

1.   Podzemna proizvodnja

2.   Površinska proizvodnja

3.   Iz drugih izvora

4.   Zalihe na završetku razdoblja

4.1.   Od toga: zalihe u rudnicima

1.5   Mjerne jedinice

1.6   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

2.   PRIRODNI PLIN

2.1   Primjenjivi energenti

Ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na prirodni plin koji obuhvaća plinove, prije svega metan, u tekućem i plinovitom stanju, koji se pojavljuju u podzemnim nalazištima.

Ovdje su uključeni kako „nevezani” plin s polja u kojima se ugljikovodici pojavljuju samo u plinovitom stanju, tako i „vezani” plin proizveden zajedno sa sirovom naftom te metan dobiven u rudnicima ugljena (plin iz rudnika) ili iz slojeva ugljena (plin iz slojeva ugljena).

Nisu uključeni plinovi stvoreni anaerobnom digestijom biomase (npr. gradski plin ili plin iz kanalizacijskog mulja) niti plin iz plinare.

2.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

2.2.1   Sektori opskrbe i pretvorbe

Za sljedeće se agregate navode količine izražene u jedinicama za volumen i energiju, uključujući bruto i neto kalorične vrijednosti.

1.   Domaća proizvodnja

Sve suhe tržive količine unutar nacionalnih granica uključujući off-shore proizvodnju. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora.

Nisu uključeni gubici koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene.

Uključene su količine korištene u okviru industrije prirodnog plina, pri dobivanju plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.

1.1   Od toga: vezani plin

Prirodni plin proizveden zajedno sa sirovom naftom.

1.2   Od toga: nevezani plin

Prirodni plin koji potječe iz nalazišta koja daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju.

1.3   Od toga: plin iz rudnika

Metan dobiven u rudnicima ugljena ili iz slojeva ugljena koji se cjevovodima dovodi na površinu i troši se u ugljenokopima ili se cjevovodima dovodi do potrošača.

2.   Iz drugih izvora

Goriva koja se miješaju s prirodnim plinom i koriste se kao mješavina.

2.1.   Od toga: iz naftnih derivata

LPG za poboljšanje kvalitete npr. toplinske vrijednosti.

2.2.   Od toga: iz ugljena

Industrijski plin za miješanje s prirodnim plinom.

2.3.   Od toga: iz obnovljivih izvora energije

Bioplin za miješanje s prirodnim plinom.

3.   Uvoz

4.   Izvoz

5.   Međunarodni pomorski spremnici

6.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

7.   Bruto potrošnja

8.   Statističke razlike

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

9.   Obnovljivi plin: početne i završne zalihe

Količine plina raspoložive za dostavu tijekom ciklusa povećanja i smanjenja zaliha. To se odnosi na obnovljivi prirodni plin uskladišten u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje i drugo) kao i na uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Nije uključen plinski jastuk.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

10.   Ispušteni plin

Količina plina koji je ispušten u atmosferu na crpilištu ili u pogonu za preradu plina.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

11.   Zapaljeni plin

Količina plina koji je izgorio na crpilištu ili u pogonu za preradu plina.

Ovdje se ne primjenjuje zahtjev navođenja kaloričnih vrijednosti.

12.   Sektor pretvorbe ukupno

Količine goriva korištene za pretvorbu primarnih oblika energije u sekundarne (npr. prirodni plin u električnu energiju) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. prirodni plin u metanol).

12.1.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

12.2.   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

12.3.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

12.4.   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

12.5.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost - toplane

12.6.   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

12.7   Od toga: plinare

12.8   Od toga: koksare

12.9   Od toga: visoke peći

12.10   Od toga: pretvorba plina u tekućine

Količine prirodnog plina koje se koriste kao sirovina za pretvorbu u tekućine, npr. količine goriva koje se unose u proces proizvodnje metanola za pretvorbu u metanol.

12.11.   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

2.2.2   Energetski sektor

1.   Energetski sektor ukupno

1.1.   Od toga: rudnici ugljena

1.2   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3   Od toga: inputi u rafinerijama nafte

1.4   Od toga: koksare

1.5   Od toga: visoke peći

1.6   Od toga: plinare

1.7   Od toga: elektrane, toplane i postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.8   Od toga: ukapljivanje (LNG) ili uplinjavanje

1.9   Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.10.   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Gubici u distribuciji

2.2.3   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Za sve sljedeće agregate potrebno je zasebno navesti potrošnju prirodnog plina za energetsko korištenje i (kadgod je primjenjivo) za neenergetsko korištenje.

1.   Krajnja potrošnja ukupno

U ovoj kategoriji treba zasebno navesti krajnju potrošnju energije i neenergetsko korištenje.

2.   Sektor prometa

2.1.   Od toga: cestovni promet

Uključuje i komprimirani prirodni plin (CNG) i bioplin.

2.1.1.   Od toga: udio bioplina u cestovnom prometu

2.2.   Od toga: cjevovodni transport

2.3.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

3.   Sektor industrije

3.1.   Od toga: željezo i čelik

3.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

3.3.   Od toga: obojeni metali

3.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

3.5.   Od toga: vozila

3.6.   Od toga: strojevi

3.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

3.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

3.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

3.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

3.11.   Od toga: građevinarstvo

3.12.   Od toga: tekstil i koža

3.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2.   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

2.2.4   Uvoz i izvoz

Treba navesti ukupne količine prirodnog plina kao i udio ukapljenog prirodnog plina (LNG) i to prema zemlji podrijetla za uvoz i prema zemlji odredišta za izvoz.

2.2.5   Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za samostalne proizvođače - elektrane, za samostalne proizvođače - kogeneracijska postrojenja i za samostalne proizvođače - toplane.

Inputi se primjenjuju na sljedeća postrojenja ili djelatnosti:

1.   Energetski sektor ukupno

1.1.   Od toga: rudnici ugljena

1.2.   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3.   Od toga: inputi u rafinerijama nafte

1.4.   Od toga: koksare

1.5.   Od toga: plinare

1.6.   Od toga: visoke peći

1.7.   Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.8.   Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.9.   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Sektor industrije

2.1.   Od toga: željezo i čelik

2.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3.   Od toga: obojeni metali

2.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5.   Od toga: vozila

2.6.   Od toga: strojevi

2.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11.   Od toga: građevinarstvo

2.12.   Od toga: tekstil i koža

2.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1.   Od toga: cjevovodni transport

3.2.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2.   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto

2.2.6   Mogućnosti uskladištenja plina

1.   Naziv

Naziv lokacije skladišnog prostora.

2.   Vrsta

Vrsta uskladištenja, npr. iscrpljeno plinsko polje, solna jama itd.

3.   Kapacitet

Ukupni kapacitet za uskladištenje plina, od čega se oduzima plinski jastuk. Plinski jastuk je ukupan volumen plina koji je stalno neophodan za održavanje odgovarajućeg tlaka u podzemnom skladištu plina i opskrbe tijekom ciklusa smanjenja zaliha.

4.   Vršno opterećenje

Najviša razina na kojoj se plin može iscrpljivati iz dotičnog skladišnog prostora.

2.3   Mjerne jedinice

2.4   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

3.   ELEKTRIČNA ENERGIJA I TOPLINA

3.1   Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća toplinu i električnu energiju.

3.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom poglavlju objašnjeni su u Prilogu A. Definicije i jedinice navedene u poglavljima 1., 2., 4. i 5. primjenjuju se na energente iz skupine krutih fosilnih goriva i industrijskih plinova, prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, obnovljive energije i energije iz otpada.

3.2.1   Sektori opskrbe i pretvorbe

U ovom se poglavlju primjenjuju sljedeće posebne definicije na agregate u vezi s električnom energijom i toplinom.

Agregate spomenute u sljedećoj tablici treba navesti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost – elektrane i za samostalne proizvođače – elektrane. U okviru tih dviju vrsta elektrana i bruto i neto proizvodnja električne energije i topline moraju se navesti zasebno, kadgod je primjenjivo, za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane, za sljedeće agregate:

1.   Proizvodnja ukupno

1.1.   Od toga: nuklearna energija

1.2.   Od toga: hidroenergija

1.2.1.   Od toga: udio hidroenergije proizvedene u crpnim hidroelektranama

1.3.   Od toga: geotermalna energija

1.4.   Od toga: solarna energija

1.5.   Od toga: energija plime i oseke, valova i oceana

1.6.   Od toga: energija vjetra

1.7.   Od toga: goriva

Zapaljive i gorive tekućine, tj. one kod kojih se pri reakciji s kisikom oslobađa znatna količina topline i koje se primjenjuju izravno za proizvodnju električne energije i/ili topline.

1.8.   Od toga: toplinske crpke

Toplina koju proizvedu toplinske crpke navodi se samo ako se ona prodaje trećim stranama (tj. u slučajevima kada se proizvodnja odvija u sektoru pretvorbe)

1.9.   Od toga: električni kotlovi

Količine topline proizvedene u električnim kotlovima, ako se ona prodaje trećim stranama.

1.10.   Od toga: toplina proizvedena u kemijskim procesima

Toplina koja nastaje u egzotermičkim procesima poput kemijskih reakcija.

Ne uključuje otpadnu toplinu koja nastaje u energetskim procesima i koju treba navesti kao toplinu proizvedenu iz odgovarajućeg goriva.

1.11.   Od toga: drugi izvori – električna energija (navesti)

Agregati iz sljedeće tablice moraju se navesti kao ukupne vrijednosti, zasebno za električnu energiju i za toplinu, kada god je primjenjivo. Za prva tri agregata iz sljedeće tablice količine se trebaju izračunavati na temelju vrijednosti navedenih u prethodnoj tablici te se s njima trebaju podudarati.

1.   Bruto proizvodnja ukupno

2.   Vlastito korištenje postrojenja

3.   Neto proizvodnja ukupno

4.   Uvoz

Pogledati također objašnjenje pod 5. „Izvoz”.

5.   Izvoz

Količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

6.   Korištenje u toplinskim crpkama

7.   Korištenje u električnim parnim kotlovima

8.   Korištenje u crpnim hidroelektranama

9.   Korištenje za proizvodnju električne energije

10.   Isporučena energija

Za električnu energiju: ukupna neto proizvodnja električne energije koju su proizvele sve elektrane u zemlji, umanjena za količinu korištenu istodobno u toplinskim crpkama, električnim parnim kotlovima i za crpljenje te umanjena ili uvećana za količinu električne energije za izvoz u inozemstvo ili uvoz iz inozemstva.

Za toplinu: ukupna neto proizvodnja topline za prodaju koju su proizvela sva postrojenja u zemlji, umanjena za količinu topline korištenu za proizvodnju električne energije te umanjena ili uvećana za količinu topline za izvoz u inozemstvo ili uvoz iz inozemstva.

11.   Gubici u prijenosu i distribuciji

Svi gubici koji nastaju uslijed prijenosa i distribucije električne energije i topline.

Za električnu su energiju uključeni gubici u transformatorima koji se ne smatraju sastavnim dijelovima elektrana.

12.   Potrošnja ukupno (izračunana)

13.   Statistička razlika

14.   Potrošnja ukupno (zabilježena)

Proizvedena električna energija, prodana toplina i korištene količine goriva, uključujući njihovu odgovarajuću ukupnu energiju (na temelju njihove neto kalorične vrijednosti, osim za prirodni plin za koji se koristi bruto kalorična vrijednost) iz goriva navedenih u sljedećoj tablici moraju se navesti zasebno za proizvođače kojima je to glavna djelatnost – elektrane i za samostalne proizvođače – elektrane. U okviru tih dviju vrsta elektrana ta se proizvodnja električne energije i topline mora navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane, kada god je primjenjivo.

1.   Kruta goriva i industrijski plinovi

1.1.   Antracit

1.2.   Koksni ugljen

1.3.   Drugi bitumenizirani ugljen

1.4.   Sub-bitumenizirani ugljen

1.5.   Lignit/Mrki ugljen

1.6.   Treset

1.7.   Briket

1.8.   Koks iz koksnih peći

1.9.   Koksni plin

1.10.   Ugljeni katran

1.11.   BKB (briket od lignita i mrkog ugljena)

1.12.   Plin iz plinare

1.13.   Plin iz koksnih peći

1.14.   Plin iz visokih peći

1.15.   Plin iz peći s kisikom u čeličanama

2.   Nafta i naftni derivati

2.1.   Sirova nafta

2.2.   Kondenzati prirodnog plina (NGL)

2.3.   Rafinerijski plin

2.4.   Ukapljeni naftni plin (LPG)

2.5.   Laka nafta

2.6.   Mlazno gorivo kerozinskog tipa

2.7.   Ostali kerozini

2.8.   Plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje)

2.9.   Teško loživo ulje

2.10.   Bitumen (uključujući Orimulsion)

2.11.   Naftni koks

2.12.   Drugi naftni derivati

3.   Prirodni plin

4.   Obnovljiva energija i energija iz otpada

4.1.   Industrijski otpad (neobnovljivi)

4.2.   Komunalni otpad (obnovljivi)

4.3.   Komunalni otpad (neobnovljivi)

4.4.   Drvo, drvni otpaci i drugi kruti otpad

4.5.   Deponijski plin

4.6.   Plin kanalizacijskog mulja

4.7.   Drugi bioplinovi

4.8.   Tekuća biogoriva

3.2.2   Potrošnja električne energije i topline u energetskom sektoru

1.   Energetski sektor ukupno

Ne uključuje vlastito korištenje postrojenja i potrošnju u crpnim hidroelektranama, toplinskim crpkama i električnim kotlovima.

1.1.   Od toga: rudnici ugljena

1.2.   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4.   Od toga: koksare

1.5.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6.   Od toga: plinare

1.7.   Od toga: visoke peći

1.8.   Od toga: rafinerije nafte

1.9.   Od toga: nuklearna industrija

1.10.   Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.11.   Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.12.   Od toga: postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

1.13.   Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.14.   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

3.2.3   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

1.   Sektor industrije

1.1.   Od toga: željezo i čelik

1.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

1.3.   Od toga: obojeni metali

1.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

1.5.   Od toga: vozila

1.6.   Od toga: strojevi

1.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

1.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

1.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

1.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

1.11.   Od toga: građevinarstvo

1.12.   Od toga: tekstil i koža

1.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

2.   Sektor prometa

2.1.   Od toga: željeznički promet

2.2.   Od toga: cjevovodni transport

2.3.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

3.   Domaćinstva

4.   Komercijalne i javne usluge

5.   Poljoprivreda/šumarstvo

6.   Ribarstvo

7.   Drugdje nespomenuto – ostalo

3.2.4   Uvoz i izvoz

Uvoz i izvoz količina električne energije i topline po zemljama.

3.2.5   Neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja topline samostalnih proizvođača

Neto proizvodnja električne energije i neto proizvodnja topline samostalnih proizvođača električne energije i topline trebaju se navesti zasebno za kogeneracijska postrojenja, za elektrane i za toplane za sljedeća postrojenja ili djelatnosti:

1.   Energetski sektor ukupno

1.1.   Od toga: rudnici ugljena

1.2.   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4.   Od toga: koksare

1.5.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.6.   Od toga: plinare

1.7.   Od toga: visoke peći

1.8.   Od toga: rafinerije nafte

1.9.   Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.10.   Od toga: postrojenja za ukapljivanje (LNG) i uplinjavanje

1.11.   Od toga: postrojenja za uplinjavanje (bioplin)

1.12.   Od toga: pretvorba plina u tekućine

1.13.   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.14.   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Svi ostali sektori: vrijedi popis agregata pod „3.2.3. Specifikacija krajnjeg korištenja energije”

3.2.6   Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za samostalne proizvođače - elektrane, za samostalne proizvođače - kogeneracijska postrojenja i za samostalne proizvođače - toplane.

3.3   Strukturni podaci o proizvodnji električne energije i topline

3.3.1   Instalirana električna snaga i vršno opterećenje

Instaliranu električnu snagu treba navesti 31. prosinca odgovarajuće izvještajne godine.

Uključena je električna snaga elektrana i kogeneracijskih postrojenja.

Instalirana električna snaga je suma instaliranih električnih snaga svih pojedinačnih postrojenja tijekom određenog razdoblja rada. Razdoblje rada uređaja koje se pretpostavlja u svrhu ovih statistika traje neprekidno: u praksi je to 15 sati dnevno ili više. Instalirana snaga je najveća snaga koja se u punom pogonu postrojenja neprekidno isporučuje na izlazu iz elektrane. Vršno se opterećenje definira kao najveća vrijednost snage koju mreža ili kombinacija više mreža potroši ili isporuči unutar zemlje.

Sljedeće se količine moraju navesti samo za mrežu:

1.   Ukupno

2.   Nuklearna energija

3.   Hidroenergija

3.1.   Od toga: crpne hidroelektrane

4.   Geotermalna energija

5.   Solarna energija

6.   Energija plime i oseke, valova i oceana

7.   Energija vjetra

8.   Goriva

8.1.   Od toga: para

8.2.   Od toga: unutarnje sagorijevanje

8.3.   Od toga: plinska turbina

8.4.   Od toga: postrojenja s kombiniranim ciklusom

8.5.   Od toga: druga postrojenja

Ako se navode, dati podrobnije podatke.

9.   Vršno opterećenje

10.   Raspoloživi kapacitet pri vršnom opterećenju

11.   Datum i vrijeme vršnog opterećenja

3.3.2   Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo

Instalirana električna snaga postrojenja na gorivo mora se navesti i za proizvođače kojima je to glavna djelatnost i za samostalne proizvođače te zasebno za svaku vrstu postrojenja na jednu ili na više vrsta goriva koji se navode u sljedećoj tablici. Za sva postrojenja na više vrsta goriva moraju se dodati podaci o tome koje se vrste goriva koriste kao primarne, a koje kao alternativne.

1.   Postrojenja na jednu vrstu goriva

1.1.   Na ugljen ili proizvode od ugljena

Uključeni su plin iz koksnih peći, plin iz visokih peći i plin iz peći s kisikom u čeličanama.

1.2.   Na tekuća goriva

Uključen je rafinerijski plin.

1.3.   Na prirodni plin

Uključen je plin iz plinare.

1.4.   Na treset

1.5.   Na obnovljiva goriva i otpad

2.   Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva

3.   Na više vrsta goriva; kruta goriva i prirodni plin

4.   Na više vrsta goriva; tekuća goriva i prirodni plin

5.   Na više vrsta goriva; kruta i tekuća goriva te prirodni plin

Sustavi s pogonom na više vrsta goriva uključuju samo one jedinice koje kontinuirano mogu sagorijevati više od jedne vrste goriva. Postrojenja s odvojenim jedinicama koje koriste različite vrste goriva treba razvrstati u odgovarajuće kategorije postrojenja s pogonom na jednu vrstu goriva.

3.4   Mjerne jedinice

3.5   Odstupanja i izuzeća

Za Francusku vrijedi odstupanje u vezi s izvješćivanjem agregata koji se odnose na toplinu. To odstupanje prestaje važiti čim Francuska bude mogla proslijediti ovo izvješće, a u svakom slučaju najkasnije četiri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

4.   NAFTA I NAFTNI DERIVATI

4.1   Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

4.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

4.2.1   Sektori opskrbe i pretvorbe

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na sirovu naftu, NGL, rafinerijske sirovine, aditive, biogoriva i druge ugljikovodike.

1.   Domaća proizvodnja

Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine i za biogoriva.

2.   Iz drugih izvora

Aditivi, biogoriva i drugi ugljikovodici, čija je proizvodnja već obuhvaćena u drugim bilancama u vezi s gorivom.

Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.

2.1.   Od toga: iz ugljena

Uključuje tekućine proizvedene u postrojenjima za ukapljivanje ugljena i tekućine iz koksara.

2.2.   Od toga: iz prirodnog plina

Kao sirovina za proizvodnju sintetskog benzina može biti potreban prirodni plin. Količina plina za proizvodnju metanola navodi se prema poglavlju 2., a ovdje se navodi količina primljenog metanola.

2.3.   Od toga: iz obnovljivih izvora energije

Uključuje biogoriva za miješanje s transportnim gorivima.

Proizvodnja se navodi prema poglavlju 5., a ovdje se navode količine za miješanje.

3.   Povratci iz sektora petrokemije

Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje. To su obično nusproizvodi u petrokemijskoj industriji.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

4.   Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji se ne isporučuju krajnjim potrošačima nego se razvrstavaju kao sirovine u daljnjem postupku obrade u rafineriji.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

5.   Uvoz i izvoz

Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja.

Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.

Napomena: Sva trgovina biogorivima koja se ne miješaju s transportnim gorivima (tj. biogoriva u njihovom čistom obliku) moraju se navesti u Upitniku o obnovljivim izvorima energije.

Ponovni izvoz nafte uvezene u svrhu procesa prerade u području pod carinskim nadzorom treba navesti kao izvoz proizvoda iz zemlje u kojoj je prerada obavljena u odredišnu zemlju.

6.   Neposredno korištenje

Sirova nafta, NGL, aditivi i oksigenati (uključujući biogorivo) i drugi ugljikovodici koji se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte.

Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.

7.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

8.   Izračunani input u rafinerije

Izračunana ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju. Ta se količina definira kao:

domaća proizvodnja + iz drugih izvora + povratci iz industrije + prijenos proizvoda + uvoz – izvoz - neposredno korištenje + promjene zaliha.

9.   Statističke razlike

Definiraju se kao izračunani input u rafinerije minus zabilježeni input u rafinerije.

10.   Zabilježeni input u rafinerije

Izmjerena ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju.

11.   Gubici u rafinerijama

Razlika između zabilježenog inputa u rafinerije i bruto proizvodnje rafinerije. Gubici se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije ili zbog ishlapljivanja. Navedeni gubici prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

12.   Ukupne početne i završne zalihe na državnom području

Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio dvostranih vladinih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

13.   Neto kalorična vrijednost

Proizvodnja, uvoz i izvoz te ukupni prosjek.

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na gotove proizvode (rafinerijski plin, etan, LPG, laka nafta, motorni benzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa, mlazno gorivo petrolejskog (kerozinskog) tipa, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje s malim i s velikim udjelom sumpora, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak, naftni koks i drugi proizvodi). Neposredna primjena sirove nafte i NGL-a navodi se pod isporuku gotovih proizvoda i reklasifikaciju proizvoda.

1.   Primljene sirovine

Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a koje se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte, i količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se koriste neposredno iako nisu primarno gorivo.

2.   Bruto proizvodnja rafinerije

Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje.

Nisu uključeni gubici u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.

3.   Reciklirani proizvodi

Gotovi proizvodi koji su ponovno stavljeni na tržište nakon što su jednom isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove količine treba razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.

4.   Rafinerijsko gorivo

Naftni derivati potrošeni za rad rafinerije.

Nisu uključeni proizvodi koje naftne kompanije koriste za druge namjene osim rafiniranja, npr. spremnici i tankeri za prijevoz nafte.

Uključena su goriva potrošena u rafineriji za proizvodnju električne energije i topline za prodaju.

4.1.   Od toga: za proizvodnju električne energije

Količine potrošene za proizvodnju električne energije u postrojenjima u rafineriji.

4.2.   Od toga: za proizvodnju električne energije i topline

Količine potrošene za proizvodnju električne energije i topline u kogeneracijskim postrojenjima rafinerije.

5.   Uvoz i izvoz

6.   Međunarodni pomorski spremnici

7.   Reklasifikacija proizvoda

Količine reklasificirane ili zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom.

Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak treba biti jednak nuli.

8.   Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

9.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

10.   Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Definiraju se kao:

primljene sirovine + bruto proizvodnja rafinerije + reciklirani proizvodi – rafinerijsko gorivo + uvoz – izvoz - međunarodni pomorski spremnici + reklasifikacija proizvoda – prijenos proizvoda + promjene zaliha

11.   Statistička razlika

Definiraju se kao izračunane bruto isporuke u tuzemstvu minus zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu.

12.   Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu

Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

Ovaj se broj može razlikovati od izračunanog zbog npr. razlika u obuhvaćenom području i/ili razlika u definicijama koje se primjenjuju u različitim sustavima izvješćivanja.

12.1.   Od toga: bruto isporuke sektoru petrokemije

Količine goriva isporučene sektoru petrokemije.

12.2.   Od toga: energija potrošena u sektoru petrokemije

Količine nafte potrošene kao gorivo za petrokemijske procese kao što je parno krekiranje.

12.3.   Od toga: neenergetsko korištenje u sektoru petrokemije

Količine nafte potrošene u sektoru petrokemije za proizvodnju etilena, propilena, butilena, sintetskog plina, aromata, butadiena i drugih sirovina na bazi ugljikovodika u procesima kao što su parno krekiranje i parno reformiranje te u pogonima za proizvodnju aromata. Nisu uključene količine nafte koje se koriste kao gorivo.

13.   Povratci iz sektora petrokemije u rafinerije

14.   Početne i završne razine zaliha

Sve zalihe na državnom području, uključujući zalihe vlade, zalihe glavnih potrošača i zalihe organizacija koje skladište zalihe, zalihe na prispjelim prekooceanskim brodovima, zalihe na područjima pod carinskim nadzorom i zalihe za treće osobe, bez obzira na to jesu li dio dvostranih vladinih sporazuma ili ne. Početna i završna razina odnosi se na prvi, odnosno na zadnji dan izvještajnog razdoblja.

15.   Promjene zaliha u javnim poduzećima

Promjene zaliha koje drže javna poduzeća, a koje nisu negdje drugdje navedene u razinama zaliha i promjenama zaliha. Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

Uključeni su sirova nafta i NGL za neposrednu primjenu, ako je primjenjivo.

16.   Neto kalorična vrijednost bruto isporuka u tuzemstvu

Sljedeći agregati primjenjuju se za sektor pretvorbe za sva goriva, osim za rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike, ali uključujući goriva za neenergetsko korištenje (naftni koks i drugo, navesti zasebno).

1.   Sektor pretvorbe ukupno

Ukupne količine goriva korištene za primarnu i sekundarnu pretvorbu energije.

1.1.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

1.2.   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

1.3.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.4.   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

1.5.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

1.6.   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

1.7.   Od toga: plinare/postrojenja za uplinjavanje

1.8   Od toga: miješani prirodni plin

1.9   Od toga: koksare

1.10.   Od toga: visoke peći

1.11.   Od toga: petrokemijska industrija

1.12.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

4.2.2   Energetski sektor

Sljedeći agregati primjenjuju se za energetski sektor za sva goriva, osim za rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike, ali uključujući goriva za neenergetsko korištenje (naftni koks i drugo, navesti zasebno).

1   Energetski sektor ukupno

Ukupna količina koja se koristi kao energija u energetskom sektoru.

1.1.   Od toga: rudnici ugljena

1.2.   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3.   Od toga: koksare

1.4   Od toga: visoke peći

1.5   Od toga: plinare

1.6   Od toga: elektrane

Elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane.

1.7   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Gubici u distribuciji

Gubici izvan rafinerije zbog prijevoza i distribucije.

Uključeni gubici u cjevovodima.

4.2.3   Specifikacija krajnjeg korištenja energije

Sljedeći agregati primjenjuju se za specifikaciju krajnjeg korištenja energije za sva goriva, osim za rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike, ali uključujući goriva za neenergetsko korištenje (naftni koks i drugo, navesti zasebno).

1.   Krajnja potrošnja energije

2.   Sektor industrije

2.1.   Od toga: željezo i čelik

2.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3.   Od toga: obojeni metali

2.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5.   Od toga: vozila

2.6.   Od toga: strojevi

2.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11.   Od toga: građevinarstvo

2.12.   Od toga: tekstil i koža

2.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1.   Od toga: međunarodni zračni promet

3.2.   Od toga: unutarnji zračni promet

3.3.   Od toga: cestovni promet

3.4.   Od toga: željeznički promet

3.5.   Od toga: unutrašnja plovidba

3.6.   Od toga: cjevovodni transport

3.7.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2.   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

5.   Neenergetsko korištenje ukupno

Količine koje su korištene kao sirovine u raznim sektorima, to jest nisu potrošene kao gorivo ili pretvorene u drugo gorivo. Te su količine uključene u gore navedeni popis agregata.

5.1.   Od toga: sektor pretvorbe

5.2.   Od toga: energetski sektor

5.3.   Od toga: sektor prometa

5.4.   Od toga: sektor industrije

5.4.1.   Sektor industrije, od toga: kemijska industrija (uključujući petrokemijsku)

5.5.   Od toga: drugi sektori

4.2.4   Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta. Pogledati također napomene pod točkama 4.2.1., agregat 5.

4.2.5   Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane.

Nisu uključeni sljedeći energenti: rafinerijske sirovine, aditivi/oksigenati, biogoriva, drugi ugljikovodici, etan, motorni benzin, biobenzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa (na bazi lake nafte ili JP4), white spirit (specijalni teški benzin) i SBP te maziva.

Inputi se primjenjuju na sljedeća postrojenja ili djelatnosti:

1.   Energetski sektor ukupno

Ukupna količina koja se koristi kao energija u energetskom sektoru.

1.1.   Od toga: rudnici ugljena

1.2.   Od toga: vađenje nafte i plina

1.3.   Od toga: koksare

1.4.   Od toga: visoke peći

1.5.   Od toga: plinare

1.6.   Od toga: drugdje nespomenuto – energetika

2.   Sektor industrije

2.1.   Od toga: željezo i čelik

2.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3.   Od toga: obojeni metali

2.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5.   Od toga: vozila

2.6.   Od toga: strojevi

2.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11.   Od toga: građevinarstvo

2.12.   Od toga: tekstil i koža

2.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1.   Od toga: cjevovodni transport

3.2.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2.   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

4.3   Mjerne jedinice

4.4   Odstupanja i izuzeća

Cipar se izuzima od izvješćivanja o agregatima definiranima u odjeljku 4.2.3. pod točkom 4. (Drugi sektori) i točkom 5. (Neenergetsko korištenje ukupno); primjenjuju se samo ukupne vrijednosti.

Cipar ima odstupanje od tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe za izvješćivanje o agregatima definiranima u odjeljku 4.2.3. pod točkom 2. (Sektor industrije) i točkom 3. (Sektor prometa); u razdoblju odstupanja primjenjuju se samo ukupne vrijednosti.

5.   OBNOVLJIVA ENERGIJA I ENERGIJA IZ OTPADA

5.1   1.1. Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

5.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

5.2.1   Bruto proizvodnja električne energije i topline

Količine električne energije i topline koje su proizvedene iz energenata iz odjeljka 5.1. (osim za drveni ugljen, uključujući ukupne količine samo tekućih biogoriva) moraju se navesti zasebno, kada god je primjenjivo:

5.2.2   Sektori opskrbe i pretvorbe

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) i korištene u sektorima opskrbe i pretvorbe moraju se navesti za sljedeće agregate:

1.   Proizvodnja

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

5.   Bruto potrošnja

6.   Statističke razlike

7.   Sektor pretvorbe ukupno

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za pretvorbu primarnih oblika energije u sekundarne (npr. deponijski plinovi u električnu energiju) ili za pretvorbu u derivirane energente (npr. bioplin za miješani prirodni plin).

7.1.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

7.2.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

7.3.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – toplane

7.4.   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane

7.5.   Od toga: samostalni proizvođači – postrojenja za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije (kogeneracijska postrojenja)

7.6.   Od toga: samostalni proizvođači – toplane

7.7.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju briketa. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.8.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju BKB-a. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.9.   Od toga: plin iz plinare

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za proizvodnju plina iz plinare. Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje i rad opreme moraju se navesti kao potrošnja u energetskom sektoru.

7.10.   Od toga: za miješani prirodni plin

Količine bioplina pomiješane s prirodnim plinom.

7.11.   Od toga: za miješanje s motornim benzinom/dizelom

Količine tekućih goriva koje nisu isporučene u svrhu krajnje potrošnje, nego se koriste s drugim naftnim derivatima navedenima prema poglavlju 4. ovog Priloga.

7.12.   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

Količine drva korištene za proizvodnju drvenog ugljena.

7.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – pretvorba

5.2.3   Energetski sektor

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) i korištene u energetskom sektoru ili za krajnju potrošnju moraju se navesti za sljedeće agregate:

1.   Energetski sektor ukupno

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene u energetskoj industriji za pretvorbu. Npr. količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada korištene za grijanje, osvjetljenje ili rad crpki/kompresora.

Količine energije iz obnovljivih izvora i iz otpada pretvorene u drugi oblik energije navode se u sektoru pretvorbe.

1.1.   Od toga: postrojenja za uplinjavanje

1.2.   Od toga: javne elektrane, kogeneracijska postrojenja i toplane

1.3.   Od toga: rudnici ugljena

1.4.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.5.   Od toga: koksare

1.6.   Od toga: rafinerije nafte

1.7.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.8.   Od toga: plinare

1.9.   Od toga: visoke peći

1.9.   Od toga: postrojenja za ukapljivanje ugljena

1.10.   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.11.   Od toga: drugdje nespomenuto

2.   Gubici u distribuciji

Svi gubici uslijed prijevoza i distribucije.

5.2.4.   Krajnje korištenje energije

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) moraju se navesti za sljedeće agregate:

1.   Krajnja potrošnja energije

2.   Sektor industrije

2.1.   Od toga: željezo i čelik

2.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3.   Od toga: obojeni metali

2.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5.   Od toga: vozila

2.6.   Od toga: strojevi

2.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11.   Od toga: građevinarstvo

2.12.   Od toga: tekstil i koža

2.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1.   Od toga: željeznički promet

3.2.   Od toga: cestovni promet

3.3.   Od toga: unutrašnja plovidba

3.4.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.4   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

5.2.5   Tehničke karakteristike postrojenja

Na kraju izvještajne godine treba navesti odgovarajuće sljedeće proizvodne kapacitete električne energije:

1.   Hidroenergija

Treba navesti kapacitet za postrojenja veličine < 1 MW, od 1 do < 10 MW, ≥ 10 MW i za crpne hidroelektrane. Detaljne podatke o veličini postrojenja treba navesti bez crpnih hidroelektrana.

2.   Geotermalna energija

3.   Solarna fotovoltaična energija

4.   Solarna toplinska energija

5.   Energija plime i oseke, valova i oceana

6.   Energija vjetra

7.   Industrijski otpad (neobnovljivi)

8.   Komunalni otpad

9.   Drvo, drvni otpaci i drugi kruti otpad

10.   Deponijski plin

11.   Plin kanalizacijskog mulja

12.   Drugi bioplinovi

13.   Tekuća biogoriva

Treba navesti ukupnu površinu pod solarnim kolektorima.

Treba navesti sljedeće kapacitete za proizvodnju bioplina:

1.   Tekuća biogoriva

1.1.   Od toga: biobenzin

1.2.   Od toga: biodizel

1.3.   Od toga: druga tekuća biogoriva

5.2.6   Inputi za samostalne proizvođače električne energije i topline

Inpute za samostalne proizvođače električne energije i topline treba navesti zasebno za elektrane, za kogeneracijska postrojenja i za toplane.

Količine energenata navedene u odjeljku 5.1. (osim za hidroenergiju, solarnu fotovoltaičnu energiju, energiju plime i oseke, valova i oceana te energiju vjetra) moraju se navesti za sljedeće agregate:

1.   Energetski sektor ukupno

1.1.   Od toga: postrojenja za uplinjavanje

1.2.   Od toga: rudnici ugljena

1.3.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

1.4.   Od toga: koksare

1.5.   Od toga: rafinerije nafte

1.6.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa od lignita i mrkog ugljena/briketa od treseta

1.7.   Od toga: plinare

1.8.   Od toga: visoke peći

1.9.   Od toga: postrojenja za proizvodnju drvenog ugljena

1.10.   Od toga: drugdje nespomenuto

2.   Sektor industrije

2.1.   Od toga: željezo i čelik

2.2.   Od toga: kemijska i petrokemijska industrija

2.3.   Od toga: obojeni metali

2.4.   Od toga: nemetalni mineralni proizvodi

2.5.   Od toga: vozila

2.6.   Od toga: strojevi

2.7.   Od toga: rudarstvo i vađenje

2.8.   Od toga: hrana, piće i duhan

2.9.   Od toga: celuloza, papir i tiskanje

2.10.   Od toga: drvo i proizvodi od drva

2.11.   Od toga: građevinarstvo

2.12.   Od toga: tekstil i koža

2.13.   Od toga: drugdje nespomenuto – industrija

3.   Sektor prometa

3.1.   Od toga: željeznički promet

3.2.   Od toga: drugdje nespomenuto – promet

4.   Drugi sektori

4.1.   Od toga: komercijalne i javne usluge

4.2.   Od toga: domaćinstva

4.3.   Od toga: poljoprivreda/šumarstvo

4.4.   Od toga: ribarstvo

4.5.   Od toga: drugdje nespomenuto – drugi sektori

5.3   Kalorične vrijednosti

Treba navesti prosječne neto kalorične vrijednosti za sljedeće proizvode:

1.   Biobenzin

2.   Biodizel

3.   Druga tekuća biogoriva

4.   Drveni ugljen

5.4   Mjerne jedinice

5.5   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

6.   VAŽEĆE ODREDBE

Sljedeće se odredbe primjenjuju za prikupljanje podataka kako je opisano u svim prethodnim poglavljima.

Oblik u kojemu se podaci prosljeđuju u skladu je s odgovarajućim standardom za izmjenu podataka koji je utvrdio Eurostat.

Podaci se prosljeđuju ili unose u elektroničkom obliku u jedinstveni središnji portal Eurostata.

PRILOG C

MJESEČNA ENERGETSKA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za mjesečno prikupljanje energetske statistike.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.   KRUTA FOSILNA GORIVA

1.1   Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente:

1.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.2.1   Sektor opskrbe

Sljedeći se agregati primjenjuju na kameni ugljen, lignit ukupno i crni lignit, mrki ugljen i treset:

1.   Proizvodnja

2.   Reciklirani proizvodi

Mulj i škriljevac iz rudnika.

3.   Uvoz

3.1.   Od toga: uvoz unutar EU-a

4.   Izvoz

4.1.   Od toga: izvoz unutar EU-a

5.   Promjene zaliha

Količine zaliha u rudnicima i zaliha uvoznika.

Nisu uključene zalihe potrošača (npr. u elektranama i koksarama), osim zaliha potrošača koji uvoze izravno.

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

6.   Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Ukupna izračunana količina proizvoda koji su isporučeni za potrošnju u tuzemstvu. Definira se kao:

proizvodnja + reciklirani proizvodi + uvoz – izvoz + promjene zaliha.

7.   Zabilježene isporuke u tuzemstvu

Količine isporučene na unutarnje tržište. Odgovara ukupnoj isporuci različitim potrošačima. Može postojati razlika između izračunane i zabilježene isporuke.

7.1.   Od toga: za vlastite potrebe proizvođača

Interno korištenje u proizvodnim jedinicama.

Nije uključena potrošnja u rudničkim elektranama, rudničkim postrojenjima za proizvodnju briketa, rudničkim koksarama te isporuka za osoblje rudnika.

7.2.   Od toga: proizvođači kojima je to glavna djelatnost – elektrane

7.3.   Od toga: samostalni proizvođači – elektrane u rudnicima ugljena

7.4.   Od toga: koksare

7.5.   Od toga: postrojenja za proizvodnju briketa

Količine korištene za pretvorbu u postrojenjima za proizvodnju briketa (rudničke i samostalne elektrane).

7.6.   Od toga: industrija ukupno (bez industrije željeza i čelika)

7.7.   Od toga: industrija željeza i čelika

7.8.   Od toga: drugo (usluge, domaćinstva itd.)

Količine goriva za domaćinstva (uključujući ugljen iz rudnika isporučen za radnike u rudnicima i srodnim postrojenjima) i usluge (uprava, trgovine itd.) te sektore koji nisu drugdje spomenuti (daljinsko grijanje, prijevoz itd.).

8.   Završne zalihe

8.1.   Od toga: rudnici

8.2.   Od toga: uvoznici

8.3.   Od toga: u koksarama

Primjenjuje se samo na kameni ugljen.

Sljedeći se agregati primjenjuju na koks dobiven od kamenog ugljena, koks od lignita, briket od kamenog ugljena i briket od lignita:

1.   Proizvodnja

2.   Uvoz

3.   Izvoz

3.1.   Od toga: izvoz unutar EU-a

4.   Promjene zaliha

Količine zaliha u koksarama (koks) i postrojenjima za proizvodnju briketa (briket) kao i količine zaliha uvoznika.

Nisu uključene zalihe potrošača, osim zaliha potrošača koji uvoze izravno.

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

5.   Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Ukupna izračunana količina proizvoda koji su isporučeni za potrošnju u tuzemstvu. Definira se kao:

proizvodnja + uvoz – izvoz + promjene zaliha

6.   Zabilježene isporuke u tuzemstvu

Količine isporučene na unutarnje tržište. Odgovara ukupnoj isporuci različitim potrošačima. Može postojati razlika između izračunane i zabilježene isporuke.

6.1.   Od toga: industrija ukupno (bez industrije željeza i čelika)

6.2.   Od toga: industrija željeza i čelika

6.3.   Od toga: drugo (usluge, domaćinstva itd.)

Količine goriva za domaćinstva (uključujući koks i briket isporučen za radnike u rudnicima i srodnim postrojenjima) i usluge (uprava, trgovine itd.).

7.   Završne zalihe

Odgovaraju količinama zaliha:

1.2.2   Uvoz

Za lignit, koks od lignita, briket od kamenog ugljena i briket od lignita moraju se navesti ukupne količine uvoza unutar EU-a i ukupne količine uvoza izvan EU-a.

Za kameni ugljen mora se navesti uvoz iz sljedećih zemalja podrijetla:

1.   Količine uvoza unutar EU-a

1.1.   Od toga: Njemačka

1.2.   Od toga: Ujedinjena Kraljevina

1.3.   Od toga: Poljska

1.4.   Od toga: druge države EU-a

Moraju se navesti dotične države.

2.   Količine uvoza izvan EU-a

2.1.   Od toga: SAD

2.2.   Od toga: Australija

2.3.   Od toga: Južna Afrika

2.4.   Od toga: NND

2.4.1.   Pod 2.4., od toga: Rusija

2.4.2.   Pod 2.4., od toga: Ukrajina

2.5.   Od toga: Kanada

2.6.   Od toga: Kolumbija

2.7.   Od toga: Kina

2.8.   Od toga: druge države izvan EU-a

Moraju se navesti dotične države.

1.3   Mjerne jedinice

Sve su količine proizvoda izražene u 103 tona.

1.4   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

2.   ELEKTRIČNA ENERGIJA

2.1   Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća električnu energiju.

2.2   Popis agregata

Navodi se sljedeći popis agregata.

2.2.1   Sektor proizvodnje

Za sljedeće se agregate moraju navesti i bruto i neto količine:

1.   Proizvodnja električne energije ukupno

1.1.   Od toga: nuklearna energija

1.2.   Od toga: hidroenergija

1.2.1.   Pod 1.2., od toga: udio hidroenergije koja je proizvedena u crpnim hidroelektranama

1.3.   Od toga: geotermalna energija

1.4.   Od toga: konvencionalna toplinska

1.5.   Od toga: energija vjetra

Također se moraju navesti sljedeće količine električne energije:

2.   Uvoz

2.1.   Od toga: uvoz unutar EU-a

3.   Izvoz

3.1.   Od toga: izvoz izvan EU-a

4.   Korištenje za crpne hidroelektrane

5.   Korištenje na unutarnjem tržištu

Računa se kao:

ukupna neto proizvodnja + uvoz – izvoz – korištenje za crpne hidroelektrane

Za potrošnju goriva u elektranama proizvođača kojima je to glavna djelatnost primjenjuju se sljedeći agregati (za definicije kamenog ugljena i lignita pogledati Prilog B):

6.   Ukupna potrošnja goriva u elektranama proizvođača kojima je to glavna djelatnost

Ukupna količina goriva potrošena za proizvodnju električne energije i proizvodnju topline namijenjenih isključivo za prodaju trećim stranama.

6.1.   Od toga: kameni ugljen

6.2.   Od toga: lignit

6.3.   Od toga: naftni derivati

6.4.   Od toga: prirodni plin

6.5.   Od toga: sintetski plin (to su industrijski plinovi)

6.6.   Od toga: druga goriva

2.2.2   Zalihe goriva proizvođača kojima je to glavna djelatnost

Proizvođači kojima je to glavna djelatnost javna su poduzeća koja proizvode električnu energiju korištenjem goriva. Moraju se navesti sljedeće završne zalihe (zalihe na kraju izvještajnog mjeseca):

1.   Kameni ugljen

2.   Lignit

3.   Naftni derivati

2.3   Mjerne jedinice

2.4   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

3.   NAFTA I NAFTNI DERIVATI

3.1   Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente, na koje se primjenjuju definicije iz poglavlja 4. u Prilogu B: sirova nafta, NGL, rafinerijske sirovine, drugi ugljikovodici, rafinerijski plin (neukapljeni), etan, LPG, laka nafta, motorni benzin, avionski benzin, mlazno gorivo benzinskog (gazolinskog) tipa (na bazi lake nafte ili JP4), mlazno gorivo kerozinskog tipa, ostali kerozini, plinsko ulje/dizelsko gorivo (destilirano loživo ulje), transportno dizelsko gorivo, ulje za grijanje i drugo plinsko ulje, loživo ulje (s malim i velikim udjelom sumpora), white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, maziva, bitumen, parafinski vosak i naftni koks.

Gdje je potrebno, motorni se benzin mora navesti u dvije kategorije, i to:

„Drugi proizvodi” uključuju količine koje odgovaraju definiciji u Prilogu B, poglavlju 4., kao i količine white spirita (specijalnog teškog benzina) i SBP, maziva, bitumena i parafinskog voska; ovi se proizvodi ne smiju navesti zasebno.

3.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

3.2.1   Sektor opskrbe

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na sirovu naftu, NGL, rafinerijske sirovine, aditive/oksigenate, biogoriva i druge ugljikovodike:

1.   Domaća proizvodnja

Ne primjenjuje se za rafinerijske sirovine.

2.   Iz drugih izvora

Aditivi, biogoriva i drugi ugljikovodici čija je proizvodnja već obuhvaćena u drugim bilancama u vezi s gorivom.

Ne primjenjuje se za sirovu naftu, NGL i rafinerijske sirovine.

3.   Povratci iz sektora petrokemije

Gotovi proizvodi ili poluproizvodi koje krajnji potrošači vraćaju u rafinerije u svrhu obrade, miješanja ili prodaje.

To su obično nusproizvodi u petrokemijskoj industriji. Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

4.   Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji se ne isporučuju krajnjim potrošačima nego se razvrstavaju kao sirovine u daljnjem postupku obrade u rafineriji.

Primjenjuje se samo za rafinerijske sirovine.

5.   Uvoz i izvoz

Uključuje količine sirove nafte i proizvoda koji su uvezeni ili izvezeni na temelju sporazuma o procesima obrade (tj. rafiniranje na temelju računa). Kod sirove nafte i NGL-a treba navesti zemlju izvornog podrijetla; kod rafinerijskih sirovina i gotovih proizvoda treba navesti zemlju posljednjeg slanja.

Uključeni su svi ukapljeni plinovi (npr. LPG) dobiveni uplinjavanjem uvezenog ukapljenog prirodnog plina i naftni derivati koje je izravno uvezla ili izvezla petrokemijska industrija.

Napomena: Sva trgovina biogorivima koja se ne miješaju s transportnim gorivima (tj. biogoriva u njihovom čistom obliku) moraju se navesti u Upitniku o obnovljivim izvorima energije.

6.   Neposredno korištenje

Sirova nafta, NGL i drugi ugljikovodici koji se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte.

Uključena je sirova nafta za proizvodnju električne energije.

7.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

8.   Izračunani input u rafinerije

Izračunana ukupna količina proizvoda koji su ušli u rafineriju. Ta se količina definira kao:

domaća proizvodnja + iz drugih izvora + povratci iz industrije + prijenos proizvoda + uvoz – izvoz - neposredno korištenje - promjene zaliha.

9.   Statističke razlike

Definiraju se kao izračunani input u rafinerije minus zabilježeni input u rafinerije.

10.   Zabilježeni input u rafinerije

Izmjerena količina proizvoda koji su ušli u rafineriju.

11.   Gubici u rafinerijama

Razlika između inputa u rafinerije (zabilježenog) i bruto proizvodnje rafinerije. Gubici se mogu pojaviti za vrijeme procesa destilacije zbog ishlapljivanja. Navedeni gubici prikazuju se pozitivnom brojkom. Moguća su povećanja volumena, ali ne i mase.

12.   Proizvodnja oksigenata

Taj dio proizvodnje ili proizvodnja iz drugih izvora, koji obuhvaća etere kao što su MTBE (metil tercijarni butileter), TAME (tercijarni amil metileter), alkohole kao što su etanol i esteri, koji se koriste za miješanje u proizvodnji benzina i plinskog ulja.

Sljedeća se tablica ne primjenjuje na rafinerijske sirovine niti na aditive/oksigenate:

1.   Primljene sirovine

Uključene su količine domaće ili uvezene sirove nafte (uključujući kondenzate) i domaćeg NGL-a koje se koriste neposredno, bez prerade u rafinerijama nafte i količine povrataka iz petrokemijske industrije koje se koriste neposredno iako nisu primarno gorivo.

2.   Bruto proizvodnja rafinerije

Proizvodnja gotovih proizvoda u rafineriji ili postrojenju za miješanje.

Nisu uključeni gubici u rafinerijama, ali je uključeno gorivo koje je rafinerija potrošila za vlastite potrebe.

3.   Reciklirani proizvodi

Gotovi proizvodi koji su ponovo stavljeni na tržište nakon što su jednom isporučeni krajnjim potrošačima (npr. upotrijebljena maziva koja su ponovno prerađena). Ove količine treba razlikovati od povrataka iz petrokemijske industrije.

4.   Rafinerijsko gorivo

Naftni derivati potrošeni za rad rafinerije.

Nisu uključeni proizvodi koje naftne kompanije koriste za druge namjene osim rafiniranja, npr. spremnici i tankeri za prijevoz nafte.

Uključena su goriva potrošena u rafineriji za proizvodnju električne energije i topline za prodaju.

5.   Uvoz i izvoz

6.   Međunarodni pomorski spremnici

7.   Reklasifikacija proizvoda

Količine reklasificirane ili zbog promjene specifikacije ili zbog miješanja s drugim proizvodom.

Negativna vrijednost jednog proizvoda nadoknađuje se s jednom ili više pozitivnih vrijednosti za jedan ili više proizvoda i obrnuto; ukupni neto učinak treba biti jednak nuli.

8.   Prijenos proizvoda

Uvezeni naftni derivati koji su reklasificirani kao sirovine za daljnju preradu u rafineriji, bez isporuke krajnjim potrošačima.

9.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

10.   Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Definiraju se kao:

primljene sirovine + bruto proizvodnja rafinerije + reciklirani proizvodi – rafinerijsko gorivo + uvoz – izvoz - međunarodni pomorski spremnici + reklasifikacija proizvoda – prijenos proizvoda - promjene zaliha

11.   Statistička razlika

Definiraju se kao izračunane bruto isporuke u tuzemstvu minus zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu.

12.   Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu

Zabilježena isporuka gotovih naftnih derivata iz primarnih izvora (npr. rafinerije, postrojenja za miješanje itd.) na unutarnje tržište.

Ovaj se broj može razlikovati od izračunanog zbog npr. razlika u obuhvaćenom području i/ili razlika u definicijama koje se primjenjuju u različitim sustavima izvješćivanja.

12.1.   Od toga: isporuke za međunarodni civilni zračni promet

12.2.   Od toga: isporuke za javne elektrane

12.3.   Od toga: isporuke LPG za motorna vozila

12.4.   Od toga: isporuke (bruto) sektoru petrokemije

13.   Povratci iz sektora petrokemije u rafinerije

14.   Ukupna neto isporuka u tuzemstvu

3.2.2   Zalihe

Sljedeće početne i završne zalihe moraju se navesti za sve energente, osim za rafinerijski plin.

1.   Zalihe na državnom području

Zalihe na sljedećim lokacijama: cisterne u rafinerijama, terminali za utovar rasutog tereta, cjevovodni rezervoari, tegljači i obalni tankeri (ako su polazišna i odredišna luka u istoj zemlji), tankeri u luci države članice (ako se njihov teret istovaruje u luci), spremnici na brodovima u unutrašnjoj plovidbi. Nisu uključene zalihe nafte u cjevovodima, željezničkim cisternama, cestovnim cisternama, spremnici na prekooceanskim brodovima, benzinske crpke, trgovine na malo i spremnici na moru.

2.   Zalihe uskladištene za druge zemlje na temelju dvostranih vladinih sporazuma

Zalihe na državnom području koje pripadaju drugoj zemlji i kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

3.   Zalihe s poznatim inozemnim odredištem

Zalihe na državnom području koje nisu uključene pod točku 2., koje pripadaju drugoj zemlji i njoj su namijenjene.

Te zalihe mogu biti smještene unutar ili izvan područja pod carinskim nadzorom.

4.   Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom

Uključene su zalihe koje nisu navedene u točkama 2. i 3., bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne.

5.   Zalihe velikih potrošača

Uključene su zalihe koje su podložne nadzoru vlade. Ovom definicijom nisu obuhvaćene zalihe drugih potrošača.

6.   Zalihe na dolazećim prekooceanskim brodovima, u luci ili na vezu

Zalihe bez obzira na to jesu li ocarinjene ili ne. Ova kategorija ne uključuje zalihe brodova na pučini.

Uključena je nafta na obalnim tankerima ako su njihova polazišna i odredišna luka u istoj zemlji. U slučaju dolazećih brodova s više od jedne luke istovara, navodi se samo količina koja će se istovariti u zemlji izvjestiteljici.

7.   Zalihe vlade na državnom području

Uključene su zalihe za nevojne svrhe koje vlada skladišti na državnom području i koje su u vlasništvu ili pod nadzorom vlade, a skladište se isključivo za hitne slučajeve.

Nisu uključene zalihe koje skladište državne naftne kompanije ili javna elektroprivredna poduzeća niti zalihe koje neposredno skladište naftne kompanije u ime vlada.

8.   Zalihe organizacija koje skladište zalihe na državnom području

Zalihe javnih i privatnih društava koja su osnovana u svrhu održavanja zaliha isključivo za hitne slučajeve.

Ne uključuju obvezne zalihe privatnih poduzeća.

9.   Sve druge zalihe uskladištene na državnom području

Sve druge zalihe koje ispunjavaju uvjete opisane u točki 1. gore.

10.   Zalihe uskladištene u inozemstvu na temelju dvostranih vladinih sporazuma

Zalihe koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji, kojima je zajamčen pristup na temelju sporazuma između dotičnih vlada.

10.1.   Od toga: zalihe vlade

10.2.   Od toga: zalihe organizacija koje skladište zalihe

10.3.   Od toga: druge zalihe

11.   Zalihe uskladištene u inozemstvu koje su jasno predviđene za uvoz u zemlju izvjestiteljicu

Zalihe koje nisu uključene u kategoriju 10., koje pripadaju zemlji izvjestiteljici, ali su uskladištene u drugoj zemlji i tamo čekaju uvoz.

12.   Druge zalihe na područjima pod carinskim nadzorom

Druge zalihe na državnom području koje nisu uključene u gore navedene kategorije.

13.   Sadržaj cjevovoda

Nafta (sirova nafta i naftni derivati) sadržana u cjevovodima, potrebna za održavanje protoka u cjevovodima.

Osim toga, mora se navesti raspodjela količina prema odgovarajućoj zemlji za:

Početne zalihe označavaju zalihe zadnjeg dana mjeseca prije izvještajnog mjeseca. Završne zalihe odnose se na zalihe zadnjeg dana izvještajnog mjeseca.

3.2.3   Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta.

3.3   Mjerne jedinice

Količine energije: 103 tona

3.4   Zemljopisne napomene

Samo za potrebe statističkog izvješćivanja primjenjuju se objašnjenja iz Priloga A, poglavlja 1., uz sljedeće posebne iznimke:

3.5   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

4.   PRIRODNI PLIN

4.1   Primjenjivi energenti

Prirodni je plin definiran u Prilogu B, poglavlju 2.

4.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći popis agregata navodi se za sve energente navedene u prethodnom stavku.

4.2.1   Sektor opskrbe

1.   Domaća proizvodnja

Sve suhe tržive količine unutar nacionalnih granica uključujući off-shore proizvodnju. Proizvodnja se mjeri nakon pročišćavanja i ekstrakcije NGL-a i sumpora.

Nisu uključeni gubici koji nastaju u procesima vađenja i količine koje su ponovno injektirane, ispuštene ili zapaljene.

Uključene su količine korištene u okviru industrije prirodnog plina, pri dobivanju plina, u cjevovodima i postrojenjima za preradu.

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

5.   Izračunane bruto isporuke u tuzemstvu

Definiraju se kao:

domaća proizvodnja + uvoz – izvoz - promjene zaliha

6.   Statistička razlika

Definiraju se kao izračunane bruto isporuke u tuzemstvu minus zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu.

7.   Zabilježene bruto isporuke u tuzemstvu

Uključen je plin koji se u plinskoj industriji koristi za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za dobivanje plina, za cjevovode i postrojenja za obradu/preradu) i gubici u distribuciji.

8.   Početne i završne razine zaliha uskladištenih na državnom području

Količine uskladištene u posebnim skladišnim prostorima (iscrpljena plinska i/ili naftna polja, vodonosni bazen napajanja, solna jama, miješane špilje ili drugo) kao i uskladištenje ukapljenog prirodnog plina. Početne zalihe označavaju zalihe zadnjeg dana mjeseca prije izvještajnog mjeseca. Završne zalihe odnose se na zalihe zadnjeg dana izvještajnog mjeseca.

9.   Vlastito korištenje i gubici u industriji prirodnog plina

Količine korištene u plinskoj industriji za grijanje i rad opreme (tj. potrošnja za dobivanje plina, za cjevovode i postrojenja za obradu/preradu).

Uključeni gubici u distribuciji.

4.2.2   Uvoz i izvoz

Uvoz prema zemlji podrijetla i izvoz prema zemlji odredišta.

4.3   Mjerne jedinice

Količine se moraju izraziti u dvjema jedinicama:

4.4   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.

5.   VAŽEĆE ODREDBE

Sljedeće se odredbe primjenjuju za prikupljanje podataka kako je opisano u svim prethodnim poglavljima.

PRILOG D

KRATKOROČNA MJESEČNA STATISTIKA

U ovom su Prilogu opisani područje primjene, jedinice, izvještajno razdoblje, učestalost, rokovi i načini prosljeđivanja za kratkoročno mjesečno prikupljanje statističkih podataka.

Pojmovi koji nisu posebno pojašnjeni u ovom Prilogu objašnjeni su u Prilogu A.

1.   PRIRODNI PLIN

1.1   Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća samo prirodni plin. Prirodni je plin definiran u Prilogu B, poglavlju 2.

1.2   Popis agregata

Navodi se sljedeći popis agregata:

1.   Proizvodnja

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao negativan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj.

5.   Opskrba

Računa se kao:

proizvodnja + uvoz – izvoz + promjene zaliha

1.3   Mjerne jedinice

Količine prirodnog plina moraju se navesti u TJ, na temelju bruto kalorične vrijednosti.

1.4   Druge važeće odredbe

1.5   Odstupanja i izuzeća

Njemačka se izuzima od prikupljanja ovih podataka.

2.   ELEKTRIČNA ENERGIJA

2.1   Primjenjivi energenti

Ovo poglavlje obuhvaća samo električnu energiju.

2.2   Popis agregata

Navodi se sljedeći popis agregata:

1.   Proizvodnja električne energije ukupno

Ukupna bruto količina proizvedene električne energije.

Uključena je vlastita potrošnja elektrana.

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Bruto opskrba električnom energijom

Računa se kao:

proizvodnja električne energije ukupno + uvoz – izvoz

2.3   Mjerne jedinice

Količine energije moraju se navesti u GWh.

2.4   Druge važeće odredbe

2.5   Odstupanja i izuzeća

Njemačka se izuzima od prikupljanja ovih podataka.

3.   NAFTA I NAFTNI DERIVATI

Ovo je prikupljanje podataka obično poznato kao „upitnik JODI”.

3.1   Primjenjivi energenti

Ako nije drukčije određeno, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje na sve sljedeće energente, za koje se primjenjuju definicije iz Priloga B, poglavlja 4.: sirova nafta, LPG, benzin (zbroj motornog i avionskog benzina), kerozin (zbroj mlaznog goriva kerozinskog tipa i ostalih kerozina), plinsko ulje/dizelsko gorivo i loživo ulje (s malim i velikim udjelom sumpora).

Osim toga, ovo se prikupljanje podataka primjenjuje i na „nafta ukupno”, što podrazumijeva zbroj svih tih proizvoda osim sirove nafte, i mora također uključivati druge naftne derivate kao što su rafinerijski plin, etan, laka nafta, naftni koks, white spirit (specijalni teški benzin) i SBP, parafinski vosak, bitumen, maziva i druge.

3.2   Popis agregata

Ako nije drukčije određeno, sljedeći se popis agregata navodi za sve energente navedene u prethodnom stavku.

3.2.1   Sektor opskrbe

Sljedeća se tablica primjenjuje samo na sirovu naftu:

1.   Proizvodnja

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Završne zalihe

5.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

6.   Input u rafinerije

Zabilježeni protok u rafineriji.

Sljedeća se tablica primjenjuje na sirovu naftu, LPG, benzin, kerozin, plinsko ulje/dizelsko gorivo, loživo ulje i naftu ukupno:

1.   Proizvodnja rafinerije

Bruto proizvodnja rafinerije, uključujući vlastitu potrošnju rafinerija.

2.   Uvoz

3.   Izvoz

4.   Završne zalihe

5.   Promjene zaliha

Povećanje zaliha prikazuje se kao pozitivan broj, a smanjenje zaliha prikazuje se kao negativan broj.

6.   Potražnja

Isporuka ili prodaja na unutarnjem tržištu (domaća potrošnja) plus vlastita potrošnja rafinerija plus međunarodni pomorski i zrakoplovni spremnici. Potražnja nafte ukupno uključuje sirovu naftu.

3.3   Mjerne jedinice

Količine energije: 103 tona

3.4   Druge važeće odredbe

3.5   Odstupanja i izuzeća

Ne primjenjuju se.