o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, kao i o zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića.

2. Ova se Uredba primjenjuje na sva jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište u Zajednici, bilo da su proizvedena u Zajednici ili u trećim zemljama, kao i na pića proizvedena u Zajednici za izvoz. Ova se Uredba također primjenjuje na korištenje etilnog alkohola i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji jakih alkoholnih pića te na korištenje naziva jakih alkoholnih pića prilikom prezentiranja i označivanja hrane.

3. U iznimnim slučajevima kada zakoni treće zemlje uvoznice to zahtijevaju, može se odobriti odstupanje od pravila priloga I. i II. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

1. Za potrebe ove Uredbe, „jako alkoholno piće” znači jako alkoholno piće:

2. Međutim, pića koja spadaju pod oznake KN (kombinirana nomenklatura) 2203, 2204, 2205, 2206 i 2207 ne smatraju se jakim alkoholnim pićima.

3. Najmanja alkoholna jakost predviđena u stavku 1. točki (c) ne smije dovoditi u pitanje definiciju proizvoda u kategoriji 41. utvrđenu u Prilogu II.

4. U smislu ove Uredbe, tehničke definicije i kriteriji utvrđeni su u Prilogu I.

1. Etilni alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića i svih njihovih sastojaka smije biti samo poljoprivrednog podrijetla, u smislu značenja Priloga I. Ugovoru.

2. Etilni alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića mora biti u skladu s definicijom predviđenom u Prilogu I. točki 1. ovoj Uredbi.

3. Etilni alkohol koji se koristi za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aromata ili drugih odobrenih aditiva koji se koriste u preradi jakih alkoholnih pića mora biti etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

4. Jaka alkoholna pića ne smiju sadržavati alkohol sintetičkog podrijetla, niti neki drugi alkohol nepoljoprivrednog podrijetla u smislu značenja Priloga I. Ugovoru.

Jaka alkoholna pića klasificiraju se u kategorije prema definicijama utvrđenima u Prilogu II.

1. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku pojedinu kategoriju označenu brojevima od 1. do 14. u Prilogu II., u njima određena jaka alkoholna pića:

2. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku pojedinu kategoriju označenu kategorijama od 15. do 46. u Prilogu II., u njima definirana jaka alkoholna pića mogu:

3. Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u Prilogu II., ostala jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju zahtjeve kategorija od 1. do 46. mogu:

1. U okviru primjene politike kakvoće za jaka alkoholna pića koja su proizvedena na njihovu državnom području, a posebno za zemljopisne oznake registrirane u Prilogu III. ili za određivanje novih zemljopisnih oznaka, države članice mogu utvrđivati pravila stroža od onih u Prilogu II. za proizvodnju, opisivanje, prezentiranje i označivanje ako su oni u skladu s pravom Zajednice.

2. Države članice ne smiju zabraniti ili ograničiti uvoz, prodaju ili potrošnju jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe.

U smislu ove Uredbe, pojmovi „opisivanje”, „prezentiranje” i „označivanje” određeni su u Prilogu I. točkama 14., 15. i 16.

U skladu s člankom 5. Direktive 2000/13/EZ, naziv pod kojim se jako alkoholno piće prodaje (trgovački naziv) podliježe odredbama utvrđenima u ovom poglavlju.

1. Jaka alkoholna pića koja zadovoljavaju specifikacije za proizvode definirane u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. moraju kod opisivanja, prezentiranja i označivanja nositi trgovački naziv koji im je dodijeljen.

2. Jaka alkoholna pića koja ispunjavaju definiciju utvrđenu u članku 2., ali ne zadovoljavaju kriterije za uvrštavanje u kategorije od 1. do 46. Priloga II., moraju kod opisivanja, prezentiranja i označivanja nositi trgovački naziv „jako alkoholno piće”. Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, taj se trgovački naziv ne može zamijeniti ili promijeniti.

3. U slučaju kada jako alkoholno piće zadovoljava definicije više od jedne kategorije iz Priloga II., ono se može prodavati pod jednim ili više naziva navedenih za te kategorije u Prilogu II.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 9. ovog članka niti članak 10. stavak 1., nazivi iz stavka 1. ovog članka ne smiju se ni na koji način upotrebljavati za opisivanje ili prezentiranja bilo kojeg drugog pića osim jakih alkoholnih pića za koje su nazivi navedeni u Prilogu II. i registrirani u Prilogu III.

5. Trgovački nazivi mogu se dopuniti ili zamijeniti zemljopisnom oznakom registriranom u Prilogu III. i u skladu s poglavljem III., ili u skladu s nacionalnim odredbama dopuniti drugom zemljopisnom oznakom, pod uvjetom da to ne može dovesti potrošača u zabludu.

7. Alkoholno piće koje ne zadovoljava ni jednu od definicija navedenih u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. ne smije se opisivati, prezentirati niti označivati riječima ili frazama kao što su „poput”, „vrsta”, „u stilu”, „proizvedeno”, „aroma” ili sličnim izrazima koji su povezani s bilo kojim trgovačkim nazivom predviđenim u ovoj Uredbi i/ili sa zemljopisnim oznakama registriranima u Prilogu III.

8. Trgovački naziv alkoholnog pića ne smije se zamijeniti zaštićenim znakom proizvođača, nazivom marke proizvoda ili zamišljenim nazivom.

9. Nazivi navedeni u kategorijama 1. do 46. Priloga II. mogu se uvrstiti u popis sastojaka za prehrambene proizvode pod uvjetom da je popis u skladu s Direktivom 2000/13/EZ.

1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, zabranjeno je korištenje nekog izraza navedenog u kategorijama od 1. do 46. Priloga II., ili zemljopisne oznake registrirane u Prilogu III., u složenici ili aluzija kod prezentiranja prehrambenog proizvoda na bilo koji od njih, ako alkohol ne potječe isključivo od alkoholnog pića ili više njih na koje se upućuje.

2. Korištenje složenice, kako je navedeno u stavku 1., također je zabranjeno kad je jako alkoholno piće razrijeđeno tako da je alkoholna jakost smanjena na vrijednost ispod najmanje jakosti navedene u definiciji za to jako alkoholno piće.

3. Odstupajući od stavka 1., odredbe ove Uredbe ne utječu na moguće korištenje izraza „amer” ili „bitter” za proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

4. Odstupajući od stavka 1. i uzimajući u obzir uobičajene proizvodne metode, složenice navedene u kategoriji 32. točki (d) Priloga II. mogu se koristiti kod prezentiranja likera proizvedenih u Zajednici prema navedenim uvjetima za tu kategoriju.

1. Ako se jakom alkoholnom piću navedenom u kategorijama od 1. do 14. Priloga II. dodaje razrijeđen ili nerazrijeđen alkohol, kako je definirano u Prilogu I. točki 5., to jako alkoholno piće mora imati trgovački naziv „jako alkoholno piće”. Ono ne smije ni u kojem obliku imati naziv rezerviran u kategorijama od 1. do 14.

2. Ako je jako alkoholno piće navedeno u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. pomiješano s:

ono dobiva trgovački naziv „jako alkoholno piće”. Taj trgovački naziv mora se jasno i čitljivo naznačiti na vidljivom mjestu na etiketi i ne smije se zamijeniti ili promijeniti.

3. Stavak 2. se ne primjenjuje na opisivanje, prezentiranje ili označivanje mješavine navedene u tom stavku ako ona ispunjava jednu od definicija utvrđenih u kategorijama od 1. do 46. Priloga II.

4. Ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2000/13/EZ, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja jakih alkoholnih pića proizvedenih od mješavina iz stavka 2. ovog članka, smiju se koristiti jedan ili više izraza navedenih u Prilogu II. jedino ako izraz ne čini dio trgovačkog naziva nego je samo naveden u istom vidnom polju popisa alkoholnih sastojaka koje sadrži mješavina, a ispred kojeg se nalazi izraz „miješano jako alkoholno piće”.

Izraz „miješano jako alkoholno piće” označava se jednakim slovima istog tipa i boje slova poput onih za trgovački naziv. Slova ne smiju biti veća od polovice veličine slova koja se koriste za trgovački naziv.

5. Za označivanje i prezentiranje mješavina iz stavka 2., a na koje se primjenjuje kriterij navođenja popisa alkoholnih sastojaka prema stavku 4., omjer svakog alkoholnog sastojka mora biti izražen silaznim redom kao postotak količina koje se koriste. Taj omjer mora biti jednak postotku po obujmu čistog alkohola kojeg on predstavlja u ukupnom sadržaju čistog alkohola po obujmu mješavine.

Posebna pravila vezana uz opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića

1. Kada je kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja jakih alkoholnih pića naznačena sirovina koja se koristi za proizvodnju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, potrebno je navesti sve poljoprivredne alkohole koji su korišteni i to silaznim redom po korištenim količinama.

2. Opisivanje, prezentiranje ili označivanje alkoholnog pića smije se dopuniti izrazom „kupaža”, „kupažiranje” ili „kupažirano” samo kad je jako alkoholno piće bilo podvrgnuto kupažiranju, kako je navedeno u Prilogu I. točki 7.

3. Ne dovodeći u pitanje ni jedno odstupanje doneseno u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., razdoblje dozrijevanja ili starenja mogu se navesti kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja samo onda kad se ono odnosi na najmlađi alkoholni sastojak i pod uvjetom da je jako alkoholno piće dozrijevalo pod nadzorom nadležnog tijela ili nadzorom koji daje jednakovrijedna jamstva.

Jaka alkoholna pića smiju se nuditi na prodaju ili stavljati na tržište samo u spremnicima koji su opremljeni zatvaračima ili folijom koji ne sadrže olovo.

Upotreba jezika kod opisivanja, prezentiranja i označivanja jakih alkoholnih pića

1. Pojedinosti određene u ovoj Uredbi potrebno je navesti na jednom ili više jezika Europske unije na takav način da krajnji potrošač lako razumije svaku stavku informacije, osim ako se potrošaču ne pruža informacija na neki drugi način.

2. Izrazi u kurzivu u Prilogu II. i zemljopisne oznake registrirane u Prilogu III. ne prevode se na etiketi niti kod prezentiranja alkoholnog pića.

3. Ako jako alkoholno piće potječe iz treće zemlje, odobrava se uporaba jednog od službenih jezika treće zemlje u kojoj je proizvedeno jako alkoholno piće ako su podaci predviđeni u ovoj Uredbi također naznačeni na nekom službenom jeziku Europske unije na takav način da krajnji potrošač lako razumije svaku stavku.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., u slučaju kada je jako alkoholno piće proizvedeno u Zajednici i namijenjeno izvozu, podaci predviđeni u ovoj Uredbi mogu se ponoviti na jednom od jezika koji nije službeni jezik Europske unije.

1. Za potrebe ove Uredbe, zemljopisnih oznaka je oznaka kojom se označava da jako alkoholno piće potječe s državnog područja pojedine države, ili regije, ili područja na tom državnom području na kojem se određena kakvoća, ugled ili druga svojstva alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati toj zemljopisnoj oznaci.

Naziv koji je postao generički jest naziv alkoholnog pića koji je, iako vezan uz mjesto ili regiju u kojima se piće izvorno proizvodilo ili stavljalo na tržište, postao uobičajeni naziv za jako alkoholno piće u Zajednici.

4. Jaka alkoholna pića koja nose zemljopisnu oznaku registriranu u Prilogu III. moraju biti u skladu sa specifikacijama tehničke dokumentacije predviđene na temelju članka 17. stavka 1.

Ne dovodeći u pitanje članak 10., zemljopisne oznake registrirane u Prilogu III. moraju biti zaštićene od:

1. Zahtjev za registraciju zemljopisne oznake u Prilogu III. podnosi se Komisiji na jednom od službenih jezika Europske unije ili uz prijevod na jedan od tih jezika. Uz taj se zahtjev podnosi obrazloženje i prilaže tehnička dokumentacija sa specifikacijama s kojima to jako alkoholno piće mora biti u skladu.

2. Za zemljopisnu oznaku unutar Zajednice, zahtjev iz stavka 1. podnosi država članica podrijetla jakog alkoholnog pića.

3. Za zemljopisnu oznaku iz treće zemlje, zahtjev iz stavka 1. dostavlja se Komisiji bilo izravno ili putem državnih tijela pojedine treće zemlje, i mora sadržavati dokaz da je dotični naziv zaštićen u njegovoj zemlji podrijetla.

4. Tehnička dokumentacija iz stavka 1. mora obuhvaćati najmanje sljedeće važne specifikacije:

5. Komisija u roku od 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 1. provjerava je li zahtjev u skladu s ovom Uredbom.

6. Ako Komisija zaključi da je zahtjev iz stavka 1. u skladu s ovom Uredbom, u Službenom listu Europske unije serije C objavljuju se glavne specifikacije iz tehničke dokumentacije iz stavka 4.

7. U roku od šest mjeseci od dana objave tehničke dokumentacije, svaka fizička ili pravna osoba koja ima opravdan interes može uložiti prigovor na registraciju zemljopisne oznake u Prilogu III. zbog što nisu ispunjeni uvjeti predviđeni u ovoj Uredbi. Prigovor, koji mora biti primjereno obrazložen, podnosi se Komisiji na jednom od službenih jezika Europske unije ili uz prijevod na jedan od tih jezika.

8. Komisija donosi odluku o registraciji zemljopisne oznake u Prilogu III. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., uzimajući u obzir sve prigovore uložene u skladu sa stavkom 7. ovog članka. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije serije C.

Ako više nije osigurano ispunjavanje tehničke dokumentacije, Komisija donosi odluku o brisanju registracije u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom, kako je navedeno u članku 25. stavku 3. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije serije C.

Homonimna zemljopisna oznaka koja ispunjava zahtjeve ove Uredbe registrira se uz dužnu brigu o lokalnim i tradicionalnim običajima te stvarnu opasnost da dovodi do zablude, a posebno:

1. Za svaku zemljopisnu oznaku registriranu u Prilogu III. 20. veljače 2008., države članice moraju dostaviti Komisiji tehničku dokumentaciju kako je predviđeno u članku 17. stavku 1. najkasnije 20. veljače 2015.

2. Države članice moraju se pobrinuti da tehnička dokumentacija bude dostupna javnosti.

3. Ako se do 20. veljače 2015. Komisiji ne dostavi tehnička dokumentacija, Komisija briše zemljopisnu oznaku iz Priloga III. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Postupak iz članka 17. primjenjuje se mutatis mutandis kod promjene tehničke dokumentacije iz članka 17. stavka 1. i članka 20. stavka 1.

1. Vezano uz zemljopisne oznake unutar Zajednice, poštovanje specifikacija u tehničkoj dokumentaciji prije stavljanja na tržište provjerava i osigurava:

Bez obzira na nacionalno zakonodavstvo, troškove takvih provjera poštovanja specifikacija tehničke dokumentacije snosi gospodarski subjekt koji podliježe provjeri.

2. Vezano uz zemljopisne oznake unutar treće zemlje, provjeru usklađenosti sa specifikacijama tehničke dokumentacije, prije stavljanja proizvoda na tržište provodi:

3. Tijela za certificiranje proizvoda iz stavaka 1. i 2. moraju biti u skladu s uvjetima europskog standarda EN 45011 ili smjernicama ISO/IEC 65 (Opći zahtjevi za tijela koja upravljaju sustavima certificiranja proizvoda), a od 1. svibnja 2010. moraju biti ovlaštena u skladu s njima.

4. Kad nadležna tijela ili tijela iz stavaka 1. i 2. preuzmu provjeru usklađenosti sa specifikacijama u tehničkoj dokumentaciji, ona moraju nuditi odgovarajuća jamstva za objektivnost i nepristranost te moraju imati na raspolaganju stručno osoblje i potrebna sredstva za provođenje svojih zadaća.

1. Registracija žiga koji sadrži zemljopisnu oznaku ili se sastoji od nje, registrirane u Prilogu III., odbija se ili se poništava ako bi njegova primjena mogla dovesti do bilo koje okolnosti iz članka 16.

2. Uzimajući u obzir pravo Zajednice, žig čija uporaba odgovara jednoj od okolnosti navedenih u članku 16., a za koji je prije dana kad je zaštićena zemljopisna oznaka u zemlji podrijetla ili prije 1. siječnja 1996. u dobroj vjeri unutar državnog područja Zajednice podnesen zahtjev, koji je registriran, ako je za to predviđena mogućnost u odgovarajućim zakonima, ili koji je uobičajen uporabom, smije se i dalje koristiti neovisno o registraciji zemljopisne oznake, pod uvjetom da nema razloga za njegovo proglašavanje ništavim ili ukidanje u skladu s Prvom direktivom Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (11) ili u Uredbi Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (12).

3. Zemljopisna oznaka neće biti registrirana ako bi se, u svjetlu ugleda i glasovitost žiga, kao i vremenskog razdoblja u kojem je upotrebljavan u Zajednici, moglo potrošača dovesti u zabludu o identitetu proizvoda.

1. Države članice odgovorne su za kontrolu jakih alkoholnih pića. One poduzimaju mjere potrebne za osiguranje poštovanja pravila ove Uredbe; one posebno u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 imenuju nadležna tijela ili tijela odgovorna za kontrole u vezi s obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi.

2. Države članice i Komisija dostavljaju jedni drugima informacije potrebne za primjenu ove Uredbe.

3. Komisija uz savjetovanje s državama članicama osigurava ujednačenu primjenu ove Uredbe i, ako je potrebno, donosi mjere u skladu s regulatornim postupkom iz članka 25. stavka 2.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca

3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5.a i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Prilozi se izmjenjuju u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 2.

1. U skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., mjere za izmjenu ove Uredbe donose se kada je to potrebno:

2. U skladu regulatornim postupkom iz članka 25. stavka 2., prema potrebi se donose mjere kako bi se riješili praktični problemi, poput onih o propisivanju u određenim slučajevima obveznog navođenja mjesta proizvodnje pri označavanju, kako bi se spriječilo dovođenje potrošača u zabludu te osigurala primjena i daljnji razvoj referentnih metoda analize jakih alkoholnih pića.

3. Jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju kriterije ove Uredbe mogu se do 20. svibnja 2009. i nadalje proizvoditi u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1576/89. Jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju kriterije ove Uredbe, a koja se u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1576/89 proizvode do 20. veljače 2008. ili do 20. svibnja 2009., mogu se plasirati na tržište do isteka zaliha.

1. Uredba (EEZ) br. 1576/89 stavlja se izvan snage. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

2. I dalje se primjenjuju uredbe Komisije (EEZ) br. 2009/92 (13), (EZ) br. 1267/94 (14) i (EZ) br. 2870/2000 (15).

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 19. lipnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 17. prosinca 2007.

(13) Uredba Komisije (EEZ) br. 2009/92 od 20. srpnja 1992. o utvrđivanju metoda analize Zajednice za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla korišten u pripremi jakih alkoholnih pića, aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na vinskoj osnovi i aromatiziranih koktela vinskih proizvoda (SL L 203, 21.7.1992., str. 10.).

(14) Uredba Komisije (EZ) br. 1267/94 od 1. lipnja 1994. o primjeni sporazuma između Europske unije i trećih zemalja o uzajamnom priznavanju određenih jakih alkoholnih pića (SL L 138, 2.6.1994., str. 7.). Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1434/97 (SL L 196, 24.7.1997., str. 56.).

PRILOG II.

JAKA ALKOHOLNA PIĆA

Kategorije jakih alkoholnih pića

1. Rum

(a)

Rum je:

i.	jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom melase ili sirupa dobivenih kod prerade šećerne trske ili samog soka šećerne trske i destilirano na najviše 96 % vol., tako da destilat ima prepoznatljiva posebna organoleptička svojstva ruma; ili

ii.

jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske koje ima aromatska obilježja karakteristična za rum i sadržaj hlapivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. Ovo se jako alkoholno piće može plasirati na tržište uz izraz „poljoprivredni”, koji pobliže opisuje trgovačku oznaku „rum” popraćenu nekom od zemljopisnih oznaka francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira, kako je registrirano u Prilogu III.

(b)	Alkoholna jakost ruma iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Nije dopušteno nikakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je navedeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Rum se ne smije aromatizirati.

(e)	Rum smije sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Riječ „traditionnel” može dopunjavati zemljopisne oznake navedene u kategoriji 1. Priloga III., kad se rum proizvodi destilacijom od najviše 90 % vol., nakon alkoholne fermentacije materijala od kojih se dobiva alkohol i koji potječu isključivo iz mjesta pojedine proizvodnje. Taj rum mora imati sadržaj hlapljive tvari od najmanje 225 grama po hektolitru preračunato 100 % vol. alkohola i ne smije biti zaslađen. Uporaba riječi „traditionnel” ne isključuje uporabu izraza „iz proizvodnje šećera” ili „poljoprivredni” koji se mogu dodati trgovačkom nazivu „rum” i zemljopisnim oznakama.

Ova odredba ne utječe na uporabu riječi „traditionnel” za sve proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom odredbom u skladu s njihovim posebnim kriterijima.

2. Whisky ili Whiskey (Viski)

(a)

Viski (Whisky ili Whiskey) je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo:

destilacijom kaše žitnog slada, s ili bez cijelih zrna drugih žitarica, koja su bila:

—	ošećerena dijastazom slada koja je u njoj sadržana, s ili bez drugih prirodnih enzima,

—	prevrela uz dodatak kvasca;

ii.	jednom ili više destilacija na manje od 94,8 % vol., tako da destilat zadržava miris i okus koji potječu od korištenih sirovina;

iii.	dozrijevanjem konačnog destilata najmanje tri godine u drvenim bačvama zapremnine do najviše 700 litara.

Gotov destilat, kojem se smije dodati samo voda i karamel (za prilagodbu boje), zadržava boju, miris i okus koji nastaju u proizvodnom postupku navedenom u točkama i., ii. i iii.

(b)	Alkoholna jakost Whiskyja ili Whiskeyja mora iznositi najmanje 40 % vol.

(c)	Nije dopušteno nikakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu I. točki 5.

(d)	Viski (whisky ili whiskey) se ne smije zaslađivati ili aromatizirati, niti smije sadržavati dodatke osim karamela kao sredstva za prilagodbu boje.

3. Žitna rakija

(a)	Žitna rakija je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentirane kaše cijelog zrna žitarica koje zadržava organoleptička svojstva upotrijebljene sirovine.

(b)	Uz iznimku žitne rakije „Korn”, najmanja alkoholna jakost žitne rakije mora iznositi 35 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Žitna rakija ne smije se aromatizirati.

(e)	Žitna rakija smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)	Da bi rakija od žitarica dobila naziv „žitni brandy”, ona mora biti proizvedena destilacijom do najviše 95 % vol. iz fermentirane kaše cijelih zrna žitarica koja zadržava organoleptička svojstva upotrijebljene sirovine.

4. Rakija od vina

(a)

Rakija od vina je jako alkoholno piće:

i.	proizvedeno isključivo destilacijom na manje od 86 % vol. alkohola iz vina ili vina pojačanog za destilaciju ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86 % vol. alkohola;

ii.	koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru alkohola preračunato na 100 % vol.;

iii.	koje sadrži maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru alkohola preračunato na 100 % vol.

(b)	Najmanja alkoholna jakost rakije od vina mora iznositi 37,5 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)	Rakija od vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)	Ako se rakija od vina podvrgne dozrijevanju, može se nastaviti stavljati na tržište kao „rakija od vina” pod uvjetom da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja utvrđenog za jaka alkoholna pića u okviru kategorije 5.

5. Brandy ili Weinbrand (konjak)

(a)

Brandy ili Weinbrand (konjak) je jako alkoholno piće:

i.	proizvedeno iz rakije od vina, s ili bez dodatka vinskog destilata, destilirano na najviše 94,8 % vol., pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50 % od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

ii.	koje je dozrijevalo najmanje godinu dana u hrastovim posudama ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama s najvećom zapreminom od 1 000 litara;

iii.	koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, a koje potječe isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina;

iv.	koje sadrži najveću količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)	Alkoholna jakost brandyja ili Weinbranda mora iznositi najmanje 36 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)	Brandy ili Weinbrand smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

6. Rakija od grožđane komine ili komovica

(a)

Rakija od grožđane komine ili komovica je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:

i.	proizvedena je isključivo iz fermentirane grožđane komine i destilirana neposredno s vodenom parom ili destilirana nakon dodavanja vode grožđanoj komini;

ii.	smije se dodati količina vinskog taloga do najviše 25 kg vinskog taloga na 100 kg upotrijebljene grožđane komine;

iii.	količina alkohola dobivenog od vinskog taloga ne smije prijeći 35 % ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

iv.	destilacija se provodi uz prisutnost same grožđane komine na manje od 86 % vol.;

v.	dopuštena je redestilacija na istu alkoholnu jakost;

vi.	sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje140 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i sadrži maksimalnu količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)	Alkoholna jakost rakije od grožđane komine ili komovice iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Rakija od grožđane komine ili komovica ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)	Rakija od grožđane komine ili komovica smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

7. Rakija od voćne komine

(a)

Rakija od voćne komine je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:

i.	proizvedena je isključivo fermentacijom i destilacijom voćne komine, osim grožđane komine, na najviše 86 % vol. alkohola;

ii.	sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.	sadrži količinu metanola od najviše 1 500 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.	u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline smije iznositi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

v.	dopuštena je redestilacija na istu alkoholnu jakost u skladu s podtočkom i.

(b)	Alkoholna jakost po volumenu rakije od voćnog koma mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Rakija od voćne komine ne smije se aromatizirati.

(e)	Rakija od voćne komine smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)	Trgovački naziv se sastoji od naziva voća i izraza „rakija od komine”. Ako se koristi komina nekoliko različitih vrsta voća, primjenjuje se trgovački naziv „rakija od voćne komine”.

8. Rakija od grožđica ili raisin brandy

(a)

Rakija od grožđica ili raisin brandy je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenih alkoholnom fermentacijom ekstrakta sušenoga grožđa vrsta „crni korinth” ili „muškat iz Aleksandrije”, destiliranog na najviše 94,5 % vol., tako da destilat ima miris i okus upotrijebljene sirovine.

(b)	Alkoholna jakost rakije od grožđica ili raisin brandyja mora iznositi 37,5 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Rakija od grožđica ili raisin brandy ne smije se aromatizirati.

(e)	Rakija od grožđica ili raisin brandy smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

9. Rakija od voća

(a)

Rakija od voća je jako alkoholno piće:

i.	proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom mesnatih plodova voća ili mošta od voća, bobica ili zelenih dijelova, s ili bez koštica;

ii.	destilirano na najviše 86 % vol. alkohola tako da destilat ima miris i okus destilirane sirovine;

iii.	koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.	u slučaju rakija iz koštičavog voća, maksimalni sadržaj cijanovodične kiseline iznosi 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Maksimalni sadržaj metanola u rakiji od voća iznosi 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola

Međutim za sljedeće rakije od voća sadržaj metanola mora iznositi najviše:

1 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća ili bobica:

—	šljive (Prunus domestica L.),

—	mirabele (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),

—	plave šljive (Prunus domestica L.),

—	jabuke (Malus domestica Borkh.),

—	kruške (Pyrus communis L.) osim kruške viljamovke (Pyrus communis L. cv. „Williams”),

—	maline (Rubus idaeus L.),

—	kupine (Rubus fruticosus auct. aggr.),

—	marelice (Prunus armeniaca L.),

—	breskve (Prunus persica (L.) Batsch);

ii.

1 350 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća ili bobica:

—	kruške viljamovke (Pyrus communis L. cv. „Williams”),

—	crvenog ribiza (Ribes rubrum L.),

—	crnog ribiza (Ribes nigrum L.),

—	oskoruše (Sorbus aucuparia L.),

—	bobica bazge (Sambucus nigra L.),

—	dunje (Cydonia oblonga Mill.),

—	borovice (kleke) (Juniperus communis L i/ili Juniperus oxicedrus L.).

(c)	Alkoholna jakost rakije od voća mora iznositi namanje 37,5 % vol.

(d)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(e)	Rakija od voća ne smije se aromatizirati.

(f)

Trgovački naziv rakije od voća je „rakija”, a iza njega naziv voća, bobice ili povrća, poput: rakija od trešanja (trešnjevača) ili kirsch, rakija od šljiva ili šljivovica, mirabele, breskve (breskovača), jabuke, kruške (kruškovača), kajsije, smokve, rakija od agruma ili grejpa ili druge rakije od voća.

Može se također označiti kao „wasser”, s nazivom voća.

Naziv voća može zamijeniti „rakija” s nazivom voća, samo u slučaju sljedećeg voća:

—	mirabela (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),

—	plava šljiva (Prunus domestica L.),

—	arbutus (Arbutus unedo L.).

—	jabuka sorte zlatni delišes.

Da takvo označivanje proizvoda ne bi dovelo u zabludu krajnjeg potrošača, taj proizvod treba označiti kao „rakija”, uz što može stajati objašnjenje.

(g)	Naziv Williams (viljamovka) smije se koristiti samo za prodaju rakije od krušaka proizvedene samo od krušaka vrste „Williams”.

(h)	Kad se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se prodaje pod nazivom „voćna rakija”, prema potrebi. Naziv se može nadopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili vrstu povrća, silaznim redom u odnosu na udio voća koji je korišten.

10. Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina

(a)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina su jaka alkoholna pića:

i.	proizvedena isključivo destilacijom vina od jabuke ili vina od kruške na najviše 86 % vol., tako da destilat zadrži miris i okus upotrijebljenog voća;

ii.	sadrže količinu hlapivih tvari od najviše 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.	sadrže najveću količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)	Alkoholna jakost rakije od jabučnog vina i rakije od kruškovog vina mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati.

(e)	Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

11. Rakija od meda (medovina)

(a)

Rakija od meda je jako alkoholno piće:

i.	proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom otopine meda;

ii.	destilirano na najviše 86 % vol. tako da destilat ima organoleptička svojstva koja potječu od upotrijebljene sirovine.

(b)	Alkoholna jakost rakije od meda mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje alkohola, razrijeđenog ili nerazrijeđenog, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Rakija od meda ne smije se aromatizirati.

(e)	Rakija od meda smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)	Rakija od meda može se zaslađivati jedino s medom.

12. Hefebrand ili rakija od taloga

(a)	Hefebrand ili rakija od taloga je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom na najviše 86 % vol. vinskog taloga ili taloga fermentiranog voća.

(b)	Alkoholna jakost Hefebranda ili rakije od taloga mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Hefebrand ili rakija od taloga ne smije se aromatizirati.

(e)	Hefebrand ili rakija od taloga smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)	Trgovački naziv Hefebrand ili rakija od taloga dopunjuje se nazivom sirovine koja se koristi.

13. Bierbrand ili eau de vie de biere

(a)	Bierbrand ili eau de vie de biere je jako alkoholno piće koje se dobiva isključivo izravnom destilacijom pod normalnim tlakom svježeg piva s najvišom alkoholnom jakosti od 86 % vol., tako da dobiveni destilat ima organoleptička svojstva piva.

(b)	Alkoholna jakost Bierbranda ili eau de vie de biere mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Bierbrand ili eau de vie de biere ne smije se aromatizirati.

(e)	Bierbrand ili eau de vie de biere smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

14. Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke

(a)	Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom gomolja jeruzalemske artičoke (Helianthus tuberosus L.) na najviše 86 % vol. alkohola.

(b)	Alkoholna jakost rakije topinambur ili rakije od jeruzalemske artičoke mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)	Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)	Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke ne smije se aromatizirati.

(e)	Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

15. Vodka

(a)

Vodka je jako alkoholno piće proizvedeno iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla dobivenog fermentacijom uz prisutnost kvasca iz:

i.	krumpira i/ili žitarica; ili

ii.	drugih poljoprivrednih sirovina,

destiliranih i/ili rektificiranih tako da se organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina i nusproizvoda nastalih za vrijeme fermentacije selektivno smanjuju.

Nakon toga postupka može se ponoviti destilacija i/ili obrada s primjerenim pomoćnim sredstvima, uključujući obradu s aktivnim drvenim ugljenom, kako bi se dobila posebna organoleptička svojstva.

Najviša razina ostataka etanola poljoprivrednog podrijetla mora biti kako je određeno u Prilogu I. osim ako sadržaj metanola ne prelazi 10 grama na hektolitar 100 % vol. alkohola.

(b)	Alkoholna jakost vodke mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Jedini aromati koji se smiju dodavati su prirodni aromatski sastojci iz destilata dobivenih od prevrelih poljoprivrednih sirovina. Osim toga, proizvodu se mogu dati posebna organoleptička svojstva osim dominantne arome.

(d)

Kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja vodke koja nije proizvedena isključivo od sirovina iz točke (a) podtočke i., potrebno je naznačiti „proizvedena od …”, uz dodatak naziva jedne ili više sirovina korištenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Označivanje se provodi u skladu s člankom 13. stavkom 2. Direktive 2000/13/EZ.

16. Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom

(a)

Rakija (iza/ispred koje se stavlja naziv vrste voća) dobivena namakanjem i destilacijom je jako alkoholno piće:

proizvedeno maceracijom djelomično prevrelog ili neprevrelog voća ili bobica iz podtočke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije i/ili destilata koji potječe od istog voća, na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, te potom destilirano na najviše 86 % vol.;

ii.

dobiveno iz sljedećih vrsta voća ili bobica:

—	kupine (Rubus fruticosus auct. Aggr.),

—	jagode (Fragaria spp.),

—	borovnice (Vaccinium myrtillus L.),

—	maline (Rubus idaeus L.),

—	crvenog ribiza (Ribes rubrum L.),

—	trnjine (divljih šljiva) (Prunus spinosa L.),

—	oskoruše (Sorbus aucuparia L.),

—	jarebike (Sorbus domestica L.),

—	bobica božikovine (Illex cassine L.),

—	johe (Sorbus torminallis (L.) Crantz),

—	bobica bazge (Sambucus nigra L.),

—	šipka (Rosa canina L.),

—	crnog ribiza (Ribes nigrum L.),

—	banane (Musa spp.),

—	ploda pasiflore (Passiflora edulis Sims),

—	cythera šljive (Spondias dulcis Sol. ex Parkinson),

—	mombinske šljive (Spondias mombin L.).

(b)	Alkoholna jakost rakije (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom ne smije se aromatizirati.

(d)

Vezano uz označivanje i prezentiranje rakije (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivene namakanjem i destilacijom, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja mora se slovima u istoj vrsti, veličini i boji slova i u istom vidnom polju staviti naznaka „Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice)”, a u slučaju boca, na prednju etiketu.

17. Geist (rakija) (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)

(a)

Geist (rakija) (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom neprevrelog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii., ili povrća, oraha ili drugih biljnih tvari poput trava ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na najviše 86 % vol.

(b)	Alkoholna jakost Geista (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) ne smije se aromatizirati.

18. Encijan

(a)	Encijan je jako alkoholno piće proizvedeno iz destilata encijana dobivenog fermentacijom korijena encijana s ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(b)	Alkoholna jakost encijana mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Encijan se ne smije aromatizirati.

19. Jaka alkoholna pića s aromom borovice

(a)	Jaka alkoholna pića s aromom borovice su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili rakije od žitarica i/ili žitnog destilata s bobicama borovice (Juniperus communis L. i/ili Juniperus oxicedrus L.).

(b)	Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića s aromom borovice mora iznositi najmanje 30 % vol.

(c)

Dodatno se mogu koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatske tvari definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ i/ili aromatski pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive i/ili aromatske biljke ili dijelovi aromatskih biljaka, ali organoleptička svojstva borovice moraju biti prepoznatljiva, iako su ponekad oslabljena.

(d)	Jaka alkoholna pića s aromom borovice (kleke) mogu nositi trgovački naziv Wacholder ili genebra.

20. Gin

(a)	Gin je jako alkoholno piće s aromom borovice proizvedeno aromatiziranjem odgovarajućeg etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla bobicama borovice (Juniperus communis L.).

(b)	Alkoholna jakost gina mora iznositi najmanje 37,5 %.

(c)

U proizvodnji gina smiju se koristiti samo prirodne i/ili s prirodnima identične aromatske tvari kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ i/ili aromatski pripravci kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da je prevladavajuća aroma ona borovice.

21. Destilirani gin (džin)

(a)

Destilirani gin je:

jako alkoholno piće s aromom borovice proizvedeno isključivo redestilacijom organoleptički pogodnog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla odgovarajuće kvalitete s početnim sadržajem alkohola od najmanje 96 % vol. u kotlovima koji se tradicionalno koriste za gin uz dodatak bobica borovice (Juniperus communis L.) i drugih biljnih pripravaka, pod uvjetom da prevladava okus borovica;

ii.

mješavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla istog sastava, čistoće i jakosti alkohola; za aromatiziranje destiliranoga gina mogu se također koristiti prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatske tvari i/ili aromatični pripravci, kako je određeno u kategoriji 20. točki (c).

(b)	Alkoholna jakost gina mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)	Gin dobiven jednostavnim dodavanjem ekstrakata ili aroma etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ne smije nositi naziv „destilirani gin”.

22. London gin

(a)

London gin je vrsta destiliranoga gina:

koji se dobiva isključivo iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, čija je aroma dobivena isključivo redestilacijom etilnog alkohola u kotlovima koji se tradicionalno koriste, sa svim prirodnim biljnim tvarima;

ii.	kod kojeg proizlazeći destilat ima najmanje 70 % vol. alkohola;

iii.	ako se dodaje bilo koji drugi alkohol poljoprivrednog podrijetla, on mora odgovarati svojstvima iz Priloga I. točke 1., ali s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.	koji ne sadrži dodane zaslađivače iznad 0,1 grama šećera po litri konačnog proizvoda niti bojila;

v.	koji ne sadrži nikakve druge dodane sastojke osim vode.

(b)	Alkoholna jakost London gina mora iznositi najmanje 37,5 %.

(c)	Naziv London gin može se dopuniti izrazom „dry” (suhi).

23. Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom:

(a)	Jaka alkoholna pića s aromom kima su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla kimom (Carum carvi L.).

(b)	Alkoholna jakost alkoholnog pića aromatizirana kimom moraju iznositi najmanje 30 % vol.

(c)	Mogu se dodatno koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatske tvari, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatski pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da prevladava okus kima.

24. Akvavit ili aquavit

(a)	Akvavit ili aquavit je jako alkoholno piće aromatizirano kimom i/ili sjemenom kopra koje je aromatizirano destilatom biljaka ili začina.

(b)	Alkoholna jakost akvavita ili aquavita mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

Mogu se dodatno koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatske tvari, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatski pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da okus tih pića proizlazi prvenstveno iz destilata sjemena kima (Carum carvi L.) i/ili kopra (Anethum graveolens L.), pri čemu je dodavanje eteričnih ulja zabranjeno.

(d)	Gorka tvar ne smije prevladavati u okusu; sadržaj suhog ekstrakta ne smije biti veći od 1,5 grama na 100 mililitara.

25. Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum Hook f.), anisa (Pimpinella anisum L.), komorača (Foeniculum vulgare Mill.) ili bilo kojom drugom biljkom koja sadrži isti glavni aromatski sastojak, korištenjem jednog ili kombinacijom sljedećih postupaka:

i.	maceracijom i/ili destilacijom;

ii.	redestilacijom alkohola uz dodavanje sjemenki ili drugih dijelova gore navedenih biljaka;

iii.	dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa.

(b)	Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića s aromom anisa mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)	U preradi jakih alkoholnih pića aaromatiziranih anisom smiju se koristiti samo prirodno aromatizirane tvari i pripravci, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkom i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)	Mogu se također koristiti i drugi prirodni biljni ekstrakti ili aromatične sjemenke, pod uvjetom da prevladava okus anisa.

26. Pastis

(a)	Pastis je jako alkoholno piće s okusom anisova sjemena koje sadrži prirodne ekstrakte korijena sladića (Glycyrrhiza spp.), što podrazumijeva prisutnost bojila poznatih kao „čalkoni”, kao i glicirizinske kiseline, čije najmanje i najveće količine moraju iznositi 0,05 odnosno 0,5 g po litri.

(b)	Alkoholna jakost pastisa mora iznosizi najmanje 40 % vol.

(c)	U preradi pastisa smiju se koristiti samo prirodno aromatizirane tvari i pripravci, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)	Pastis mora sadržavati najviše 100 grama šećera po litri, izraženo kao invertni šećer, i imati najmanji i najveći sadržaj anetola od 1,5 odnosno 2 grama po litri.

27. Pastis de Marseille

(a)	Pastis de Marseille je pastis sa sadržajem anetola od 2 grama po litri.

(b)	Alkoholna jakost pastisa de Marseille mora iznositi najmanje 45 % vol.

(c)	U preradi pastis de Marseille smiju se koristiti samo prirodno aromatizirane tvari i pripravci, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

28. Anis

(a)	Anis je jako alkoholno piće aromatizirano anisom dobiveno isključivo od anisa (Pimpinella anisum L.) i/ili zvjezdastog anisa (Illicium verum Hook f.) i/ili komorača (Foeniculum vulgare Mill.).

(b)	Alkoholna jakost anisa mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)	U preradi anisa smiju se koristiti samo prirodno aromatizirane tvari i pripravci, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

29. Destilirani anis

(a)

Destilirani anis je anis koji sadrži alkohol destiliran uz dodatak sjemenki navedenih u kategoriji 28. točki (a), a u slučaju zemljopisne oznake, uz prisutnost mastica (tršlja) i ostalih aromatičnih sjemenki, biljaka ili voća, pod uvjetom da takav alkohol predstavlja najmanje 20 % alkoholne jakosti destiliranog anisa.

(b)	Alkoholna jakost anisa mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)	U preradi anisa smiju se koristiti samo prirodno aromatizirane tvari i pripravci, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

30. Gorka jaka alkoholna pića ili bitter

(a)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića s prevladavajuće gorkim okusom, proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s prirodnim i/ili s prirodno identičnim aromatičnim tvarima, kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatičnim pripravcima kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (c) te Direktive.

(b)	Alkoholna jakost gorkog jakog alkoholnog pića ili bittera mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)	Gorka jaka alkoholna pića ili bitter mogu se također označivati kao „amer” ili „bitter” s ili bez drugog izraza.

31. Aromatizirana vodka

(a)	Aromatizirana vodka je vodka koja ima prevladavajuću aromu drugačiju od sirovine.

(b)	Alkoholna jakost aromatizirane vodke mora iznositi iznosi 37,5 % vol.

(c)	Aromatizirana vodka može se zaslađivati, miješati, aromatizirati, ostaviti da dozrijeva ili bojiti.

(d)	Aromatizirana vodka može također nositi naziv bilo koje prevladavajuće arome s riječju „vodka”.

32. Liker

(a)

Liker je jako alkoholno piće:

koje sadrži najmanju količinu šećera, izraženu kao invertni šećer, od

—	70 grama po litri za liker od trešanja/višanja, kod kojeg se etilni alkohol sastoji isključivo od rakije od trešanja/višanja,

—	80 grama po litri za encijan ili slične likere pripremljene s encijanom ili sličnim biljem kao jedinom aromatičnom tvari,

—	100 grama po litri u svim drugim slučajevima;

ii.

proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili nekog destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili više jakih alkoholnih pića ili njihovih mješavina, zaslađeno i s dodatkom proizvoda poljoprivrednog podrijetla ili prehrambenog proizvoda poput vrhnja, mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda, voća, vina ili aromatiziranog vina, kako je određeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (1).

(b)	Alkoholna jakost likera mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

U preradi likera smiju se koristiti samo prirodne aromatske tvari i pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ, i prirodno identične aromatske tvari i pripravci kako je određeno u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki ii. te Direktive.

Međutim, prirodno identične aromatske tvari i pripravci iz članka 1. stavka 2. točke (b) podtočke ii. te Direktive ne smiju se koristiti u pripremi sljedećih likera:

voćnih likera od:

—	crnog ribiza,

—	trešnje/višnje,

—

maline,

—

duda,

—	borovnice,

—

agruma,

—	vrsta jagodičastog voća (Rubus chamaemorus),

—	arktičke kupine (Rubus arcticus),

—	američke brusnice,

—	europske brusnice (Vaccinium vitis-ideae),

—	morske trave,

—

ananasa;

ii.

biljnih likera od:

—

metvice,

—

encijana,

—	anisova sjemena,

—	génépi (kunica, žutilica)

—	ljekovite biljke/djeteline.

(d)

Sljedeće složenice smiju se upotrebljavati kod prezentiranja likera proizvedenih u Zajednici kad se koristi etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kako bi odražavali uobičajenu metodu proizvodnje:

—	prune brandy,

—	orange brandy,

—	apricot brandy,

—	cherry brandy,

—	solbaerrom, također zvan „blackcurrant rum”.

Vezano uz označivanje i prezentiranje tih likera, složenica se mora naznačiti na etiketi u jednom redu jednakim slovima iste vrste i boje, a riječ „liker” mora se nalaziti u neposrednoj blizini i to slovima čija veličina nije manja od slova složenice. Ako alkohol ne potječe od navedenog alkoholnog pića, njegovo se podrijetlo mora označiti na etiketi u istom vidnom polju uz složenicu i riječ „liker” bilo naznakom vrste poljoprivrednog alkohola ili riječima „poljoprivredni alkohol” ispred kojih stoji „proizvedeno od” ili „proizvedeno korištenjem”.

33. Krem liker od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine)

(a)	Jaka alkoholna pića poznata kao krem likeri od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine), osim likera od mliječnih proizvoda, jesu likeri s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)	Alkoholna jakost krem likera od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine) mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)	Na ovo se jako alkoholno piće primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

34. Creme de cassis

(a)	Creme de cassis je liker od crnog ribiza s najmanjim sadržajem šećera od 400 grama po litri, izražen kao invertni šećer.

(b)	Alkoholna jakost creme de cassis mora iznositi najmanje 15 % vol.

c)	Na creme de cassis primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

35. Guignolet

(a)	Guignolet je liker dobiven maceracijom trešanja/višanja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla.

(b)	Alkoholna jakost guignoleta mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)	Na guignolet se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

36. Punch au rhum

(a)	Punch au rhum je liker koji potječe isključivo od ruma.

(b)	Alkoholna jakost punch au rhuma mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)	Na punch au rhum primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

37. Sloe gin

(a)	Sloe gin je liker proizveden maceracijom divlje šljive (trnjine, gloginje) u ginu s mogućim dodatkom soka divlje šljive.

(b)	Alkoholna jakost sloe gina mora iznositi najmanje 25 % vol.

(c)	U preradi sloe gina smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

38. Sambuca

(a)

Sambuca je bezbojni liker aromatiziran anisom:

i.	koji sadrži destilate anisa (Pimpinella anisum L.), zvjezdastog anisa (Illicium verum L.) ili drugih aromatskih biljaka;

ii.	s najmanjim sadržaja šećera od 350 grama po litri, izraženog kao invertni šećer;

iii.	sa sadržajem prirodnog anetola od najmanje 1 gram i najviše 2 grama po litri.

(b)	Alkoholna jakost sambuce mora iznositi najmanje 38 % vol.

c)	Na jako alkoholno piće sambuca primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

39. Maraschino,marrasquino ili maraskino

(a)	Maraschino, marrasquino ili maraskino je bezbojni liker čija aroma potječe uglavnom od destilata maraska višnje ili proizvoda dobivenih maceracijom višnje ili dijelova višanja u alkoholu poljoprivrednog podrijetla, s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)	Alkoholna jakost maraschina, marrasquina ili maraskina mora iznositi najmanje 24 % vol.

(c)	Na maraschino, marrasquino ili maraskino primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

40. Nocino

(a)	Nocino je liker koji dobiva aromu uglavnom od maceracije i/ili destilacije cijelih zelenih oraha (Juglans regia L.), sa sadržajem šećera od najmanje 100 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)	Alkoholna jakost nocina mora iznositi najmanje 30 % vol.

c)	Za nocino se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)	Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

41. Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat

(a)

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata i/ili rakije, čiji su sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj čistih žumanjaka jaja mora biti 140 grama po litri gotovog proizvoda.

(b)	Odstupajući od članka 2. stavka 1. točke (c), jakost alkohola likera od jaja ili advocaata ili avocata ili advokata mora iznositi najmanje 14 % vol.

(c)	U preradi likera od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

42. Liker s jajima

(a)

Liker s jajima je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata i/ili rakije, čiji su karakteristični sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj žumanjka jaja mora biti 70 grama po litri gotovog proizvoda.

(b)	Alkoholna jakost liker s jajima mora iznositi 15 % vol.

(c)	U preradi likera s jajima smiju se koristiti samo prirodne aromatske tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

43. Mistrà

(a)

Mistrà je bezbojno jako alkoholno piće aromatizirano anisovim sjemenom ili prirodnim anetolom:

i.	sa sadržajem anetola od najmanje 1 gram i najviše 2 grama po litri;

ii.	koje može također sadržavati destilat aromatskih biljaka;

iii.	koje ne sadrži dodani šećer.

(b)	Alkoholna jakost mistre mora iznositi najmanje 40 % vol., a najviše 47 % vol.

(c)	U preradi mistre smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

44. Väkevä glögi ili Spritglögg

(a)

Väkevä glögi ili Spritglögg je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s prirodnom ili prirodno identičnom aromom klinčića i/ili cimeta uz korištenje jednog od sljedećih postupaka: maceracije i/ili destilacije, redestilacije alkohola uz dodatak dijelova gore navedenih biljaka, s dodatkom prirodnog klinčića ili cimeta ili prirodno identičnom aromom klinčića ili cimeta, ili kombinacijom tih postupaka.

(b)	Alkoholna jakost väkevä glögi oder Spritglögga mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)	Mogu se koristiti i drugi prirodni ili prirodno identični biljni ekstrakti ili arome u skladu s Direktivom 88/388/EEZ, ali aroma gore navedenih mirodija mora prevladavati.

(d)	Sadržaj vina ili vinskih proizvoda smije biti najviše 50 % gotovog proizvoda.

45. Berenburg ili Beerenburg

(a)

Berenburg ili Beerenburg je jako alkoholno piće:

i.	proizvedeno uz korištenje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla;

ii.	s maceriranjem plodova voća ili biljaka ili njihovih dijelova;

iii.	koje sadrži kao posebnu aromu destilat korijena encijana (Gentiana lutea L.), bobice borovice (Juniperus communis L.) i lišće lovora (Laurus nobilis L.);

iv.	koje varira u boji od svijetlo do tamno smeđe;

v.	koje se može zaslađivati do maksimalno 20 grama po litri, izraženo kao invertni šećer.

(b)	Alkoholna jakost Berenburga ili Beerenburga mora iznositi najmanje 30 %.

(c)	U preradi Berenburga ili Beerenburga smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

46. Nektar od meda ili medovine

(a)	Nektar od meda ili medovine je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem mješavine prevrele kaše meda i mednog destilata i/ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, koji sadrži najmanje 30 % vol. prevrele otopine meda.

(b)	Alkoholna jakost nektara od meda ili medovine mora iznositi najmanje 22 % vol.

(c)	U preradi nektara od meda ili medovine smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci određeni u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ, pod uvjetom da prevladava okus meda.

(d)	Nektar od meda ili medovine smije se sladiti samo medom.

Ostala jaka alkoholna pića

Rum-Verschnitt se proizvodi u Njemačkoj i dobiva miješanjem ruma i alkohola, pri čemu najmanji omjer od 5 % alkohola koji sadrži gotov proizvod mora potjecati od ruma. Alkoholna jakost Ruma-Verschnitta mora iznositi 37,5 % vol. U vezi s označivanjem i prezentiranjem proizvoda Rum-Verschnitt, riječ Verschnitt mora se navesti kod opisivanja, prezentiranja, označivanja slovima iste vrste, veličine i boje riječ „Rum”, te u istom redu kao riječ „Rum” i, u slučaju pakiranja u bocama, na prednjoj etiketi. Ako se proizvod prodaje izvan njemačkog tržišta, na etiketi se mora navesti alkoholni sastav.

Slivovice se proizvodi u Češkoj Republici i dobiva dodavanjem destilatu šljiva, prije konačne destilacije, najvećeg omjera od 30 % po volumenu etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Taj se proizvod mora označivati kao „jako alkoholno piće” i za njega se također može koristiti naziv slivovice u istom vidnom polju na prednjoj etiketi. Ako se češka slivovice stavlja na tržište Zajednice, njezin alkoholni sastav mora se naznačiti na etiketi. Ovo pravilo ne dovodi u pitanje uporabu naziva slivovice za voćne rakije prema kategoriji 9.

(1) SL L 149, 14.6.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2005.

PRILOG III.

ZEMLJOPISNE OZNAKE

Kategorije proizvoda

Zemljopisna oznaka

Zemlja podrijetla (točno zemljopisno podrijetlo opisano je u tehničkoj dokumentaciji)

Rum

Rhum de la Martinique

Francuska

Rhum de la Guadeloupe

Francuska

Rhum de la Réunion

Francuska

Rhum de la Guyane

Francuska

Rhum de sucrerie de la Baie du Galion

Francuska

Rhum des Antilles françaises

Francuska

Rhum des départements français d’outre-mer

Francuska

Ron de Málaga

Španjolska

Ron de Granada

Španjolska

Rum da Madeira

Portugal

2.	Viski (whisky/whiskey)

Scotch Whisky

Ujedinjena Kraljevina (Škotska)

Irish Whiskey/Uisce Beatha Eireannach/Irish Whisky (1) (Irski viski)

Irska

Whisky espańol

Španjolska

Whisky breton/Whisky de Bretagne

Francuska

Whisky alsacien/Whisky d’Alsace

Francuska

3.	Žitna rakija

Eau-de-vie de seigle de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Korn/Kornbrand

Njemačka, Austrija, Belgija (zajednica koja govori njemački)

Münsterländer Korn/Kornbrand

Njemačka

Sendenhorster Korn/Kornbrand

Njemačka

Bergischer Korn/Kornbrand

Njemačka

Emsländer Korn/Kornbrand

Njemačka

Haselünner Korn/Kornbrand

Njemačka

Hasetaler Korn/Kornbrand

Njemačka

Samané

Litva

4.	Rakija od vina

Eau-de-vie de Cognac

Francuska

Eau-de-vie des Charentes

Francuska

Eau-de-vie de Jura

Francuska

Cognac

Francuska

(Naziv ‚Cognac’ može se nadopuniti sljedećim izrazima:

—

Fine

Francuska

—	Grande Fine Champagne

Francuska

—	Grande Champagne

Francuska

—	Petite Fine Champagne

Francuska

—	Petite Champagne

Francuska

—	Fine Champagne

Francuska

—

Borderies

Francuska

—

Fins Bois

Francuska

—	Bons Bois)

Francuska

Fine Bordeaux

Francuska

Fine de Bourgogne

Francuska

Armagnac

Francuska

Bas-Armagnac

Francuska

Haut-Armagnac

Francuska

Armagnac-Ténaréze

Francuska

Blanche Armagnac

Francuska

Eau-de-vie de vin de la Marne

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire d’Aquitaine

Francuska

Eau-de-vie de vin de Bourgogne

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire du Centre-Est

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire de Franche-Comté

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire du Bugey

Francuska

Eau-de-vie de vin de Savoie

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire des Coteaux de la Loire

Francuska

Eau-de-vie de vin des Côtes-du-Rhône

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire de Provence

Francuska

Eau-de-vie de Faugeres/Faugeres

Francuska

Eau-de-vie de vin originaire du Languedoc

Francuska

Aguardente de Vinho Douro

Portugal

Aguardente de Vinho Ribatejo

Portugal

Aguardente de Vinho Alentejo

Portugal

Aguardente de Vinho da Regiăo dos Vinhos Verdes

Portugal

Aguardente de Vinho da Regiăo dos Vinhos Verdes de Alvarinho

Portugal

Aguardente de Vinho Lourinhă

Portugal

Сунгурларска гроздова ракия/Гроздова ракия от Сунгурларе/Sungurlarska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Sungurlare

Bugarska

Сливенска перла (Сливенска гроздова ракия/Гроздова ракия от Сливен)/Slivenska perla (Slivenska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Sliven)

Bugarska

Стралджанска Мускатова ракия/Мускатова ракия от Стралджа/Straldjanska Muscatova rakya/Muscatova rakya iz Straldja

Bugarska

Поморийска гроздова ракия/Гроздова ракия от Поморие/Pomoriyska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Pomorie

Bugarska

Русенска бисерна гроздова ракия/Бисерна гроздова ракия от Русе/Russenska biserna grozdova rakya/Biserna grozdova rakya iz Russe

Bugarska

Бургаска Мускатова ракия/Мускатова ракия от Бургас/Bourgaska Muscatova rakya/Muscatova rakya iz Bourgas

Bugarska

Добруджанска мускатова ракия/Мускатова ракия от Добруджа/Dobrudjanska muscatova rakya/muscatova rakya iz Dobrudja

Bugarska

Сухиндолска гроздова ракия/Гроздова ракия от Сухиндол/Suhindolska grozdova rakya/Grozdova rakya iz Suhindol

Bugarska

Карловска гроздова ракия/Гроздова Ракия от Карлово/Karlovska grozdova rakya/Grozdova Rakya iz Karlovo

Bugarska

Vinars Târnave

Rumunjska

Vinars Vaslui

Rumunjska

Vinars Murfatlar

Rumunjska

Vinars Vrancea

Rumunjska

Vinars Segarcea

Rumunjska

5.	Brandy/Weinbrand

Brandy de Jerez

Španjolska

Brandy del Penedés

Španjolska

Brandy italiano

Italija

Brandy Αττικής/Vinjak iz Attica

Grčka

Brandy Πελοποννήσου/Vinjak s Peloponnesa

Grčka

Brandy Κεντρικής Ελλάδας/Vinjak iz srednje Grčke

Grčka

Deutscher Weinbrand

Njemačka

Wachauer Weinbrand

Austrija

Weinbrand Dürnstein

Austrija

Pfälzer Weinbrand

Njemačka

Karpatské brandy špeciál

Slovačka

Brandy français/Brandy de France

Francuska

6.	Rakija od grožđane komine ili komovica

Marc de Champagne/Eau-de-vie de marc de Champagne

Francuska

Marc d’Aquitaine/Eau-de-vie de marc originaire d’Aquitaine

Francuska

Marc de Bourgogne/Eau-de-vie de marc de Bourgogne

Francuska

Marc du Centre-Est/Eau-de-vie de marc originaire du Centre-Est

Francuska

Marc de Franche-Comté/Eau-de-vie de marc originaire de Franche-Comté

Francuska

Marc du Bugey/Eau-de-vie de marc originaire de Bugey

Francuska

Marc de Savoie/Eau-de-vie de marc originaire de Savoie

Francuska

Marc des Côteaux de la Loire/Eau-de-vie de marc originaire des Coteaux de la Loire

Francuska

Marc des Côtes-du-Rhône/Eau-de-vie de marc des Côtes du Rhône

Francuska

Marc de Provence/Eau-de-vie de marc originaire de Provence

Francuska

Marc du Languedoc/Eau-de-vie de marc originaire du Languedoc

Francuska

Marc d’Alsace Gewürztraminer

Francuska

Marc de Lorraine

Francuska

Marc d’Auvergne

Francuska

Marc du Jura

Francuska

Aguardente Bagaceira Bairrada

Portugal

Aguardente Bagaceira Alentejo

Portugal

Aguardente Bagaceira da Regiăo dos Vinhos Verdes

Portugal

Aguardente Bagaceira da Regiăo dos Vinhos Verdes de Alvarinho

Portugal

Orujo de Galicia

Španjolska

Grappa

Italija

Grappa di Barolo

Italija

Grappa piemontese/Grappa del Piemonte Italy

Italija

Grappa lombarda/Grappa di Lombardia

Italija

Grappa trentina/Grappa del Trentino

Italija

Grappa friulana/Grappa del Friuli

Italija

Grappa veneta/Grappa del Veneto

Italija

Südtiroler Grappa/Grappa dell’Alto Adige

Italija

Grappa siciliana/Grappa di Sicilia

Italija

Grappa di Marsala

Italija

Τσικουδιά/Tsikoudia

Grčka

Τσικουδιά Κρήτης/Tsikoudia sa Krete

Grčka

Τσίπουρο/Tsipouro

Grčka

Τσίπουρο Μακεδονίας/Tsipouro iz Makedonije

Grčka

Τσίπουρο Θεσσαλίας/Tsipouro iz Tesalije (Thessaly)

Grčka

Τσίπουρο Τυρνάβου/Tsipouro iz Tyrnavosa

Grčka

Eau-de-vie de marc de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Ζιβανία/Τζιβανία/Ζιβάνα/Zivania

Cipar

Törkölypálinka

Mađarska

9.	Rakija od voća (Voćne rakije)

Schwarzwälder Kirschwasser

Njemačka

Schwarzwälder Mirabellenwasser

Njemačka

Schwarzwälder Williamsbirne

Njemačka

Schwarzwälder Zwetschgenwasser

Njemačka

Fränkisches Zwetschgenwasser

Njemačka

Fränkisches Kirschwasser

Njemačka

Fränkischer Obstler

Njemačka

Mirabelle de Lorraine

Francuska

Kirsch d’Alsace

Francuska

Quetsch d’Alsace

Francuska

Framboise d’Alsace

Francuska

Mirabelle d’Alsace

Francuska

Kirsch de Fougerolles

Francuska

Williams d’Orléans

Francuska

Südtiroler Williams/Williams dell’Alto Adige

Italija

Südtiroler Aprikot/Aprikot dell’Alto Adige

Italija

Südtiroler Marille/Marille dell’Alto Adige

Italija

Südtiroler Kirsch/Kirsch dell’Alto Adige

Italija

Südtiroler Zwetschgeler/Zwetschgeler dell’Alto Adige

Italija

Südtiroler Obstler/Obstler dell’Alto Adige

Italija

Südtiroler Gravensteiner/Gravensteiner dell’Alto Adige

Italija

Südtiroler Golden Delicious/Golden Delicious dell’Alto Adige

Italija

Williams friulano/Williams del Friuli

Italija

Sliwovitz del Veneto

Italija

Sliwovitz del Friuli-Venezia Giulia

Italija

Sliwovitz del Trentino-Alto Adige

Italija

Distillato di mele trentino/Distillato di mele del Trentino

Italija

Williams trentino/Williams del Trentino

Italija

Sliwovitz trentino/Sliwovitz del Trentino

Italija

Aprikot trentino/Aprikot del Trentino

Italija

Medronho do Algarve

Portugal

Medronho do Buçaco

Portugal

Kirsch Friulano/Kirschwasser Friulano

Italija

Kirsch Trentino/Kirschwasser Trentino

Italija

Kirsch Veneto/Kirschwasser Veneto

Italija

Aguardente de pęra da Lousă

Portugal

Eau-de-vie de pommes de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de poires de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de kirsch de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de quetsch de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de mirabelle de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Eau-de-vie de prunelles de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Wachauer Marillenbrand

Austrija

Szatmári Szilvapálinka

Mađarska

Kecskeméti Barackpálinka

Mađarska

Békési Szilvapálinka

Mađarska

Szabolcsi Almapálinka

Mađarska

Gönci Barackpálinka

Mađarska

Pálinka,

Mađarska,

Austrija (za rakije proizvedene jedino u saveznim državama: Donja Austrija, Gradišće, Štajerska, Beč)

Bošácka slivovica

Slovačka

Brinjevec

Slovenija

Dolenjski sadjevec

Slovenija

Троянска сливова ракия/Сливова ракия от Троян/Troyanskaslivova rakya/Slivova rakya iz Troyana

Bugarska

Силистренска кайсиева ракия/Кайсиева ракия от Силистра/Silistrenska kaysieva rakya/Kaysieva rakya iz Silistra

Bugarska

Тервелска кайсиева ракия/Кайсиева ракия от Тервел/Tervelskakaysieva rakya/Kaysieva rakya iz Tervela

Bugarska

Ловешка сливова ракия/Сливова ракия от Ловеч/Loveshkaslivova rakya/Slivova rakya iz Lovecha

Bugarska

Pălincă

Rumunjska

Țuică Zetea de Medieșu Aurit

Rumunjska

Țuică de Valea Milcovului

Rumunjska

Țuică de Buzău

Rumunjska

Țuică de Argeș

Rumunjska

Țuică de Zalău

Rumunjska

Țuică Ardelenească de Bistrița

Rumunjska

Horincă de Maramureș

Rumunjska

Horincă de Cămârzana

Rumunjska

Horincă de Seini

Rumunjska

Horincă de Chioar

Rumunjska

Horincă de Lăpuș

Rumunjska

Turț de Oaș

Rumunjska

Turț de Maramure

Rumunjska

10.	Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina

Calvados

Francuska

Calvados Pays d’Auge

Francuska

Calvados Domfrontais

Francuska

Eau-de-vie de cidre de Bretagne

Francuska

Eau-de-vie de poiré de Bretagne

Francuska

Eau-de-vie de cidre de Normandie

Francuska

Eau-de-vie de poiré de Normandie

Francuska

Eau-de-vie de cidre du Maine

Francuska

Aguardiente de sidra de Asturias

Španjolska

Eau-de-vie de poiré du Maine

Francuska

15.

Vodka

Svensk Vodka/Švedska vodka

Švedska

Suomalainen Vodka/Finsk Vodka/Vodka iz Finske

Finska

Polska Wódka/Poljska vodka

Poljska

Laugarício vodka

Slovačka

Originali lietuviška degtinė/Originalna litvanska vodka

Litva

Biljna vodka iz nizine Sjeverne Podlasje aromatizirana ekstraktom vlati trave bizon/Wódka ziołowa z Niziny Północnopodlaskiej aromatyzowana ekstraktem z trawy żubrowej

Poljska

Latvijas Dzidrais

Latvija

Rīgas Degvīns

Latvija

Estonian vodka/Estonska vodka

Estonija

17.

Geist

Schwarzwälder Himbeergeist

Njemačka

18.

Encijan

Bayerischer Gebirgsenzian

Njemačka

Südtiroler Enzian/Genziana dell’Alto Adige

Italija

Genziana trentina/Genziana del Trentino

Italija

19.	Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom

Genievre/Jenever/Genever

Belgija, Nizozemska, Francuska (Nord (59) i Pas-de-Calais (62)), Njemačka (Njemačke savezne države (Bundesländer) Sjeverno Porajnje-Zapadna Falačka i Donja Saska)

Genievre de grains, Graanjenever, Graangenever

Belgija, Nizozemska, Francuska (Departments Nord (59) und Pas-de-Calais (62))

Jonge jenever, jonge genever

Belgija, Nizozemska

Oude jenever, oude genever

Belgija, Nizozemska

Hasseltse jenever/Hasselt

Belgija (Hasselt, Zonhoven, Diepenbeek)

Balegemse jenever

Belgija (Balegem)

O’ de Flander-Oost-Vlaamse Graanjenever

Belgija (Istočna Flandrija)

Peket-Pékęt/Peket-Pékęt de Wallonie

Belgija (Walonska regija)

Genièvre Flandres Artois

Francuska (Departments Nord (59) und Pas-de-Calais (62))

Ostfriesischer Korngenever

Njemačka

Steinhäger

Njemačka

Plymouth Gin

Ujedinjena Kraljevina

Gin de Mahón

Španjolska

Vilniaus Džinas/Vilnius Gin

Litva

Spišská borovička

Slovačka

Slovenská borovička Juniperus

Slovačka

Slovenská borovička

Slovačka

Inovecká borovička

Slovačka

Liptovská borovička

Slovačka

24.	Akvavit/aquavit

Dansk Akvavit/Dansk Aquavit

Danska

Svensk Aquavit/Svensk Akvavit/Švedski Aquavit

Švedska

25.	Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom

Anís espańol

Španjolska

Anís Paloma Monforte del Cid

Španjolska

Hierbas de Mallorca

Španjolska

Hierbas Ibicencas

Španjolska

Évora anisada

Portugal

Cazalla

Španjolska

Chinchón

Španjolska

Ojén

Španjolska

Rute

Španjolska

Janeževec

Slovenija

29.	Destilirani anis

Ouzo/Ούζο

Cipar, Grčka

Ούζο Μυτιλήνης/Ouzo iz Mitilene

Grčka

Ούζο Πλωμαρίου/Ouzo iz Plomarija

Grčka

Ούζο Καλαμάτας/Ouzo iz Kalamata

Grčka

Ούζο Θράκης/Ouzo iz Thrakiena

Grčka

Ούζο Μακεδονίας/Ouzo iz Makedonije

Grčka

30.	Gorka jaka alkoholna pića/bitter

Demänovka bylinná horká

Slovačka

Rheinberger Kräuter

Njemačka

Trejos devynerios

Litva

Slovenska travarica

Slovenija

32.

Liker

Berliner Kümmel

Njemačka

Hamburger Kümmel

Njemačka

Münchener Kümmel

Njemačka

Chiemseer Klosterlikör

Njemačka

Bayerischer Kräuterlikör

Njemačka

Irish Cream

Irska

Palo de Mallorca

Španjolska

Ginjinha portuguesa

Portugal

Licor de Singeverga

Portugal

Mirto di Sardegna

Italija

Liquore di limone di Sorrento

Italija

Liquore di limone della Costa d’Amalfi

Italija

Genepě del Piemonte

Italija

Genepě della Valle d’Aosta

Italija

Benediktbeurer Klosterlikör

Njemačka

Ettaler Klosterlikör

Njemačka

Ratafia de Champagne

Francuska

Ratafia catalana

Španjolska

Anis portuguęs

Portugal

Suomalainen Marjalikööri/Suomalainen Hedelmälikööri/Finsk Bärlikör/

Finsk Fruktlikör/Finnish berry liqueur/Finski voćni liker

Finska

Großglockner Alpenbitter

Austrija

Mariazeller Magenlikör

Austrija

Mariazeller Jagasaftl

Austrija

Puchheimer Bitter

Austrija

Steinfelder Magenbitter

Austrija

Wachauer Marillenlikör

Austrija

Jägertee/Jagertee/Jagatee

Austrija

Hüttentee

Njemačka

Allažu Ķimelis

Latvija

Čepkelių

Litva

Demänovka Bylinný Likér

Slovačka

Polish Cherry

Poljska

Karlovarská Hořká

Češka Republika

Pelinkovec

Slovenija

Blutwurz

Njemačka

Cantueso Alicantino

Španjolska

Licor café de Galicia

Španjolska

Licor de hierbas de Galicia

Španjolska

Génépi des Alpes/Genepě degli Alpi Μαστίχα

Francuska/Italija

Χίου/Masticha iz Chiosa

Grčka

Κίτρο Νάξου/Kitro iz Naxosa

Grčka

Κουμκουάτ Κέρκυρας/Koum Kouat s Krfa

Grčka

Τεντούρα/Tentoura

Grčka

Poncha da Madeira

Portugal

34.	Creme de cassis

Cassis de Bourgogne

Francuska

Cassis de Dijon

Francuska

Cassis de Saintonge

Francuska

Cassis de Dauphiné

Francuska

Cassis de Beaufort

Luksemburg

40.

Nocino

Nocino di Modena

Italija

Orehovec

Slovenija

Ostala jaka alkoholna pića

Pommeau de Bretagne

Francuska

Pommeau du Maine

Francuska

Pommeau de Normandie

Francuska

Svensk Punsch/Švedski punč

Švedska

Pacharán navarro

Španjolska

Pacharán

Španjolska

Inländerrum

Austrija

Bärwurz

Njemačka

Aguardiente de hierbas de Galicia

Španjolska

Aperitivo Café de Alcoy

Španjolska

Herbero de la Sierra de Mariola

Španjolska

Königsberger Bärenfang

Njemačka

Ostpreußischer Bärenfang

Njemačka

Ronmiel

Španjolska

Ronmiel de Canarias

Španjolska

Genièvre aux fruits/Vruchtenjenever/Jenever met vruchten/Fruchtgenever

Belgija, Nizozemska, Francuska (Departments Nord (59) i Pas-de-Calais (62)), Njemačka (Savezne države Sjeverno Porajnje-Zapadna Falačka i Donja Saska)

Domači rum

Slovenija

Irish Poteen/Irish Poitín

Irska

Trauktinė

Litva

Trauktinė Palanga

Litva

Trauktinė Dainava

Litva

(1) Zemljopisna oznaka Irish Whiskey/Uisce Beatha Eireannach/Irish Whisky obuhvaća whisky/whiskey proizveden u Irskoj i Sjevernoj Irskoj.