16/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

118

L 350/60

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.11.2008.

(1)

Europska unija postavila si je cilj održavanja i razvijanja Unije kao područja slobode, sigurnosti i pravde u kojem se osigurava visoka razina sigurnosti zajedničkim djelovanjem među državama članicama na poljima policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

(2)

Zajedničko djelovanje u području policijske suradnje u smislu članka 30. stavka 1. točke (b) Ugovora o Europskoj uniji i zajedničko djelovanje u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima u smislu članka 31. stavka 1. točke (a) Ugovora o Europskoj uniji podrazumijevaju potrebu za obradom relevantnih informacija koje moraju poštovati odgovarajuće odredbe o zaštiti osobnih podataka.

(3)

Zakonodavstvo obuhvaćeno glavom VI. Ugovora o Europskoj uniji trebalo bi poticati suradnju policije i pravosuđa u kaznenim stvarima u pogledu njezine učinkovitosti, kao i njezine legitimnosti i sukladnosti s temeljnim pravima, osobito s pravom na privatnost i na zaštitu osobnih podataka. Zajednički standardi koji se odnose na obradu i zaštitu osobnih podataka obrađenih radi sprečavanja i suzbijanja kriminala doprinose postizanju obaju ciljeva.

(4)

Haaški program jačanja slobode, sigurnosti i pravde u Europskoj uniji, koji je Europsko Vijeće usvojilo 4. studenoga 2004., naglasio je potrebu za inovativnim pristupom prekograničnoj razmjeni informacija o provedbi prava uz strogo poštovanje ključnih uvjeta u području zaštite podataka i pozvalo Komisiju da dostavi prijedloge u tom pogledu najkasnije do kraja 2005. godine. To se odražava u Planu djelovanja Vijeća i Komisije kojim se provodi Haaški program jačanja slobode, sigurnosti i pravde u Europskoj uniji (2).

(5)

Razmjena osobnih podataka u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, posebno prema načelu dostupnosti informacija kako je utvrđeno u Haaškom programu, trebala bi biti podržana jasnim pravilima kojima se povećava uzajamno povjerenje između nadležnih tijela i osigurava takva zaštita relevantnih informacija koja isključuje bilo kakvu diskriminaciju vezanu uz takvu suradnju između država članica uz istodobno potpuno uvažavanje temeljnih prava pojedinaca. Postojeći instrumenti na europskoj razini nisu dostatni; Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (3) ne primjenjuje se na obradu osobnih podataka tijekom aktivnosti koje nisu obuhvaćene pravom Zajednice, kao što su one predviđene u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji niti, ni u jednom slučaju, na postupke obrade koji se odnose na javnu sigurnost, obranu, državnu sigurnost ili aktivnosti države u području kaznenog prava.

(6)

Ova se Okvirna odluka primjenjuje samo na podatke koje su nadležna tijela prikupila ili obradila u svrhu sprečavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija. Ova bi Okvirna odluka trebala državama članicama prepustiti detaljnije utvrđivanje na nacionalnoj razini koje ostale svrhe treba smatrati nekompatibilnima u svrhu za koju su osobni podaci izvorno prikupljeni. Općenito, daljnja obrada za povijesne, statističke ili znanstvene svrhe ne bi se smjela smatrati nekompatibilnom s izvornom svrhom obrade.

(7)

Područje primjene ove Okvirne odluke ograničeno je na obradu osobnih podataka koji su preneseni ili stavljeni na raspolaganje između država članica. Iz ovog se ograničenja ne smiju izvlačiti nikakvi zaključci vezani za nadležnost Unije da usvaja akte koji se odnose na prikupljanje i obradu osobnih podataka na nacionalnoj razini ili za nadležnost Unije da to čini u budućnosti.

(8)

U svrhu omogućivanja razmjene podataka unutar Unije, države članice namjeravaju osigurati da standard zaštite podataka postignut u nacionalnoj obradi podataka bude jednak onome predviđenom u ovoj Okvirnoj odluci. U pogledu nacionalne obrade podataka, ova Okvirna odluka ne sprečava države članice da osiguraju jače zaštitne mjere za zaštitu osobnih podataka od onih uspostavljenih ovom Okvirnom odlukom.

(9)

Ova se Okvirna odluka ne bi se trebala primjenjivati na osobne podatke koje je država članica dobila u okviru područja primjene ove Okvirne odluke i koji potječu iz te države članice.

(10)

Usklađivanje zakonodavstava država članica ne bi smjelo dovesti ni do kakvog smanjivanja zaštite podataka koju pružaju, već bi, upravo suprotno, trebalo težiti osiguravanju visoke razine zaštite unutar Unije.

(11)

Potrebno je precizirati ciljeve zaštite podataka unutar okvira policijskih i pravosudnih aktivnosti te utvrditi pravila koja se odnose na zakonitost obrade osobnih podataka s ciljem osiguravanja da su informacije koje se mogu razmijeniti obrađene zakonito i u skladu s temeljnim načelima koja se odnose na kvalitetu podataka. Zakonite aktivnosti policijskih, carinskih, pravosudnih i ostalih nadležnih tijela ne bi istodobno ni na koji način smjele biti ugrožene.

(12)

Načelo točnosti podataka treba primjenjivati uz poštovanje prirode i svrhe predmetne obrade. Podaci se, na primjer, posebno u sudskim postupcima, temelje na subjektivnoj percepciji pojedinaca i u nekim se slučajevima u potpunosti ne mogu provjeriti. U skladu s tim, zahtjev točnosti ne može se odnositi na točnost izjave, već samo na činjenicu da je određena izjava dana.

(13)

Arhiviranje u zaseban skup podataka trebalo bi biti dopušteno samo kad se podaci više ne traže i ne koriste za sprečavanje, istraživanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija. Arhiviranje u zaseban skup podataka trebalo bi također biti dopušteno kad su arhivirani podaci pohranjeni u bazu podataka s ostalim podacima na takav način da se više ne mogu koristiti za sprečavanje, istraživanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija. Primjerenost razdoblja arhiviranja trebalo bi ovisiti o svrsi arhiviranja i zakonitim interesima subjekata podataka. U slučaju arhiviranja za povijesne svrhe može se predvidjeti iznimno dugo razdoblje.

(14)

Podaci se također mogu brisati uništavanjem nosača podataka.

(15)

U vezi s netočnim i nepotpunim podacima ili podacima koji više nisu ažurni a preneseni su ili stavljeni na raspolaganje nekoj drugoj državi članici i dostavljeni na daljnju obradu tijelima koja donose odluke kao i pravosudna tijela, treba ih ispraviti, izbrisati ili blokirati u skladu s nacionalnim pravom.

(16)

Osiguravanje visoke razine zaštite osobnih podataka pojedinaca zahtijeva zajedničke odredbe za utvrđivanje zakonitosti i kvalitete podataka koje su obradila nadležna tijela u drugim državama članicama.

(17)

Primjereno je na europskoj razini utvrditi uvjete uz koje nadležnim tijelima država članica treba omogućiti prenošenje i stavljanje na raspolaganje osobnih podataka koje su primile od ostalih država članica tijelima i privatnim osobama u državama članicama. U mnogim je slučajevima potrebno prenošenje osobnih podataka od pravosuđa, policije i carine privatnim osobama radi progona kaznenih djela ili sprečavanja neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti ili sprečavanja nanošenja ozbiljne štete pravima pojedinca, na primjer, izdavanjem upozorenja bankama i kreditnim ustanovama koja se odnose na krivotvorenje vrijednosnica ili, u području kaznenih djela povezanih s vozilima, slanjem osobnih podataka osiguravajućim društvima s ciljem sprečavanja nedopuštene trgovine ukradenim motornim vozilima ili poboljšavanja uvjeta za povrat ukradenog motornog vozila iz inozemstva. Ovo nije ekvivalent prijenosu policijskih ili pravosudnih zadaća na privatne osobe.

(18)

Pravila u ovoj Okvirnoj odluci koja se odnose na prenošenje osobnih podataka od pravosudnih tijela, policije ili carine privatnim osobama ne primjenjuju se na otkrivanje podataka privatnim osobama (kao što su odvjetnici i žrtve) u okviru kaznenog postupka.

(19)

Dodatna obrada osobnih podataka koje je poslalo ili stavilo na raspolaganje nadležno tijelo neke druge države članice, posebno dodatno prenošenje ili stavljanje na raspolaganje takvih podataka, trebalo bi biti podložno zajedničkim pravilima na europskoj razini.

(20)

U slučaju kada osobni podaci mogu biti dodatno obrađeni nakon što je država članica od koje su ti podaci bili dobiveni dala svoje odobrenje, svaka država članica trebala bi imati mogućnost utvrđivanja modaliteta takvog odobrenja, uključujući, na primjer, opću suglasnost za vrste podataka ili za vrste dodatnih obrada.

(21)

U slučajevima kad bi se osobni podaci mogli dalje obrađivati za upravne postupke, ti postupci također uključuju aktivnosti regulatornih i nadzornih tijela.

(22)

Zakonite aktivnosti policije, carine, pravosuđa i ostalih nadležnih tijela mogu zahtijevati slanje podataka tijelima u trećim državama ili međunarodnim tijelima čija je obaveza sprečavanje, istraživanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršenja kaznenopravnih sankcija.

(23)

U slučajevima kad države članice prenose osobne podatke trećim zemljama ili međunarodnim tijelima, ti bi podaci u načelu trebali uživati odgovarajuću razinu zaštite.

(24)

U slučajevima kad države članice prenose osobne podatke trećim zemljama ili međunarodnim tijelima, takva bi se prenošenja u načelu trebala odvijati tek nakon što država članica od koje su ti podaci bili dobiveni da svoje odobrenje za to prenošenje. Svaka država članica trebala bi imati mogućnost utvrđivanja modaliteta takvog odobrenja, uključujući, na primjer, opće odobrenje za kategorije informacija ili za navedene treće države.

(25)

Interesi učinkovite suradnje na provođenju zakona zahtijevaju da u slučajevima kad je prijetnja javnoj sigurnosti neke države članice ili treće zemlje toliko neposredna da onemogućuje pravodobno dobivanje prethodnog odobrenja, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost prenijeti relevantne osobne podatke predmetnoj trećoj zemlji bez takvog prethodnog odobrenja. Isto se može primjenjivati u slučajevima u kojima su dovedeni u pitanje osnovni interesi države članice jednake važnosti, na primjer u slučajevima kad bi infrastrukturni objekti od kritičnog značaja države članice mogli biti metom neposredne i ozbiljne prijetnje ili kad bi financijski sustav države članice mogao biti ozbiljno poremećen.

(26)

Može biti potrebno informirati subjekte podataka o obradi njihovih podataka, posebno u slučajevima kad postoji posebno ozbiljno zadiranje u njihova prava koje je posljedica mjera tajnog prikupljanja podataka, s ciljem osiguravanja da subjekt podataka može dobiti učinkovitu pravnu zaštitu.

(27)

Države članice trebale bi osigurati da subjekt podataka bude informiran da bi se osobni podaci mogli prikupljati ili da se prikupljaju, obrađuju ili prenose nekoj drugoj državi članici u svrhu sprečavanja, istraživanja, otkrivanja i progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija. Modaliteti prava subjekta podataka na informiranost i iznimke od ovog trebali bi biti utvrđeni nacionalnim pravom. To može poprimiti uobičajeni oblik, na primjer putem prava ili objavljivanjem popisa postupaka obrade.

(28)

S ciljem osiguravanja zaštite osobnih podataka bez dovođenja u opasnost interesa kaznenopravnih istraga, potrebno je definirati prava subjekta podataka.

(29)

Neke su države članice predvidjele pravo pristupa podacima subjekta podataka, u kaznenim stvarima putem sustava unutar kojeg nacionalno nadzorno tijelo, umjesto subjekta podataka, ima pristup svim osobnim podacima vezanim za njega bez ikakvih ograničenja te također može ispraviti, brisati ili ažurirati netočne podatke. U takvom slučaju neizravnog pristupa nacionalno pravo tih država članica može predvidjeti da nacionalno nadzorno tijelo informira subjekt podataka samo o tome da su provedene sve potrebne provjere. Međutim, te države članice također predviđaju mogućnosti izravnog pristupa subjekta podataka u specifičnim slučajevima, kao što je pristup sudskim spisima, s ciljem dobivanja preslika dokumenata iz vlastite kaznene evidencije ili dokumenata koji se odnose na vlastita saslušanja od strane policijskih službi.

(30)

Primjereno je uspostaviti zajednička pravila o tajnosti i sigurnosti obrade, o odgovornosti i kaznama za nezakonito korištenje od strane nadležnih tijela te o pravnim sredstvima dostupnima subjektu podataka. Međutim, svaka država članica treba utvrditi prirodu svojih pravila o deliktima i kazni primjerenih za kršenje domaćih odredaba o zaštiti podataka.

(31)

Ova Okvirna odluka dopušta načelo javnog pristupa službenim dokumentima koje treba poštovati prilikom provedbe načela navedenih u ovoj Okvirnoj odluci.

(32)

U slučajevima kad je osobne podatke potrebno zaštititi u odnosu na obradu koja svojim razmjerima ili vrstom nosi specifične rizike za temeljna prava i slobode, na primjer obrada sredstvima novih tehnologija, mehanizmima ili postupcima, primjereno je prije uspostavljanja sustava arhiviranja usmjerenoga na obradu tih podataka osigurati konzultiranje s ovlaštenim nacionalnim nadzornim tijelima.

(33)

Uspostavljanje nadzornih tijela u državama članicama, koja potpuno samostalno izvršavaju svoje funkcije, prijeko je potrebna sastavnica zaštite osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje između država članica.

(34)

Nadzorna tijela već uspostavljena u državama članicama prema Direktivi 95/46/EZ također bi trebala imati mogućnost preuzimanja odgovornosti za zadatke koje će obaviti nacionalna nadzorna tijela koja će biti uspostavljena prema ovoj Okvirnoj odluci.

(35)

Takva nadzorna tijela trebala bi imati potrebna sredstva za obavljanje svojih dužnosti, uključujući ovlasti istraživanja i interveniranja, posebno u slučajevima pritužbi pojedinaca ili ovlasti uključivanja u pravni postupak. Ta bi nadzorna tijela trebala pomoći osigurati transparentnost obrade u državama članicama čijoj nadležnosti pripadaju. Međutim, njihove ovlasti ne bi smjele ometati posebna pravila donesena za kazneni postupak ili neovisnost pravosuđa.

(36)

Članak 47. Ugovora o Europskoj uniji određuje da ništa u njemu ne može utjecati na Ugovore o osnivanju Europske zajednice ili naknadne ugovore i akte kojima ih se mijenja. Shodno tome, ova Okvirna odluka ne utječe na zaštitu osobnih podataka prema pravu Zajednice, osobito kako je predviđena u Direktivi 95/46/EZ, u Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti osoba u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (4) i u Direktivi 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (5).

(37)

Ova Okvirna odluka ne dovodi u pitanje pravila koja se odnose na nedopušteni pristup podacima utvrđenim Okvirnom odlukom Vijeća 2005/222/PUP od 24. veljače 2005. o napadima na informacijske sustave (6).

(38)

Ova Okvirna odluka ne dovodi u pitanje postojeće obaveze i opredijeljenosti koje države članice ili Uniju obvezuju na temelju bilateralnih i/ili multilateralnih sporazuma s trećim zemljama. Budući sporazumi trebali bi biti sukladni pravilima o razmjeni podataka s trećim zemljama.

(39)

Nekoliko akata koji su usvojeni na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji sadrže posebne odredbe o zaštiti osobnih podataka koji su razmijenjeni ili na drugačiji način obrađeni na temelju tih akata. U nekim slučajevima te odredbe predstavljaju potpun i koherentan skup pravila koji pokriva sve relevantne aspekte zaštite podataka (načela kvalitete podataka, pravila o sigurnosti podataka, reguliranje prava i mjera zaštite subjekata podataka, organizacija nadzora i odgovornosti) i reguliraju ta pitanja detaljnije nego ova Okvirna odluka. Ova Okvirna odluka ne bi smjela utjecati na mjerodavni skup propisa o zaštiti podataka tih akata, osobito onih koji uređuju funkcioniranje Europola, Eurojusta, Schengenskog informacijskog sustava (SIS) i Carinskog informacijskog sustava (CIS), kao i onih kojima se tijelima država članica omogućuje izravan pristup određenim podatkovnim sustavima ostalih država članica. Isto se primjenjuje u odnosu na odredbe o zaštiti podataka koje uređuju automatizirano prenošenje DNK profila, daktiloskopskih podataka i podataka o nacionalnoj registraciji vozila između država članica na temelju Odluke Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, osobito na suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (7).

(40)

Odredbe o zaštiti podataka u aktima koji su usvojeni na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji u ostalim slučajevima imaju ograničeniji opseg. Često donose posebne uvjete za državu članicu koja od ostalih država članica prima informacije o osobnim podacima u pogledu svrha u koje se ona može koristiti tim podacima, ali za ostale aspekte zaštite podataka upućuju na Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu osoba s obzirom na automatiziranu obradu osobnih podataka od 28. siječnja 1981. ili na nacionalno pravo. U mjeri u kojoj odredbe tih akata državama članicama primateljicama u pogledu korištenja ili daljnjeg prenošenja osobnih podataka nameću restriktivnije uvjete od onih koji su sadržane u odgovarajućim odredbama ove Okvirne odluke, prethodne odredbe trebale bi ostati nepromijenjene. Međutim, u svim ostalim aspektima trebalo bi primijeniti pravila navedena u ovoj Okvirnoj odluci.

(41)

Ova Okvirna odluka ne utječe na Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu osoba s obzirom na automatiziranu obradu osobnih podataka, Dodatni protokol uz tu Konvenciju od 8. studenoga 2001. ni na konvencije Vijeća Europe o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.

(42)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Okvirne odluke, osobito utvrđivanje zajedničkih pravila za zaštitu osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, i da se stoga on, zbog opsega i učinaka djelovanja, može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u članku 5. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, ova Okvirna odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(43)

Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u ovoj Okvirnoj odluci u skladu s člankom 5. Protokola kojim je schengenska pravna stečevina integrirana u okvir Europske unije, priloženoga Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, i člankom 8. stavkom 2. Odluke Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine (8).

(44)

Irska sudjeluje u ovoj Okvirnoj odluci u skladu s člankom 5. Protokola kojim je schengenska pravna stečevina integriran u okvir Europske unije, priloženoga Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, i člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine (9).

(45)

Što se tiče Islanda i Norveške, ova Okvirna odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma Vijeća Europske unije s Republikom Island i Kraljevinom Norveškom o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (10), u području na koje upućuje članak 1., točke H i I Odluke Vijeća 1999/437/EZ (11) o određenim rješenjima za primjenu tog Sporazuma.

(46)

Što se tiče Švicarske, ova Okvirna odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (12) u području na koje upućuje članak 1., točke H i I Odluke 1999/437/EZ koja se čita u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP (13) o sklapanju tog Sporazuma u ime Europske unije.

(47)

Što se tiče Lihtenštajna, ova Okvirna odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola kojeg su potpisale Europska unija, Europska zajednica, Švicarska Konfederacija i Kneževina Lihtenštajn o pristupanju Kneževine Lihtenštajn Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u području na koje upućuje članak 1., točke H i I Odluke 1999/437/EZ koja se čita u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP (14) o sklapanju tog Sporazuma u ime Europske unije.

(48)

Ova Okvirna odluka uvažava temeljna prava i poštuje načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (15). Ova Okvirna odluka teži osiguravanju potpunog uvažavanja prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka koja se odražavaju u člancima 7. i 8. Povelje,

(a)

prenose ili su preneseni ili stavljeni na raspolaganje između država članica;

(b)

prenose ili su preneseni ili stavljeni na raspolaganje od strane država članica tijelima ili informacijskim sustavima uspostavljenim na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji; ili

(c)

prenose ili su preneseni ili stavljeni na raspolaganje nadležnim tijelima država članica od strane tijela ili informacijskih sustava uspostavljenih na temelju Ugovora o Europskoj uniji ili Ugovora o osnivanju Europske zajednice.

(a)

„osobni podaci” znači bilo koja informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati („osoba čiji se podaci obrađuju”); osoba koja se može identificirati jest ona čiji se identitet, izravno ili neizravno, može utvrditi osobito navođenjem identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, fiziološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet;

(b)

„obrada osobnih podataka” i „obrada” znači bilo koja radnja ili skup radnji izvršenih na osobnim podacima, bilo automatiziranim sredstvima ili ne, kao što su prikupljanje, snimanje, organiziranje, pohranjivanje, prilagođivanje ili mijenjanje, dohvat, uvid, korištenje, otkrivanje prenošenjem, širenje ili stavljanje na raspolaganje na drukčiji način, usklađivanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje;

(c)

„blokiranje” znači označivanje pohranjenih osobnih podataka s ciljem ograničavanja njihove buduće obrade;

(d)

„sustav arhiviranja osobnih podataka” i „sustav arhiviranja” znači bilo koji strukturirani skup osobnih podataka kojima se može pristupiti prema specifičnim kriterijima, bez obzira na to je li centraliziran, decentraliziran ili raspršen na funkcionalnoj ili zemljopisnoj osnovi;

(e)

„obrađivač” znači svako tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime nadzornika;

(f)

„primatelj” znači svako tijelo kojem se podaci otkrivaju;

(g)

„privola osobe čiji se podaci obrađuju” znači svako slobodno dano, posebno i informirano očitovanje volje kojom osoba čiji se podaci obrađuju izražava svoju suglasnost s obradom osobnih podataka koji se na nju odnose;

(h)

„nadležna tijela” znači agencije ili tijela uspostavljeni pravnim aktima koje je Vijeće usvojilo na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji, kao i policijska, carinska, pravosudna i ostala nadležna tijela država članica koja su nacionalnim pravom ovlaštena za obrađivanje osobnih podataka u okviru opsega ove Okvirne odluke;

(i)

„nadzornik” znači fizička ili pravna osoba, javno tijelo, agencija ili bilo koje drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima utvrđuje svrhe i način obrade osobnih podataka;

(j)

„upućivanje” znači označivanje pohranjenih osobnih podataka bez cilja ograničavanja njihove obrade buduće;

(k)

„učiniti anonimnima” znači promijeniti osobne podatke na takav način da se pojedinosti o osobnim ili materijalnim okolnostima više ne mogu pripisati nekoj identificiranoj fizičkoj osobi ili fizičkoj osobi koja se može identificirati, ili se to može učiniti samo nerazmjernim ulaganjem vremena, troškova i rada.

(a)

nije nekompatibilna sa svrhama u koje su podaci prikupljeni;

(b)

su nadležna tijela ovlaštena obrađivati takve podatke u takvu drugu svrhu u skladu s primjenjivim pravnim odredbama; i

(c)

je obrada potrebna i razmjerna toj drugoj svrsi.

(a)

sprečavanje, istraživanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija, osim onih zbog kojih su preneseni ili stavljeni na raspolaganje;

(b)

ostali sudski i upravni postupci direktno vezani za sprečavanje, istraživanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija;

(c)

sprečavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti; ili

(d)

u bilo koju drugu svrhu samo uz prethodno odobrenje države članice koja ih prenosi ili uz privolu osobe čiji se podaci obrađuju danu u skladu s nacionalnim pravom.

(a)

je to potrebno za sprečavanje, istraživanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija;

(b)

je tijelo koje je primatelj u trećoj zemlji, ili međunarodno tijelo koje je primatelj, odgovorno za sprečavanje, istraživanje, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenopravnih sankcija;

(c)

je država članica iz koje su podaci dobiveni dala svoje odobrenje za prenošenje u skladu sa svojim nacionalnim pravom; i

(d)

treća zemlja ili dotično međunarodno tijelo osigurava odgovarajuću razinu zaštite za namjeravanu obradu podataka.

(a)

nacionalno pravo države članice koja prenosi podatke to predvidi zbog:

(b)

treća zemlja ili međunarodno tijelo koje prima podatke predvidi mjere zaštite koje predmetna država članica smatra odgovarajućima u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

(a)

je nadležno tijelo države članice od koje su podaci dobiveni odobrilo to prenošenje u skladu sa svojim nacionalnim pravom;

(b)

nikakvi zakoniti posebni interesi osobe čiji se podaci obrađuju ne sprečavaju prenošenje; i

(c)

je u osobitim slučajevima prenošenje od osnovne važnosti za nadležno tijelo koje prenosi podatke privatnoj stranci za:

(a)

najmanje potvrdu od osoba nadležne za obradu podataka ili od nacionalnog nadzornika o tome jesu li podaci koji se odnose na nju preneseni ili stavljeni na raspolaganje ili nisu i informacije o primateljima ili kategorijama primatelja kojima su podaci otkriveni te priopćenje o podacima koji se obrađuju; ili

(b)

najmanje potvrdu od nacionalnog nadzornika da su sve potrebne provjere obavljene.

(a)

za sprečavanje ometanja službenih ili sudskih istraga, istraživanja ili postupaka;

(b)

za izbjegavanje dovođenja u pitanje sprečavanja, otkrivanja, istraživanja i progona kaznenih djela ili za izvršavanje kaznenopravnih sankcija;

(c)

za zaštitu javne sigurnosti;

(d)

za zaštitu nacionalne sigurnosti;

(e)

za zaštitu osobe čiji se podaci obrađuju ili prava i sloboda ostalih.

(a)

neovlaštenim osobama uskratiti pristup opremi za obradu podataka koja se koristi za obradu osobnih podataka (kontrola pristupa opremi);

(b)

sprečavanje neovlaštenog čitanja, umnožavanja, mijenjanja ili uklanjanja nosača podataka (kontrola nosača podataka);

(c)

sprečavanje neovlaštenog unošenja podataka i neovlaštenog pregledavanja, mijenjanja ili brisanja pohranjenih osobnih podataka (kontrola pohrane);

(d)

sprečavanje korištenja automatiziranih sustava za obradu podataka od strane neovlaštenih osoba koje koriste podatkovnu komunikacijsku opremu (kontrola korisnika);

(e)

osigurati da osobe ovlaštene za korištenje automatiziranog sustava za obradu podataka imaju pristup samo podacima obuhvaćenim njihovim ovlaštenjem pristupa (kontrola pristupa podacima);

(f)

osigurati mogućnost provjeravanja i utvrđivanja kojim su tijelima podaci preneseni ili stavljeni na raspolaganje ili su to mogli biti korištenjem podatkovne komunikacijske opreme (kontrola komunikacije);

(g)

osigurati mogućnost naknadnog provjeravanja i utvrđivanja koji su osobni podaci uneseni u automatizirani sustav obrade podataka te kada i tko je podatke unio (kontrola unosa);

(h)

sprečavanje neovlaštenog čitanja, umnožavanja, mijenjanja ili brisanja osobnih podataka tijekom prenošenja osobnih podataka ili tijekom prenošenja nosača podataka (kontrola prenošenja);

(i)

osigurati mogućnost obnavljanja instaliranih sustava u slučaju prekida rada (obnova);

(j)

osigurati da funkcije sustava djeluju, da se izvještava o pojavljivanju grešaka u funkcijama (pouzdanost) i da se pohranjeni podaci ne mogu oštetiti zbog pogrešnog funkcioniranja sustava (nepovredivost).

(a)

treba obraditi specijalne kategorije podataka iz članka 6.; ili

(b)

vrsta obrade, posebno korištenje novih tehnologija, mehanizama ili postupaka, nosi na drukčiji način posebne rizike za temeljna prava i slobode, a posebno za privatnost osobe čiji se podaci obrađuju.

(a)

istražne ovlasti, kao što su ovlast pristupa podacima koji su predmet postupaka obrade i ovlast prikupljanja svih informacija potrebnih za izvršavanje svojih nadzornih dužnosti;

(b)

učinkovite ovlasti interveniranja, kao što su, na primjer, davanje mišljenja prije provođenja postupaka obrade te osiguravanje primjerenog objavljivanja takvog mišljenja, nalaganje blokiranja, brisanja ili uništavanja podataka, izricanja privremene ili trajne zabrane obrade, upozoravanja ili opominjanja nadzornika, ili upućivanja predmeta nacionalnim parlamentima ili ostalim političkim institucijama;

(c)

ovlast sudjelovanja u pravnom postupku u slučajevima kad su povrijeđene nacionalne odredbe donesene na temelju ove Okvirne odluke ili ukazivanja pravosudnim tijelima na takvu povredu. Protiv odluka nadzornog tijela povodom kojih su podnesene pritužbe, može se uložiti žalba putem sudova.