32008D0284

ODLUKA KOMISIJE

od 6. ožujka 2008.

o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti „energetskog” podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2008) 807)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/284/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija ovime usvaja tehničku specifikaciju interoperabilnosti (TSI) „energetskog” podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

TSI je sadržan u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ovaj se TSI primjenjuje na svu novu, moderniziranu ili obnovljenu infrastrukturu transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina kako je definirano u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ.

Članak 3.

1.   U vezi s odredbama klasificiranima kao „otvorena pitanja” iz Priloga L TSI-ju, uvjeti koji se moraju ispuniti radi provjere interoperabilnosti sukladno članku 16. stavku 2. Direktive 96/48/EZ primjenjivi su tehnički propisi koji se koriste u državi članici koja odobrava puštanje u rad podsustava obuhvaćenih ovom Odlukom.

2.   Svaka država članica obavješćuje u roku od šest mjeseci od priopćenja o ovoj Odluci ostale države članice i Komisiju o:

Članak 4.

U vezi s odredbama klasificiranima kao „Posebni slučajevi” iz poglavlja 7. TSI-ja primjenjuju se postupci ocjene sukladnosti primjenjivi u državama članicama. Svaka članica obavješćuje u roku od šest mjeseci od priopćenja o ovoj Odluci ostale države članice i Komisiju o:

Članak 5.

TSI dopušta prijelazno razdoblje tijekom kojeg se ocjena sukladnosti i izdavanje potvrda za interoperabilne sastavne dijelove mogu obavljati kao dio podsustava. U to vrijeme države članice dužne su obavijestiti Komisiju o tome koji su interoperabilni sastavni dijelovi procijenjeni na taj način, s ciljem strogog praćenja tržišta interoperabilnih sastavnih dijelova i poduzimanja mjera za olakšavanje takve procjene.

Članak 6.

Ovime se Odluka 2002/733/EZ stavlja izvan snage. Međutim, njezine se odredbe nastavljaju primjenjivati na održavanje projekata odobrenih u skladu s TSI-jem priloženim uz tu Odluku i projekata za nove pruge i obnavljanje ili modernizaciju postojeće pruge koji su u naprednoj fazi razvoja ili su predmet ugovora koji se izvršava na dan objave ove Odluke.

Popis podsustava i interoperabilnih sastavnih dijelova na koje se i dalje primjenjuju odredbe Odluke 2002/733/EZ dostavlja se Komisiji najkasnije šest mjeseci od dana početka primjene ove Odluke.

Članak 7.

Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o sljedećim vrstama sporazuma u roku od šest mjeseci od stupanja priloženog TSI-ja na snagu:

Članak 8.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. listopada 2008.

Članak 9.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6., Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2007/32/EZ (SL L 141, 2.6.2007., str. 63.).

(2)  SL L 245, 12.9.2002., str. 280.

PRILOG

DIREKTIVA 96/48/EZ — INTEROPERABILNOST TRANSEUROPSKOG ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA VELIKIH BRZINA

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA INTEROPERABILNOSTI

„Energetski” podsustav

Modul A.1: Unutarnja kontrola projekta uz provjeru proizvoda

Modul B: Tipsko ispitivanje

Modul C: Sukladnost s tipom

Modul H.1: Cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom

Modul H.2: Cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom uz ispitivanje projekta

Modul SG: Provjera jedinice

Modul SH.2: Cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom uz ispitivanje projekta.

PRILOZI G DO K NISU KORIŠTENI

1.   UVOD

1.1.   Tehničko područje primjene

Ovaj se TSI odnosi na energetski podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. Energetski sustav jedan je od podsustava navedenih u točki 1. Priloga Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

Prema Prilogu I. Direktivi pruge za velike brzine uključuju:

U ovom su TSI-ju pruge podijeljene u I. kategoriju, II. kategoriju i u III. kategoriju.

1.2.   Geografsko područje primjene

Geografsko je područje primjene ovog TSI-ja transeuropski željeznički sustav velikih brzina kao što je opisan u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

Upućivanje se najviše odnosi na pruge transeuropske mreže opisane u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. kako je izmijenjena Odlukom br. 884/2004/EZ o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže ili u bilo kojoj kasnijoj izmjeni te Odluke slijedom revizije predviđene člankom 21. te Odluke.

1.3.   Sadržaj ovog TSI-ja

Sukladno članku 5. stavku 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, ovaj TSI:

U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive, mogu se predvidjeti odredbe za posebne slučajeve svakog TSI-ja; one su navedene u poglavlju 7.

Ovaj TSI u poglavlju 4. također obuhvaća operativna pravila i pravila održavanja specifična za područje primjene naznačeno u gore navedenim stavcima 1.1. i 1.2.

2.   DEFINICIJA PODSUSTAVA/PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Područje primjene

Energetski TSI utvrđuje zahtjeve nužne za osiguranje interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. Ovaj TSI obuhvaća pružni dio energetskog podsustava i dio podsustava za održavanje povezan s pružnim dijelom energetskog podsustava. Energetski podsustav transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina obuhvaća sva stabilna postrojenja potrebna za opskrbu vlakova električnom energijom iz visokonaponskih jednofaznih i trofaznih mreža, s obzirom na temeljne zahtjeve.

Energetski sustav također uključuje definiciju i kriterije kvalitete za uzajamno djelovanje pantografa i kontaktne mreže.

Energetski podsustav sadrži:

Pantografi prenose električnu energiju od kontaktne mreže do vlaka na kojem su ugrađeni. Pantograf se ugrađuje i pušta u rad istodobno s vlakom i obuhvaćen je TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina. Međudjelovanje između pantografa i kontaktne mreže definirano je u ovom TSI-ju.

2.2.   Definicija podsustava

2.2.1.   Sustav elektrifikacije

Kao i bilo koji drugi električni uređaj, vlak je projektiran za pravilan rad uz korištenje struje nazivnog napona i nazivne frekvencije na svojim priključcima, odnosno pantografu(-ima) i kotačima. Potrebno je definirati dopuštene varijacije i ograničenja za te parametre da se osiguraju previđene radne karakteristike vlaka.

Vlakovima velikih brzina potrebna je odgovarajuća struja visokog napona. Da bi se osiguralo napajanje vlakova uz najmanje moguće gubitke otpora, potrebno je osigurati dovod visokog napona i (u skladu s time) dovod struje nižeg napona. Sustav opskrbe električnom energijom mora biti projektiran na način da svaki vlak bude opskrbljen potrebnom energijom. Zato energetska potrošnja i red vožnje predstavljaju bitne aspekte radnih karakteristika.

Suvremeni su vlakovi često osposobljeni za korištenje rekuperativnog kočenja za povrat energije u sustav napajanja, čime smanjuju ukupnu potrošnju. Stoga, sustav opskrbe električnom energijom mora biti projektiran na način da može prihvatiti povrat energije rekuperativnog kočenja.

U svim elektroenergetskim sustavima moguća je pojava kratkih spojeva i drugih kvarova. Sustav elektrifikacije treba biti projektiran na način da sustavi upravljanja podsustavima odmah detektiraju kvar i aktiviraju mjere za uklanjanje kratkog spoja i izoliranje zahvaćenog dijela strujnog kruga. Nakon takvih pojava sustav elektrifikacije mora imati mogućnost ponovne uspostave dovoda električne energije svim postrojenjima, i to što prije moguće, kako bi se moglo nastaviti s prometom.

2.2.2.   Geometrija kontaktne mreže i pantografa

Kompatibilnost geometrije kontaktne mreže i pantografa bitan je aspekt interoperabilnosti. U pogledu geometrijskog međudjelovanja, potrebno je definirati visinu kontaktnog vodiča iznad tračnica, bočni otklon pri mirnom vremenu i pod udarom vjetra te kontaktnu silu. Geometrija glave pantografa također je važna za osiguranje pravilnog međudjelovanja s kontaktnom mrežom, pri čemu je potrebno uzeti u obzir nagib vozila.

2.2.3.   Međudjelovanje kontaktne mreže i pantografa

Pri velikim brzinama predviđenima za transeuropski željeznički sustav velikih brzina, uzajamno djelovanje kontaktne mreže i pantografa vrlo je važan aspekt u uspostavljanju pouzdanog prijenosa električne energije bez nepotrebnih smetnji za željeznička postrojenja i okoliš. To je uzajamno djelovanje najvećim dijelom definirano kroz:

2.2.4.   Prelazak s pruga za velike brzine na ostale pruge i obrnuto

Na različitim dijelovima pruge puta vožnje primjenjuju se različiti zahtjevi. Prijelaz između dionica u kojima vrijede različiti zahtjevi utječe na napajanje i na kontaktnu mrežu te iz tog razloga ulazi u opseg energetskog TSI-ja.

2.3.   Veze s ostalim podsustavima i veze unutar podsustava

2.3.1.   Uvod

Da bi se ostvarile predviđene radne karakteristike, energetski podsustav povezan je s drugim podsustavima transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina. Te su veze obuhvaćene definicijom sučelja i kriterija za radne karakteristike.

2.3.2.   Veze koje se odnose na sustav elektrifikacije

2.3.3.   Veze koje se odnose na opremu kontaktne mreže i pantografe

2.3.4.   Veze koje se odnose na međudjelovanje kontaktne mreže i pantografa

Kvaliteta oduzimanje struje ovisi o broju pantografa u radu, njihovom međusobnom razmaku i drugim detaljima koji se tiču vučne jedinice. Razmještaj pantografa sučeljen je s energetskim podsustavom.

2.3.5.   Veze koje se odnose na blokove za fazno razdvajanje i blokove za sustavno razdvajanje

3.   TEMELJNI ZAHTJEVI

3.1.   Općenito

U okviru ovog TSI-ja sukladnost sa specifikacijama opisanima u:

potvrđena pozitivnim rezultatom ocjene:

na način opisan u poglavlju 6., osigurava ispunjenje relevantnih temeljnih zahtjeva navedenih u odjeljcima 3.2. i 3.3. ovog TSI-ja.

Ipak, u slučaju da je dio temeljnih zahtjeva obuhvaćen nacionalnim zakonodavstvom zbog postojanja:

odgovarajuća ocjena sukladnosti provodi se u skladu s postupcima u nadležnosti dotične države članice.

Sukladno članku 4. stavku 1. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, transeuropska željeznička mreža velikih brzina, njezini podsustavi i interoperabilni sastavni dijelovi moraju ispunjavati temeljne zahtjeve naznačene u okviru općih uvjeta u Prilogu III. Direktivi.

3.2.   Temeljni zahtjevi za energetski podsustav

Temeljni zahtjevi obuhvaćaju:

3.3.   Posebni aspekti energetskog podsustava

3.3.1.   Sigurnost

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, sljedeći se temeljni zahtjevi odnose na sigurnost:

Aspekti navedeni u odredbama 1.1.2. i 1.1.5. nisu značajni za energetski podsustav.

Da bi se ispunili temeljni zahtjevi iz točaka 1.1.1., 1.1.3. i 1.1.4. gore, energetski podsustav mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama 4.2.4., 4.2.7., od 4.2.9. do 4.2.16., od 4.2.18. do 4.2.25., 4.4.1., 4.4.2., 4.5. i od 4.7.1. do 4.7.3., a upotrijebljeni interoperabilni sastavni dijelovi moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u odredbama od 5.4.1.1. do 5.4.1.5., od 5.4.1.7. do 5.4.1.9. i 5.4.1.11.

Sljedeći temeljni zahtjev za sigurnost iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ posebno je značajan za energetski podsustav.

Da bi se ispunio temeljni zahtjev iz odredbe 2.2.1. gore, energetski podsustav mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama od 4.2.4. do 4.2.7., 4.2.18., od 4.2.20. do 4.2.25., 4.4.1., 4.4.2., 4.5., i od 4.7.1. do 4.7.4., a upotrijebljeni interoperabilni sastavni dijelovi moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u odredbama 5.4.1.2., 5.4.1.3., 5.4.1.5., od 5.4.1.8. do 5.4.1.11.

3.3.2.   Pouzdanost i raspoloživost

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, sljedeći se temeljni zahtjev odnosi na pouzdanost i raspoloživost:

Da bi se ispunio temeljni zahtjev iz odredbe 1.2., održavanje energetskog podsustava mora ispunjavati zahtjeve navedene u odredbama 4.2.7., 4.2.18., 4.4.2. i 4.5.

3.3.3.   Zdravlje

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, sljedeći se temeljni zahtjevi odnose na zdravlje:

Da bi se ispunili temeljni zahtjevi iz odredaba 1.3.1. i 1.3.2., energetski podsustav mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama 4.2.11., 4.5., od 4.7.1. do 4.7.4., a upotrijebljeni interoperabilni sastavni dijelovi moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u odredbi 5.4.1.4.

3.3.4.   Zaštita okoliša

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, sljedeći se temeljni zahtjevi odnose na zaštitu okoliša:

Da bi se ispunili temeljni zahtjevi iz odredaba 1.4.1., 1.4.2. i 1.4.3., energetski podsustav mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama od 4.2.4. do 4.2.6., 4.2.8., 4.2.11., 4.2.16., 4.2.17., 4.2.21., 4.2.22., 4.2.24., 4.2.25. i od 4.7.1. do 4.7.3., a upotrijebljeni interoperabilni sastavni dijelovi moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u odredbama 5.4.1.2., 5.4.16., 5.4.1.7., i od 5.4.1.9. do 5.4.1.11.

Sljedeći temeljni zahtjev za zaštitu okoliša iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ posebno je značajan za energetski podsustav.

Da bi se ispunio temeljni zahtjev iz odredbe 2.2.2., energetski podsustav mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama 4.2.6., 4.2.8., 4.2.12., 4.2.16., i od 4.7.1. do 4.7.3., a upotrijebljeni interoperabilni sastavni dijelovi moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u odredbama 5.4.1.2., 5.4.1.6. i od 5.4.1.9. do 5.4.1.11.

3.3.5.   Tehnička kompatibilnost

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, sljedeći se temeljni zahtjevi odnose na tehničku kompatibilnost:

Da bi se ispunio temeljni zahtjev iz odredbe 1.5., energetski podsustav mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama od 4.2.1. do 4.2.4., 4.2.6., od 4.2.9. do 4.2.25., 4.4.2., 4.5. i od 4.7.1. do 4.7.3., a upotrijebljeni interoperabilni sastavni dijelovi moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u odredbama od 5.4.1.1. do 5.4.1.11.

Sljedeći temeljni zahtjev za tehničku kompatibilnost iz Priloga III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ posebno je značajan za energetski podsustav:

Da bi se ispunio temeljni zahtjev iz odredbe 2.2.3., energetski podsustav mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama od 4.2.1. do 4.2.4., 4.2.9., od 4.2.11. do 4.2.22., i 4.5., a upotrijebljeni interoperabilni sastavni dijelovi moraju udovoljavati zahtjevima utvrđenima u odredbama od 5.4.1.1. do 5.4.1.11.

3.3.6.   Održavanje

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, sljedeći se temeljni zahtjevi odnose na održavanje:

Aspekti navedeni u odredbi2.5.3. nisu značajni za energetski podsustav.

Pri energetskom podsustavu, održavanje se ne provodi u centrima za održavanje, već duž pruge. Održavanje izvode jedinice za održavanje na koje se primjenjuju zahtjevi iz točaka 2.5.1. i 2.5.2. Da bi se ispunili temeljni zahtjevi iz točaka 2.5.1. i 2.5.2., interoperabilni sastavni dio energetskog podsustava mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama 4.2.8., 4.5. i 4.7.4.

3.3.7.   Rad

U skladu s Prilogom III. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, sljedeći se temeljni zahtjevi odnose na rad sustava:

U slučaju energetskog podsustava, održavanje se ne provodi u centrima za održavanje već duž pruge. Održavanje izvode jedinice za održavanje. Da bi se ispunili temeljni zahtjevi iz točaka od 2.7.1. do 2.7.3., interoperabilni sastavni dio energetskog podsustava mora biti projektiran i izgrađen na način koji udovoljava zahtjevima navedenima u odredbama 4.2.4., od 4.2.21. do 4.2.23., 4.4.1., 4.4.2., 4.5., 4.6. i od 4.7.1. do 4.7.4.

3.4.   Sažeta tablica temeljnih zahtjeva

Odredbe koje se bave svakim pojedinim temeljnim zahtjevom navedene su u tablici 3.4.; ako je stupac označen oznakom X, znači da je temeljni zahtjev obrađen u odredbi navedenoj na lijevoj strani.

Tablica 3.4.

4.   KARAKTERIZACIJA PODSUSTAVA

4.1.   Uvod

Transeuropski željeznički sustav velikih brzina, na koji se odnosi Direktiva 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ i čiji je dio energetski podsustav, integrirani je sustav čija je kompatibilnost podložna provjeri. Kompatibilnost se posebno provjerava u odnosu na specifikacije podsustava, sučelja sa sustavom u koji je integriran, kao i operativnim pravilima i pravilima održavanja.

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava i njegovih sučelja, opisane u odjeljcima 4.2. i 4.3., ne nameću upotrebu pojedinih tehnologija ili tehničkih rješenja osim kada je to prijeko potrebno za interoperabilnost transeuropske željezničke mreže velikih brzina. Međutim, inovativna rješenja za interoperabilnost mogu zahtijevati uvođenje novih specifikacija i/ili novih metoda ocjenjivanja. Da se omoguće tehnološka inovacija, razvijaju se specifikacije i metode ocjenjivanja koristeći postupak opisan u odjeljcima 6.1.2.3. i 6.2.2.2.

Uzimajući u obzir sve primjenjive temeljne zahtjeve, energetski podsustav karakteriziraju specifikacije utvrđene u odredbama od 4.2. do 4.8.

Za posebne slučajeve vidjeti poglavlje 7.4.; kada se upućuje na EN-norme, varijacije koje nose naziv „nacionalna odstupanja” ili „posebni nacionalni uvjeti” u EN-normi ne primjenjuju se. Pri EN-odredbama koje sadrže tablice nazivi stupaca HS, UP i Conn označavaju I., II. i III. kategoriju.

4.2.   Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

4.2.1.   Opće odredbe

Radne karakteristike energetskog podsustava moraju odgovarati odgovarajućim radnim karakteristikama navedenima za svaku kategoriju pruge transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina u pogledu:

Projekt energetskog podsustava mora osigurati propisane radne karakteristike.

Upravitelj infrastrukture određuje, na kratkoj dionici puta vožnje koji spaja prugu za velike brzine s nekom drugom prugom, točno mjesto od kojeg se počinju primjenjivati zahtjevi TSI-ja za energetski podsustav za pruge za velike brzine.

4.2.2.   Napon i frekvencija

Vučnim jedinicama nužne su standardizirane vrijednosti napona i frekvencije. U tablici 4.2.2. navedeni su nazivni naponi i nazivne frekvencije sustava za opskrbu električnom energijom koji se upotrebljavaju ovisno o kategoriji pruge.

Tablica 4.2.2.

Nazivni naponi i nazivne frekvencije i povezane kategorije pruga

Napon i frekvencija na terminalima podstanice i pantografa moraju biti u skladu s odredbom 4. norme EN 50163:2004. Nazivni napon i frekvencija navode se u Registru željezničke infrastrukture. Prilog D ovom TSI-ju navodi parametre Registra željezničke infrastrukture koji su značajni za energetski podsustav. Sukladnost se potvrđuje provjerom projekta.

4.2.3.   Radne karakteristike sustava i instalirana snaga

Energetski podsustav mora biti projektiran na način da ispunjava zahtijevane radne karakteristike u pogledu:

prema odgovarajućoj kategoriji pruge.

Upravitelj infrastrukture utvrđuje brzinu pruge i najveći protok vlakova u Registru željezničke infrastrukture (vidjeti Prilog D). Projekt energetskog podsustava mora omogućiti napajanje električnom energijom kako bi se postigle propisane radne karakteristike.

Izračunani srednji korisni napon „na pantografu” mora biti u skladu s odredbama 8.3. i 8.4. norme EN 50388:2005, koristeći projektne podatke za faktor snage navedene u odredbi 6. norme EN 50388:2005, s iznimkom vlakova na rasporednim postajama i sporednim kolosijecima za koje je specifikacija dana u odredbi 4.2.8.3.3. norme HS TSI RST (2006.). Ocjena sukladnosti izvodi se u skladu s odredbama 14.4.1., 14.4.2. (samo za simulacije) i 14.4.3. norme EN 50388:2005.

4.2.4.   Rekuperativno kočenje

Izmjenični sustavi za napajanje električnom energijom projektiraju se na način koji omogućava korištenje rekuperativnog kočenja kao radne kočnice te imaju sposobnost neometanog izmjenjivanja struje bilo s drugim vlakovima ili na neki drugi način. Kontrolni i zaštitni uređaji elektrovučnih stanica u sustavu napajanja električnom energijom moraju omogućivati rekuperativno kočenje.

Istosmjerni sustavi za napajanje električnom energijom ne moraju biti projektirani na način koji omogućava korištenje rekuperativnog kočenja kao radne kočnice. Međutim, u Registru željezničke infrastrukture moraju biti navedeni slučajevi kada je to dopušteno.

Stabilna postrojenja i njihovi zaštitni uređaji moraju omogućivati korištenje rekuperativnog kočenja osim u slučajevima opisanima u odredbi 12.1.1. norme EN 50388:2005. Ocjena sukladnosti za stabilna postrojenja provodi se prema odredbi 14.7.2. norme EN 50388:2005.

4.2.5.   Harmonijske emisije prema elektrodistributeru

Pitanjem harmonijskih emisija prema elektrodistributeru bavi se upravitelj infrastrukture uzimajući u obzir europske ili nacionalne norme i zahtjeve elektrodistributera.

Ovaj TSI ne propisuje ocjenu sukladnosti u tom pogledu.

4.2.6.   Vanjska elektromagnetna kompatibilnost

Vanjska elektromagnetna kompatibilnost ne predstavlja obilježje svojstveno transeuropskoj željezničkoj mreži velikih brzina. Postrojenja za napajanje električnom energijom moraju biti sukladna normi EN 50121-2:1997 kako bi se ispunili svi zahtjevi u pogledu elektromagnetne kompatibilnosti.

Ovaj TSI ne propisuje ocjenu sukladnosti u tom pogledu.

4.2.7.   Neprekidno napajanje u slučaju poremećaja

Napajanje i kontaktna mreža moraju biti projektirani na način koji omogućava neprekidan rad u slučaju poremećaja. To se postiže odjeljivanjem kontaktne mreže u dionice za opskrbu i instalacijom redundantne opreme u elektrovučnim stanicama.

Ocjena sukladnosti vrši se provjerom strujnih shema. Potrebno je dokazati da su instalirani mehanizmi koji osiguravaju neprekidan rad, a koji su predviđeni projektom.

4.2.8.   Zaštita okoliša

Zaštitu okoliša pokrivaju drugi europski propisi koji reguliraju utjecaj određenih projekata na okoliš.

Ovaj TSI ne propisuje ocjenu sukladnosti u tom pogledu.

4.2.9.   Kontaktna mreža

4.2.9.1.   Cjeloviti projekt

Projekt kontaktne mreže mora biti u skladu s normom EN 50119:2001, odredbama 5.1., 5.2.1.2., od 5.2.4.1. do 5.2.4.8., 5.2.5., 5.2.6., 5.2.7., 5.2.8.2., 5.2.10., 5.2.11. i 5.2.12. Projekt i rad kontaktne mreže podrazumijevaju da su pantografi opremljeni uređajem za automatsko otpuštanje (ADD) (vidjeti TSI za željeznička vozila velikih brzina, odredbe 4.2.8.3.6.4. i 4.2.8.3.8.4.).

Dodatni zahtjevi koji se odnose na pruge za velike brzine navedeni su u daljnjem tekstu.

4.2.9.2.   Geometrija kontaktne mreže

Kontaktna mreža mora biti projektirana za rad pantografa s geometrijom glave utvrđenom u odredbi 4.2.8.3.7.2. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i vlakovima definiranima u TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina.

Visina kontaktnog vodiča, nagib kontaktnog vodiča u odnosu na prugu i bočni otklon kontaktnog vodiča pod utjecajem bočnog vjetra predstavljaju elemente koji čine kompatibilnost transeuropske željezničke mreže.

Dopuštene vrijednosti za geometriju kontaktne mreže navedene su u tablici 4.2.9.

Tablica 4.2.9.

Dopuštene vrijednosti za geometriju kontaktne mreže

Dopušteni bočni otklon kontaktnog vodiča u odnosu na središte kolosijeka pod utjecajem bočnog vjetra izračunava se za visine kontaktnog vodiča koje prelaze 5 300 mm i/ili na prugama u luku. Izračunava se pomoću polovice širine dinamičke ovojnice prolaza europskog pantografa, L2. L2 se izračunava u skladu s Prilogom A.3. normi EN 50367:2006.

Visina kontaktnog vodiča i brzina vjetra pri kojoj je moguć neometani rad navode se u Registru željezničke infrastrukture (vidjeti Prilog D).

Za pruge navedene u tablici 4.2.2. napomeni 2. nazivna visina kontaktne žice iznosi između 5 000 mm i 5 300 mm.

Pruge II. i III. kategorije:

Nazivna visina kontaktnog vodiča može biti veća na prugama gdje se odvija mješoviti teretni i putnički promet kako bi se omogućio promet tegljačima iznimno velikih dimenzija; međutim, ne smije se prekoračiti maksimalna visina kontaktnog vodiča navedena u tablici 4.2.9. Potrebno je pridržavati se zahtjeva za kvalitetu oduzimanja struje (vidjeti 4.2.16.).

Na pružnim prijelazima u razini (nisu dopušteni na prugama I. kategorije), visina kontaktnog vodiča utvrđuje se nacionalnim propisima ili, u nedostatku nacionalnih propisa, odredbama 4.1.2.3. i 5.1.2.3. norme EN 50122-1:1997.

Sve pruge

Ocjena sukladnosti vrši se pregledom projekta i mjerenjima prije puštanja u rad u skladu s odredbom 8.5.1. norme EN 50119:2001.

4.2.10.   Sukladnost kontaktne mreže sa slobodnim profilom željezničke pruge

Projekt kontaktne mreže mora biti u skladu sa slobodnim profilima željezničkih pruga definiranima u odredbi 4.2.3. TSI-ja za infrastrukturu velikih brzina. Projekt kontaktne mreže mora biti u skladu s kinematičkom ovojnicom vozila. Profil s kojim se potrebno uskladiti utvrđen je u Registru željezničke infrastrukture (vidjeti Prilog D).

Pri projektiraju konstrukcija treba uzeti u obzir prostor potreban za prolaz pantografa u kontaktu s opremom kontaktne mreže, kao i za samu instalaciju kontaktne mreže. Dimenzije tunela i drugih konstrukcija moraju biti kompatibilne s geometrijom kontaktne mreže i kinematičkom ovojnicom pantografa. Odredba 4.2.3.1. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina propisuje referentni profil pantografa. Prostor potreban za instalaciju kontaktne mreže određuje upravitelj infrastrukture.

Ocjena sukladnosti vrši se unutar energetskog podsustava, i to provjerom projekta.

4.2.11.   Materijal kontaktnog vodiča

Dopušteni su materijali za kontaktne vodiče bakar i bakrene slitine. Kontaktni vodič mora udovoljavati zahtjevima odredbi od 4.1. do 4.3. i od 4.5. do 4.8. norme EN 50149:2001.

Ocjena sukladnosti vrši se provjerom projekta, kao i tijekom faze proizvodnje kontaktnog vodiča.

4.2.12.   Brzina širenja valova kontaktnim vodičem

Brzina širenja valova u kontaktnim žicama predstavlja karakterističan parametar za ocjenu prikladnosti kontaktne mreže za rad pri velikim brzinama. Taj parametar ovisi o specifičnoj masi i vlačnom naprezanju u kontaktnom vodiču. Brzina širenja valova usklađuje se tako da odabrana brzina vožnje na pruzi ne premašuje 70 % brzine širenja valova.

Ocjena sukladnosti vrši se provjerom projekta.

4.2.13.   Nije korišteno

4.2.14.   Statička kontaktna sila

Statička kontaktna sila definirana je u odredbi 3.3.5. norme EN 50206-1:1998 i vrši je pantograf na kontaktni vodič. Kontaktna mreža mora biti projektirana za statičku kontaktnu silu na način utvrđen u tablici 4.2.14.

Tablica 4.2.14.

Statičke kontaktne sile

Za istosmjerne sustave 1,5 kV kontaktna mreža treba biti projektirana tako da može izdržati statičku kontaktnu silu od 140 N po pantografu kako bi se spriječilo pregrijavanje kontaktnog vodiča kada je vlak u mirovanju, ali mu rade pomoćni sustavi.

Ocjena sukladnosti vrši se provjerom projekta i mjerenjem u skladu s normom EN 50317:2002.

4.2.15.   Prosječna kontaktna sila

Prosječnu kontaktnu silu Fm čine statičke i aerodinamične sastavnice kontaktne sile pantografa s dinamičkom korekcijom. Fm je ciljna vrijednost koju je potrebno postignuti da bi se osigurala kvaliteta oduzimanja struje bez nepotrebne pojave električnog luka te ograničilo habanje i opasnosti za klizače pantografa.

Srednja kontaktna sila Fm koju pantograf primjenjuje na kontaktni vodič prikazana je kao funkcija brzine kretanja na slici 4.2.15.1. za izmjenične mreže i na slici 4.2.15.2. za istosmjerne mreže. Kontaktna mreža mora biti projektirana na način da može izdržati prikazanu krivulju sile za sve pantografe na vlaku.

Maksimalna sila (Fmax) na otvorenoj pruzi obično se nalazi unutar raspona od Fm uvećanog za tri standardna otklona σ; na drugim mjestima može doći i do većih vrijednosti.

Za brzine veće od 320 km/h vrijednosti srednje kontaktne sile nisu detaljno utvrđene u TSI-ju; potrebne su dodatne specifikacije, što predstavlja otvoreno pitanje. U tom se slučaju primjenjuju nacionalni propisi.

Ocjena sukladnosti provodi se u skladu s normom EN 50317:2002, odredbom 6. za istosmjerne i izmjenične sustave pri brzinama većima od 80 km/h.

Slika 4.2.15.1.

Srednja kontaktna sila Fm za izmjenične sustave kao funkcija brzine

Za nove pruge i za modernizaciju postojećih pruga svih kategorija koristi se krivulja C.

Kod novih pruga dodatno može biti dopuštena upotreba pantografa koji slijede krivulju C1 ili C2. Na postojećim se prugama može zahtijevati upotreba pantografa koji slijede krivulju C1 ili C2; primijenjena krivulja mora biti navedena u Registru željezničke infrastrukture.

Slika 4.2.15.2.

Srednja kontaktna sila Fm za istosmjerne sustave kao funkcija brzine

4.2.16.   Dinamičko ponašanje i kvaliteta oduzimanja struje

4.2.16.1.   Zahtjevi

Kontaktna mreža mora biti projektirana u skladu sa zahtjevima za dinamičko ponašanje. Podizanje kontaktnog vodiča žice pri projektiranoj brzini pruge mora biti u skladu s vrijednostima navedenima u tablici 4.2.16.

Kvaliteta oduzimanja struje ima značajan utjecaj na vijek trajanja kontaktnog vodiča i stoga mora udovoljavati dogovorenim i mjerljivim parametrima.

Sukladnost zahtjevima dinamičkog ponašanja provjerava se u skladu s odredbom 7.2. norme EN 50367:2006 procjenom:

Naručitelj mora odrediti metodu koja se koristi za provjeru. Vrijednosti koje treba postignuti odabranom metodom navedene su u tablici 4.2.16.

Tablica 4.2.16.

Zahtjevi za dinamičko ponašanje i kvalitetu oduzimanja struje

Za definicije, vrijednosti i ispitne metode upućuje se na norme EN 50317:2002 i EN 50318:2002.

S o predstavlja izračunano, simulirano ili izmjereno podizanje kontaktne žice kod nepokretne ručice koje nastaje tijekom normalnog rada s jednim ili više pantografa s prosječnom kontaktnom silom Fm pri maksimalnoj brzini pruge. U slučaju da je podizanje nepomične ručice fizički ograničeno zbog konstrukcije kontaktne mreže, dopušteno je smanjenje potrebnog prostora na 1,5 S o (vidjeti normu EN 50119:2001, odredbu 5.2.1.3.).

Fm predstavlja statističku srednju vrijednost kontaktne sile s dinamičkom korekcijom.

4.2.16.2.   Ocjena sukladnosti

4.2.16.2.1.   Kontaktna mreža kao interoperabilni sastavni dio

Novi projekt kontaktne mreže mora se ocijeniti simulacijom u skladu s normom EN 50318:2002 i mjerenjem ispitne dionice novog projekta u skladu s normom EN 50317:2002.

Simulacije se vrše pomoću barem dva različita pantografa sukladna TSI-ju (1) za odgovarajući sustav, do projektne brzine pantografa i predložene kontaktne mreže kao interoperabilnog sastavnog dijela, s jednim pantografom i s više pantografa, s razmakom propisanim u tablici 4.2.19. Da bi se smatrala prihvatljivim, simulirana kvaliteta oduzimanja struje mora biti unutar granica propisanih u tablici 4.2.16. za podizanje, prosječnu kontaktnu silu i standardni otklon za svaki pojedini pantograf.

U slučaju da su rezultati simulacije prihvatljivi, pristupa se terenskom ispitivanju na reprezentativnoj dionici nove kontaktne mreže koristeći jedan od pantografa upotrijebljenih u simulaciji, ugrađen na vlak ili lokomotivu, koji proizvodi prosječnu kontaktnu silu pri predviđenoj projektnoj brzini na način uvjetovan odredbom 4.2.15. pri radu na jednoj od kontaktnih mreža. Da bi se smatrala prihvatljivom, izmjerena kvaliteta oduzimanja struje mora biti u granicama propisanima u tablici 4.2.16.

U slučaju uspješnih rezultata svih gore navedenih ispitivanja ispitani projekt kontaktne mreže smatrat će se sukladnim i moći će se upotrebljavati na prugama na kojima se karakteristike projekta poklapaju sa zahtjevima pruge. Taj je aspekt obuhvaćen ovim TSI-jem.

4.2.16.2.2.   Pantograf kao interoperabilni sastavni dio

Osim prema zahtjevima za pantografe koji su propisani TSI-jem za željeznička vozila, ocjena novog projekta pantografa vrši se simulacijom u skladu s normom EN 50318:2002.

Simulacije se vrše pomoću barem dvije različite kontaktne mreže sukladne TSI-ju (2) za odgovarajući sustav, pri projektnoj brzini pantografa. Simulirana kvaliteta oduzimanja struje mora biti unutar granica propisanih u tablici 4.2.16. za podizanje, prosječnu kontaktnu silu i standardni otklon za svaku kontaktnu mrežu.

Ako su rezultati simulacije prihvatljivi, pristupa se terenskom ispitivanju na reprezentativnoj dionici jedne kontaktne mreže upotrijebljene u simulaciji; mjere se svojstva međudjelovanja u skladu s normom EN 50317:2002. Pantograf se instalira na vlak ili lokomotivu da bi proizveo prosječnu kontaktnu silu uvjetovanu odredbom 4.2.15. za projektnu brzinu pantografa. Izmjerena kvaliteta oduzimanja struje mora biti u granicama propisanima u tablici 4.2.16.

Ako su sva gore navedena ispitivanja imaju uspješan rezultat, ispitani projekt pantografa smatra se sukladnim i može se upotrebljavati s različitim projektima željezničkih vozila pod uvjetom da je prosječna kontaktna sila na željezničkim vozilima sukladna zahtjevima propisanima odredbom 4.2.16.1. Taj je aspekt obuhvaćen TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina.

4.2.16.2.3.   Kontaktna mreža kao interoperabilni sastavni dio kod novoizgrađene pruge (integracija u podsustav)

Ako kontaktna mreža koja se ugrađuje na novu prugu za velike brzine ima potvrdu interoperabilnog sastavnog dijela, rezultati mjerenja parametara međudjelovanja u skladu s normom EN 50317:2002 koriste se za provjeru ispravnosti instalacije. Ta se mjerenja vrše instaliranjem pantografa kao interoperabilnog sastavnog dijela na željezničko vozilo s obilježjima srednje kontaktne sile, propisanima odredbom 4.2.15. ovog TSI-ja za predviđenu projektnu brzinu. Glavni je cilj tog ispitivanja pronalaženje grešaka u konstrukciji, a ne ocjena cjelovitog projekta. Instalirana kontaktna mreža smatra se prihvatljivom ako su rezultati mjerenja sukladni zahtjevima propisanima u tablici 4.2.16. Taj je aspekt obuhvaćen ovim TSI-jem.

4.2.16.2.4.   Integriranje pantografa kao interoperabilnog sastavnog dijela na nova željeznička vozila

Kada se pantograf koji ima potvrdu interoperabilnog sastavnog dijela ugrađuje na nova željeznička vozila, ispitivanja se ograničavaju na zahtjeve za srednju kontaktnu silu. Ispitivanja se vrše u skladu s normom EN 50317:2002 ili EN 50206-1:1998 (3). Ispitivanja se vrše u oba smjera vožnje, i to u rasponu primjenjivih nazivnih visina kontaktne mreže. Rezultati mjerenja moraju slijediti krivulju srednjih vrijednosti koja se ucrtava koristeći barem 5 intervala brzina za vlakove 1. razreda i barem 3 intervala brzina za vlakove 2. razreda. Rezultati moraju biti u skladu s krivuljama za cijeli raspon brzine vozila, unutar raspona od:

U slučaju uspješnih rezultata ispitivanja pantograf ugrađen na taj pojedini vlak ili lokomotivu može se upotrebljavati na prugama za velike brzine sukladne TSI-ju. Taj je aspekt obuhvaćen TSI-jem za željeznička vozila velikih brzina.

4.2.16.2.5.   Statistički izračuni i simulacije

Izračun statističkih vrijednosti mora biti u skladu s brzinom pruge i provodi se zasebno za dionice na otvorenom i dionice u tunelima. Radi simulacije, kontrolne dionice biraju se na način da reprezentativno predstavljaju sva obilježja, uključujući tunele, željezničke prijelaze, neutralne sekcije itd.

4.2.17.   Vertikalno pomicanje kontaktne točke

Kontaktna točka je točka mehaničkog kontakta između klizača pantografa i kontaktnog vodiča.

Vertikalna visina kontaktne točke iznad kolosijeka mora biti što je moguće ujednačenija duž duljine raspona; to ima ključnu važnost za osiguranje visoke kvalitete oduzimanja struje.

Maksimalna razlika između najviše i najniže visine dinamičke kontaktne točke unutar jednog raspona mora biti manja od vrijednosti prikazanih u tablici 4.2.17.

To se provjerava mjerenjem u skladu s normom EN 50317:2002 ili simulacijama potvrđenima u skladu s normom EN 50318:2002:

Provjera se ne vrši za raspone puta proklizavanja ni za raspone koji prelaze preko skretnica.

Tablica 4.2.17.

Vertikalno pomicanje kontaktne točke

4.2.18.   Strujni kapacitet kontaktne mreže: izmjenični sustavi i istosmjerni sustavi, vlakovi u kretanju

Strujni kapacitet mora biti u skladu barem sa zahtjevima određenima za vlakove u skladu s odredbom 7.1. norme EN 50388:2005. U postupku projektiranja koriste se podaci iz norme EN 50149:2001.

Toplinski učinci na kontaktnu mrežu povezani su s razinom oduzete struje i trajanjem oduzimanja struje. Bočni vjetrovi imaju učinak hlađenja. Najnepovoljnije uvjete vjetra na kojima se temelji izračun strujnog kapaciteta određuje naručitelj.

Projekt kontaktne mreže mora onemogućiti prekoračenje maksimalnih temperatura vodiča propisanih u Prilogu B normi EN 50119:2001, uzimajući u obzir podatke navedene u odredbi 4.5. norme EN 50149:2001, tablicama 3. i 4. i zahtjeve iz odredbe 5.2.9. norme EN 50119:2001. Radi potvrde usklađenosti kontaktne mreže s propisanim zahtjevima izrađuje se projektna studija.

Ocjena sukladnosti provodi se provjerom projekta.

4.2.19.   Razmak pantografa korišten za projektiranje kontaktne mreže

Kontaktna se mreža projektira za rad pri maksimalnoj brzini pruge s dvama susjednim aktivnom pantografima postavljenima na razmak utvrđen u tablici 4.2.19.:

Tablica 4.2.19.

Razmak pantografa

Ocjena sukladnosti vrši se provjerom usklađenosti sa zahtjevima za dinamičko ponašanje definiranima u odredbi 4.2.16.

4.2.20.   Strujni kapacitet, istosmjerni sustavi, vlakovi u mirovanju

Kontaktna mreža istosmjernih sustava mora biti projektirana za održavanje struje 300 A za 1,5 kV i 200 A za 3,0 kV, po svakom pantografu (vidjeti Prilog D).

Dopuštene temperature predstavljaju otvoreno pitanje.

U nedostatku drugih zahtjeva, temperatura kontaktnog vodiča ne smije prelaziti granične vrijednosti određene u Prilogu B normi EN 50119:2001. Kontaktni se vodič ispituje pomoću metodologije utvrđene u Prilogu A.4.1. normi EN 50367:2006.

Ocjena sukladnosti izvodi se u skladu s odredbom 6.2. norme EN 50367:2006.

4.2.21.   Oprema za fazno sekcioniranje

Projekt oprema za fazno sekcioniranje mora omogućiti da se vlakovi koji su u skladu s TSI-jem (vidjeti odredbu 4.2.8.3.6.2.TSI-ja 2006. za željeznička vozila velikih brzina) mogu premještati s jedne na drugu dionicu bez premošćivanja dviju faza.

Potrebno je predvidjeti odgovarajuće mehanizme koji će omogućiti ponovno pokretanje vlaka koji je zaustavljen unutar opreme za fazno sekcioniranje. Mora postojati mogućnost povezivanja neutralne sekcije sa susjednim sekcijama putem daljinski upravljanih rastavljača.Registar željezničke infrastrukture mora sadržavati podatke o projektu opreme za fazno sekcioniranje (vidjeti Prilog D).

Pruge I. kategorije

Mogu se koristiti dvije vrste projekata opreme za fazno sekcioniranje, i to:

Pruge II. i III. kategorije

Ovisno o troškovima ili topografskim ograničenjima, dopuštena je primjena različitih rješenja.

Za pruge II. i III. kategorije može se primijeniti oprema za sekcioniranje navedena za pruge I. kategorije ili projekt u skladu sa slikom 4.2.21. U slučaju prikazanom na slici 4.2.21. središnja sekcija mora biti povezana s povratnim vodom, neutralne sekcije (d) mogu se izraditi od izolacijskih štapova ili dvostrukih izolatora sekcija, a njihove dimenzije iznose:

D ≤ 8 m

Duljina d odabire se u skladu s naponom sustava, maksimalnom brzinom pruge i maksimalnom širinom pantografa.

Ako se ne koristi oprema za fazno sekcioniranje propisana za pruge I. kategorije ili oprema za fazno sekcioniranje prikazana na slici 4.2.21., upravitelj infrastrukture mora predvidjeti odgovarajuće postupke ili projekt koji će omogućiti prolaz vlakova sukladnih TSI-ju za željeznička vozila velikih brzina. Pri predlaganju alternativnih rješenja potrebno je dokazati da je predloženo rješenje barem jednako pouzdano.

Slika 4.2.21.

Oprema za fazno sekcioniranje s izolatorima

Podaci o projektu opreme za fazno sekcioniranje moraju se navesti u Registru željezničke infrastrukture (vidjeti Prilog D).

Za projekte opreme za fazno sekcioniranje ocjena sukladnosti vrši se kao dio ocjene energetskog podsustava.

4.2.22.   Oprema za sustavno sekcioniranje

4.2.22.1.   Općenito

Projekt opreme za sustavno sekcioniranje mora omogućiti prelaženje vlakova koji su sukladni TSI-ju (vidjeti odredbu 4.2.8.3.6.2. TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina) s jednog sustava za napajanje električnom energijom na susjedni različit sustav za napajanje bez premošćivanja dvaju sustava.

Postoje dva moguća načina kretanja vlaka preko opreme za sustavno sekcioniranje:

Susjedni upravitelji infrastrukture moraju odabrati bilo (a) ili (b), u skladu s prevladavajućim okolnostima.

Izvršeni odabir mora se navesti u Registru željezničke infrastrukture (vidjeti Prilog D).

4.2.22.2.   Podignuti pantografi

Ako se preko opreme za sustavno sekcioniranje prolazi s pantografima podignutim do kontaktnog voda, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

Slika 4.2.22.

Primjer opreme za sustavno sekcioniranje

4.2.22.3.   Spušteni pantografi

Ovo se rješenje odabire ako se ne mogu ispuniti uvjeti rada s podignutim pantografima.

Ako se preko opreme za sustavno sekcioniranje prelazi spuštenim pantografima, projektom sekcije se mora spriječiti premošćivanje sustava nenamjerno podignutim pantografom. Potrebno je predvidjeti opremu za isključivanje obaju sustava napajanja električnom energijom ako pantograf ostane podignut, primjerice, otkrivanjem kratkih spojeva.

Za projekte opreme za sustavno sekcioniranje, ocjena sukladnosti vrši se u sklopu ocjenjivanja energetskog podsustava.

4.2.23.   Mehanizmi koordinacije električne zaštite

Projektiranje mehanizma koordinacije električne zaštite energetskog podsustava mora biti u skladu sa zahtjevima detaljno propisanima u odredbi 11. norme EN 50388:2005. Registar željezničke infrastrukture sadržava podatke o zaštitnim mehanizmima kontaktne mreže (vidjeti Prilog D) kojim se omogućava dokazivanje sukladnosti podsustava za željeznička vozila velikih brzina.

Ocjena sukladnosti vrši se za projektiranje i rad elektrovučnih stanica u skladu s odredbom 14.6. norme EN 50388:2005.

4.2.24.   Učinci istosmjerne struje na izmjenične sustave

Stabilna postrojenja moraju biti projektirana na način da budu otporna na niske vrijednosti istosmjerne struje koje prelaze iz istosmjernog sustava za napajanje električnom energijom u izmjenični sustav napajanja električnom energijom. Zahtijeva se otpornost na istosmjernu struju za količinu ampera koja predstavlja otvoreno pitanje.

4.2.25.   Harmonike i dinamički učinci

Energetski podsustav velikih brzina mora podnijeti prenapone koje stvaraju harmonike željezničkih vozila do granica utvrđenih u odredbi 10.4. norme EN 50388:2005. Ocjena sukladnosti sastoji se od studije usklađenosti koja dokazuje da element podsustava može podnijeti harmonike do definiranih granica u skladu s odredbom 10. norme EN 50388:2005. Ocjena sukladnosti provodi se u skladu s odredbom 10. norme EN 50388:2005.

4.3.   Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

Sa stajališta tehničke kompatibilnosti, sučelja energetskog podsustava s drugim podsustavima navode se u daljnjem tekstu po podsustavima. Sučelja se navode po sljedećem redoslijedu podsustava: željeznička vozila, infrastruktura prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, odvijanje prometa.

4.3.1.   Podsustav željezničkih vozila velikih brzina

4.3.2.   Podsustav infrastrukture velikih brzina

4.3.3.   Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav velikih brzina

Sučelje za upravljanje snagom na opremi za fazno i sustavno sekcioniranje predstavlja sučelje između energetskog sustava i sustava za željeznička vozila. Međutim, upravljanje se provodi prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom; stoga se to sučelje određuje u okviru prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog TSI-ja i TSI-ja željezničkih vozila.

Budući da harmonijske struje koje proizvode željeznička vozila utječu na Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav preko energetskog podsustava, tim se pitanjem bavi prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (vidjeti prometno-upravljački i signalno-sigurnosni TSI pri velikim brzinama, odredba 4.2.12.2. i Prilog A indeks A.6.). Energetski podsustav ne zahtijeva ocjenu sukladnosti.

4.3.4.   Odvijanje i upravljanje prometom velikih brzina

Upravitelj infrastrukture dužan je imati pripremljene sustave za komunikaciju sa željezničkim prijevoznikom.

4.3.5.   Sigurnost u željezničkim tunelima

Sekcioniranje napajanja u tunelu mora se projektirati u skladu sa cjelokupnom strategijom za evakuaciju iz predmetnog tunela.

4.4.   Operativna pravila

U smislu temeljnih zahtjeva iz poglavlja 3., operativna su pravila koja se odnose na energetski podsustav koji je predmet ovog TSI-ja sljedeća:

4.4.1.   Upravljanje električnim napajanjem u slučaju opasnosti

Postupke provodi upravitelj infrastrukture radi upravljanja električnim napajanjem u slučaju nužde na prikladan način. Željeznički prijevoznici koji obavljaju promet i poduzeća koja rade na toj pruzi dobivaju obavijest o privremenim mjerama, njihovom zemljopisnom položaju, njihovoj naravi i sredstvima za signalizaciju. Odgovornost za uzemljenje propisana je u planu za slučaj opasnosti koji je dužan sastaviti upravitelj infrastrukture.

Ocjena sukladnosti provodi se ispitivanjem postojanja komunikacijskih kanala, uputa, postupaka i naprava koje se koriste u slučaju opasnosti.

4.4.2.   Izvođenje radova

U određenim situacijama koje uključuju unaprijed planirane radove možda će biti potrebno privremeno obustaviti specifikacije energetskog podsustava i njegove interoperabilne sastavne dijelove koji su navedeni u poglavljima 4. i 5. TSI-ja. U tom slučaju upravitelj infrastrukture određuju odgovarajuće izvanredne radne uvjete radi osiguranja sigurnosti.

Primjenjuju se sljedeće opće odredbe:

Načela dogovaranja između susjednih upravitelja infrastrukture u pogledu radilišta u pograničnim područjima navedena su u TSI-ju odvijanja prometa velikim brzinama, u odredbi 2.2.1.

4.4.3.   Svakodnevno upravljanje električnim napajanjem

Upravitelj infrastrukture može odstupiti od maksimalnog dopuštenog protoka vlakova s obzirom na vrijeme u danu i/ili stanje električnog napajanja. Željeznički prijevoznik koji koristi prugu mora dobiti obavijest o tim iznimkama, njihovom zemljopisnom položaju, njihovoj naravi i sredstvima za signalizaciju (vidjeti Prilog D).

4.5.   Održavanje sustava električnog napajanja i kontaktne mreže

4.5.1.   Odgovornost proizvođača

Proizvođač je dužan postaviti operativne granice za sve projektirane parametre kontaktne mreže koji se mogu izmijeniti tijekom rada. Na primjer, potrebno je dostaviti podatke o dopuštenom habanju kontaktnog vodiča i dopuštenom odstupanju poligonacije.

4.5.2.   Odgovornost upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture dužan je održavati navedena obilježja sustava električnog napajanja (uključujući elektrovučne stanice i stupove) te kontaktne mreže vrijeme njihovog trajanja.

Upravitelj infrastrukture dužan je sastaviti plan održavanja kako bi osigurao održavanje definiranih obilježja energetskog podsustava koja su potrebna za osiguranje interoperabilnosti u okviru zadanih granica. Poglavito plan održavanja mora sadržavati opis stručnih kvalifikacija osoblja te opreme za osobnu zaštitu koju ono koristi.

Upravitelj infrastrukture dužan je sastaviti i primjenjivati metode za obavještavanje državnog tijela nadležnog za sigurnost o oštećenjima koja su važna za sigurnost i učestalim kvarovima sustava.

Postupci održavanja ne smiju ugroziti sigurnosne odredbe kao što su one o neprekidnom povratnom vodu, ograničenjima u pogledu prenapona i otkrivanjima kratkih spojeva.

4.6.   Stručne kvalifikacije

Stručne kvalifikacije potrebne za rad s energetskim podsustavom velikih brzina obuhvaćene su TSI-jem odvijanja i upravljanja prometom velikih brzina.

Zahtjevi u pogledu stručnosti za održavanje energetskog podsustava moraju biti razrađen u detalje u planu održavanja (vidjeti odredbu 4.5.2.).

4.7.   Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

4.7.1.   Zaštitne mjere za elektrovučne stanice i stupove

Električna sigurnost sustava napajanja vuče električnom energijom postiže se projektiranjem i ispitivanjem tih instalacija u skladu s EN 50122-1:1997, odredbama 8 (osim EN 50179) i 9.1. Elektrovučne stanice i stupna rasklopišta potrebno je zaštititi od neovlaštenog pristupa.

Uzemljenje elektrovučnih stanica i stupova mora biti sastavni dio općeg sustava uzemljenja duž puta vožnje kako bi se udovoljilo zahtjevima za zaštitu od električnog udara navedenima u EN 50122-1:1997, odredbama 8. (osim EN 50179) i 9.1.

Za svaku instalaciju potrebno je izvršiti procjenu projekta i time dokazati da su povratni vodovi i vodiči uzemljenja odgovarajući. Također se mora dokazati da su mjere zaštite od električnog udara instalirane u skladu s projektom.

Ocjena sukladnosti provodi se u okviru procjene energetskog podsustava.

4.7.2.   Zaštitne mjere za kontaktnu mrežu

Električna sigurnost kontaktne mreže te zaštita od električnog udara provodi se u skladu s EN 50119:2001, odredbom 5.1.2. i EN 50122-1:1997, odredbama 4.1., 4.2., 5.1. (isključujući 5.1.2.5.), 5.2. i 7.

Mjere uzemljenja kontaktne mreže moraju se integrirati u opći sustav uzemljenja na toj pruzi. Za svaku instalaciju potrebno je izvršiti pregled projekta i time dokazati da su vodiči uzemljenja odgovarajući. Također se mora dokazati da su instalirane mjere zaštite od električnog udara u skladu s projektom.

Ocjena sukladnosti provodi se u okviru procjene energetskog podsustava.

4.7.3.   Zaštitne mjere za povratni vod

Električna sigurnost i učinkovitost povratnog voda postiže se projektiranjem tih instalacija u skladu s EN 50122-1:1997, odredbama 7., 9.2., 9.3., 9.4., 9.5., 9.6. (osim EN 50179).

Za svaku instalaciju potrebno je izvršiti pregled projekta i time dokazati da su povratni vodovi odgovarajući. Također se mora dokazati da su mjere zaštite od električnog udara instalirane u skladu s projektom.

Ocjena sukladnosti provodi se u okviru procjene energetskog podsustava.

4.7.4.   Ostali opći zahtjevi

Nastavno na odredbe od 4.7.1. do 4.7.3. i zahtjeve iz plana održavanja (vidjeti odredbu 4.5.2.), potrebno je poduzeti mjere za osiguranje zdravlja i sigurnosti osoblja zaposlenoga na održavanju i odvijanju prometa, u skladu s europskim i nacionalnim propisima koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom.

4.7.5.   Odjeća visoke vidljivosti

Osoblje koje radi na održavanju energetskog podsustava velikih brzina dužno je nositi reflektirajuću odjeću, koja nosi oznaku EC (te time udovoljava odredbama Direktive 89/686/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na osobnu zaštitnu opremu).

4.8.   Registri infrastrukture i željezničkih vozila

4.8.1.   Registar infrastrukture

Prilog D ovog TSI-ja određuje koji su podaci vezano uz energetski podsustav sastavni dio Registra željezničke infrastrukture. Svaki slučaj usklađivanja nekog dijela ili cijelog energetskog podsustava velikih brzina s ovim TSI-jem upisuje se u Registar željezničke infrastrukture na način propisan u Prilogu D te u odgovarajuću odredbu u poglavljima 4. i 7.4. (posebni slučajevi).

4.8.2.   Registar željezničkih vozila

Prilog E ovom TSI-ju određuje koji su podaci vezano uz energetski podsustav sastavni dio Registra željezničkih vozila.

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.   Definicije

U skladu s člankom 2. stavkom (d) Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjen Direktivom 2004/50/EZ, interoperabilni sastavni dijelovi jesu: svaka osnovna sastavnica, skupina sastavnica, podsklop ili cjeloviti sklop opreme ugrađene ili namijenjene za ugradnju u podsustav, o kojem izravno ili neizravno ovisi interoperabilnost transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

5.2.   Inovativna rješenja

Kako je to navedeno u dijelu 4.1. ovog TSI-ja, inovativna rješenja mogu zahtijevati nove metode specifikacije i/ili procjene. Te metode specifikacije ili procjene razvijaju se postupkom opisanim u dijelovima 6.1.2.3. (i 6.2.2.2.).

5.3.   Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

Interoperabilne sastavne dijelove propisuju odgovarajuće odredbe Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ i niže navedeni popis dotičnog energetskog podsustava.

5.4.   Radne karakteristike i specifikacije sastavnih dijelova

5.4.1.   Kontaktna mreža

5.4.1.1.   Cjeloviti projekt

Cjeloviti projekt kontaktne mreže usklađuje se s odredbom 4.2.9.1.

5.4.1.2.   Geometrija

Projekt cjelovite kontaktne mreže usklađuje se s tehničkim specifikacijama navedenima u odredbama 4.2.9.2., 4.2.10. i 4.2.12.

5.4.1.3.   Strujni kapacitet

Strujni se kapacitet usklađuje sa zahtjevima iz odredbe 4.2.18.

5.4.1.4.   Materijal kontaktnog vodiča

Materijal kontaktnog vodiča usklađuje se sa zahtjevima iz odredbe 4.2.11.

5.4.1.5.   Struja pri mirovanju

Za istosmjerne sustave kontaktna se mreža projektira u skladu sa zahtjevima iz odredbe 4.2.20.

5.4.1.6.   Brzina širenja valova

Brzina širenja valova kontaktnom mrežom usklađuje se sa zahtjevima iz odredbe 4.2.12.

5.4.1.7.   Projektiranje razmaka pantografa

Kontaktna mreža projektira se za razmak pantografa koji propisuje odredba 4.2.19.

5.4.1.8.   Srednja kontaktna sila

Kontaktna mreža projektira se koristeći srednju kontaktnu silu Fm koju određuje odredba 4.2.15.

5.4.1.9.   Dinamičko ponašanje i kvaliteta oduzimanja struje

Kontaktna mreža projektira se u skladu sa zahtjevima za dinamičko ponašanje.

Zahtjevi su propisani u odredbi 4.2.16.

Usklađenost sa zahtjevima dokazuje se u skladu s odredbom 4.2.16.2.1.

5.4.1.10.   Vertikalno pomicanje kontaktne točke

Kontaktna točka je točka mehaničkog dodira između klizača pantografa i kontaktnog vodiča. Zahtjevi su propisani u odredbi 4.2.17.

5.4.1.11.   Prostor za podizanje

Kontaktna se mreža projektira na način da se osigura propisani prostor za podizanje kako je to propisano u odredbi 4.2.16.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU

6.1.   Interoperabilni sastavni dijelovi

6.1.1.   Postupci ocjenjivanja i moduli

Postupci ocjenjivanja sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova koje propisuje poglavlje 5. ovog TSI-ja provode se primjenom modula navedenih u Prilogu A ovom TSI-ju.

Ako proizvođač može dokazati da ispitivanja ili provjera provedena za prethodne uređaje vrijedi i za nove uređaje, to će nadležno tijelo uzeti u obzir pri ocjenjivanju sukladnosti.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela kontaktne mreže iz poglavlja 5. ovog TSI-ja, navedeni su u Prilogu B, tablici B.1. ovog TSI-ja.

U skladu sa zahtjevima modula navedenih u Prilogu A ovom TSI-ju, postupke ocjenjivanja sukladnosti pojedinog interoperabilnog sastavnog dijela provodi prijavljeno tijelo koje je imenovao proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici.

Proizvođač pojedinog interoperabilnog sastavnog dijela ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti u skladu s člankom 13. stavkom 1. i Prilogom IV. poglavljem 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ prije stavljanja pojedinog interoperabilnog sastavnog dijela na tržište. Izjava o prikladnosti za uporabu EZ-a se ne traži za interoperabilne sastavne dijelove energetskog podsustava.

6.1.2.   Primjena modula

6.1.2.1.   Općenito

Za postupak ocjenjivanja sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela energetskog podsustava, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati:

Postupci ocjenjivanja propisani su u Prilogu A ovom TSI-ju.

Modul H.2. može se izabrati ako proizvođač koristi sustav upravljanja kakvoćom za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda koje je odobrilo i koje nadzire prijavljeno tijelo.

Postupak ocjenjivanja sukladnosti mora pokrivati sve faze i obilježja označena X u tablici B.1. Priloga B ovom TSI-ju.

6.1.2.2.   Postojeća rješenja za interoperabilne sastavne dijelove

Ako se postojeće rješenje za pojedini interoperabilni sastavni dio već nalazi na europskom tržištu prije nego ovaj TSI stupi na snagu, tada se primjenjuje niže navedeni postupak.

Proizvođač je dužan dokazati da se ispitivanja i provjere IC-a koja su provedena pod usporedivim uvjetima smatraju uspješnima za ranije uređaje. U tom slučaju takve ocjene ostaju važeće za novi uređaj.

U tom slučaju tip se smatra već odobrenim te nije potrebna ocjena tog tipa.

U skladu s postupcima ocjenjivanja za različite IC-ove, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je primijeniti:

Ako nije moguće dokazati da je pojedino rješenje bilo pozitivno u prošlosti, primjenjuje se odjeljak 6.1.2.1.

6.1.2.3.   Inovativna rješenja za interoperabilne sastavne dijelove

Kada je rješenje za koje se predlaže da postane interoperabilni sastavni dio inovativno, kako je propisano u odjeljku 5.2., proizvođač je dužan navesti odstupanje od odgovarajućeg odjeljka TSI-ja te podnijeti prijavu za ocjenu sukladnosti ili prikladnosti za uporabu tog rješenja. Europska agencija za željeznice dužna je dovršiti odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja za sastavne dijelove te razviti metode ocjenjivanja.

Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja i metode ocjenjivanja uključuju se u TSI putem postupka revizije. Čim se ti dokumenti objave, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati postupak ocjenjivanja interoperabilnog sastavnog dijela, kako je to propisano u odjeljku 6.1.2.1.

Nakon stupanja na snagu odluke Komisije, donesene u skladu s člankom 21. stavkom 2. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, inovativno rješenje može se koristiti prije njegovog uključivanja u TSI.

6.2.   Energetski podsustav

6.2.1.   Postupci ocjenjivanja i moduli

Na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici, prijavljeno tijelo provodi provjeru EZ-a u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom VI. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ te na temelju odredbi odgovarajućih modula iz Priloga A ovom TSI-ju.

Ako naručitelj može dokazati da su ispitivanja ili provjera provedena za prethodni uređaj valjana i za novi uređaj, tada će to prijavljeno tijelo uzeti u obzir pri ocjenjivanju sukladnosti.

Postupci ocjenjivanja za provjeru EZ-a energetskog podsustava navedeni su u Prilogu C, tablici C.1. ovog TSI-ja.

Kako propisuje TSI, provjera EZ-a energetskog podsustava uzima u obzir njegovo sučeljavanje s drugim podsustavima transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina.

Naručitelj je dužan sastaviti izjavu EZ-a o provjeri za energetski podsustav u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom V. Direktivi 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

6.2.2.   Primjena modula

6.2.2.1.   Općenito

Za postupak ocjenjivanja energetskog podsustava naručitelj ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati:

Modul SH.2. može se izabrati samo ako se na sve radnje koje doprinose provjeri projekta podsustava (projekt, proizvodnja, sastavljanje, ugradnja) primjenjuje sustav upravljanja kakvoćom za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i provjeru gotovog proizvoda koji je odobrilo i koji nadzire prijavljeno tijelo.

Postupak ocjenjivanja mora pokrivati sve faze i obilježja navedena u tablici C.1. Priloga C ovom TSI-ju.

6.2.2.2.   Inovativna rješenja

Kada energetski podsustav uključuje inovativno rješenje, kako je propisano u odjeljku 4.1., naručitelj je dužan navesti odstupanje od odgovarajućeg odjeljka TSI-ja te podnijeti zahtjev za ocjenjivanje sukladnosti.

Europska agencija za željeznice dužna je dovršiti odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja za to rješenje i razviti metode ocjenjivanja.

Odgovarajuće funkcionalne specifikacije i specifikacije sučelja, kao i metode ocjenjivanja, uključuju se u TSI postupkom revizije. Čim se ti dokumenti objave, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici može odabrati postupak ocjenjivanja za podsustav, kako je to propisano u odjeljku 6.2.2.1.

Nakon stupanja na snagu odluke Komisije, donesene u skladu s člankom 21. stavkom 2. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, inovativno rješenje može se koristiti prije njegovog uključivanja u TSI.

6.2.3.   Ocjenjivanje održavanja

U skladu s člankom 18. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, prijavljeno tijelo dužno je sastaviti tehničku dokumentaciju, koja obuhvaća plan održavanja.

Prijavljeno tijelo provjerava samo cjelovitost plana održavanja.

Svaka pojedina država članica odgovorna je za ocjenu sukladnosti plana održavanja.

6.3.   Valjanost potvrda izdanih na temelju prethodno objavljene verzije TSI-ja

Potvrde o sukladnosti koje su već izdane na temelju prethodno objavljene verzije TSI-ja ostaju na snazi u ako su:

6.4.   Interoperabilni sastavni dijelovi bez izjave EZ-a

6.4.1.   Općenito

U određenom vremenskom razdoblju, poznatom kao prijelazno razdoblje, interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjavu EZ-a o sukladnosti ili prikladnosti za upotrebu mogu iznimno biti ugrađeni u podsustave, pod uvjetom da zadovoljavaju odredbe propisane u ovom odjeljku.

6.4.2.   Prijelazno razdoblje

Prijelazno razdoblje počinje teći od stupanja na snagu ovog TSI-ja i traje šest godina.

Kada završi prijelazno razdoblje, uz iznimke koje dopušta niže navedeni odjeljak 6.4.3.3.,

interoperabilni sastavni dijelovi moraju imati traženu izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu prije njihove ugradnje u određeni podsustav.

6.4.3.   Izdavanje potvrda za podsustave koji sadrže interoperabilne sastavne dijelove kojima nije izdana potvrda tijekom prijelaznog razdoblja

6.4.3.1.   Uvjeti

Tijekom prijelaznog razdoblja prijavljeno tijelo može izdati potvrdu o sukladnosti za pojedini podsustav, čak i ako neki od interoperabilnih sastavnih dijelova ugrađenih u podsustav nemaju odgovarajuću izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu na temelju ovog TSI-ja, ako zadovoljava sljedeća tri uvjeta:

Za interoperabilne sastavne dijelove ocijenjene na ovakav način neće se sastaviti izjava EZ-a o sukladnost i/ili prikladnosti za upotrebu.

6.4.3.2.   Obavješćivanje

6.4.3.3.   Provedba tijekom životnog vijeka

Proizvodnja ili modernizacija/obnova predmetnog podsustava mora biti dovršena tijekom šest godina prijelaznog razdoblja. Vezano uz životni vijek podsustava:

interoperabilni sastavni dijelovi koji nemaju izjavu EZ-a o sukladnosti i/ili prikladnosti za upotrebu, te su proizvodi istog tipa i istog proizvođača, mogu se koristiti kao zamjena tijekom održavanja ili kao rezervni dijelovi za taj podsustav.

Nakon isteka prijelaznog razdoblja i

6.4.4.   Nadzorne mjere

Tijekom prijelaznog razdoblja države će članice nadzirati:

7.   PROVEDBA ENERGETSKOG TSI-ja

7.1.   Primjena ovog TSI-ja na nove pruge za velike brzine koje se puštaju u rad

Poglavlja od 4. do 6. te bilo koje određene odredbe u niže navedenom stavku 7.4. u cijelosti se primjenjuju na pruge koje su u zemljopisnom području primjene ovog TSI-ja (cf. stavak 1.2.), a koje će biti stavljene u promet nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja.

7.2.   Primjena ovog TSI-ja na već postojeće pruge za velike brzine

7.2.1.   Uvod

U pogledu instalacija infrastrukture koje su već u pogonu, ovaj TSI primjenjuje se na one dijelove pruge koji se moderniziraju ili obnavljaju pod uvjetima navedenima u članku 14.3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ. U ovom kontekstu to se zapravo odnosi na primjenu prijelazne strategije koja omogućuje provedbu ekonomski opravdane prilagodbe postojećih energetskih instalacija.

Dok se TSI može u potpunosti primjenjivati na nove instalacije, primjena na postojeće pruge može zahtijevati izmjenu postojeće opreme. Stupanj potrebne izmjene ovisi o stupnju usklađenosti postojeće opreme. Sjedeća načela primjenjuju se u slučaju TSI-ja energije velikih brzina, ne dovodeći u pitanje odredbu 7.4. (posebni slučajevi). Kada država članica zahtijeva novo stavljanje u pogon, naručitelj je dužan odrediti praktične mjere i različite faze potrebne za postizanje tražene razine radnih karakteristika. Te faze mogu uključivati prijelazna razdoblja za puštanje u rad sa smanjenim razinama radnih karakteristika.

Ovaj se TSI ne primjenjuje na postojeće energetske podsustave mreže velikih brzina sve dok se ne moderniziraju ili obnove.

7.2.2.   Klasifikacija radova

Uzimajući u obzir predvidljivi vijek trajanja različitih dijelova energetskog podsustava, popis je tih dijelova prema težini izmjene sljedeći:

Tablica 7.2. propisuje parametre i kategorije kojima pripadaju.

7.2.3.   Parametri i specifikacije cjelovitog podsustava

Elementi koji se odnose na cjelokupni sustav uključuju najviše ograničenja, s obzirom na to da se najčešće ne mogu i ne smiju mijenjati osim tijekom rekonstrukcije cjelokupnog energetskog podsustava pruge (reelektrifikacije). Odredba 4.2.10. također je vezana uz izmjenu gabarita odsjeka pruge (konstrukcija, tunela itd.).

7.2.4.   Parametri koji se odnose na mehaničke dijelove kontaktne mreže i napajanje električnom energijom

Ti su parametri manje kritični u pogledu djelomične izmjene, bilo zato što se mogu postupno izmijeniti u područjima ograničenog zemljopisnog područja ili zato što se određene sastavnice mogu izmijeniti neovisno o podsustavu čiji su dio.

Oni će biti usklađeni tijekom većih projekata modernizacije kontaktne mreže radi poboljšanja radnih karakteristika.

Moguće je postupno zamijeniti cijele ili dijelove mehaničkih elemenata kontaktne mreže u skladu s TSI-jem. U takvim slučajevima, treba uzeti u obzir činjenicu da svaki od tih elementa promatran zasebno ne osigurava sukladnost s cjelinom: sukladnost podsustava ili interoperabilnog sastavnog dijela može se promatrati samo globalno, npr. kada su svi ti elementi usklađeni s TSI-jem.

U ovom će slučaju možda biti potrebne međufaze kako bi se održala usklađenost kontaktne mreže s odredbama drugih podsustava (prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih, infrastruktura) te s kretanjem vlakova koji nisu obuhvaćeni TSI-jima.

7.2.5.   Parametri koji se odnose na kontaktni vodič

Potrebno je usklađivanje svaki put kad se kontaktni vodič ugradi u kontaktnu mrežu.

7.2.6.   Parametri povezani s drugim smjernicama, radom i održavanjem

Te parametre treba ispuniti pri svakoj nadogradnji ili obnovi.

7.2.7.   Područje primjene

Svaki put kad se u 3. ili 4. stupcu nalazi križić, odgovarajući se zahtjev također primjenjuje kad se primjenjuje odredba 7.2.3. (cjelokupni podsustav, 2. stupac).

Svaki put kad se u 5. stupcunalazi križić, odgovarajući zahtjev se također primjenjuje kad se primjenjuje odredba 7.2.3. (cjelokupni podsustav, 2. stupac) ili 7.2.4. (mehanički dijelovi kontaktne mreže (3. stupac) ili napajanje električnom energijom (4. stupac)).

Napomena: Ni u jednom se slučaju ne trebaju zamijeniti fizičke sastavnice ako se može dokazati usklađenost s TSI-jem.

Tablica 7.2.7.

Primjena TSI-ja pri modernizaciji/obnovi pruga koje su već u prometu

7.3.   Revizija TSI-ja

U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 96/48/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ, Agencija je nadležna za pripremu provjere i ažuriranja TSI-ja i donošenje odgovarajućih preporuka odboru iz članka 21. ove Direktive kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak i društveni uvjeti. Osim toga, daljnje donošenje i provjera drugih TSI-ja također može imati utjecaja na ovaj TSI. Predložene izmjene ovog TSI-ja podložne su rigoroznoj provjeri, a ažurirani će se TSI objavljivati u razdoblju od tri godine.

Proizvođači ili naručitelji dužni su obavijestiti Agenciju o svakom inovativnom rješenju koje razmatraju na temelju odjeljaka 6.1.2.3. ili 6.2.2.2., a ako to proizvođači ili naručitelji ne učine, to je dužnost prijavljenih tijela s ciljem odlučivanja o tome treba li ih u budućnosti uključiti u TSI.

Potom Agencija poduzima daljnje radnje u skladu s odjeljkom 6.1.2.3. ili 6.2.2.2.

7.4.   Posebni slučajevi

Sljedeće posebne odredbe predstavljaju odobrene posebne slučajeve. Ti posebni slučajevi svrstavaju se u dvije kategorije: odredbe se primjenjuju bilo trajno („P” slučajevi), ili privremeno („T” slučajevi). Za privremene slučajeve preporuča se ostvarivanje ciljanog sustava ili do 2010. (slučajevi „T.1.”), cilj zadan u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže ili bilo kojoj sljedećoj ažuriranoj verziji te Odluke, ili do 2020. (slučajevi „T.2.”).

7.4.1.   Posebna obilježja austrijske mreže

(slučaj P)

Pruge II. i III. kategorije

Ulaganje u izmjenu kontaktne mreže na prugama II. i III. kategorije te u postajama s ciljem ostvarivanja zahtjeva vezano uz Euro pantograf 1 600 mm zabranjeno je. Vlakovi koji prometuju tim prugama moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima 1 950 mm za vožnju srednjom brzinom do 230 km/sat tako da se kontaktna mreža na tim dijelovima transeuropske mreže ne mora pripremiti za rad Euro pantografa. Na tim je područjima dopušteno maksimalno bočno odstupanje kontaktnog vodiča od 550 mm u odnosu na vertikalu na središnjicu kolosijeka pod utjecajem bočnog vjetra. Buduća istraživanja vezana uz pruge II. i III. kategorije moraju uzeti u obzir Euro pantograf kako bi dokazala vjerodostojnost odluka koje su donesene.

Pruge III. kategorije (slučaj T1)

Kako bi se udovoljilo zahtjevima za srednji korisni napon i instaliranu snagu, potrebne su dodatne elektrovučne stanice. Instalacija se planira do 2010.

7.4.2.   Posebna obilježja belgijske mreže

(slučaj T.1.)

Postojeće pruge I. kategorije

Na postojećim prugama I. kategorije oprema za fazno sekcioniranje nije usklađena sa zahtjevom vezanim uz razmak između tri pantografa veći od 143 m. Između postojećih pruga I. i II. kategorije ne postoji automatska kontrola koja bi okinula otvaranje glavnog prekidača na vučnim vozilima.

Obje se stavke moraju izmijeniti.

Pruge II. i III. kategorije

Na nekim dionicama pruge, ispod mostova, visina kontaktnog vodiča ne udovoljava minimalnim zahtjevima TSI-ja te ju je potrebno izmijeniti. Rokovi nisu određeni.

7.4.3.   Posebna obilježja njemačke mreže

(slučaj P)

Ulaganje u izmjenu kontaktne mreže pruga II. i III. kategorije, te u postajama, s ciljem ostvarivanja zahtjeva vezanih uz Euro pantograf 1 600 mm zabranjeno je. Vlakovi koji se kreću ovim prugama moraju biti opremljeni sekundarnim 1 950 mm pantografima za vožnju srednjom brzinom do 230 km/sat tako da kontaktna mreža na tim dijelovima transeuropske mreže ne mora biti spremna za rad Euro pantografa. Na tim područjima dopušteno je maksimalno bočno odstupanje kontaktnog vodiča od 550 mm u odnosu na vertikalu središnjice kolosijeka pod utjecajem bočnog vjetra. Buduće studije pruga II. i III. kategorije moraju uzeti u obzir Euro pantograf kako bi dokazale vjerodostojnost odluka koje su donesene.

7.4.4.   Posebna obilježja španjolske mreže

(slučaj P)

Na nekim prugama II. i III. kategorije te na postajama Euro pantograf 1 600 mm nije dopušten. Vlakovi koji se kreću tim prugama moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima 1 950 mm za vožnju srednjom brzinom do 230 km/sat.

Ulaganje u izmjenu kontaktne mreže na prugama II. i III. kategorije te u postajama s ciljem ostvarivanja zahtjeva vezano uz Euro pantograf 1 600 mm je zabranjeno. Vlakovi koji se kreću tim prugama moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima 1 950 mm za vožnju srednjom brzinom do 230 km/sat tako da kontaktna mreža na ovim dijelovima transeuropske mreže ne mora biti spremna za rad Euro pantografa. Na tim područjima dopušteno je maksimalno bočno odstupanje kontaktnog vodiča od 550 mm u odnosu na okomicu simetrale kolosijeka pod utjecajem bočnog vjetra. Buduće studije pruga II. i III. kategorije moraju uzeti u obzir Euro pantograf kako bi dokazale vjerodostojnost donesenih odluka.

Nazivna visina kontaktnog vodiča je 5,60 m na nekim dijelovima budućih pruga I. kategorije u Španjolskoj, posebno u slučaju buduće pruge velikih brzina između Barcelone i Perpignana. To će se također odnositi na Francusku između španjolske granice i Perpignana ako to budu zahtijevale obje vlade.

Na postojećim prugama velikih brzina sekcije za fazno sekcioniranje nisu usklađene s podacima pantografa iz TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina (vidjeti TSI željezničkih vozila velikih brzina, odredbu 4.2.8.3.6.2.). Na postojećim prugama I. kategorije ulaganja u promjenu postojeće opreme za sekcioniranje su vrlo visoka. Stoga, ako postoji neusklađenost između vlaka usklađenog s TSI-jem željezničkih vozila velikih brzina opreme za sekcioniranje, upravitelj infrastrukture dužan je predložiti posebne uvjete rada. Postojeće neusklađene opreme za sekcioniranje modernizirat će se tijekom važnih prilagodbi.

7.4.5.   Posebna obilježja francuske mreže

(slučaj P)

Pruge I. kategorije

Na postojećim prugama velikih brzina oprema za fazno sekcioniranje nije usklađena s projektom pantografa iz TSI-ja za željeznička vozila velike brzine (vidjeti TSI za željeznička vozila velikih brzina, odredbu 4.2.8.3.6.2.). Na postojećim prugama I. kategorije iznos ulaganja potreban za promjenu postojeće opreme za sekcioniranje vrlo je visok. Stoga, ako postoji neusklađenost između vlaka usklađenog sa zahtjevima TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i opreme za sekcioniranje, upravitelj infrastrukture dužan je predložiti posebne uvjete rada. Postojeća neusklađena oprema za sekcioniranje bit će unaprijeđena tijekom važnih prilagodbi.

Pruge I. kategorije (slučaj T.2.)

Na određenoj pruzi velikih brzina Pariz — Lion nužna je prilagodba kontaktne mreže kako bi se osiguralo dopušteno podizanje bez graničnika podizanja ugrađenih u pantografe. Posljedično tome, vlakovi koji nisu opremljeni graničnicima podizanja ne smiju voziti na toj pruzi.

Pruge II.i III. kategorije (slučaj T.2.)

Za pruge elektrificirane istosmjernom strujom presjek kontaktnog vodiča nije dostatan za ispunjavanje zahtjeva TSI-ja za struju vlaka u mirovanju na postajama ili na područjima gdje se vlakovi predgrijavaju.

Na postojećoj pruzi velikih brzina Pariz —Tours dionicom istosmjerne struje 1,5 kV (oko 20 km) vozi se približno 260 km/sat. Izmjena tog dijela još uvijek nije predviđena.

Na postojećoj se pruzi s istosmjernom strujom od Bordeauxa do Španjolske (Iruna) vozi se pantografom 1 950 mm s glavom za istosmjernu struju. Kako bi se tom prugom obavljao promet s glavom Eruo pantograma 1 600 mm, kontaktnu mrežu treba sukladno tome modernizirati.

7.4.6.   Posebna obilježja britanske mreže

Željeznička infrastruktura u Velikoj Britaniji povijesno je izgrađena za manje profile od drugih željeznica u Europi. Povećanje profila je neekonomično i nepraktično te je stoga ciljani profil za Veliku Britaniju UK1 izdanje 2. (vidjeti TSI Infrastrukture velikih brzina).

(slučaj P)

Visina kontaktnog vodiča

Promjenjiva visina i nagib kontaktnog vodiča zadržat će se na elektrificiranim prugama II. i III. kategorije. Nazivna visina kontaktnog vodiča koja će se ubuduće usvajati za modernizirane pruge u Velikoj Britaniji ne smije biti manja od 4 700 mm. Međutim, ako postoje ograničenja, najmanja dopuštena visina kontaktnog vodiča je 4 140 mm, dovoljno da omogući prolazak električnih vlakova izgrađenih prema profilu UK1B.

Visina kontaktnog vodiča na Glavnoj kontinentalnoj pruzi (sučelje između mreža Network Rail, Channel Tunnel Rail Link, i Eurotunnel) visina kontaktnog vodiča kreće se između 5 935 mm i 5 870 mm.

Bočno odstupanje kontaktnog vodiča pod utjecajem bočnog vjetra

Na postojećim prugama II. i III. kategorije dopušteno je bočno odstupanje kontaktnog vodiča u odnosu na središnjicu kolosijeka pod utjecajem bočnog vjetra 400 mm pri visini vodiča ≤ 4 700 mm. Za vodiče više od 4 700 mm, ta vrijednost smanjuje se za 0,040 × (visina vodiča (mm) – 4 700) mm za visine vodiča veće od 4 700 mm.

Vršna kontaktna sila na posebnim mjestima

Na prugama II. i III. kategorije projektirat će se posebna obilježja za podnošenje vršne kontaktne sile (Fmax ) od 300 N filtrirane pri 20 Hz.

Oprema za fazno sekcioniranje

Projektirat će se oprema kontaktne mreže za rad s glavama pantografa sa širinom duž pruge od najviše 400 mm.

Ovojnica pantografa

Za električne pruge II. i III. kategorije elektrificirana infrastruktura (osim za kontaktni vodič i registarsku polugu) ne ulazi u ovojnicu propisanu u dijagramu (vidjeti Prilog F); to je apsolutni profil, a ne referentni profil podložan izmjenama.

Napon i frekvencija

U smislu ovog TSI-ja i u odnosu na EN 50163:2004 i EN 50388:2005, izvanredni uvjeti rada uključuju nedostupnost dvaju ili više električnih napajanja u bilo kojoj kombinaciji.

Maksimalna struja vlaka

Maksimalna struja vlaka u Velikoj Britaniji za električne pruge II. i III. kategorije iznosi 300 A, osim ako veća vrijednost nije propisana u okviru Registra infrastrukture za određeni put vožnje.

7.4.7.   Posebna obilježja Eurotunnel mreže

(slučaj P)

Visina kontaktnog vodiča na Eurotunnel infrastrukturi u tunelu ispod La Mancha kreće se između 6 020 mm i 5 920 mm.

7.4.8.   Posebna obilježja talijanske mreže

Postojeće pruge I. kategorije (slučaj T1)

Geometrija kontaktne mreže treba biti prilagođena za visinu kontaktnog vodiča u duljini 100 km dvokolosiječne pruge elektrificirane istosmjernom strujom.

Ove izmjene izvršit će se do 2010.

Postojeće pruge I. kategorije (slučaj P)

Na pruzi velike brzine Rim — Napulj elektrificiranoj izmjeničnom strujom oprema za fazno sekcioniranje nije usklađena s projektom pantografa iz TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina (vidjeti TSI za željeznička vozila velikih brzina, odredba 4.2.8.3.6.2.). Na toj je pruzi investicija promjene postojeće opreme za sekcioniranje vrlo visoka. Stoga, ako postoji neusklađenost između vlaka usklađenog sa zahtjevima TSI-ja za željeznička vozila velikih brzina i opreme za sekcioniranje, upravitelj infrastrukture dužan je predložiti posebne uvjete rada. Postojeća neusklađena oprema za sekcioniranje modernizirat će se tijekom važnih prilagodbi.

Istosmjerne pruge II. i III: kategorije (slučaj T1)

Geometrija kontaktne mreže treba biti prilagođena visini kontaktnog vodiča na određenim dijelovima predmetnih pruga.

Kako bi se udovoljilo zahtjevima za srednji korisni napon i instaliranu snagu, potrebne su dodatne elektrovučne stanice.

Te izmjene izvršit će se do 2010.

7.4.9.   Posebna obilježja irske i sjevernoirske mreže

(slučaj P)

Na električnim prugama irske i sjevernoirske mreže IRL1 irski standardni gabarit i potrebna zračnost određuju nominalnu visinu kontaktnog vodiča.

7.4.10.   Posebna obilježja švedske mreže

(slučaj P)

Najviši nepostojani električni napon (Umax2 ) za željeznička vozila iznosi 17 500 V umjesto 18 000 V. Ulaganje u izmjenu kontaktne mreže na prugama II. i III. kategorije te u postajama s ciljem ostvarivanja zahtjeva vezano uz Euro pantograf 1 600 mm zabranjeno je. Vlakovi koji se kreću tim prugama moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima 1 800 mm za vožnju srednjom brzinom do 230 km/sat tako da kontaktna mreža na tim dijelovima transeuropske mreže ne mora biti spremna za rad Euro pantografa. Za promet preko mosta Öresunda u Švedskoj dopušteno je korištenje pantografa od 1 950 mm. Za pruge kojima se kreću vlakovi s takvim pantografima dopušten je maksimalni bočni otklon kontaktnog vodiča od 550 mm pod utjecajem bočnog vjetra. Buduća istraživanja vezana uz pruge II. i III. kategorije moraju uzeti u obzir Europantograf kako bi dokazale vjerodostojnost odluka koje su donesene.

Faktor kapacitivne snage nije dopušten pri naponima višima od 16,5 kV u Švedskoj zbog rizika otežavanja ili onemogućavanja korištenja rekuperativnog kočenja drugim vozilima zbog previsokog napona u kontaktnoj mreži.

U rekuperacijskom modu (električnog kočenja) vlak se neće ponašati kao kondenzator veći od 60 kVAr pri bilo kojoj rekuperacijskoj snazi, npr. faktor kapacitivne snage zabranjen je tijekom rekuperacije. Iznimka za jalovu kapacitivnu snagu od 60 kVAr ima svrhu omogućavanja ugradnje filtara na strani visokog napona vlaka/vučne jedinice. Ti filtri ne smiju prelaziti 60 kVAr kapacitivne jalove snage pri osnovnoj frekvenciji.

7.4.11.   Posebna obilježja finske mreže

(slučaj P)

Normalna visina kontaktnog vodiča žice je 6 150 mm (najmanje 5 600 mm, najviše 6 500 mm).

7.4.12.   Posebna obilježja poljske mreže

(slučaj P)

1. Pruge II. i III. kategorije nisu prilagođene za rad s Euro pantografom od 1 600 mm. Vlakovi koji prelaze te pruge moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima 1 950 mm s klizačima pantografa duljine 1 100 mm (vidjeti EN 50367:2006, Prilog B, grafove B.8. i B.3.).

Za pruge II. i III. kategorije dopušteno je maksimalno bočno odstupanje kontaktnog vodiča u odnosu na središnjicu kolosijeka 550 mm pod utjecajem bočnog vjetra kao tangentu kolosijeka pri visini vodiča 5 600 mm.

Maksimalna struja vlaka za elektrificirane pruge II. i III. kategorije iznosi:

kategorija II. — 3 200 A

kategorija III. — 2 500 A

osim ako veća vrijednost nije propisana u okviru Registra infrastrukture za određeni put vožnje.

7.4.13.   Posebna obilježja danske mreže uključujući poveznicu Öresund sa Švedskom

(slučaj P)

Pruge II. i III. kategorije

Ulaganje u izmjenu kontaktne mreže na prugama II. i III. kategorije te u postajama s ciljem ostvarivanja zahtjeva vezano uz Euro pantograf 1 600 mm zabranjeno je. Vlakovi koji se kreću tim prugama moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima od 1 800 ili 1 950 mm za vožnju srednjom brzinom do 230 km/sat, tako da kontaktna mreža na tim dijelovima transeuropske mreže ne mora biti spremna za rad Euro pantografa. Za pruge kojima se kreću vlakovi s takvim pantografima dopušten je maksimalni bočni otklon kontaktnog vodiča od 500 mm pod utjecajem bočnog vjetra.

Buduća istraživanja vezano uz pruge II. i III. kategorije moraju uzeti u obzir Euro pantograf kako bi dokazale vjerodostojnost donesenih odluka.

Na nekim dionicama pruge elektrificirane izmjeničnom strujom s mostovima i postajama najniža je dopuštena visina kontaktnog vodiča 4 910 mm.

7.4.14.   Posebna obilježja norveške mreže — samo u informativne svrhe

(slučaj P)

Ulaganje u izmjenu kontaktne mreže na prugama II. i III. kategorije te u postajama s ciljem ostvarivanja zahtjeva vezanih uz Euro pantograf 1 600 mm je zabranjeno. Vlakovi koji prelaze ove pruge moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima od 1 800 mm za kretanje srednjom brzinom do 230 km/sat tako da kontaktna mreža na ovim dijelovima transeuropske mreže ne mora biti spremna za rad Euro pantografa. Za pruge kojima se kreću vlakovi s pantografima od 1 800 mm, dopušten je maksimalni bočni otklon kontaktnog voda od 550 mm pod utjecajem bočnog vjetra. Buduća istraživanja vezana uz pruge II. i III. kategorije moraju uzeti u obzir Euro pantograf kako bi dokazale vjerodostojnost odluka koje su donesene.

Faktor kapacitivne snage nije dopušten pri naponima višima od 16,5 kV u Norveškoj, zbog rizika otežavanja ili onemogućivanja rekuperativnog kočenja drugim vozilima zbog previsokog napona u kontaktnoj mreži.

U rekuperacijskom modu (električnog kočenja) vlak se neće ponašati kao kondenzator veći od 60 kVAr pri bilo kojoj rekuperacijskoj snazi, npr. faktor kapacitivne snage zabranjen je tijekom rekuperacije. Iznimka kapacitivne jalove snage od 60 kVAr ima svrhu omogućavanja ugradnje filtara na strani visokog napona vlaka/vučne jedinice. Ti filtri ne smiju prelaziti 60 kVAr jalove snage pri osnovnoj frekvenciji.

7.4.15.   Posebna obilježja švicarske mreže — Samo u informativne svrhe

(slučaj P)

Ulaganje u izmjenu gabarita postojećih tunela i kontaktne mreže na prugama II. i III. kategorije te u postajama s ciljem ostvarivanja zahtjeva vezanih uz Euro pantograf 1 600 mm zabranjeno je. Vlakovi koji prelaze te pruge moraju biti opremljeni sekundarnim pantografima od 1 450 mm (s trubama od izolirajućeg materijala) za kretanje srednjom brzinom do 200 km/sat, tako da gabarit tunela i kontaktna mreža na tim dijelovima transeuropske mreže ne mora biti spremna za rad Euro pantografa. Buduća istraživanja vezana uz pruge II. i III. kategorije moraju uzeti u obzir Euro pantograf kako bi dokazale vjerodostojnost donesenih odluka.

7.4.16.   Posebna obilježja litavske mreže

Najniža je visina kontaktnog vodiča na otvorenim prugama i postajama 5 750 mm, a na cestovnim prijelazima u razini 6 000 mm. U iznimnim okolnostima na pruzi, kada željeznička vozila nisu predviđena za mirovanje, te na otvorenim prugama, najniža visina kontaktnog vodiča može se smanjiti na 5 675 mm.

Najviša visina kontaktnog vodiča žice u svim okolnostima iznosi 6 800 mm.

Radi omogućivanja buduće izmjene slobodnog profila pruge u postajama, nazivna visina kontaktnog vodiča na otvorenim prugama iznosi 6 500 mm, a u postajama 6 600 mm.

7.4.17.   Posebna obilježja nizozemske mreže

(slučaj P)

Na postojećim prugama II. i III. kategorije kontaktne mreže s istosmjernom strujom od 1,5 kV rade s jednim ili više pantografa od 1 950 mm.

Izmjena kontaktne mreže na prugama II. i III. kategorije i u postajama kako bi se omogućio rad s pantografima glava od 1 600 mm neekonomična je i nepraktična.

Nove pruge II. i III. kategorije s kontaktnom mrežom elektrificiranom istosmjernom strujom od 1,5 kV, koje su sastavni dio mreže velikih brzina, bit će projektirane tako da budu usklađene s glavama pantografa od 1 600 mm i 1 950 mm.

7.4.18.   Posebna obilježja slovačke mreže

Pruge II. i III. kategorije nisu prilagođene za rad s Euro pantografom od 1 600 mm. Vlakovi koji prolaze tim prugama opremit će se pantografima od 1 950 mm.

7.5.   Sporazumi

7.5.1.   Postojeći sporazumi

Države članice obavijestit će Komisiju u roku 6 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog TSI-ja o sljedećim sporazumima na temelju kojih rade podsustavi povezani s područjem primjene ovog TSI-ja (izgradnja, obnova, modernizacija, stavljanje u pogon, rad i održavanje podsustava, kako je propisano u poglavlju 2. ovog TSI-ja):

Trajni rad/održavanje podsustava iz područja primjene ovog TSI-ja koji uređuju ovi sporazumi dopušta se ako su usklađeni sa zakonodavstvom Zajednice.

Usklađenost tih sporazuma s propisima EZ-a, uključujući njihov nediskriminirajući karakter, te poglavito s ovim TSI-jem ocjenjivat će se, a Komisija će poduzeti potrebne mjere, poput, na primjer, provjere ovog TSI-ja kako bi se predvidjeli mogući posebni slučajevi ili prijelazne mjere.

7.5.2.   Budući sporazumi

Svaki budući sporazum ili izmjena postojećeg sporazuma uzima u obzir propise EZ-a, a poglavito ovaj TSI. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim sporazumima/izmjenama. Tada se primjenjuje isti postupak iz podstavka 7.5.1.

(1)  Odnosno pantograf koji ima potvrdu kao interoperabilni sastavni dio.

(2)  Odnosno kontaktna mreža koja ima potvrdu kao interoperabilni sastavni dio.

(3)  EN 50206-1:1998 bit će podložna budućim izmjenama.

(4)  U slučaju međusobnog elektromagnetnog djelovanja, energetski podsustav djeluje kao antena za međusobni utjecaj koji uzrokuje podsustav željezničkih vozila.

PRILOG A

Moduli sukladnosti

A.1.   Popis modula

Moduli za interoperabilne sastavne dijelove

Moduli za podsustave

A.2.   Moduli za interoperabilne sastavne dijelove

Modul A.1.: Unutarnja kontrola projekta uz provjeru proizvoda

1.   Ovaj modul opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Europskoj zajednici, izvršava obveze iz točke 2., osigurava te izjavljuje da predmetni interoperabilni sastavni dio udovoljava uvjetima TSI-ja koji se odnose na njega.

2.   Proizvođač je dužan sastaviti tehničku dokumentaciju opisanu u točki 3.

3.   Tehnička dokumentacija omogućuje usklađenost interoperabilnih sastavnih dijelova koje treba ocijeniti sa zahtjevima TSI-ja.

Tehnička dokumentacija također sadržava dokaze da je projekt interoperabilnog sastavnog dijela, koji je prihvaćen prije primjene ovog TSI-ja, u skladu s TSI-jem te da je predmetni interoperabilni sastavni dio već korišten za istu svrhu.

Ona mora, u onoj mjeri u kojoj je to važno za to ocjenjivanje, obuhvaćati projekt, proizvodnju, održavanje i rad interoperabilnog sastavnog dijela. U onoj mjeri u kojoj je to važno za takvo ocjenjivanje dokumentacija sadržava:

4.   Proizvođač je dužan poduzeti sve mjere nužne da bi se proizvodnim postupkom osigurala sukladnost svakog proizvedenog interoperabilnog sastavnog dijela s tehničkom dokumentacijom iz točke 3. i zahtjevima TSI-ja koji se odnose na njega.

Prijavljeno tijelo, koje je odabrao proizvođač, dužno je provoditi odgovarajuća ispitivanja i testiranja kako bi potvrdilo sukladnost proizvedenih interoperabilnih sastavnih dijelova s tipom opisanim u tehničkoj dokumentaciji iz točke 3. i zahtjevu TSI-ja. Proizvođač (2) može odabrati jedan od sljedećih postupaka:

5.1.   Provjeru ispitivanjem i testiranjem svakog pojedinog proizvoda

5.1.1.   Svaki proizvod pojedinačno se ispituje te se provode odgovarajući testovi kako bi se provjerila sukladnost tog proizvoda s tipom opisanim u tehničkoj dokumentaciji te zahtjevima TSI-ja koji se odnose na njega. Kada ispitivanje nije propisano TSI-jem (ili u europskoj normi citiranoj u TSI-ju), primjenjuje se odgovarajuća europska specifikacija ili istovjetni testovi.

5.1.2.   Prijavljeno tijelo dužno je sastaviti pisanu potvrdu o sukladnosti za odobrene proizvode na koje se odnose provedeni testovi.

5.2.   Statistička provjera

5.2.1.   Proizvođač je dužan prikazati svoje proizvode u obliku homogenih serija te poduzeti sve mjere potrebne kako bi proizvodni proces osigurao homogenost svake pojedine serije.

5.2.2.   Svi interoperabilni sastavni dijelovi moraju biti organizirani za postupak provjere u homogene serije. Slučajni uzorak odabire se iz svake serije. Svaki interoperabilni sastavni dio iz uzorka pojedinačno se ispituje te se provode odgovarajuća testiranja s ciljem osiguranja sukladnosti proizvoda s tipom opisanim u tehničkoj dokumentaciji te zahtjevima TSI-ja koji se odnose na njega te utvrđivanja je li predmetna serija prihvaćena ili dobivena. Kada ispitivanje nije propisano TSI-jem (ili u europskoj normi citiranoj u TSI-ju), primjenjuju se odgovarajuća europska specifikacija ili istovjetni testovi.

5.2.3.   Statistički postupak koristi sljedeće elemente (statističku metodu, plan uzorkovanja itd.), ovisno o obilježjima koje treba ocijeniti, kako je to navedeno u TSI-ju.

5.2.4.   U slučaju prihvaćenih serija prijavljeno tijelo sastavit će pisanu potvrdu o sukladnosti u vezi provedenih testova. Svi interoperabilni sastavni dijelovi iz serije mogu se staviti na tržište, osim onih interoperabilnih sastavnih dijelova iz uzorka za koje je utvrđeno da nisu sukladni.

5.2.5.   Ako je serija odbijena, prijavljeno tijelo ili nadležno tijelo dužno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječilo stavljanje takve serije na tržište. U slučaju učestalog odbijanja serije prijavljeno tijelo dužno je obustaviti statističku provjeru.

6.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Europskoj zajednici dužan je sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela.

Sadržaj te izjave uključuje barem one podatke označene u Prilogu IV. točki (3) te u članku 13. stavku 3. Direktive 96/48/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti te popratna dokumentacija mora sadržavati datum i potpis.

Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija te mora sadržavati sljedeće:

Potvrda na koju se treba pozvati je potvrda o sukladnosti iz točke 5. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Europskoj zajednici dužni su osigurati dostavu potvrda o sukladnosti prijavljenih tijela na zahtjev.

7.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Europskoj zajednici dužni su čuvati primjerak izjave EZ-a o sukladnosti s tehničkom dokumentacijom u vremenskom razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela.

Ako ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Europskoj zajednici, osoba koja stavlja predmetni interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice dužna je čuvati tehničku dokumentaciju.

8.   Ako TSI osim izjave EZ-a o sukladnosti također zahtijeva izjavu EZ-a o prikladnosti za upotrebu interoperabilnog sastavnog dijela, ta izjava mora biti dodana nakon što ju izdaje proizvođač pod uvjetima iz modula V.

Modul B: Tipsko ispitivanje

1.   Ovaj modul opisuje onaj dio postupka kojim prijavljeno tijelo utvrđuje i potvrđuje da tip, koji predstavlja predviđeni proizvod, udovoljava odredbama TSI-ja koje se na njega odnose.

2.   Zahtjev za tipskim ispitivanjem EZ-a mora podnijeti proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici.

Zahtjev mora sadržavati:

Podnositelj zahtjeva mora prijavljenom tijelu staviti na raspolaganje uzorak koji predstavlja predviđenu proizvodnju, u daljnjem tekstu „tip”.

Tip može obuhvaćati nekoliko verzija interoperabilnog sastavnog dijela pod uvjetom da razlike između verzija ne utječu na odredbe TSI-ja. Prijavljeno tijelo može zahtijevati daljnje uzorke ako je to potrebno za obavljanje programa ispitivanja.

Ako se tijekom postupka tipskog ispitivanja ne zahtijevaju tipski testovi, a tip je dostatno određen u tehničkoj dokumentaciji kao što je opisano u točki 3., prijavljeno tijelo može dati suglasnost da mu ne treba dati uzorke na raspolaganje.

3.   Tehnička dokumentacija mora omogućiti sukladnost interoperabilnih sastavnih dijelova koje treba ocijeniti sa zahtjevima TSI-ja. U opsegu značajnom za takvu ocjenu dokumentacija mora obuhvaćati projektiranje, proizvodnju, održavanje i rad interoperabilnih sastavnih dijelova.

Tehnička dokumentacija mora sadržavati:

Prijavljeno tijelo mora:

4.1.   pregledati tehničku dokumentaciju;

4.2.   provjeriti jesu li zahtijevani uzorci za ispitivanje proizvedeni u skladu s tehničkom dokumentacijom i obaviti tipska ispitivanja ili osigurati da se tipska ispitivanja obave u skladu s odredbama TSI-ja i/ili s odgovarajućim europskim specifikacijama;

4.3.   kad se u TSI-ju zahtijeva ispitivanje projekta, treba ispitati metode, alate i rezultate projektiranja kako bi se procijenila njihova mogućnost ispunjavanja zahtjeva o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela na kraju postupka projektiranja;

4.4.   kad se u TSI-ju zahtijeva ispitivanje proizvodnog postupka, ispitati proizvodni postupak predviđen za proizvodnju interoperabilnog sastavnog dijela, za procjenu njegovog doprinosa sukladnosti proizvoda i/ili provjeriti ispitivanje koje je obavio proizvođač po završetku postupka projektiranja;

4.5.   odrediti elemente koji su projektirani u skladu s odgovarajućim odredbama TSI-ja i europskim specifikacijama te elemente koji su projektirani bez primjene odgovarajućih odredaba za navedene europske specifikacije;

4.6.   obaviti ili osigurati da se obave odgovarajuća ispitivanja i potrebni testovi u skladu s točkama 4.2., 4.3.. i 4.4. da se ustanovi primjenjuje li doista proizvođač odgovarajuću europsku specifikaciju ako izabere njezinu primjenu;

4.7.   obaviti ili osigurati da se obave odgovarajuća ispitivanja i potrebna testiranja u skladu s točkama 4.2., 4.3. i 4.4. da se ustanovi ispunjavaju li rješenja koja prihvati proizvođač zahtjeve TSI-ja kada se ne primjenjuju odgovarajuće europske specifikacije;

4.8.   dogovoriti se s podnositeljem zahtjeva u pogledu mjesta na kojemu će se obavljati ispitivanja i potrebna testiranja.

5.   Kad tip ispunjava odredbe TSI-ja, prijavljeno tijelo mora podnositelju zahtjeva izdati potvrdu o tipskom ispitivanju. Potvrda mora sadržavati ime i adresu proizvođača, zaključke ispitivanja, uvjete za njegovu valjanost i sve potrebne podatke za identifikaciju odobrenog tipa.

Razdoblje valjanosti nije dulje od pet godina.

Popis odgovarajućih dijelova tehničke dokumentacije mora se priložiti potvrdi i jedan primjerak mora pohraniti prijavljeno tijelo.

Ako se proizvođaču ili njegovu ovlaštenom zastupniku s poslovnim nastanom u Zajednici odbije izdavanje potvrde o tipskom ispitivanju, prijavljeno tijelo mora podrobno obrazložiti takvo odbijanje.

Treba propisati žalbeni postupak.

6.   Podnositelj zahtjeva mora obavijestiti prijavljeno tijelo koje ima tehničku dokumentaciju koja se odnosi na potvrdu o tipskom ispitivanju o svim promjenama odobrenog proizvoda kojem se mora izdati dodatno odobrenje ako takve promjene mogu utjecati na sukladnost sa zahtjevima TSI-ja ili propisanim uvjetima za upotrebu proizvoda. U takvim će slučajevima prijavljeno tijelo koje je izdalo potvrdu o tipskom ispitivanju izdati dodatno odobrenje za interoperabilni sastavni dio. U tom slučaju prijavljeno tijelo obavlja samo one preglede i ispitivanja koja su važna i potrebna radi promjena. To se dodatno odobrenje može izdati u obliku dodatka izvornoj potvrdi o tipskom ispitivanju ili se izdaje nova potvrda nakon povlačenja stare potvrde.

7.   Ako se ne uvode promjene poput onih navedenih u točki 6., valjanost istekle potvrde može se produljiti za još jedno razdoblje valjanosti. Podnositelj zahtjeva zatraži takvo produljenje pisanom potvrdom da nisu provedene takve promjene, a prijavljeno tijelo izdaje produljenje za još jedno razdoblje valjanosti sukladno točki 5. ako ne postoje suprotni podaci. Taj se postupak može ponavljati.

8.   Svako prijavljeno tijelo mora drugim prijavljenim tijelima dostaviti odgovarajuće podatke o potvrdama o tipskom ispitivanju i dodacima koje je izdalo, povuklo ili odbilo.

9.   Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike izdanih potvrda o tipskom ispitivanju i/ili njihovih dodataka. Prilozi potvrdama (vidjeti podstavak 5.) moraju biti na raspolaganju drugim prijavljenim tijelima.

10.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora s tehničkom dokumentacijom pohraniti preslike potvrda o tipskom ispitivanju i njihove dodatke za razdoblje od 10 godina nakon proizvodnje zadnjeg interoperabilnog sastavnog dijela. Ako proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, za stavljanje tehničke dokumentacije na raspolaganje obvezna je odgovorna osoba koja stavlja interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice.

Modul C: Sukladnost s tipom

1.   Ovaj modul opisuje onaj dio postupka kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigurava i izjavljuje da je interoperabilni sastavni dio sukladan s tipom opisanim u potvrdi o tipskom ispitivanju te da udovoljava zahtjevima TSI-ja koji se na njega odnose.

2.   Proizvođač je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da proizvodni postupak osigura sukladnost svakog proizvedenog interoperabilnog sastavnog dijela s tipom opisanim u potvrdi EZ-a o tipskom ispitivanju, te udovoljava zahtjevima TSI-ja koje se na njega odnose.

3.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti za interoperabilne sastavne dijelove.

Sadržaj te izjave mora uključivati barem one podatke označene u Prilogu IV. točki 3. te u članku 13. stavku 3. Direktive 96/48/EZ. Izjava EZ-a o sukladnosti te popratna dokumentacija mora sadržavati datum i potpis.

Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija te mora sadržavati sljedeće:

4.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je čuvati presliku izjave EZ-a o sukladnosti u vremenskom razdoblju od 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela.

Ako ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, osoba koja stavlja interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice dužna je čuvati tehničku dokumentaciju.

5.   Ako TSI osim izjave EZ-a o sukladnosti također zahtijeva izjavu EZ-a o prikladnosti za upotrebu određenog interoperabilnog sastavnog dijela, ta izjava mora biti dodana nakon što ju izda proizvođač pod uvjetima iz modula V.

Modul H.1.: Cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom

1.   Ovaj modul opisuje postupke kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, koji ispunjava obveze iz točke 2., osigurava i izjavljuje da interoperabilni sastavni dio udovoljava zahtjevima TSI-ja koji se na njega odnose.

2.   Proizvođač mora primjenjivati odobreni sustav upravljanja kvalitetom za projektiranje, proizvodnju i ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda kao što je određeno u točki 3. pod nadzorom kao što je određeno u točki 4.

Sustav upravljanja kvalitetom

3.1.   Proizvođač podnosi zahtjev za ocjenjivanje njegovog sustava upravljanja kvalitetom prijavljenom tijelu po vlastitom izboru, za predmetni interoperabilni sastavni dio.

Zahtjev mora sadržavati:

3.2.   Sustav upravljanja kvalitetom mora osigurati sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela sa zahtjevima TSI-ja koji se na njega primjenjuju. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje proizvođač usvoji sustavno se i organizirano dokumentiraju u obliku pisanih politika, postupaka i uputa. Dokumentacija sustava upravljanja kvalitetom mora omogućiti jedinstveno tumačenje politika i postupaka kvalitete kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi kvalitete.

Sustav mora posebno sadržavati odgovarajući opis:

Postupci i politike osiguranja kvalitete posebno obuhvaćaju faze ocjenjivanja, kao što su pregled projekta, pregled proizvodnih postupaka i tipska ispitivanja kao što su određena u TSI-ju za različita svojstva i radne karakteristike interoperabilnog sastavnog dijela.

3.3.   Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom s ciljem utvrđivanja ispunjava li on zahtjeve točke 3.2. Pretpostavlja sukladnost sa zahtjevima kad proizvođač provodi sustav upravljanja kvalitetom proizvodnje, ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda prema standardu EN/ISO 9001-2000 u kojem se uzimaju u obzir specifičnosti interoperabilnog sastavnog dijela za koji se provodi.

Kad proizvođač primjenjuje odobreni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo uzima to u obzir pri ocjenjivanju.

Inspekcijski pregled mora biti specifičan za kategoriju proizvoda koji je reprezentativan za interoperabilni sastavni dio. Skupina za inspekcijski pregled mora imati barem jednog člana koji ima iskustva kao ocjenjivač dotične proizvodne tehnologije. Postupak vrednovanja mora uključivati inspekcijski posjet pogonima proizvođača.

Proizvođača treba obavijestiti o odluci. Obavijest mora sadržavati zaključke ispitivanja i obrazloženu odluku o ocjeni.

3.4.   Proizvođač se mora obvezati da će ispunjavati obveze koje proizlaze iz sustava upravljanja kvalitetom koji je odobren i da će ga održavati na primjerenoj i učinkovitoj razini.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici redovito obavještava prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav upravljanja kvalitetom o svakom predviđenom ažuriranju sustava upravljanja kvalitetom.

Prijavljeno tijelo mora procijeniti predložene promjene i odlučiti hoće li izmijenjen sustav upravljanja kvalitetom još uvijek ispunjavati zahtjeve iz točke 3.2. te je li potrebno ponovno ocjenjivanje.

O svojoj odluci mora obavijestiti proizvođača. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

Nadzor sustava upravljanja kvalitetom za koji je nadležno prijavljeno tijelo.

4.1.   Svrha je nadzora provjera ispunjava li proizvođač propisno obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava upravljanja kvalitetom.

4.2.   Proizvođač mora za inspekcijski pregled prijavljenom tijelu dopustiti ulaz do mjesta projektiranja, proizvodnje, ispitivanja i testiranja te skladištenja i pružiti sve potrebne podatke uključujući posebno:

4.3.   Prijavljeno tijelo mora povremeno obavljati inspekcijske preglede kako bi se uvjerilo održava li i primjenjuje li proizvođač sustav upravljanja kvalitetom, a proizvođaču mora dostaviti izvješće o inspekcijskom pregledu. Kad proizvođač primjenjuje odobreni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo to uzima u obzir pri nadzoru.

Inspekcijski se pregledi obavljaju najmanje jedanput godišnje.

4.4.   Povrh toga, prijavljeno tijelo može nenajavljeno posjetiti proizvođača. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može, ako je potrebno, obaviti ili osigurati obavljanje ispitivanja kako bi provjerio pravilan rad sustava upravljanja kvalitetom. Prijavljeno tijelo mora proizvođaču dostaviti izvješće o posjetu te, ako je ispitivanje obavljeno, izvješće o ispitivanju.

5.   Proizvođač mora 10 godina nakon proizvodnje zadnjega proizvoda imati na raspolaganju za državna tijela:

6.   Svako prijavljeno tijelo mora drugim prijavljenim tijelima dostaviti odgovarajuće podatke u vezi s odobrenjem sustava upravljanja kvalitetom koje je izdalo, povuklo ili odbilo.

Druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti preslike izdanih odobrenja sustava upravljanja kvalitetom

7.   Proizvođač, ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, mora sastaviti izjavu EZ-a o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela.

Sadržaj te izjave mora uključivati barem podatke navedene u Prilogu IV. stavku 3. i članku 13. stavku 3. Direktive 96/48/EZ. Izjava o sukladnosti EZ-a i priloženi dokumenti moraju imati datum i potpis.

Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku kao i tehnička dokumentacija te mora sadržavati sljedeće:

Potvrde na koje se treba pozivati jesu:

8.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora pohraniti presliku izjave o sukladnosti za razdoblje od 10 godina nakon proizvodnje zadnjeg interoperabilnog sastavnog dijela.

Ako ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, za davanje tehničke dokumentacije na raspolaganje obvezna je odgovorna osoba koja stavlja interoperabilni sastavni dio na tržište Zajednice.

9.   Ako TSI uz izjavu EZ-a o sukladnosti zahtijeva također izjavu EZ-a o prikladnosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela, ta se izjava mora dodati nakon što je proizvođač izda prema uvjetima iz modula V.

Modul H.2.: Cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom uz ispitivanje projekta

1.   U ovom je modulu opisan postupak kojim prijavljeno tijelo obavlja ispitivanje projekta interoperabilnog sastavnog dijela, a proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, koji ispunjava obveze iz točke 2., osigurava i izjavljuje da interoperabilni sastavni dio ispunjava zahtjeve TSI-ja koji se na njega primjenjuju.

2.   Proizvođač mora primjenjivati odobreni sustav upravljanja kvalitetom za projektiranje, proizvodnju i ispitivanje i testiranje gotovog proizvoda kao što je određeno u točki 3. i pod nadzorom je kao što je određeno u točki 4.

Sustav upravljanja kvalitetom

3.1.   Proizvođač mora za dotične interoperabilne sastavne dijelove prijavljenom tijelu po svom izboru podnijeti zahtjev za ocjenu svojeg sustava upravljanja kakvoćom.

Zahtjev mora sadržavati:

3.2.   Sustav upravljanja kvalitetom mora osigurati sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela sa zahtjevima TSI-ja koji se na njega primjenjuju. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje proizvođač usvoji moraju se sustavno i organizirano dokumentirati u obliku pisanih politika, procedura i uputa. Dokumentacija sustava upravljanja kvalitetom omogućuje jedinstveno razumijevanje politika i procedura kvalitete kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi kvalitete.

Mora posebno sadržavati odgovarajući opis: