03/Sv. 009

HR

Službeni list Europske unije

61

L 299/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.10.2007.

(1)

Funkcioniranje i razvoj zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda trebalo bi biti popraćeno utvrđivanjem zajedničke poljoprivredne politike (u daljnjem tekstu: ZPP), koja naročito uključuje zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta (u daljnjem tekstu: ZOT) koja prema članku 34. Ugovora može poprimati različite oblike ovisno o vrsti proizvoda.

(2)

Od uspostavljanja ZPP-a, Vijeće je donijelo 21 ZOT za svaki proizvod ili skupinu proizvoda, od kojih je svaki uređen posebnom temeljnom uredbom Vijeća:

(3)

Osim toga, Vijeće je donijelo tri uredbe s posebnim pravilima za određene proizvode ali nije uspostavilo ZOT za te proizvode:

(4)

Gore navedene uredbe (u daljnjem tekstu temeljne uredbe) često su popraćene cijelim nizom dodatnih uredbi Vijeća. Većina temeljnih uredbi ima istu strukturu i brojne zajedničke odredbe. To se naročito odnosi na pravila o trgovini s trećim zemljama i opće odredbe, ali u određenoj mjeri i na pravila koja se tiču unutarnjeg tržišta. Temeljne uredbe često sadrže različita rješenja za iste ili slične probleme.

(5)

Zajednica već neko vrijeme radi na pojednostavnjenju regulatornog okruženja ZPP-a. Shodno tomu, uspostavljen je horizontalni pravni okvir za sva izravna plaćanja u kojem se cijeli niz sustava potpore objedinio u sustav jedinstvenog plaćanja donošenjem Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (26). Ovakav bi pristup trebalo primijeniti i na temeljne uredbe. U vezi s tim, pravila koja one sadržavaju trebalo bi objediniti u jedan pravni okvir te, gdje je to moguće, sektorske pristupe zamijeniti horizontalnim.

(6)

U svjetlu gore navedenoga, temeljne uredbe trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti jednom jedinstvenom uredbom.

(7)

Pojednostavljenje ne bi smjelo dovesti u pitanje političke odluke koje su proteklih godina bile donesene u području ZPP-a. Ova bi Uredba stoga trebala, u biti, predstavljati tehničko pojednostavnjenje. Stoga se njome ne bi smjeli staviti izvan snage ili promijeniti postojeći instrumenti, osim ako su u međuvremenu zastarjeli, postali suvišni ili su po samoj svojoj prirodi takvi da se njima ne bi trebalo baviti Vijeće, niti bi se njome trebali predvidjeti novi instrumenti ili mjere.

(8)

U tom kontekstu, ova Uredba ne bi smjela uključivati one dijelove ZOT-ova koji su predmet reforme politike. To vrijedi za većinu dijelova sektora voća i povrća, prerađevina voća i povrća te vina. Odredbe uredbi (EZ) br. 2200/96, (EZ) br. 2201/96 i (EZ) br. 1493/1999 trebalo bi stoga uključiti u ovu Uredbu jedino ako one same nisu predmet reformi politike. Materijalne odredbe tih ZOT-ova trebalo bi uključiti tek onda kada se donesu odgovarajuće reforme.

(9)

ZOT-ovi za žitarice, rižu, šećer, osušenu krmu, sjeme, maslinovo ulje i stolne masline, lan i konoplju, banane, mlijeko i mliječne proizvode te dudov svilac predviđaju tržišne godine koje su uglavnom prilagođene biološkom proizvodnom ciklusu svakog od tih proizvoda. U ovu bi Uredbu stoga trebalo uključiti tržišne godine kako su utvrđene u tim sektorima.

(10)

Kako bi se stabilizirala tržišta i osigurao primjeren životni standard poljoprivredne zajednice, razvijen je diferencirani sustav cjenovnih potpora za različite sektore, usporedno s uvođenjem sustava izravne potpore, uzimajući u obzir različite potrebe u svakom od tih sektora s jedne strane, te međusobnu ovisnost različitih sektora s druge strane. Te su mjere u obliku javne intervencije ili plaćanja potpore privatnom skladištenju proizvoda sektora žitarica, riže, šećera, maslinovog ulja i stolnih maslina, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa te ovčjeg i kozjeg mesa. S obzirom na ciljeve ove Uredbe, trebalo bi zadržati mjere cjenovne potpore ako su one predviđene u instrumentima razvijenim u prošlosti, ne unoseći supstancijalne promjene u odnosu na prijašnje pravno stanje.

(11)

Za odredbe kojima se uređuju te mjere trebalo bi radi jasnoće i preglednosti predvidjeti zajedničku strukturu, ali pri tom zadržati politiku koja se provodi u pojedinom sektoru. U tu svrhu treba razlikovati referentne cijene i interventne cijene.

(12)

ZOT-ovi za žitarice, govedinu i teletinu te mlijeko i mliječne proizvode sadržavali su odredbe prema kojima Vijeće, postupajući u skladu s postupkom iz članka 37. stavka 2. Ugovora, može promijeniti razine cijena. Zbog osjetljivosti sustava cijena trebalo bi jasno navesti da mogućnost mijenjanja razina cijena u skladu s člankom 37. stavkom 2. postoji u svim sektorima koji su obuhvaćeni ovom Uredbom.

(13)

Osim toga, ZOT za šećer predviđao je mogućnost preispitivanja standardnih kakvoća šećera, kako je pobliže određeno Uredbom (EZ) br. 318/2006, kako bi se posebno uzeli u obzir komercijalni zahtjevi i razvoj na području tehničkih analiza. Tom je uredbom stoga bila predviđena ovlast Komisije da izmjenjuje odgovarajući Prilog. Posebno je potrebno zadržati tu mogućnost kako bi Komisija mogla brzo djelovati u slučaju potrebe.

(14)

Kako bi se osigurali pouzdani podaci o cijenama šećera na tržištu Zajednice, u ovu bi uredbu trebalo uvrstiti sustav izvješćivanja o cijenama koji je predviđen ZOT-om za šećer i na temelju njega bi se trebale određivati razine tržišnih cijena za bijeli šećer.

(15)

Kako bi se spriječilo da sustav intervencija za žitarice, rižu, maslac i obrano mlijeko u prahu sam po sebi postane isključivi način plasmana, trebalo bi zadržati mogućnost da se javne intervencije smiju započeti samo tijekom određenih razdoblja u godini. Što se tiče proizvoda od govedine i teletine, svinjskog mesa te maslaca, početak i završetak javne intervencije trebao bi ovisiti o razinama tržišnih cijena u određenom razdoblju. Što se tiče kukuruza, riže i šećera, trebalo bi zadržati ograničenje koje se odnosi na maksimalne količine koje se mogu otkupiti u okviru javne intervencije. Što se tiče maslaca i obranog mlijeka u prahu, trebalo zadržati ovlast Komisije da suspendira uobičajeni otkup onog trenutka kada se postigne određena količina ili da ga zamijeni otkupom po raspisanom natječaju.

(16)

Cijena po kojoj bi trebalo izvršiti otkup u okviru javne intervencije, u prošlosti je bila snižavana ZOT-ovima za žitarice, rižu te govedinu i teletinu i određivala se usporedo s uvođenjem sustava izravne potpore u tim sektorima. Potpora u okviru tih sustava s jedne strane i interventne cijene s druge strane zato su usko povezane. Za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, ta se cijena utvrđivala kako bi se poticala potrošnja dotičnih proizvoda i poboljšala njihova konkurentnost. U sektoru riže i sektoru šećera, cijene su se utvrđivale kako bi se pridonijelo stabilizaciji tržišta u slučajevima kada tržišna cijena u određenoj tržišnoj godini padne ispod referentne cijene utvrđene za sljedeću tržišnu godinu. Te načelne odluke Vijeća i dalje su na snazi.

(17)

Kao i prijašnjim ZOT-ovima, i ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti mogućnost prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije. Te bi mjere trebalo poduzimati na način kojim se izbjegavaju poremećaji na tržištu te osigurava jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima.

(18)

Zahvaljujući interventnim zalihama različitih poljoprivrednih proizvoda, Zajednica ima mogućnost značajno pridonijeti dobrobiti svojih najugroženijih građana. U interesu je Zajednice da uvođenjem odgovarajućih mjera tu mogućnost koristi trajno, sve dok se zalihe ne vrate na uobičajenu razinu. U tom smislu, Uredba Vijeća (EEZ) br. 3730/87 od 10. prosinca 1987. o utvrđivanju općih pravila za opskrbu određenih organizacija hranom iz interventnih zaliha u svrhu podjele najugroženijim osobama u Zajednici (27) do sada je predviđala podjelu hrane putem dobrotvornih organizacija. Tu bi važnu socijalnu mjeru, koja može biti od velikog značaja za najugroženije osobe, trebalo zadržati i ugraditi u okvir ove Uredbe.

(19)

Kako bi se pridonijelo ravnoteži tržišta mlijeka i stabiliziranju tržišnih cijena, ZOT je za mlijeko i mliječne proizvode predviđao dodjeljivanje potpore privatnom skladištenju vrhnja, određenih proizvoda od maslaca i određenih vrsta sira. Osim toga, Komisija je bila ovlaštena donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju i nekih drugih vrsta sira te bijelog šećera, određenih vrsta maslinovog ulja i određenih proizvoda sektora govedine i teletine, obranog mlijeka u prahu, svinjskog mesa te ovčjeg i kozjeg mesa. S obzirom na svrhu ove Uredbe, te bi mjere trebalo zadržati.

(20)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1183/2006 od 24. srpnja 2006. o određivanju ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda (28), Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1186/90 od 7. svibnja 1990. o proširenju područja primjene ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda (29), Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3220/84 od 13. studenoga 1984. o utvrđivanju ljestvice Zajednice za razvrstavanje svinjskih trupova (30) i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2137/92 od 23. srpnja 1992. o ljestvici Zajednice za klasiranje ovčjih trupova i utvrđivanju standarda kakvoće Zajednice za svježe ili ohlađene ovčje trupove (31), propisane su ljestvice Zajednice za klasiranje trupova u sektorima govedine i teletine, svinjskog mesa te ovčjeg i kozjeg mesa. Ovi su sustavi bitni za bilježenje cijena i primjenu mehanizama intervencije u tim sektorima. Osim toga, njihov je cilj i poboljšanje tržišne transparentnosti. Takve bi sustave klasiranja trupova trebalo zadržati. Njihove ključne elemente trebalo bi stoga ugraditi u ovu Uredbu, te Komisiju istodobno ovlastiti da kroz provedbena pravila regulira određena pitanja koja su više tehničke prirode.

(21)

Ograničenja slobodnog prometa koja proizlaze iz primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti životinja mogla bi izazvati poteškoće na tržištu nekih proizvoda u jednoj ili više država članica. Iskustvo pokazuje da se ozbiljni tržišni poremećaji, kao što je značajan pad potrošnje ili cijena, može povezati s gubitkom povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi ili životinja.

(22)

Izvanredne mjere tržišne potpore čiji je cilj popraviti takva stanja, a koje su predviđene ZOT-ovima za govedinu i teletinu, mlijeko i mliječne proizvode, svinjsko meso, ovčje i kozje meso, jaja te meso peradi, trebalo bi stoga uključiti u ovu Uredbu pod istim uvjetima koji su se primjenjivali i do sada. Te bi izvanredne mjere tržišne potpore trebala poduzimati Komisija i one bi trebale biti izravno povezane sa zdravstvenim i veterinarskim mjerama donesenima da se spriječi širenje bolesti ili bi trebale proizlaziti iz tih mjera. One bi se trebale poduzimati na zahtjev država članica kako bi se spriječio ozbiljan poremećaj na dotičnim tržištima.

(23)

Ovom bi Uredbom trebalo zadržati mogućnost da Komisija donosi posebne interventne mjere predviđene ZOT-ovima za žitarice i za rižu, ako se pokaže da je to potrebno, kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja u sektoru žitarica i kako bi se spriječila masovna primjena javne intervencije u nekim regijama Zajednice u sektoru riže ili nadoknadila nestašica neoljuštene riže nakon prirodnih katastrofa.

(24)

Trebalo bi utvrditi minimalnu cijenu za šećernu repu obuhvaćenu kvotom, koja je standardne kakvoće koju treba definirati, kako bi se osigurao primjeren životni standard uzgajivača šećerne repe i šećerne trske u Zajednici.

(25)

Kako bi se osigurala pravedna ravnoteža prava i obveza poduzeća za proizvodnju šećera i uzgajivača šećerne repe, potrebni su posebni instrumenti. Stoga bi trebalo zadržati standardne odredbe koje uređuju sporazume unutar sektora, a koje su do sada bile sadržane u ZOT-u za šećer.

(26)

Zbog raznolikih prirodnih, gospodarskih i tehničkih okolnosti teško je predvidjeti jedinstvene uvjete otkupa šećerne repe koji vrijede u cijeloj Zajednici. Unutar ovog sektora već postoje sporazumi između udruženja uzgajivača šećerne repe i poduzeća za proizvodnju šećera. Stoga bi se okvirnim odredbama trebala odrediti samo minimalna jamstva koja zahtijevaju uzgajivači šećerne repe i industrija šećera kako bi se trgovina šećerom mogla nesmetano odvijati, uz mogućnost odstupanja od nekih pravila u okviru sporazuma sklopljenih unutar sektora. Podrobniji uvjeti do sada su bili utvrđeni u okviru ZOT-a za šećer, i to u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 318/2006. Zbog pretežno tehničke prirode tih uvjeta, primjerenije je da se ta pitanja rješavaju na razini Komisije.

(27)

U ovu bi Uredbu trebalo uključiti pristojbu za proizvodnju koja je ZOT-om za šećer predviđena kako bi se pridonijelo financiranju troškova nastalih u okviru ZOT-a.

(28)

Da bi se strukturna ravnoteža tržišta šećera održala na cjenovnoj razini blizu referentne cijene, Komisiji bi trebalo ostaviti mogućnost donošenja odluke o povlačenju šećera s tržišta sve dotle dok se ponovo ne uspostavi tržišna ravnoteža.

(29)

ZOT-ovima za živo bilje, govedinu i teletinu, svinjsko meso, ovčje i kozje meso, jaja i meso peradi, predviđena je mogućnost donošenja određenih mjera za lakšu prilagodbu ponude zahtjevima tržišta. Tim se mjerama može pridonijeti stabilizaciji tržišta i osiguranju primjerenog životnog standarda dotičnog poljoprivrednog stanovništva. S obzirom na ciljeve ove Uredbe, tu bi mogućnost trebalo zadržati. Prema tim odredbama, Vijeće smije donositi opća pravila u vezi s tim mjerama u skladu s postupkom iz članka 37. Ugovora. Ciljevi koji se žele postići tim mjerama jasno su određeni i ograničavaju vrstu mjera koje se mogu donijeti. Nije stoga nužno da Vijeće donosi dodatna opća pravila u tim sektorima te tu mogućnost ne treba više predviđati.

(30)

U sektoru šećera i sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda količinsko ograničenje proizvodnje koje je propisano Uredbom (EZ) br. 318/2006 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1788/2003 od 29. rujna 2003. o utvrđivanju pristojbe u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda (32), godinama je bilo bitni instrument tržišne politike. Razlozi zbog kojih je Zajednica dosad primjenjivala sustav proizvodnih kvota u oba sektora još uvijek su valjani.

(31)

Kako je ZOT-om za šećer bio predviđen sustav kvota za šećer, odgovarajući sustav u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dosad je bio reguliran pravnim aktom odvojenim od ZOT-a za mlijeko i mliječne proizvode, i to Uredbom (EZ) br. 1788/2003. S obzirom na ključnu važnost tih sustava i ciljeve ove Uredbe, odgovarajuće odredbe za oba sektora treba ugraditi u ovu Uredbu ne mijenjajući značajno niti same sustave niti načine njihovog djelovanja u usporedbi s prijašnjim pravnim stanjem.

(32)

Sustav kvota za šećer koji predviđa ova Uredba trebao bi stoga biti u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 318/2006, a posebno bi se trebao zadržati pravni status kvota ako, prema sudskoj praksi Suda, sustav kvota predstavlja mehanizam za reguliranje tržišta u sektoru šećera čija je svrha ostvarenje ciljeva koji su od javnog interesa.

(33)

Ovom bi se Uredbom trebalo dati pravo Komisiji da korigira kvote i svede ih na održivu razinu nakon što 2010. istekne fond za restrukturiranje koji je uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 320/2006 od 20. veljače 2006. o utvrđivanju privremenog plana za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici (33).

(34)

S obzirom na potrebu da se državama članicama omogući određena sloboda pri strukturnoj prilagodbi prerađivačke industrije te proizvodnje šećerne repe i šećerne trske u razdoblju primjene kvota, državama članicama trebalo bi i dalje dopustiti da u okviru određenih granica mijenjaju kvote poduzeća ne ograničavajući pri tom djelovanje fonda za restrukturiranje kao instrumenta.

(35)

Kako bi se spriječili poremećaji na tržištu šećera izazvani viškom šećera, ZOT za šećer je predviđao mogućnost da Komisija, u skladu s određenim kriterijima, donese odluku o prijenosu prekoračenih količina šećera, izoglukoze ili inulin sirupa u sljedeću tržišnu godinu kako bi se smatrao proizvodnjom unutar kvote u toj tržišnoj godini. Pored toga, on je predviđao da se za određene količine, koje ne ispunjavaju uvjete koji se primjenjuju, obračunava određena pristojba za prekoračene količine kako bi se izbjeglo nagomilavanje tih količina koje ugrožava stanje na tržištu. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(36)

Još uvijek prevladava temeljna svrha sustava kvota za mlijeko, a to je smanjiti neravnotežu između ponude i potražnje na predmetnom tržištu i strukturne viškove do kojih ona dovodi te na taj način postići bolju ravnotežu na tržištu. Trebalo bi stoga i dalje primjenjivati pristojbu za prikupljene ili prodane količine mlijeka namijenjenog izravnoj potrošnji koje premašuju određeni zajamčeni prag. U skladu sa svrhom ove Uredbe, u određenoj je mjeri potrebno terminološki uskladiti sustave kvota za šećer i mlijeko, pri čemu bi trebalo u cijelosti očuvati njihov pravni status quo. Čini se stoga primjerenim uskladiti terminologiju u sektoru mlijeka s onom u sektoru šećera. Izraze „nacionalna referentna količina” i „individualna referentna količina” iz Uredbe (EZ) br. 1788/2003 trebalo bi stoga zamijeniti izrazima „nacionalna kvota” i „individualna kvota”, ne mijenjajući pritom pravni pojam koji se definira.

(37)

U biti, sustav kvota za mlijeko u ovoj Uredbi trebalo bi oblikovati u skladu s Uredbom (EZ) br. 1788/2003. Posebno treba zadržati razliku između isporuke i izravne prodaje te sustav primjenjivati na temelju pojedinačnih reprezentativnih udjela masti i nacionalnog referentnog udjela masti. Poljoprivrednicima bi trebalo dopustiti da pod određenim uvjetima privremeno prenesu svoje individualne kvote. Osim toga, treba zadržati načelo da se pri prodaji, zakupu ili prijenosu nasljeđivanjem poljoprivrednoga gospodarstva, prenese i odgovarajuća kvota na kupca, zakupca ili nasljednika zajedno s odgovarajućim zemljištem, ali isto tako, kako bi se nastavilo restrukturiranje proizvodnje mlijeka i poboljšao okoliš, trebalo bi zadržati i mogućnost izuzeća od načela da su kvote vezane uz poljoprivredno gospodarstvo. U skladu s različitim oblicima prijenosa kvota i uz primjenu objektivnih kriterija, trebalo bi zadržati odredbe kojima se državama članicama dopušta da dio prenesenih količina uvrste u nacionalne rezerve.

(38)

Pristojbu za prekoračene količine trebalo bi utvrditi na razini čiji će učinak biti odvraćajući a države članice trebale bi ju platiti čim se prekorači nacionalna kvota. Država članica trebala bi teret plaćanja podijeliti između proizvođača koji su pridonijeli prekoračenju. Ti bi proizvođači trebali biti dužni platiti državi članici svoj dio ukupne pristojbe zbog same činjenice da su prekoračili količine kojima su raspolagali. Države članice trebale bi platiti Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP) pristojbu koja odgovara prekoračenju njihove nacionalne kvote, umanjeno za paušalni iznos od 1 %, kako bi se uzeli u obzir slučajevi stečaja ili konačne nesposobnosti nekih proizvođača da sudjeluju u plaćanju dospjele pristojbe.

(39)

Prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (34), prihod ostvaren primjenom dodatne pristojbe u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda jest „namjenski prihod” koji se mora uplatiti u proračun Zajednice i koji se, pri ponovnom korištenju, mora koristiti isključivo za financiranje izdataka EFJP-a ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Članak 22. Uredbe (EZ) br. 1788/2003, prema kojemu se prihod od pristojbi smatra intervencijom za stabiliziranje poljoprivrednih tržišta i koriste se za za financiranje izdataka u sektoru mlijeka, zastario je i ne treba ga ugraditi u ovu Uredbu.

(40)

Različiti ZOT-ovi predviđaju različite vrste sustava potpore.

(41)

ZOT za osušenu krmu i ZOT za lan i konoplju predviđali su potporu za preradu kao način reguliranja unutarnjeg tržišta u tim sektorima. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(42)

S obzirom na posebnu tržišnu situaciju na području žitarica i krumpirovog škroba, ZOT za žitarice sadržavao je odredbe koje su dopuštale dodjeljivanje proizvodne naknade u slučaju potrebe. Proizvodna naknada trebala bi biti takva da osnovni proizvodi koje koristi određena industrija budu dostupni toj industriji po cijeni nižoj od one koja proizlazi iz primjene zajedničkih cijena. ZOT-om za šećer uvedena je mogućnost dodjeljivanja proizvodne naknade u slučajevima kada se u vezi s proizvodnjom nekih industrijskih, kemijskih ili farmaceutskih proizvoda pojavi potreba za poduzimanjem mjera s ciljem osiguranja određenih proizvoda od šećera. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(43)

Kako bi se pridonijelo ravnoteži tržišta mlijeka i stabilizirale tržišne cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, potrebne su mjere kojima će se osigurati veće mogućnosti prodaje mliječnih proizvoda. ZOT za mlijeko i mliječne proizvode stoga je predviđao dodjeljivanje potpore za stavljanje na tržište određenih mliječnih proizvoda za posebne namjene i odredišta. Osim toga, taj je ZOT predviđao da Zajednica, u svrhu poticanja potrošnje mlijeka među mladima, pokriva dio troškova nastalih u vezi s dodjeljivanjem potpore za isporuku mlijeka djeci u školama. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(44)

Kako bi se odobrene organizacije gospodarskih subjekata potakle na izradu planova i programa rada u svrhu poboljšanja kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina, potrebno je financiranje od strane Zajednice, i to u obliku postotka izravne potpore koji države članice smiju zadržati u skladu s člankom 110.i stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1782/2003. U tom kontekstu, ZOT za maslinovo ulje i stolne masline predviđao je da se potpora Zajednice dodjeljuje u skladu s prioritetnim aktivnostima koje se poduzimaju na temelju tih planova i programa rada. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(45)

Fond Zajednice za duhan, koji se financira određenim odbicima od potpore u tom sektoru, osnovan je Uredbom (EEZ) br. 2075/92 kako bi se provodile različite mjere u tom sektoru. Godina 2007. je zadnja godina u kojoj su odbici od potpore predviđeni Poglavljem 10.c glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 na raspolaganju Fondu Zajednice za duhan. Iako će financiranje fonda prestati prije stupanja na snagu ove Uredbe, članak 13. Uredbe (EEZ) br. 2075/92 trebalo bi ipak zadržati kako bi služio kao pravna osnova za višegodišnje programe koje može financirati Fond Zajednice za duhan.

(46)

Pčelarstvo, kao sektor poljoprivrede, odlikuje se raznolikošću proizvodnih uvjeta i prinosa te disperzijom i raznolikošću gospodarskih subjekata, kako u fazi proizvodnje tako i u fazi stavljanja na tržište. Osim toga, s obzirom na širenja varooze u nekoliko država članica zadnjih godina i probleme do kojih ta bolest dovodi u proizvodnji meda, Zajednica treba i dalje poduzimati mjere budući da se varooza ne može potpuno iskorijeniti i u borbi protiv nje trebaju se koristiti odobreni proizvodi. Zbog tih okolnosti i s ciljem poboljšanja proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda pčelarstva u Zajednici, svake tri godine trebalo bi izraditi nacionalne programe koji će obuhvaćati tehničku pomoć, nadzor varooze, racionalizaciju sezonskog seljenja pčelinjih zajednica radi ispaše, upravljanje obnovom pčelinjeg fonda u Zajednici te suradnju na istraživačkim programima o pčelarstvu i proizvodima pčelarstva kako bi se poboljšali opći uvjeti proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda pčelarstva. Te bi nacionalne programe trebala dijelom financirati Zajednica.

(47)

Uredbom (EZ) br. 1544/2006, sve nacionalne potpore za dudov svilac zamijenjene su programom potpore Zajednice za uzgoj dudovog svilca koja se dodjeljuje u obliku fiksnog iznosa po uporabljenoj kutiji jajašaca dudovog svilca.

(48)

S obzirom da stajališta politike koja su dovela do uvođenja gore navedenih programa potpore za pčelarstvo i uzgoj dudovog svilca i dalje vrijede, te bi programe potpore trebalo ugraditi u ovu Uredbu.

(49)

Primjena tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode može pridonijeti poboljšanju gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište kao i kakvoće tih proizvoda. Primjena tih standarda stoga je u interesu proizvođača, trgovaca i potrošača. Sukladno tomu, u okviru ZOT-ova za banane, maslinovo ulje i stolne masline, živo bilje, jaja i meso peradi, bili su uvedeni tržišni standardi koji se naročito odnose na kakvoću, klasiranje, težinu, veličinu, ambalažiranje, pakiranje, skladištenje, prijevoz, prezentiranje, podrijetlo i označivanje. Prikladno je i u ovoj Uredbi zadržati taj pristup.

(50)

U okviru ZOT-ova za maslinovo ulje i stolne masline te za banane, Komisija je do sada bila zadužena za donošenje odredbi o tržišnim standardima. S obzirom na izrazito tehničku prirodu tih standarda i potrebu za stalnim poboljšanjem njihove učinkovitosti i prilagođavanjem razvoju trgovačke prakse, taj pristup treba proširiti i na sektore živog bilja, pri čemu treba odrediti mjerila koja Komisija mora uzeti u obzir pri utvrđivanju odgovarajućih pravila. Osim toga, kako bi se spriječile zlouporabe što se tiče kakvoće i izvornosti proizvoda koji se nude potrošačima te značajni poremećaji na tržištu do kojih bi mogle dovesti takve zlouporabe, trebalo bi donijeti i posebne mjere, naročito najnovije metode analize i ostale mjere za određivanje značajki dotičnih standarda.

(51)

Uvedeno je više pravnih instrumenata za reguliranje stavljanja na tržište i označivanja mlijeka, mliječnih proizvoda i masti. Njihov je cilj poboljšati položaj mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu s jedne strane i osigurati pošteno tržišno natjecanje za mazive masti mliječnog i nemliječnog podrijetla s druge strane, a sve u korist proizvođača i potrošača. Pravila propisana Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1898/87 od 2. srpnja 1987. o zaštiti oznaka koje se upotrebljavaju pri stavljanju mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište (35), imaju za cilj zaštititi potrošača i uspostaviti uvjete tržišnog natjecanja između mliječnih proizvoda i konkurentnih proizvoda na području oznaka, označivanja i promidžbe proizvoda kojima se sprječava svaki oblik narušavanja tržišta. Uredba Vijeća (EZ) br. 2597/97 od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju dodatnih pravila o zajedničkoj organizaciji tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda za konzumno mlijeko (36), predviđa pravila čiji je cilj jamčiti visoku kakvoću konzumnog mlijeka i proizvoda koji odgovaraju potrebama i željama potrošača, te tako stabilizirati dotično tržište i osigurati potrošačima visokokvalitetno konzumno mlijeko. Uredbom Vijeća (EZ) br. 2991/94 od 5. prosinca 1994. o utvrđivanju standarda za mazive masti (37), utvrđeni su tržišni standardi za mlijeko i nemliječne proizvode zajedno s jasnom klasifikacijom i pravilima o označivanju. Sukladno ciljevima ove Uredbe, ta bi pravila trebalo zadržati.

(52)

Što se tiče sektora jaja i mesa peradi, postoje odredbe koje se odnose na tržišne standarde i, u određenim slučajevima, na proizvodnju. Te su odredbe sadržane u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1028/2006 od 19. lipnja 2006. o tržišnim standardima za jaja (38), Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1906/90 od 26. lipnja 1990. o određenim tržišnim standardima za meso peradi (39) i Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2782/75 od 29. listopada 1975. o proizvodnji i stavljanju rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi na tržište (40). Temeljna pravila sadržana u tim Uredbama trebalo bi ugraditi u ovu Uredbu.

(53)

Uredbom (EZ) br. 1028/2006, predviđa se da bi tržišne standarde za jaja trebalo u načelu primjenjivati na sva jaja koja potječu od kokoši vrste Gallus gallus, a koja se stavljaju na tržište Zajednice te, kao opće pravilo, i na ona jaja koja su namijenjena za izvoz u treće zemlje. Njome su predviđene dvije klase kakvoće za jaja, razlikujući tako jaja koja su prikladna za izravnu prehranu ljudi i ona koja to nisu, te se utvrđuju odredbe kojima se osigurava odgovarajuće obavješćivanje potrošača o klasama kakvoće i mase te o korištenim metodama uzgoja. Na koncu, ta Uredba propisuje posebna pravila za jaja koja se uvoze iz trećih zemalja, a prema kojima posebne odredbe koje su na snazi u nekim trećim zemljama mogu opravdati odstupanja od tržišnih standarda ako se jamči njihova istovrijednost sa zakonodavstvom Zajednice.

(54)

Što se tiče mesa peradi, Uredbom (EEZ) br. 1906/90 se određuje da bi tržišne standarde trebalo u načelu primjenjivati na određene vrste mesa peradi koje su prikladne za prehranu ljudi, a koje se stavljaju na tržište Zajednice, te da bi meso peradi koje je namijenjeno za izvoz u treće zemlje trebalo izuzeti od primjene tržišnih standarda. Tom je Uredbom predviđeno klasiranje mesa peradi u dvije kategorije, i to prema konformaciji i izgledu te su utvrđeni uvjeti pod kojima se meso nudi na prodaju.

(55)

Državama članicama bi, sukladno tim Uredbama, trebalo biti omogućeno da od primjene tih tržišnih standarda izuzmu jaja odnosno meso peradi koje proizvođač prodaje krajnjem potrošaču putem određenih oblika izravne prodaje, i to ako se radi o malim količinama.

(56)

Uredbom (EZ) br. 2782/75 utvrđuju se posebna pravila za stavljanje na tržište i prijevoz rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi kao i za inkubaciju rasplodnih jaja. Tom se Uredbom naročito predviđa pojedinačno označivanje rasplodnih jaja koja se koriste za proizvodnju pilića, način pakiranja i vrsta ambalaže za transport. Međutim, od obvezne primjene standarda koji su u njoj utvrđeni ona izuzima manje selekcijske centre i ostale reprodukcijske centre.

(57)

Sukladno ciljevima ove Uredbe, ta bi pravila trebalo zadržati ne mijenjajući njihovu bit. Međutim, ostale odredbe tehničke prirode trebalo bi obuhvatiti provedbenim pravilima koje donosi Komisija.

(58)

Kao što se i do sada radilo u okviru ZOT-a za hmelj, u cijeloj bi Zajednici trebalo i dalje slijediti politiku kvalitete provedbom odredbi o potvrđivanju i pravila kojima se u načelu zabranjuje stavljanje na tržište proizvoda za koje nije izdan certifikat ili, ako je riječ o uvezenim proizvodima, onih koji ne udovoljavaju istovrijednim značajkama kakvoće.

(59)

Opisi i definicije maslinovih ulja te njihovi nazivi, ključan su element tržišnog reda koji omogućava da se utvrde standardi kakvoće i da se potrošačima pruže odgovarajuće informacije o proizvodu, pa ih stoga treba zadržati u ovoj Uredbi.

(60)

Jedan od gore navedenih programa potpore kojima se pridonosi ravnoteži tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda te stabilizaciji tržišnih cijena u tom sektoru jest i program potpore koji je Uredbom (EZ) br. 1255/1999 predviđen za preradu obranog mlijeka u kazein i kazeinate. Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2204/90 od 24. srpnja 1990. o utvrđivanju dodatnih općih pravila zajedničke organizacije tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda u dijelu koji se odnosi na sireve (41), propisana su pravila za korištenje kazeina i kazeinata u proizvodnji sira kako bi se spriječili štetni učinci koje bi, s obzirom na osjetljivost sira na zamjenu kazeinom i kazeinatima, taj program potpore mogao izazvati, i kako bi se time stabiliziralo tržište. Ta bi pravila trebalo ugraditi u ovu Uredbu.

(61)

Prerada nekih poljoprivrednih sirovina u etilni alkohol usko je povezana s gospodarskim korištenjem tih sirovina. Ona može značajno pridonijeti povećanju njihove vrijednosti i može biti od posebnoga gospodarskog i društvenog značaja za gospodarstvo određenih regija Zajednice ili može biti značajan izvor prihoda za proizvođače dotičnih sirovina. Ona također omogućuje uklanjanje proizvoda nezadovoljavajuće kakvoće i kratkoročnih viškova koji mogu izazvati privremene poteškoće u nekim sektorima.

(62)

U sektorima hmelja, maslinovog ulja i stolnih maslina, duhana te dudovog svilca, zakonodavstvo se, radi ostvarenja ciljeva politike, usredotočuje na različite oblike organizacija naročito kako bi se kroz usklađeno djelovanje stabiliziralo tržište te poboljšala i jamčila kakvoća dotičnih proizvoda. Odredbe koje su do sada regulirale taj sustav organizacija temelje se na organizacijama koje u skladu s odredbama koje treba donijeti Komisija priznaju države članice ili, pod određenim uvjetima, Komisija. Taj bi sustav trebalo zadržati, a odredbe koje su do sada bile na snazi trebalo bi uskladiti.

(63)

Kako bi se poduprle određene aktivnosti sektorskih organizacija, koje su od posebnog interesa s obzirom na sadašnja pravila ZOT-a za duhan, trebalo bi predvidjeti mogućnost da se pravila koja sektorska organizacija donese za svoje članove mogu, pod određenim uvjetima, proširiti i na proizvođače i skupine u jednoj ili više regija koji nisu njeni članovi. Isto bi trebalo vrijediti i kada je riječ o aktivnostima sektorskih organizacija koje su od općeg gospodarskog ili tehničkog interesa za sektor duhana kako bi one bile od koristi svim osobama koje aktivno djeluju u dotičnoj gospodarskoj grani. Države članice i Komisija bi trebale pri tome usko surađivati. Komisija bi trebala imati stalne nadzorne ovlasti, naročito što se tiče sporazuma i usklađenih djelovanja koje te organizacije usvoje.

(64)

Postoji mogućnost da u određenim sektorima, osim u onima u kojima sadašnja pravila propisuju priznavanje proizvođačkih ili sektorskih organizacija, države članice žele priznati te vrste organizacija na temelju nacionalnog prava ako je to u skladu s pravom Zajednice. Tu bi mogućnost trebalo pojasniti. Osim toga, trebalo bi donijeti pravila prema kojima priznavanje proizvođačkih i sektorskih organizacija u skladu sa sadašnjim Uredbama ostaje valjano i nakon donošenja ove Uredbe.

(65)

Jedinstveno tržište Zajednice uključuje trgovinski sustav na vanjskim granicama Zajednice. Taj bi trgovinski sustav trebao uključivati uvozne carine i izvozne subvencije i u načelu bi trebao stabilizirati tržište Zajednice. Trgovinski sustav trebao bi se temeljiti na obvezama preuzetim u okviru Urugvajskog kruga višestranih trgovinskih pregovora.

(66)

U okviru ZOT-ova za sektor žitarica, riže, šećera, sjemena, maslinovog ulja i stolnih maslina, lana i konoplje, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjsko meso, ovčje i kozje meso, jaja, mesa peradi, živog bilja i poljoprivrednog etilnog alkohola, opseg trgovine s trećim zemljama do sada se pratio, kako pri uvozu tako i pri izvozu, ili pomoću sustava obveznih dozvola ili sustava u kojima je Komisija bila ovlaštena propisivati uvjete vezane uz dozvole.

(67)

Praćenje trgovinskih tokova u prvom je redu pitanje upravljanja koje se treba rješavati na fleksibilan način. Imajući to u vidu i uzimajući u obzir iskustvo stečeno kod ZOT-ova kod kojih je upravljanje dozvolama već dodijeljeno Komisiji, čini se primjerenim proširiti taj pristup na sve sektore u kojima se koriste uvozne i izvozne dozvole. Odluku o uvođenju uvjeta vezanih uz dozvole trebala bi donijeti Komisija uzimajući u obzir potrebu za uvoznim dozvolama u svrhu upravljanja dotičnim tržištima i naročito potrebu za praćenjem uvoza dotičnih proizvoda.

(68)

Carine koje se primjenjuju na poljoprivredne proizvode u okviru sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) najvećim su dijelom utvrđene u Zajedničkoj carinskoj tarifi. Međutim, zbog uvođenja dodatnih mehanizama, za neke proizvode iz sektora žitarica i riže potrebno je predvidjeti mogućnost izuzeća.

(69)

Kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje se mogu javiti na tržištu Zajednice zbog uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, uvoz tih proizvoda treba podlijegati plaćanju dodatne uvozne carine ako su ispunjeni određeni uvjeti.

(70)

Komisija bi pod određenim uvjetima trebala imati ovlasti za otvaranje i upravljanje uvoznim carinskim kvotama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s Ugovorom ili iz drugih akata Vijeća.

(71)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2729/75 od 29. listopada 1975. o uvoznim pristojbama za mješavine žitarica, za rižu i lomljenu rižu (42), ima za cilj osigurati pravilno djelovanje sustava carina pri uvozu mješavina žitarica, riže i lomljene riže. Ta bi pravila trebalo uvrstiti u ovu Uredbu.

(72)

Zajednica je s više trećih zemalja zaključila sporazume o povlaštenom pristupu tržištu koji tim zemljama omogućuju da pod povoljnim uvjetima izvoze šećer od šećerne trske u Zajednicu. ZOT za šećer predviđao je ocjenjivanje potrebe šećerana za šećerom za rafiniranje te da se, pod određenim uvjetima, uvozne dozvole izdaju jedino specijaliziranim korisnicima značajnih količina uvoznog sirovog šećera od šećerne trske, koji se u Zajednici smatraju stalnim šećeranama. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(73)

Kako bi se spriječilo da zabranjeni proizvodi naruše ZOT za konoplju namijenjenu proizvodnji vlakana, odgovarajućom je Uredbom propisan nadzor nad uvozom konoplje i sjemena konoplje kako bi se osiguralo da ti proizvodi nude određena jamstva u pogledu udjela tetrahidrokanabinola. Osim toga, na uvoz sjemena konoplje koji nije namijenjen za sjetvu, primjenjivao se sustavu kontrola koji predviđa izdavanje odobrenja dotičnim uvoznicima. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(74)

Na području proizvoda sektora hmelja, u cijeloj se Zajednici slijedi politika kvalitete. Što se tiče uvoza, u ovu bi Uredbu trebalo ugraditi odredbe koje osiguravaju da se uvoze samo oni proizvodi koji udovoljavaju odgovarajućim minimalnim zahtjevima kakvoće.

(75)

Sustav carina omogućuje napuštanje svih drugih zaštitnih mjera na vanjskim granicama Zajednice. Mehanizam unutarnjeg tržišta i carina u određenim bi se okolnostima mogao pokazati nedovoljnim. U tom slučaju, kako tržište Zajednice ne bi ostalo nezaštićeno od poremećaja koji se mogu javiti, Zajednica bi trebala imati mogućnost poduzimanja svih potrebnih mjera bez odlaganja. Te bi mjere trebale biti u skladu s međunarodnim obvezama Zajednice.

(76)

Kako bi se osiguralo pravilno djelovanje ZOT-ova, a naročito kako bi se spriječili poremećaji na tržištu, ZOT-ovima za niz proizvoda bila je predviđena mogućnost zabrane postupaka unutarnje i vanjske proizvodnje. Tu bi mogućnost trebalo zadržati. Osim toga, iskustvo pokazuje da u slučaju kada dođe, ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu zbog primjene tih postupaka, treba poduzeti mjere bez odlaganja. Komisiji bi zbog toga trebalo dati odgovarajuće ovlasti. Treba stoga omogućiti Komisiji da u takvim situacijama obustavi primjenu postupaka unutarnje i vanjske proizvodnje.

(77)

Odredbe o odobravanju subvencija za izvoz u treće zemlje, koje se temelje na razlici između cijena unutar Zajednice i onih na svjetskom tržištu i koje su unutar ograničenja utvrđenih obvezama koje je Zajednica preuzela u okviru WTO-a, trebale bi služiti za zaštitu sudjelovanja Zajednice u međunarodnoj trgovini određenim proizvodima obuhvaćenim ovom Uredbom. Subvencionirani izvoz trebao bi podlijegati ograničenjima u smislu količine i vrijednosti.

(78)

Sukladnost s ograničenjima u smislu vrijednosti trebao bi osigurati pri određivanju izvoznih subvencija, i to nadzorom plaćanja prema pravilima koja se odnose na EFJP. Nadzor se može olakšati tako da se uvede obveza po kojoj se izvozne subvencije moraju utvrđivati unaprijed, uz mogućnost da se, u slučaju diferenciranih subvencija, promijene utvrđena odredišta unutar zemljopisnog područja na koje se primjenjuje jedinstvena stopa izvozne subvencije. U slučaju promjene odredišta, trebalo bi isplatiti izvoznu subvenciju koja se primjenjuje na stvarno odredište, pri čemu se ne smije prekoračiti gornji iznos subvencije koji se primjenjuje na unaprijed utvrđeno odredište.

(79)

Sukladnost količinskim ograničenjima trebalo bi osigurati primjenom pouzdanog i učinkovitog sustava praćenja. U tu svrhu, dodjeljivanje izvoznih subvencija treba uvjetovati predočenjem izvozne dozvole. Izvozne subvencije trebalo bi dodjeljivati u okviru raspoloživih količina, ovisno o konkretnom položaju svakog dotičnog proizvoda. Izuzeća od ovog pravila trebala bi se dopustiti samo za prerađene proizvode koji nisu navedeni u Prilogu I. Ugovoru, na koje se ne primjenjuju količinska ograničenja. Trebalo bi predvidjeti mogućnost odstupanja od strogog pridržavanja pravila o upravljanju, ako nije vjerojatno da će subvencionirani izvoz prekoračiti utvrđenu količinu.

(80)

Što se tiče izvoza živih goveda, trebalo bi predvidjeti da se izvozne subvencije mogu odobriti i isplatiti jedino ako se poštuju odredbe zakonodavstva Zajednice koje se odnose na dobrobit životinja, a naročito one koje se odnose na zaštitu životinja tijekom prijevoza.

(81)

Poljoprivredni proizvodi mogu u nekim slučajevima imati posebne pogodnosti pri uvozu u treće zemlje, ako udovoljavaju određenim specifikacijama i/ili cjenovnim uvjetima. Kako bi se osigurala ispravna primjena tog sustava, potrebna je upravna suradnja između tijela treće države uvoznice i Zajednice. U tu bi svrhu te proizvode trebao pratiti certifikat izdan u Zajednici.

(82)

Izvoz lukovica cvijeća u treće zemlje od posebne je gospodarske važnosti za Zajednicu. Nastavak i razvoj takvog izvoza može se osigurati stabiliziranjem cijena tih proizvoda. Stoga bi trebalo odrediti najniže izvozne cijene za dotične proizvode.

(83)

U skladu s člankom 36. Ugovora, odredbe poglavlja Ugovora koje se odnosi na pravila tržišnog natjecanja primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u opsegu koji utvrdi Vijeće u okviru članka 37. stavaka 2. i 3. Ugovora i sukladno postupku utvrđenom u tom članku. U različitim je ZOT-ovima utvrđeno da se odredbe o državnoj potpori u velikoj mjeri primjenjuju. Primjena pravila iz Ugovora koja se odnose na poduzeća razrađena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (43). U skladu s ciljem stvaranja sveobuhvatnog skupa pravila tržišne politike, primjereno je ugraditi dotične odredbe u ovu Uredbu.

(84)

Pravila tržišnog natjecanja koja se odnose na sporazume, odluke i djelovanja o kojima se govori u članku 81. Ugovora kao i ona koja se odnose na zlouporabu vladajućeg položaja trebalo bi primjenjivati na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima ako njihova primjena ne ometa djelovanje nacionalnih organizacija poljoprivrednih tržišta ili ne ugrožava ostvarenje ciljeva ZPP-a.

(85)

Posebna je pozornost posvećena organizacijama poljoprivrednika čiji je naročiti cilj zajednička proizvodnja ili stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda ili korištenje zajedničkih objekata, osim ako takvo usklađeno djelovanje isključuje tržišno natjecanje ili ugrožava ostvarenje ciljeva iz članka 33. Ugovora.

(86)

Kako se ne bi ugrozio razvoj ZPP-a i kako bi se osigurala pravna sigurnost i nediskriminirajuće postupanje prema dotičnim poduzećima, Komisija bi trebala imati isključivu ovlast, koja mora biti pod nadzorom Suda, da određuje jesu li sporazumi, odluke i djelovanja o kojima se govori u članku 81. Ugovora u skladu s ciljevima ZPP-a.

(87)

Dodjeljivanje državnih potpora moglo bi ugroziti pravilno djelovanje jedinstvenog tržišta koje se temelji na zajedničkim cijenama. Stoga bi se odredbe Ugovora koje uređuju državnu potporu trebale u načelu primjenjivati na proizvode koji su obuhvaćeni ovom Uredbom. U nekim bi situacijama trebalo odobriti izuzeća. Ako se primjenjuju takva izuzeća, Komisija bi trebala imati mogućnost sastavljanja popisa postojećih, novih ili predloženih državnih potpora, davanja odgovarajućih primjedbi državama članicama i predlaganja odgovarajućih mjera.

(88)

Od pristupanja, Finska i Švedska mogu dodjeljivati potporu za proizvodnju i stavljanje na tržište sobova i proizvoda od sobova zbog specifičnoga gospodarskog stanja tog sektora. Osim toga, Finska može, uz odobrenje Komisije, dodjeljivati potporu za određene količine sjemena i za određene količine sjemena žitarica proizvedenog isključivo u Finskoj, zbog specifičnih klimatskih uvjeta koji u njoj vladaju. Ova bi izuzeća trebalo zadržati.

(89)

U državama članicama u kojima se značajno smanji kvota za šećer, proizvođači šećerne repe suočit će se s posebno teškim problemima u prilagodbi. U tim slučajevima, privremena potpora koju Zajednica dodjeljuje uzgajivačima šećerne repe, a koja je predviđena poglavljem 10.f glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, neće biti dovoljna za potpuno uklanjanje poteškoća s kojima se suočavaju uzgajivači šećerne repe. Stoga bi državama članicama koje smanje svoju kvotu za više od 50 % kvote za šećer utvrđene 20. veljače 2006. u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 318/2006 trebalo dopustiti dodjeljivanje državne potpore uzgajivačima šećerne repe tijekom razdoblja primjene privremene potpore Zajednice. Kako bi se spriječilo da države članice dodjeljuju državnu potporu koja premašuje potrebe njihovih uzgajivača šećerne repe, određivanje ukupnog iznosa dotične državne potpore trebalo bi uvjetovati odobrenjem Komisije, osim u slučaju Italije gdje je iznos koji je potreban da se najproduktivniji proizvođači šećerne repe prilagode tržišnim uvjetima nakon reforme procijenjen na najviše 11 EUR po toni proizvedene šećerne repe. Osim toga, zbog posebnih problema koji se očekuju u Italiji, trebalo bi zadržati odredbe koje uzgajivačima šećerne repe omogućuju da odobrenu državnu potporu koriste izravno ili neizravno.

(90)

Uzgoj šećerne repe u Finskoj ovisi o posebnim zemljopisnim i klimatskim uvjetima koji će osim općih učinaka reforme sektora šećera dodatno negativno utjecati na proizvodnju. Stoga bi trebalo zadržati odredbe predviđene ZOT-om za šećer koje toj državi članici dopuštaju da svojim uzgajivačima šećerne repe trajno dodjeljuje odgovarajući iznos državne potpore.

(91)

S obzirom na posebno stanje u Njemačkoj, gdje se državna potpora trenutačno dodjeljuje velikom broju manjih proizvođača alkohola, pod posebnim uvjetima njemačkog alkoholnog monopola, trebalo bi dopustiti da se takva potpora nastavi dodjeljivati tijekom ograničenog razdoblja. Trebalo bi također predvidjeti da Komisija po isteku tog razdoblja dostavi izvješće o djelovanju ovog odstupanja, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.

(92)

Ako država članica želi na svom državnom području poduprijeti mjere za promicanje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u Zajednici, trebalo bi predvidjeti mogućnost financiranja tih mjera putem promocijske pristojbe za proizvođače mlijeka na nacionalnoj razini.

(93)

Kako bi se uzeo u obzir razvoj proizvodnje osušene krme, Komisija bi trebala prije 30. rujna 2008., na temelju ocjene ZOT-a za osušenu krmu, podnijeti Vijeću izvješće o tom sektoru. Izvješću bi trebalo, prema potrebi, priložiti odgovarajuće prijedloge. Osim toga, Komisija bi trebala u redovitim vremenskim razmacima izvješćivati Europski parlament i Vijeće o programu potpore koji se primjenjuje za sektor pčelarstva.

(94)

Potrebni su odgovarajući podaci o sadašnjem stanju tržišta hmelja u Zajednici te o mogućnostima njegovog razvoja. Stoga bi trebalo predvidjeti obvezu registriranja svih ugovora o isporuci hmelja proizvedenog u Zajednici.

(95)

Pod određenim uvjetima i za određene proizvode trebalo bi predvidjeti mjere koje će se poduzimati u slučajevima kada dođe ili bi moglo doći do poremećaja na tržištu zbog značajnih promjena cijena na unutarnjem tržištu ili zbog kotacija ili cijena na svjetskom tržištu.

(96)

Treba utvrditi okvir posebnih mjera za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kako bi se mogli prikupljati gospodarski podaci te analizirati statistički podaci u svrhu praćenja tržišta. Ako je tržište etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla povezano s tržištem etilnog alkohola općenito, trebaju biti dostupne i informacije o tržištu etilnog alkohola nepoljoprivrednog podrijetla.

(97)

Izdatke koje države članice imaju radi obveza koje proizlaze iz primjene ove Uredbe trebalo bi financirati Zajednica u skladu s Uredbom (EZ) br. 1290/2005.

(98)

Komisiju bi trebalo ovlastiti da u hitnim slučajevima donosi potrebne mjere za rješavanje posebnih praktičnih problema.

(99)

S obzirom da se zajednička tržišta poljoprivrednih proizvoda neprestano razvijaju, države članice i Komisija trebale bi razmjenjivati informacije o svim bitnim promjenama.

(100)

Kako bi se spriječila zlouporaba bilo koje pogodnosti koju predviđa ova Uredba, te se pogodnosti ne bi smjele odobriti ili, ovisno o slučaju, trebalo bi ih ukinuti, ako se utvrdi da su uvjeti za stjecanje bilo koje od tih pogodnosti stvoreni umjetno i suprotno ciljevima ove Uredbe.

(101)

Kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza utvrđenih ovom Uredbom, potrebno je provoditi nadzor, a u slučaju neispunjavanja tih obveza primijeniti upravne mjere i upravne sankcije. Komisiju treba stoga ovlastiti da donosi odgovarajuća pravila, uključujući i ona o osiguranju povrata neopravdanih plaćanja te o obvezama u pogledu izvješćivanja koje države članice imaju na temelju primjene ove Uredbe.

(102)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebale bi se u načelu donositi u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (44). Međutim, za određene mjere iz ove Uredbe koje se odnose na ovlasti Komisije, koje zahtijevaju brzo djelovanje ili koje su posve upravne prirode, Komisiju bi trebalo ovlastiti da djeluje na vlastitu inicijativu.

(103)

S obzirom da su u ovu Uredbu uključeni neki elementi ZOT-ova za voće i povrće, za prerađevine voća i proizvoda od povrća te za vino, u te bi ZOT-ove trebalo unijeti određene izmjene.

(104)

Ova Uredba uključuje odredbe koje se odnose na primjenu pravila o tržišnom natjecanju koja su predviđena Ugovorom. Te su odredbe do sada bile predmet Uredbe (EZ) br. 1184/2006. Područje primjene te Uredbe trebalo bi izmijeniti tako da se njezine odredbe primjenjuju samo na proizvode iz Priloga I. Ugovoru koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

(105)

Ova Uredba uključuje odredbe koje su sadržane u temeljnim uredbama koje su navedene u uvodnim izjavama (2) i (3), osim onih koje su sadržane u uredbama (EZ) br. 2200/96, (EZ) br. 2201/96 i (EZ) br. 1493/1999. Osim toga, ova Uredba uključuje odredbe sljedećih Uredbi:

(106)

Ove bi uredbe trebalo stoga staviti izvan snage. Radi pravne sigurnosti i s obzirom na broj pravnih akata koji prestaju važiti ovom Uredbom te na broj akata koji su bili doneseni u skladu s tim aktima ili koji su bili izmijenjeni tim aktima, treba pojasniti da stavljanje izvan snage ne utječe na važenje akata donesenih ili izmijenjenih na temelju ukinutih akata.

(107)

Ova bi se Uredba u načelu trebala početi primjenjivati 1. siječnja 2008. Međutim, kako bi se osiguralo da nove odredbe ove Uredbe ne utječu na tekuću tržišnu godinu 2007./2008., trebalo bi predvidjeti kasniji datum početka primjene za one sektore za koje su predviđene tržišne godine. Za dotične bi se sektore ova Uredba stoga trebala početi primjenjivati od početka tržišne godine 2008./2009. U skladu s tim, odgovarajuće uredbe kojima se uređuju ti sektori trebale bi se nastaviti primjenjivati do kraja tržišne godine 2007./2008.

(108)

Osim toga, za određene druge sektore za koje nisu predviđene tržišne godine, trebalo bi također predvidjeti kasniji datum početka primjene kako bi se olakšao prijelaz s postojećih ZOT-ova na ovu Uredbu. U skladu s tim, uredbe kojima se uređuju postojeći ZOT-ovi za te sektore trebale bi se nastaviti primjenjivati do kasnijeg datuma početka primjene koji je predviđen ovom Uredbom.

(109)

Što se tiče Uredbe (EZ) br. 386/90, ovom se Uredbom na Komisiju prenosi nadležnost za donošenje standarda u području koje je obuhvaćeno tom Uredbom. Osim toga, ovom se Uredbom stavljaju izvan snage uredbe (EEZ) br. 3220/84, (EEZ) br. 1186/90, (EEZ) br. 2137/92 i (EZ) br. 1183/2006 i u nju su ugrađene samo neke odredbe tih Uredbi. Ostala pitanja kojima se bave te uredbe trebat će obuhvatiti provedbenim pravilima koje će morati donijeti Komisija. Komisiji bi trebalo ostaviti dodatno vrijeme za donošenje odgovarajućih propisa. Navedene bi se Uredbe stoga trebale nastaviti primjenjivati do 31. prosinca 2008.

(110)

Sljedeći akti Vijeća postaju suvišni i treba ih staviti izvan snage:

(111)

Zbog prijelaza s mjera predviđenih odredbama i uredbama koje su stavljene izvan snage ovom Uredbom, moglo bi doći do poteškoća koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom. Kako bi se riješile te poteškoće, Komisiju bi trebalo ovlastiti da donese prijelazne mjere,

DIO I.

DIO II.

GLAVA I.

POGLAVLJE I.

Odjeljak I.

Odjeljak II.

Pododjeljak I.

Pododjeljak II.

Pododjeljak III.

Pododjeljak IV.

Odjeljak III.

Pododjeljak I.

Pododjeljak II.

Odjeljak IV.

POGLAVLJE II.

Odjeljak I.

Odjeljak II.

Odjeljak III.

Odjeljak IV.

POGLAVLJE III.

Odjeljak I.

Odjeljak II.

Pododjeljak I.

Pododjeljak II.

Odjeljak III.

Pododjeljak I.

Pododjeljak II.

Pododjeljak III.

Odjeljak IV.

POGLAVLJE IV.

Odjeljak I.

Pododjeljak I.

Pododjeljak II.

Odjeljak II.

Odjeljak III.

Odjeljak IV.

Odjeljak V.

Odjeljak VI.

Odjeljak VII.

GLAVA II.

POGLAVLJE I.

Odjeljak I.

Odjeljak II.

Odjeljak III.

POGLAVLJE II.

Odjeljak I.

Odjeljak II.

Odjeljak III.

DIO III.

POGLAVLJE I.

POGLAVLJE II.

Odjeljak I.

Odjeljak II.

Odjeljak III.

Odjeljak IV.

Pododjeljak I.

Pododjeljak II.

Pododjeljak III.

Pododjeljak IV.

Odjeljak V.

POGLAVLJE III.

Odjeljak I.

Odjeljak II.

Odjeljak III.

Odjeljak IV.

Odjeljak V.

Odjeljak VI.

DIO IV.

POGLAVLJE I.

POGLAVLJE II.

DIO V.

DIO VI.

DIO VII.

POGLAVLJE I.

POGLAVLJE II.

PRILOG I.

Dio I.:

Dio II.:

Dio III.:

Dio IV.:

Dio V.:

Dio VI.:

Dio VII.:

Dio VIII.:

Dio IX.:

Dio X.:

Dio XI.:

Dio XII.:

Dio XIII.:

Dio XIV.:

Dio XV.:

Dio XVI.:

Dio XVII.:

Dio XVIII.:

Dio XIX.:

Dio XX.:

Dio XXI.:

PRILOG II.

Dio I.:

Dio II.:

Dio III.:

PRILOG III.

Dio I.:

Dio II.:

Dio III.:

Dio IV.:

Dio V.:

Dio VI.:

Dio VII.:

Dio VIII.:

PRILOG IV.

A.

B.

PRILOG V.

A.

B.

C.

PRILOG VI.

PRILOG VII.

PRILOG VIII.

PRILOG IX.

PRILOG X.

PRILOG XI.

A.

B.

PRILOG XII.

PRILOG XIII.

PRILOG XIV.

A.

B.

C.

PRILOG XV.

Dodatak Prilogu XV.

PRILOG XVI.

PRILOG XVII.

PRILOG XVIII.

PRILOG XIX.

PRILOG XX.

Dio I.:

Dio II.:

Dio III.:

Dio IV.:

Dio V:

PRILOG XXI.

PRILOG XXII.

(a)

žitarice, dio I. Priloga I.;

(b)

riža, dio II. Priloga I.;

(c)

šećer, dio III. Priloga I.;

(d)

osušena krma, dio IV. Priloga I.;

(e)

sjeme, dio V. Priloga I.;

(f)

hmelj, dio VI. Priloga I.;

(g)

maslinovo ulje i stolne masline, dio VII. Priloga I.;

(h)

lan i konoplja, dio VIII. Priloga I.;

(i)

voće i povrće, dio IX. Priloga I.;

(j)

prerađevine voće i povrća, dio X. Priloga I.;

(k)

banane, dio XI. Priloga I.;

(l)

vino, dio XII. Priloga I.;

(m)

živo bilje i proizvodi cvjećarstva, dio XIII. Priloga I. (u daljnjem tekstu: sektor živog bilja);

(n)

sirovi duhan, dio XIV. Priloga I.;

(o)

govedina i teletina, dio XV. Priloga I.;

(p)

mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI. Priloga I.;

(q)

svinjsko meso, dio XVII. Priloga I.;

(r)

ovčje i kozje meso, dio XVIII. Priloga I.;

(s)

jaja, dio XIX. Priloga I.;

(t)

meso peradi, dio XX. Priloga I.;

(u)

ostali proizvodi, dio XXI. Priloga I.

(a)

etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio I. Priloga II. (u daljnjem tekstu: sektor etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla);

(b)

proizvodi pčelarstva, dio II. Priloga II. (u daljnjem tekstu: sektor pčelarstva);

(c)

dudov svilac, dio III. Priloga II.

(a)

„poljoprivrednik” znači poljoprivrednik kako je definiran u Uredbi (EZ) br. 1782/2003;

(b)

„agencija za plaćanje” znači tijelo ili tijela koje je imenovala država članica u skladu s Uredbom (EZ) br. 1290/2005;

(c)

„interventna cijena” znači cijena po kojoj se proizvodi otkupljuju u okviru javne intervencije.

(a)

od 1. siječnja do 31. prosinca pojedine godine za sektor banana;

(b)

od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za:

(c)

od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

(d)

od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže;

(e)

od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera.

(a)

žitarice;

(b)

riža;

(c)

šećer;

(d)

maslinovo ulje i stolne masline;

(e)

govedina i teletina;

(f)

mlijeko i mliječni proizvodi;

(g)

svinjsko meso;

(h)

ovčje i kozje meso.

(a)

„žitarice” znače žitarice požnjevene u Zajednici;

(b)

„mlijeko” znači kravlje mlijeko proizvedeno u Zajednici;

(c)

„obrano mlijeko” znači obrano mlijeko dobiveno izravno i isključivo od kravljeg mlijeka proizvedenog u Zajednici;

(d)

„vrhnje” znači vrhnje dobiveno izravno i isključivo od mlijeka.

(a)

u sektoru žitarica:

101,31 EUR po toni, uz sljedeća mjesečna povećanja:

Referentna cijena koja vrijedi za kukuruz i sirak u zrnu u lipnju ostaje na snazi i u srpnju, kolovozu i rujnu iste godine;

(b)

za neoljuštenu rižu, 150 EUR po toni za standardnu kakvoću opisanu u točki A Priloga IV.;

(c)

za šećer:

Referentne cijene iz točaka i. i ii. primjenjuju se na nepakirani šećer, franko tvornica, standardne kakvoće opisane u točki B Priloga IV;

(d)

u sektoru govedine i teletine, 2 224 EUR po toni za trupove muških goveda klase R3 prema ljestvici Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda koja je predviđena člankom 42. stavkom 1. točkom (a);

(e)

u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda:

(f)

u sektoru svinjskog mesa, 1 509,39 EUR po toni za svinjske trupove standardne kakvoće definirane s obzirom na masu i udio mesa u skladu s ljestvicom Zajednice za klasiranje svinjskih trupova koja je predviđena člankom 42. stavkom 1. točkom (b), i to kako slijedi:

(a)

običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i sirak;

(b)

neoljuštenu rižu;

(c)

bijeli ili sirovi šećer, pod uvjetom da je dotični šećer proizveden unutar kvote, i to od šećerne repe ili šećerne trske proizvedene u Zajednici;

(d)

svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine koje je obuhvaćenom oznakama KN 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50;

(e)

maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja u odobrenom poduzeću u Zajednici, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i masenim udjelom vode od najviše 16 %;

(f)

obrano mlijeko u prahu najveće kakvoće, dobiveno postupkom raspršivanja i proizvedeno izravno i isključivo od obranog mlijeka u odobrenom poduzeću u Zajednici, koje sadrži najmanje 35,6 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu.

(a)

od 1. kolovoza do 30. travnja za Grčku, Španjolsku, Italiju i Portugal;

(b)

od 1. prosinca do 30. lipnja za Švedsku;

(c)

od 1. studenoga do 31. svibnja za ostale države članice.

(a)

700 000 tona za tržišnu godinu 2008./2009.;

(b)

0 tona od tržišne godine 2009./2010.

(a)

mogu prodavati šećer po cijeni koja je jednaka ili niža od referentne cijene iz prvog stavka ako je šećer namijenjen:

(b)

moraju neprerađeni šećer koji drže staviti na raspolaganje, u svrhu prehrane ljudi na unutarnjem tržištu Zajednice, dobrotvornim organizacijama (koje je priznala dotična država članica ili Komisija u slučaju da država članica nije priznala nijednu organizaciju takve vrste), i to po cijeni koja je niža od trenutne referentne cijene ili besplatno, a u svrhu podjele u okviru konkretnih mjera hitne pomoći.

(a)

besplatna; ili

(b)

po cijeni koja nikako ne smije biti veća od one koja je utemeljena na troškovima koje imaju imenovane organizacije pri provedbi dotične mjere.

(a)

ga privremeno nema na interventnim zalihama Zajednice tijekom provedbe godišnjeg plana iz stavka 1., ali samo u mjeri potrebnoj da se omogući provedba plana u jednoj ili više država članica i pod uvjetom da troškovi ne premaše iznose koji su za tu svrhu predviđeni u proračunu Zajednice; ili

(b)

provedba plana uključuje prijenos iz jedne države članice u drugu malih količina proizvoda koji su obuhvaćeni intervencijom u državi članici koja nije ona u kojoj se proizvod traži.

(a)

za:

(b)

za sireve:

(a)

bijeli šećer;

(b)

maslinovo ulje;

(c)

svježe ili rashlađeno meso odraslih goveda, u obliku trupova, polovica, kompenziranih četvrtina, prednjih četvrtina ili stražnjih četvrtina, klasiranih u skladu s ljestvicom Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda koja je predviđena člankom 42. stavkom 1.;

(d)

obrano mlijeko u prahu najveće kakvoće, proizvedeno izravno i isključivo od obranog mlijeka u odobrenom objektu u Zajednici;

(e)

trajni sirevi i sirevi koji su proizvedeni od ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka i trebaju sazrijevati najmanje šest mjeseci;

(f)

svinjsko meso;

(g)

ovčje i kozje mlijeko.

i.

vjerojatno kretanje cijena obranog mlijeka u prahu; odnosno

ii.

ravnotežu koju treba održati između sireva za koje se dodjeljuje potpora i ostalih sireva koji dolaze na tržište.

(a)

1 779 EUR po toni za ekstradjevičansko maslinovo ulje; ili

(b)

1 710 EUR po toni za djevičansko maslinovo ulje; ili

(c)

1 524 EUR po toni za maslinovo ulje lampante koje sadrži najviše 2 % slobodnih masnih kiselina, pri čemu se ovaj iznos smanjuje za 36,70 EUR po toni za svaki dodatni stupanj kiselosti.

(a)

u Velikoj Britaniji;

(b)

u Sjevernoj Irskoj;

(c)

u bilo kojoj državi članici uzetoj zasebno, osim Ujedinjene Kraljevine.

(a)

skladišne mogućnosti i zahtjeve skladištenja u državi članici pod čijom je jurisdikcijom agencija za plaćanje, i u ostalim državama članicama;

(b)

sve dodatne troškove koji se javljaju uslijed skladištenja u državi članici pod čijom je jurisdikcijom agencija za plaćanje i uslijed prijevoza.

(a)

koji se prevoze nakon odobrenja izdanog na temelju stavaka 1., 2. i 3., ili

(b)

koji se prenose iz jedne agencije za plaćanje u drugu.

(a)

stanje centara u područjima u kojima postoji višak dotičnih proizvoda;

(b)

postojanje dostatnih prostora i tehničke opreme;

(c)

povoljna situacija što se tiče prijevoznih sredstava.

(a)

u sektoru govedine i teletine, za trupove odraslih goveda;

(b)

u sektoru svinjskog mesa, za trupove svinja koje nisu bile korištene za rasplod.

(a)

zahtjeve i uvjete koje moraju ispunjavati proizvodi koji se otkupljuju u okviru javne intervencije sukladno članku 10. ili za koje se može dodijeliti potpora privatnom skladištenju sukladno člancima 28. i 31. te, u slučaju svinjskog mesa, popis takvih proizvoda, posebno što se tiče kakvoće, klasa kakvoće, stupnjeva kakvoće, kategorija, količina, pakiranja uključujući i označivanje, gornje starosne granice, čuvanja, faze proizvoda na koju se odnosi interventna cijena, trajanja privatnog skladištenja;

(b)

izmjene dijela B Priloga IV.;

(c)

prema potrebi, ljestvicu prema kojoj se povećavaju ili smanjuju cijene;

(d)

postupke i uvjete za preuzimanje proizvoda od strane agencija za plaćanje u okviru javne intervencije i za dodjeljivanje potpore privatnom skladištenju kojima se posebno propisuje:

(e)

donošenje popisa reprezentativnih tržišta navedenim u člancima 17. i 37.;

(f)

pravila o uvjetima prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije, posebno što se tiče prodajnih cijena, uvjeta eventualne otpreme iz skladišta te kasnijeg korištenja ili odredišta tako otpremljenih proizvoda, pregleda koje treba obavljati i, ovisno o slučaju, sustava sredstava osiguranja koji će se primjenjivati;

(g)

utvrđivanje godišnjeg plana iz članka 27. stavka 1.;

(h)

uvjete za nabavu proizvoda na tržištu Zajednice iz članka 27. stavka 2.;

(i)

pravila vezana uz odobrenja iz članka 39. koja uključuju, u mjeri u kojoj je to krajnje nužno, odstupanja od pravila o trgovini;

(j)

pravila vezana uz postupke koji se moraju slijediti u slučaju primjene natječajne procedure;

(k)

pravila vezana uz imenovanje intervencijskih centara iz članka 41.;

(l)

uvjete koje moraju ispunjavati skladišta u kojima se mogu skladištiti proizvodi;

(m)

ljestvicu Zajednice za klasiranje trupova koja je predviđena člankom 42. stavkom 1., a posebno što se tiče:

(a)

govedine i teletine;

(b)

mlijeka i mliječnih proizvoda;

(c)

svinjskog mesa;

(d)

ovčjeg i kozjeg mesa;

(e)

jaja;

(f)

mesa peradi.

(a)

spriječila masovna primjena javne intervencije, predviđene odjeljkom II. poglavlja I. ovog dijela, u sektoru riže u određenim regijama Zajednice;

(b)

nadoknadila nestašica neoljuštene riže nakon prirodnih katastrofa.

(a)

27,83 EUR po toni za tržišnu godinu 2008./2009.;

(b)

26,29 EUR po toni od tržišne godine 2009./2010.

(a)

šećer unutar kvote;

(b)

šećer izvan kvote.

(a)

količine šećerne repe iz točke (a) stavka 3. za koje je zaključilo ugovor o isporuci prije sjetve, te udio šećera na kojemu se temelje ti ugovori;

(b)

odgovarajući procijenjeni prinos.

(a)

viškom šećera, izoglukoze ili inulin sirupa koji može postati industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulin sirup, ili

(b)

privremenom proizvodnom kvotom čiji se dio može rezervirati za izvoz poštivajući obveze Zajednice koje proizlaze iz sporazuma zaključenih na temelju članka 300. Ugovora.

(a)

mjerila koja poduzeća za proizvodnju šećera primjenjuju kada među prodavateljima šećerne repe raspoređuju količine šećerne repe za koje će biti zaključeni ugovori o isporuci prije sjetve iz članka 50. stavka 4.;

(b)

postotak šećera unutar kvote koji se povlači s tržišta sukladno članku 52. stavku 1.;

(c)

uvjete za plaćanje minimalne cijene ako se šećer koji je povučen s tržišta prodaje na tržištu Zajednice na temelju članka 52. stavka 4.

(a)

mjere za poboljšanje kakvoće;

(b)

mjere za poticanje bolje organizacije proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište;

(c)

mjere za lakše bilježenje kretanja tržišnih cijena;

(d)

mjere koje omogućuju uspostavu kratkoročnih i dugoročnih prognoza na temelju upotrijebljenih sredstava proizvodnje.

(a)

mlijeko i mliječne proizvode kako su definirani u točkama (a) i (b) članka 65.;

(b)

šećer, izoglukozu i inulin sirup.

(a)

dokaže svoju stručnu osposobljenost u području proizvodnje;

(b)

pristane da dostavi sve tražene podatke i da podliježe kontrolama vezanima uz ovu Uredbu,

(c)

da mu nije suspendirano ili povučeno odobrenje.

(a)

podatke o količinama šećerne repe ili šećerne trske za koje je zaključen ugovor o isporuci, kao i o odgovarajućim procijenjenim prinosima šećerne repe ili šećerne trske i šećera po hektaru;

(b)

podatke o predviđenim i stvarnim isporukama šećerne repe, šećerne trske i sirovog šećera te o proizvodnji šećera i količinama šećera na zalihama;

(c)

podatke o količinama prodanog bijelog šećera te o cijenama i uvjetima prodaje.

(a)

upotrijebiti za preradu određenih proizvoda iz članka 62.;

(b)

prenijeti u proizvodnu kvotu sljedeće tržišne godine u skladu s člankom 63.;

(c)

upotrijebiti za posebni sustav opskrbe najudaljenijih regija u skladu s glavom II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (60); ili

(d)

izvesti u okviru količinskog ograničenja koji utvrdi Komisija, poštivajući obveze koje proizlaze iz sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 300. Ugovora.

(a)

su predmet ugovora o isporuci koji je prije isteka tržišne godine zaključen između proizvođača i korisnika, od kojih su obojica odobrena u skladu s člankom 57.; i

(b)

su isporučeni korisniku najkasnije do 30. studenoga sljedeće tržišne godine.

(a)

bioetanol, alkohol, rum, živi kvasac i količine sirupa za namaze te sirupa koji se prerađuju u „Rinse appelstroop”;

(b)

određene industrijske proizvode koji ne sadrže šećer, ali pri čijoj se izradi upotrebljava šećer, izoglukoza ili inulin sirup;

(c)

određene proizvode kemijske ili farmaceutske industrije koji sadrže šećer, izoglukozu ili inulin sirup.

(a)

obavještava dotičnu državu članicu prije datuma koji odredi ta država članica:

(b)

obvezuje se uskladištiti te količine o svom trošku do kraja tekuće tržišne godine.

(a)

viška šećera, viška izoglukoze i viška inulin sirupa proizvedene u jednoj tržišnoj godini, osim količina koje se prenose u proizvodnu kvotu za sljedeću tržišnu godinu i koje su uskladištene u skladu s člankom 63., ili količina iz točaka (c) i (d) članka 61.;

(b)

industrijskog šećera, industrijske izoglukoze i industrijskog inulin sirupa za koje do datuma koji odredi Komisija nije dostavljen dokaz da je prerađen u jedan od proizvoda iz članka 62. stavka 2.;

(c)

šećera, izoglukoze i inulin sirupa koje su povučene s tržišta u skladu s člankom 52. i za koje nisu ispunjene obveze predviđene člankom 52. stavkom 3.

(a)

„mlijeko” znači proizvod dobiven mužnjom jedne ili više krava;

(b)

„ostali mliječni proizvodi” znači svi mliječni proizvodi osim mlijeka, a naročito obrano mlijeko, vrhnje, maslac, jogurt i sir; prema potrebi, oni se pretvaraju u „ekvivalent mlijeka” primjenom koeficijenata koje odredi Komisija;

(c)

„proizvođač” znači poljoprivrednik s poljoprivrednim gospodarstvom na zemljopisnom području države članice koji proizvodi i prodaje mlijeko ili koji se priprema to raditi u bliskoj budućnosti;

(d)

„poljoprivredno gospodarstvo” znači gospodarstvo kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003;

(e)

„otkupljivač” znači poduzeća ili udruženja koje otkupljuju mlijeko od proizvođača:

Međutim, svako udruženje otkupljivača s istog zemljopisnog područja koje u ime svojih članova obavlja upravne i knjigovodstvene poslove potrebne za plaćanje pristojbe za prekoračene količine smatra se otkupljivačem. U smislu prve rečenice ovog podstavka, Grčka se smatra jednim zemljopisnim područjem i udruženje otkupljivača se može smatrati službenim tijelom;

(f)

„isporuka” znači svaka proizvođačeva isporuka mlijeka otkupljivaču, isključujući sve ostale mliječne proizvode, bez obzira obavlja li prijevoz proizvođač, otkupljivač, poduzeće koje obrađuje ili prerađuje te proizvode ili treća strana;

(g)

„izravna prodaja” znači svaki oblik prodaje ili prijenosa mlijeka od strane proizvođača izravno potrošaču, kao i svaki oblik prodaje ili prijenosa ostalih mliječnih proizvoda od strane proizvođača. Komisija može, uzimajući u obzir definiciju „isporuke” koja je navedena u točki (f), prilagoditi definiciju „izravne prodaje” kako bi osigurala da niti jedna količina prodanog mlijeka ili ostalih mliječnih proizvoda ne bude isključena iz sustava kvota;

(h)

„stavljanje na tržište” znači isporuka mlijeka ili izravna prodaja mlijeka ili ostalih mliječnih proizvoda;

(i)

„individualna kvota” znači proizvođačeva kvota na dan 1. travnja bilo kojeg dvanaestomjesečnog razdoblja;

(j)

„nacionalna kvota” znači kvota iz članka 66. koja je utvrđena za svaku državu članicu;

(k)

„raspoloživa kvota” znači kvota koja je na raspolaganju proizvođačima na dan 31. ožujka u dvanaestomjesečnom razdoblju za koje se izračunava pristojba za prekoračene količine, uzimajući u obzir sve prijenose, prodaje, konverzije i privremene preraspodjele koje su predviđene ovom Uredbom, a koje su obavljene u tom dvanaestomjesečnom razdoblju.

(a)

usklađivanje iz stavka 1. ovog članka;

(b)

izračunavanje pristojbe za prekoračene količine koju one moraju platiti.

(a)

potrebe da se olakšaju strukturne promjene i prilagodbe;

(b)

prioritetnih upravnih potreba.

(a)

dodijeliti naknadu koja će se isplaćivati u jednom ili više godišnjih obroka proizvođačima koji se obvežu da će trajno odustati od cjelokupne ili dijela proizvodnje mlijeka, i staviti individualne kvote koje se tako oslobode u nacionalnu pričuvu;

(b)

na temelju objektivnih mjerila odrediti uvjete pod kojima proizvođačima, u zamjenu za plaćanje, na početku dvanaestomjesečnog razdoblja, nadležno tijelo ili ustanova koju imenuje to tijelo može dodijeliti individualne kvote koje su na kraju prethodnog dvanaestomjesečnog razdoblja bile trajno oslobođene od strane drugih proizvođača uz naknadu u jednom ili više godišnjih obroka koja je jednaka gore navedenom plaćanju;

(c)

centralizirati i nadzirati prijenose kvota bez zemljišta;

(d)

osigurati da se kod prijenosa zemljišta s ciljem poboljšanja okoliša, da se dotična individualna kvota dodijeli proizvođaču koji odustaje od zemljišta ali želi nastaviti proizvodnju mlijeka;

(e)

odrediti, na temelju objektivnih mjerila, regije ili područja prikupljanja mlijeka u kojima se dopušta trajni prijenos kvota bez prijenosa odgovarajućeg zemljišta, s ciljem poboljšanja strukture proizvodnje mlijeka;

(f)

odobriti, na temelju zahtjeva koji proizvođač podnese nadležnom tijelu ili ustanovi koju imenuje to tijelo, konačni prijenos kvota bez prijenosa odgovarajućeg zemljišta, ili obrnuto, kako bi se poboljšala struktura proizvodnje mlijeka na razini poljoprivrednoga gospodarstva ili omogućilo ekstenziviranje proizvodnje.

(a)

ili na nacionalnoj razini na temelju iznosa za koji je prekoračena kvota svakog proizvođača;

(b)

ili najprije na razini otkupljivača, a potom, prema potrebi, na nacionalnoj razini.

(a)

višak uplaćenog iznosa u cijelosti ili djelomično iskoristiti za financiranje mjera iz točke (a) članka 75. stavka 1., i/ili

(b)

u cijelosti ili djelomično preraspodijeliti taj iznos proizvođačima:

(a)

dodatne informacije koje moraju dostaviti odobrena poduzeća iz članka 57. kao i kriterije za upravne sankcije te suspenziju ili povlačenje odobrenja poduzeća:

(b)

utvrđivanje iznosa iz članka 58. i pristojbe za prekoračene količine iz članka 64. te obavještavanje o njima;

(c)

odstupanja od datuma iz članka 63.

(a)

prerađivači koji su zaključili ugovore s proizvođačima krme za sušenje. Ako je riječ o ugovoru o obavljanju posla kojim se ugovara prerada krme isporučene od strane proizvođača, on sadržava klauzulu o obvezi poduzeća za preradu da proizvođaču isplati potporu primljenu za količinu prerađenu po ugovoru;

(b)

poduzeća koja su preradila vlastiti prirod ili, ako je riječ o udruženju, prirod svojih članova;

(c)

poduzeća koja su krmu nabavila kod fizičkih ili pravnih osoba koje su zaključile ugovore s proizvođačima krme za sušenje.

(a)

najveći udio vlage je od 11 % do 14 %, što može varirati ovisno o obliku proizvoda;

(b)

najmanji ukupni udio sirovih bjelančevina u suhoj tvari nije manji od:

(c)

zdrava je i prihvatljive je tržišne kakvoće.

(a)

izjavama koje dostavljaju poduzeća pri podnošenju zahtjeva za potporu;

(b)

uvjetima koji moraju biti ispunjeni kako bi se odredila prihvatljivost zahtjeva za potporu, naročito što se tiče vođenja evidencije zaliha i čuvanja ostale dokazne dokumentacije;

(c)

dodjeljivanju potpore predviđene ovim pododjeljkom i predujma, kao i o vraćanju sredstava osiguranja predviđenih člankom 87. stavkom 1.;

(d)

uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati poduzeća iz članka 86. i, u slučaju poduzeća koja nabavljaju krmu kod fizičkih ili pravnih osoba, pravila o sredstvima osiguranja koja moraju dati te osobe;

(e)

uvjetima koje moraju primjenjivati države članice pri izdavanju odobrenja kupcima krme za sušenje;

(f)

kriterijima za određivanje zahtjeva iz članka 86. stavka 2.;

(g)

kriterijima koji se moraju ispunjavati za sklapanje ugovora te o podacima koje ugovori moraju sadržavati;

(h)

primjeni najveće zajamčene količine utvrđene u članku 89.;

(i)

dodatnim zahtjevima, osim onih koji su utvrđeni u članku 86., posebno što se tiče udjela karotena i vlakana.

(a)

uvjetima za odobravanje primarnih prerađivača iz članka 91.;

(b)

uvjetima koje moraju ispunjavati odobreni primarni prerađivači u pogledu kupoprodajnih ugovora i obveza iz članka 91. stavka 1.;

(c)

zahtjevima kojima moraju udovoljavati poljoprivrednici u slučaju iz drugog podstavka članka 91. stavka 1.;

(d)

kriterijima koje moraju zadovoljavati duga lanena vlakna;

(e)

uvjetima za dodjeljivanje potpore i predujma, a naročito o dokazu o preradi lanenih stabljika;

(f)

uvjetima koji moraju biti zadovoljeni za određivanje ograničenja iz članka 92. stavka 2.

(a)

za kukuruzni, pšenični i krumpirov škrob i za određene prerađevine koji se koriste u proizvodnji određenih proizvoda, čiji popis sastavlja Komisija;

(b)

ako ne postoji značajna domaća proizvodnja drugih žitarica za proizvodnju škroba, za sljedeće količine škroba koje se svake tržišne godine u Finskoj i Švedskoj dobiju od ječma i zobi, ako to nema za posljedicu povećanje razine proizvodnje škroba od ove dvije žitarice:

(a)

referentnu cijenu koja je u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii. utvrđena za obrano mlijeko u prahu;

(b)

razvoj stanja ponude obranog mlijeka i obranog mlijeka u prahu te razvoj događaja u vezi njihovog korištenja kao hrane za životinje;

(c)

kretanja cijena teladi;

(d)

kretanja tržišnih cijena konkurentnih bjelančevina u usporedbi s tržišnim cijenama obranog mlijeka u prahu.

(a)

referentnu cijenu za obrano mlijeko u prahu ili tržišnu cijenu za obrano mlijeko u prahu prve klase dobiveno postupkom raspršivanja, ako je ta cijena veća od referentne cijene;

(b)

tržišne cijene za kazein i kazeinate na tržištu Zajednice i na svjetskim tržištima.

(a)

neprofitne ustanove i organizacije;

(b)

vojne snage ili jedinice usporedivog statusa u državama članicama;

(c)

proizvođači peciva i sladoleda;

(d)

proizvođači druge hrane koje će odrediti Komisija;

(e)

za izravnu potrošnju koncentriranog maslaca.

(a)

praćenje tržišta i administrativno upravljanje u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina;

(b)

poboljšanje utjecaja na okoliš kod uzgoja maslina;

(c)

poboljšanje kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina;

(d)

sustav sljedivosti, certificiranje i zaštita kakvoće maslinovog ulja i stolnih maslina, posebno nadzor kakvoće maslinovih ulja koja se prodaju krajnjem potrošaču, pod nadležnošću nacionalnih uprava;

(e)

informiranje o aktivnostima koje provode organizacije gospodarskih subjekata na tržištu u svrhu unapređenja kakvoće maslinovog ulja.

(a)

100 % za aktivnosti u područjima koja su navedena u točkama (a) i (b) stavka 1.;

(b)

100 % za ulaganja u osnovna sredstva i 75 % za ostale aktivnosti u području koje je navedeno u stavku 1. točki (c);

(c)

75 % za programe rada koje u najmanje tri treće države ili države članice koje nisu proizvođači izvode odobrene organizacije gospodarskih subjekata na tržištu iz najmanje dvije države članice koje su proizvođači, i to u područjima koja su navedena u točkama (d) i (e) stavka 1. i 50 % za ostale aktivnosti u tim područjima.

(a)

osvješćivanje javnosti o štetnim učincima svakog oblika konzumiranja duhana, naročito putem informiranja i izobrazbe, potpora prikupljanju podataka s ciljem utvrđivanja obrazaca konzumiranja duhana i provođenja epidemioloških studija o ovisnosti o nikotinu u Zajednici te studija o sprečavanju ovisnosti o nikotinu;

(b)

posebne mjere čiji je cilj pomoći uzgajivačima duhana da se preusmjere na proizvodnju drugih usjeva ili na druge gospodarske aktivnosti kojima se stvaraju radna mjesta, i studije o mogućnostima za takvo preusmjeravanje uzgajivača duhana.

(a)

za berbu 2002. odbitkom 2 %, a za berbe 2003., 2004. i 2005. odbitkom 3 % premije predviđene glavom I. Uredbe (EEZ) br. 2075/92 koja se primjenjuje do uključivo berbe 2005. za financiranje svih vrsta mjera predviđenih stavkom 1.;

(b)

za kalendarske godine 2006. i 2007., u skladu s člankom 110.m Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

(a)

financijski doprinos država članica za mjere za koje se daje potpora Zajednice u skladu s ovim odjeljkom;

(b)

posebne nacionalne potpore za zaštitu pčelinjaka koji su u nepovoljnom položaju zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta ili koji su obuhvaćeni programima gospodarskog razvoja, osim onih koje se daju za proizvodnju ili trgovinu.

(a)

tehnička pomoć pčelarima ili udruženjima pčelara;

(b)

suzbijanje varooze pčela;

(c)

racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;

(d)

mjere potpore laboratorijima koji provode fizikalno-kemijska ispitivanja svojstava meda;

(e)

mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Zajednici;

(f)

suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda.

(a)

maslinovo ulje i stolne masline, i to za proizvode iz točke (a) dijela VII. Priloga I.;

(b)

banane;

(c)

živo bilje.

(a)

utvrđuju se uzimajući posebno u obzir:

(b)

mogu se naročito odnositi na kakvoću, klasiranje, masu, veličinu, pakiranje, umatanje, skladištenje, prijevoz, prezentiranje, podrijetlo i označivanje.

(a)

mliječne masti obuhvaćene oznakama KN 0405 i ex 2106;

(b)

masti obuhvaćene oznakom KN ex 1517;

(c)

masti sastavljene od proizvoda biljnog i/ili životinjskog podrijetla obuhvaćenih oznakama KN ex 1517 i ex 2106.

(a)

mjesto/mjesta proizvodnje hmelja;

(b)

godina/godine berbe:

(c)

sorta ili sorte.

(a)

kako bi udovoljila trgovinskim zahtjevima određenih trećih zemalja; ili

(b)

za proizvode namijenjene posebnoj uporabi.

(a)

ne smiju dovoditi u pitanje uobičajeno stavljanje na tržište proizvoda za koje je izdan certifikat;

(b)

moraju biti popraćene jamstvima kako bi se spriječila svaka zamjena s tim proizvodima.

(a)

tržišni standardi iz članka 113., uključujući pravila o odstupanju od tih standarda, o dostavljanju podataka koje zahtijevaju standardi i o primjeni standarda na proizvode koji se uvoze u Zajednicu i proizvode koji se iz nje izvoze;

(b)

što se tiče definicija i naziva koji se mogu koristiti pri stavljanju na tržište mlijeka i mliječnih proizvoda u skladu s člankom 114. stavkom 1.:

(c)

što se tiče standarda za mazive masti iz članka 115.:

(d)

što se tiče odredaba o stavljanju na tržište jaja koje su utvrđene u dijelu A Priloga XIV.:

(e)

što se tiče odredaba o stavljanju na tržište mesa peradi koje su utvrđene u dijelu B Priloga XIV.:

(f)

što se tiče odredaba o standardima za proizvodnju i stavljanje na tržište rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi koje su utvrđene u dijelu C Priloga XIV.:

(g)

minimalne zahtjeve kakvoće za proizvode iz sektora hmelja iz članka 117.;

(h)

analitičke metode koje treba primijeniti, prema potrebi:

(i)

što se tiče uporabe kazeina i kazeinata iz članka 119.:

(a)

koje sačinjavaju proizvođači iz jednog od ovih sektora:

(b)

koje su osnovane na inicijativu proizvođača;

(c)

koje djeluju na postizanju posebnog cilja, koji se naročito može odnositi na:

(a)

koje se sastoje od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom, trgovinom i/ili preradom proizvoda u sljedećim sektorima:

(b)

koje su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;

(c)

koje djeluju na postizanju posebnog cilja, koji se naročito može odnositi na:

(a)

istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno kroz nove oblike njihovog korištenja koji ne ugrožavaju javno zdravlje;

(b)

studije za poboljšanje kakvoće duhana u listu ili duhana u balama:

(c)

razvoj metoda uzgoja koje omogućavaju manje korištenje sredstava za zaštitu bilja i osiguravaju očuvanje tla i okoliša.

(a)

posebne ciljeve na čijim ostvarenjima moraju raditi te organizacije;

(b)

statute tih organizacija;

(c)

aktivnosti tih organizacija;

(d)

odstupanja od zahtjeva utvrđenih u člancima 122., 123. i 125.;

(e)

ovisno o slučaju, učinke koji proizlaze iz priznavanja sektorske organizacije.

(a)

naplaćivanje bilo kakvih pristojbi koje imaju isti učinak kao i carina;

(b)

primjena bilo kakvih količinskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom.