03/Sv. 57

HR

Službeni list Europske unije

65


32007L0043


L 182/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA 2007/43/EZ

od 28. lipnja 2007.

o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

budući da:

(1)

Protokol o zaštiti i dobrobiti životinja koji je priložen Ugovoru o osnivanju Europske zajednice zahtijeva od Zajednice i država članica da posvete punu pozornost zahtjevima dobrobiti životinja pri sastavljanju i provođenju poljoprivredne politike uz poštovanje zakonskih ili upravnih odredaba i običaja država članica posebno u vezi s vjerskim obredima, kulturnim tradicijama i regionalnom baštinom.

(2)

Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (3), sastavljena na temelju Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (4) (dalje u tekstu: Konvencija), utvrđuje najniže standarde za zaštitu životinja koje se uzgajaju ili drže u svrhu proizvodnje, uključujući odredbe o smještaju, hrani, vodi i njezi koje odgovaraju fiziološkim i etološkim potrebama životinja.

(3)

Zajednica je stranka Konvencije u okviru koje je donesena posebna Preporuka u vezi s domaćom kokoši (Gallus gallus) koja uključuje dodatne odredbe za perad koja se drži za proizvodnju mesa.

(4)

U izvješću Znanstvenog odbora za zdravlje i dobrobit životinja od 21. ožujka 2000. o dobrobiti pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (brojleri) zaključeno je da brza stopa rasta vrsta pilića koji se upotrebljavaju u tu svrhu nije popraćena zadovoljavajućom razinom dobrobiti i zdravlja životinja te su negativni učinci visoke gustoće naseljenosti smanjeni u objektima u kojima je moguće održati dobre unutarnje klimatske uvjete.

(5)

Kada relevantna mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) budu dostupna, usvojit će se posebna odredba za površine bez stelje kako bi se smanjio utjecaj genetskih parametara ili kako bi se osim pokazatelja pododermatitisa uključili i drugi pokazatelji važni za dobrobit životinja.

(6)

Potrebno je uspostaviti pravila na razini Zajednice za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja koje može ometati nesmetano odvijanje zajedničke organizacije tržišta u tom sektoru i osigurao racionalan razvoj sektora.

(7)

U skladu s načelom proporcionalnosti, potrebno je i primjereno za postizanje temeljnog cilja uvođenja poboljšanja u vezi s dobrobiti životinja pri intenzivnom uzgoju pilića utvrditi minimalna pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa. Ova Direktiva ne prelazi okvire onog što je potrebno za postizanje zadanih ciljeva u skladu s trećim stavkom članka 5. Ugovora.

(8)

Pravila se trebaju usredotočiti na probleme u vezi s dobrobiti u sustavima intenzivnog uzgoja. Kako bi se izbjegle nerazmjerne mjere koje se primjenjuju pri uzgoju malih jata pilića, potrebno je odrediti najniži prag za primjenu ove Direktive.

(9)

Važno je da osobe koje vode brigu o pilićima razumiju relevantne zahtjeve u vezi s dobrobiti životinja i da se primjereno osposobe za obavljanje svojih zadataka ili da su stekle iskustvo koje odgovara takvom osposobljavanju.

(10)

Pri određivanju pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa, potrebno je održati ravnotežu između različitih aspekata koji se moraju uzeti u obzir u pogledu dobrobiti i zdravlja životinja, gospodarskih i socijalnih aspekata te utjecaja na okoliš.

(11)

Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (5) i Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjere pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja (6) već uspostavljaju okvir za službene kontrole, uključujući provjeru sukladnosti s nekim pravilima o dobrobiti životinja. Nadalje, Uredba (EZ) br. 882/2004 predviđa da države članice moraju podnijeti godišnja izvješća o provedbi višegodišnjih nacionalnih programa kontrole, uključujući rezultate provedenih kontrola i revizija. U tu svrhu, financijska potpora predviđena je i u tim uredbama i u Odluci Vijeća 90/424/EEZ od 26. lipnja 1990. o troškovima u području veterinarstva (7).

(12)

U različitim državama članicama već postoje razni dobrovoljni sustavi za označivanje pilećeg mesa koji se temelje na sukladnosti sa standardima o dobrobiti životinja i drugim parametrima.

(13)

S obzirom na iskustvo stečeno tijekom primjene takvih dobrovoljnih sustava označivanja, primjereno je da Komisija podnese izvješće o mogućem uvođenju posebnog, usklađenog i obveznog sustava označivanja za pileće meso, mesne proizvode i pripravke na razini Zajednice koji se temelji na sukladnosti sa standardima o dobrobiti životinja, uključujući moguće društveno-gospodarske posljedice, učinke na gospodarske partnere Zajednice i sukladnost takvog sustava označivanja s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

(14)

Primjereno je da Komisija podnese izvješće koje se temelji na novim znanstvenim dokazima, uzimajući u obzir daljnja istraživanja i praktično iskustvo kako bi se dodatno poboljšala dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa, uključujući roditeljsko jato tih pilića, posebno u pogledu aspekata koje ova Direktiva ne pokriva. To izvješće treba posebno uzeti u obzir mogućnost uvođenja pragova koji ukazuju na slabe uvjete u vezi s dobrobiti otkrivene tijekom postmortalnih pregleda i utjecaj genetskih parametara na otkrivene nedostatke koji uzrokuju slabu dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa.

(15)

Države članice trebaju utvrditi pravila o kaznama koje se primjenjuju u slučaju kršenja odredaba ove Direktive te osigurati njihovo provođenje. Ove kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

(16)

Vijeće u skladu sa stavkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (8) treba potaknuti države članice da sastave i javno objave za vlastite potrebe i u interesu Zajednice svoje tablice koje će u najvećoj mogućoj mjeri prikazati korelaciju između Direktive i mjera prenošenja.

(17)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9),

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na piliće koji se uzgajaju za proizvodnju mesa.

Međutim, ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a)

gospodarstva s manje od 500 pilića;

(b)

gospodarstva sa samo rasplodnom peradi;

(c)

valionice;

(d)

ekstenzivan zatvoren uzgoj i slobodan uzgoj pilića, kako je navedeno pod točkama (b), (c), (d), (e) Priloga IV. Uredbi Komisije (EEZ) br. 1538/91 od 5. lipnja 1991. o uvođenju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EEZ) br. 1906/90 o određenim tržišnim standardima za meso peradi (10); i

(e)

ekološki uzgojene piliće u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2092/91 od 24. lipnja 1991. o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i označivanju tako proizvedenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (11).

2.   Direktiva se primjenjuje na uzgojna jata na gospodarstvima koja drže i rasplodno i uzgojno jato.

Države članice mogu poduzeti strože mjere u području koje pokriva ova Direktiva.

Glavna odgovornost za dobrobit životinja ostaje na vlasniku ili posjedniku životinja.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ove Direktive, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„vlasnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja posjeduje gospodarstvo na kojem se drže pilići;

(b)

„posjednik” znači svaka fizička ili pravna osoba odgovorna ili zadužena za piliće na ugovornoj ili zakonskoj osnovi, stalno ili privremeno;

(c)

„nadležno tijelo” znači središnje tijelo države članice nadležno za dobrobit životinja i provođenje veterinarskih i zootehničkih pregleda ili bilo koje drugo nadležno tijelo na koje su prenesene ovlasti na regionalnoj, lokalnoj ili drugoj razini;

(d)

„službeni veterinar” znači veterinar kvalificiran u skladu s Prilogom I., odjeljkom III., poglavljem IV. (A) Uredbe (EZ) br. 854/2004 za rad u takvom svojstvu i imenuje ga nadležno tijelo;

(e)

„pilić” znači životinja vrste Gallus gallus koja se uzgaja za proizvodnju mesa;

(f)

„gospodarstvo” znači mjesto proizvodnje na kojem se drže pilići;

(g)

„peradarnik” znači nastamba na gospodarstvu u kojoj se drži jato pilića;

(h)

„upotrebljiva površina” znači površina pokrivena steljom koja je dostupna pilićima u bilo koje vrijeme;

(i)

„gustoća naseljenosti” znači ukupna živa težina pilića prisutnih u peradarniku u isto vrijeme po kvadratnom metru upotrebljive površine;

(j)

„jato” znači skupina pilića koja je smještena u peradarniku na gospodarstvu u isto vrijeme;

(k)

„dnevna stopa smrtnosti” znači broj pilića koji su uginuli u peradarniku na isti dan, uključujući one koji su izlučeni ili zbog bolesti ili iz drugih razloga, podijeljen s brojem pilića prisutnih u peradarniku na taj dan te pomnožen sa 100;

(l)

„kumulativna dnevna stopa smrtnosti” znači zbroj dnevnih stopa smrtnosti.

2.   Definicija „upotrebljive površine” u stavku 1. točki (h) u pogledu površina bez stelje može se upotpuniti u skladu s postupkom iz članka 11. na temelju rezultata znanstvenog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane o utjecaju površina bez stelje na dobrobit pilića.

Članak 3.

Zahtjevi za uzgoj pilića

1.   Države članice osiguravaju:

(a)

da su svi peradarnici u skladu sa zahtjevima određenim u Prilogu I.;

(b)

da zahtijevane inspekcijske preglede, praćenje i daljnje praćenje, uključujući one predviđene u Prilogu III., provodi nadležno tijelo ili službeni veterinar.

2.   Države članice osiguravaju da najveća gustoća naseljenosti na gospodarstvu ili u peradarniku gospodarstva ni u jednom trenutku ne prelazi 33 kg/m2.

3.   Odstupajući od stavka 2., države članice mogu predvidjeti veću gustoću naseljenosti pilića pod uvjetom da vlasnik ili posjednik ispunjava zahtjeve određene u Prilogu II. pored zahtjeva iz Priloga I.

4.   Države članice osiguravaju da, u slučaju kada je odobreno odstupanje u okviru stavka 3., najveća gustoća naseljenosti na gospodarstvu ili u peradarniku gospodarstva ni u jednom trenutku ne prelazi 39 kg/m2.

5.   Kad su ispunjeni kriteriji određeni u Prilogu V., države članice mogu dopustiti da se najveća gustoća naseljenosti iz stavka 4. poveća za najviše 3 kg/m2.

Članak 4.

Osposobljavanje i smjernice za osobe koje brinu o pilićima

1.   Države članice osiguravaju da su posjednici koji su fizičke osobe dostatno obučeni za svoj posao te da su im dostupni odgovarajući programi osposobljavanja.

2.   Programi osposobljavanja iz stavka 1. usmjereni su na aspekte dobrobiti i posebno pokrivaju pitanja navedena u Prilogu IV.

3.   Države članice osiguravaju uspostavu sustava za kontrolu i odobrenje programa osposobljavanja. Posjednik pilića dobiva svjedodžbu koju priznaje nadležno tijelo predmetne države članice o završenom programu osposobljavanja ili o stečenom iskustvu koje odgovara takvom osposobljavanju.

4.   Države članice mogu priznati stečeno iskustvo do 30. lipnja 2010. koje je jednako sudjelovanju u takvim programima osposobljavanja te izdaju svjedodžbu koja potvrđuje istovjetnost.

5.   Države članice mogu predvidjeti da se zahtjevi iz stavaka 1. do 4. također primjenjuju i na vlasnike.

6.   Vlasnik ili posjednik osigurava upute i smjernice o relevantnim uvjetima dobrobiti životinja, uključujući one o metodama izlučivanja koje se koriste na gospodarstvima, osobama koje zapošljavaju da se brinu o pilićima ili da ih hvataju i utovaruju.

Članak 5.

Označivanje mesa peradi

Najkasnije do 31. prosinca 2009. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o mogućem uvođenju posebnog, usklađenog i obveznog sustava označivanja za meso peradi, mesne proizvode i pripravke koji se temelji na sukladnosti sa standardima o dobrobiti životinja.

To izvješće uzima u obzir moguće društveno-gospodarske posljedice, učinke na gospodarske partnere Zajednice i sukladnost takvog sustava označivanja s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

Izvješće je popraćeno odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima uzimajući u obzir takva razmatranja kao i iskustvo koje su države članice stekle tijekom primjene dobrovoljnih sustava označivanja.

Članak 6.

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću

1.   Na temelju znanstvenog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane, Komisija najkasnije do 31. prosinca 2010. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o utjecaju genetskih parametara na otkrivene nedostatke koji uzrokuju slabu dobrobit pilića. To izvješće može biti popraćeno odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima, ako je to potrebno.

2.   Države članice dostavljaju Komisiji rezultate prikupljanja podataka koji se temelje na praćenju reprezentativnog uzorka jata zaklanih u razdoblju od najmanje jedne godine. Kako bi se omogućila odgovarajuća analiza, zahtjevi u pogledu uzorkovanja i podataka iz Priloga III. trebaju biti znanstveno utemeljeni, objektivni i usporedivi te utvrđeni u skladu s postupkom iz članka 11.

Države članice mogu zatrebati financijski doprinos Zajednice za prikupljanje podataka za potrebe ove Direktive.

3.   Na temelju dostupnih podataka i uzimajući u obzir nove znanstvene dokaze, Komisija najkasnije do 30. lipnja 2012. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Direktive i o njezinom utjecaju na dobrobit pilića, kao i o razvoju pokazatelja dobrobiti. Izvješće uzima u obzir različite uvjete proizvodnje i metode. Također uzima u obzir društveno-gospodarske i upravne posljedice ove Direktive, uključujući regionalne aspekte.

Članak 7.

Inspekcijski pregledi

1.   Nadležno tijelo provodi nediskriminirajuće inspekcijske preglede kako bi provjerilo sukladnost sa zahtjevima ove Direktive.

Takvi se inspekcijski pregledi provode na odgovarajućem udjelu uzgajanih životinja u svakoj državi članici u skladu s relevantnim odredbama Uredbe (EZ) br. 882/2004 i mogu se provoditi istodobno kad i provjere u druge svrhe.

Države članice uvode odgovarajuće postupke za određivanje gustoće naseljenosti.

2.   Države članice dostavljaju Komisiji do 30. lipnja svake godine godišnje izvješće za prethodnu godinu o inspekcijskim pregledima predviđenim u stavku 1. Izvješće je popraćeno popisom najvažnijih mjera koje je nadležno tijelo poduzelo za rješavanje glavnih problema koji su uočeni u vezi s dobrobiti.

Članak 8.

Smjernice za dobru upravljačku praksu

Države članice potiču razvoj smjernica za dobru upravljačku praksu koja uključuje smjernice za sukladnost s ovom Direktivom. Potiče se širenje i uporaba takvih smjernica.

Članak 9.

Kazne

Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba usvojenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere da se osigura njihova provedba. Predviđene kazne su učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice obavješćuju Komisiju o ovim odredbama najkasnije do 30. lipnja 2010. te je bez odgađanja obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih odredaba.

Članak 10.

Provedbene ovlasti

Mjere potrebne kako bi se osigurala ujednačena provedba ove Direktive mogu biti usvojene u skladu s postupkom iz članka 11.

Članak 11.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (12) (Odbor).

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

Članak 12.

Prijenos

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. lipnja 2010.

Kad države članice donose ove odredbe, one sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 13.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 14.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

S. GABRIEL


(1)  Mišljenje dostavljeno 14. veljače 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Mišljenje dostavljeno 26. listopada 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL L 221, 8.8.1998., str. 23. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 806/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 1.).

(4)  SL L 323, 17.11.1978., str. 14. Konvencija kako je izmijenjena Protokolom o izmjeni (SL L 395, 31.12.1992., str. 22.).

(5)  SL L 139, 30.4.2004., str. 206. Ispravljeno u SL L 226, 25.6.2004., str. 83. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1791/2006 (SL L 363, 20.12.2006., str. 1.).

(6)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1. Ispravljeno u SL L 191, 28.5.2004., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1791/2006.

(7)  SL L 224, 18.8.1990., str. 19. Odluka kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006.

(8)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1. Ispravljeno u SL C 4, 8.1.2004., str. 7.

(9)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(10)  SL L 143, 7.6.1991., str. 11. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2029/2006 (SL L 414, 30.12.2006., str. 29.).

(11)  SL L 198, 22.7.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 394/2007 (SL L 98, 13.4.2007., str. 3.).

(12)  SL L 31, 1.2.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 575/2006 (SL L 100, 8.4.2006., str. 3.).


PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA GOSPODARSTVA

Pored odgovarajućih odredaba drugog relevantnog zakonodavstva Zajednice, primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

Pojilice

1.

Pojilice su postavljene i održavane tako da je izlijevanje svedeno na najmanju moguću mjeru.

Hranidba

2.

Hrana za životinje je ili stalno dostupna ili se pilići hrane u obrocima te ne smije biti oduzeta pilićima više od 12 sati prije predviđenog klanja.

Stelja

3.

Svi pilići imaju stalan pristup stelji koja je na površini suha i prhka.

Ventilacija i grijanje

4.

Ventilacija je dostatna za sprečavanje pregrijavanja i, prema potrebi, u kombinaciji je sa sustavima grijanja za uklanjanje prekomjerne vlage.

Buka

5.

Razina buke smanjena je na najmanju moguću mjeru. Ventilatori za prozračivanje, oprema za hranjenje i druga oprema izrađeni su, postavljeni, upravljani i održavani tako da uzrokuju najmanju moguću razinu buke.

Rasvjeta

6.

Svi objekti imaju rasvjetu intenziteta najmanje 20 luksa kad su osvijetljeni, izmjerenu u visini ptičjih očiju i koja osvjetljava barem 80 % upotrebljive površine. Kad je potrebno, prema savjetu veterinara može se dopustiti privremeno smanjenje razine osvjetljenja.

7.

U roku od sedam dana od smještaja pilića u peradarnik i do tri dana prije predviđenog datuma klanja, rasvjeta mora slijediti ritam od 24 sata i uključivati razdoblja tame koja ukupno traju barem šest sati, s najmanje jednim neprekinutim razdobljem tame koje traje barem četiri sata, ne uključujući razdoblja smanjenja osvjetljenja.

Inspekcijski pregledi

8.

Svi pilići koji se drže na gospodarstvu moraju biti pregledani barem dva puta dnevno. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti znakovima koji ukazuju na smanjenu razinu dobrobiti i/ili zdravlja životinja.

9.

Pilićima koji su teško ozlijeđeni ili pokazuju očite znakove zdravstvenih smetnji, kao što su teškoće pri hodu, nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) ili drugi oblici malformacija, i koji vjerojatno pate, potrebno je pružiti odgovarajuću skrb ili ih odmah izlučiti. Veterinar se poziva kad god je to potrebno.

Čišćenje

10.

Dijelove objekata, opremu ili pribor koji je u dodiru s pilićima potrebno je temeljito očistiti i dezinficirati svaki put nakon završenog iseljenja i prije uvođenja novog jata u peradarnik. Nakon završenog iseljenja peradarnika potrebno je ukloniti svu stelju te osigurati čistu stelju.

Vođenje evidencije

11.

Vlasnik ili posjednik vodi evidenciju za svaki peradarnik na gospodarstvu o:

(a)

broju uvedenih pilića;

(b)

upotrebljivoj površini;

(c)

hibridu ili pasmini pilića, ako je poznata;

(d)

pri svakoj kontroli, o broju uginulih pilića zajedno s navođenjem uzroka, ako su poznati, kao i o broju izlučenih pilića uz navođenje uzroka;

(e)

broju pilića koji ostaju u jatu nakon izdvajanja pilića za prodaju ili klanje.

Ovi se podaci čuvaju najmanje tri godine i dostupni su nadležnom tijelu prilikom izvršenja inspekcijskog pregleda ili na zahtjev.

Kirurški zahvati

12.

Zabranjeni su svi kirurški zahvati koji se ne provode u svrhu liječenja ili dijagnostike i koji uzrokuju oštećenje ili gubitak osjetljivog dijela tijela ili promjenu strukture kosti.

Međutim, države članice mogu odobriti skraćivanje kljunova kad su iscrpljene druge mjere za sprečavanje kljucanja perja i kanibalizma. U takvim slučajevima, skraćivanje kljunova provodi se samo nakon savjetovanja i prema uputi veterinara te ga obavlja kvalificirano osoblje na pilićima koji su mlađi od 10 dana. Nadalje, države članice mogu odobriti kastraciju pilića. Kastracija se provodi samo pod veterinarskim nadzorom i provodi je odgovarajuće osposobljeno osoblje.


PRILOG II.

ZAHTJEVI PRI VEĆOJ GUSTOĆI NASELJENOSTI

Službene obavijesti i dokumentacija

Primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

1.

Vlasnik ili posjednik priopćava nadležnom tijelu svoju namjeru za povećanje gustoće naseljenosti na više od 33 kg/m2 žive vage.

On navodi točan broj i obavješćuje nadležno tijelo o svim promjenama gustoće naseljenosti barem 15 dana prije smještaja jata u peradarnik.

Ako to zahtijeva nadležno tijelo, ta je obavijest popraćena dokumentom koji sažima podatke sadržane u dokumentaciji zahtijevanoj pod točkom 2.

2.

Vlasnik ili posjednik u peradarniku čuva i ima na raspolaganju dokumentaciju koja detaljno opisuje proizvodne sustave. Ona posebno sadrži informacije o tehničkim pojedinostima peradarnika i njegovoj opremi, kao što su:

(a)

nacrt peradarnika, uključujući dimenzije površina na kojima su smješteni pilići;

(b)

sustav prozračivanja i, prema potrebi, sustav za hlađenje i grijanje, uključujući njihov smještaj, plan prozračivanja i detaljne parametre kakvoće zraka, kao što su protok zraka, brzina zraka i temperatura;

(c)

sustavi za hranjenje i napajanje i njihov smještaj;

(d)

alarmni i rezervni sustavi u slučaju kvara bilo koje automatizirane ili mehaničke opreme neophodne za zdravlje i dobrobit životinja;

(e)

vrsta poda i stelja koja se uobičajeno koristi.

Dokumentacija je dostupna na uvid nadležnom tijelu na zahtjev te se ažurira. Posebno je važno voditi evidenciju o tehničkim pregledima sustava prozračivanja i alarmnog sustava.

Vlasnik ili posjednik obavješćuje nadležno tijelo bez nepotrebnog odgađanja o svim promjenama u opisanom peradarniku, opremi ili postupcima koje bi mogle utjecati na dobrobit pilića.

Zahtjevi za gospodarstva – nadzor parametara okoliša

3.

Vlasnik ili posjednik osigurava da je svaki peradarnik na gospodarstvu opremljen sustavom za prozračivanje i, prema potrebi, sustavom za grijanje i hlađenje koji je osmišljen, izrađen i djeluje tako da:

(a)

koncentracija amonijaka (NH3) ne prelazi 20 ppm, a koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) ne prelazi 3 000 ppm, mjereno u visini glava pilića;

(b)

unutarnja temperatura, kad vanjska temperatura izmjerena u hladu prelazi 30 °C, ne prelazi vanjsku temperaturu za više od 3 °C;

(c)

prosječna relativna vlažnost izmjerena u peradarniku tijekom 48 sati ne prelazi 70 % kad je vanjska temperatura ispod 10 °C.


PRILOG III.

PRAĆENJE I DALJNJE PRAĆENJE U KLAONICI

(kako je navedeno u članku 3. stavku 1.)

1.   Smrtnost

1.1.

U slučaju gustoće naseljenosti veće od 33 kg/m2, dokumentacija koja prati jato uključuje dnevnu stopu smrtnosti i kumulativnu dnevnu stopu smrtnosti koju računa vlasnik ili posjednik te hibrid ili pasminu pilića.

1.2.

Ovi se podaci evidentiraju pod nadzorom službenog veterinara, kao i podaci o broju uginulih brojlera pri dolasku, uz navođenje gospodarstva i peradarnika na gospodarstvu. Vjerodostojnost podataka i kumulativne dnevne stope smrtnosti provjerava se uzimajući u obzir broj zaklanih brojlera i broj već uginulih brojlera pri dolasku u klaonicu.

2.   Postmortalni pregled

U sklopu nadzora koji se provodi u skladu s Uredbom (EZ) br. 854/2004, službeni veterinar procjenjuje rezultate postmortalnih pregleda kako bi otkrio druge moguće znakove slabih uvjeta dobrobiti životinja kao što su neuobičajene razine kontaktnog dermatitisa, parazitoza i sistemska oboljenja na gospodarstvu ili u jedinici peradarnika gospodarstva podrijetla.

3.   Obavješćivanje o rezultatima

Ako se na temelju stope smrtnosti iz stavka 1. i rezultata postmortalnog pregleda iz stavka 2. ustanovi da su uvjeti dobrobiti životinja slabi, službeni veterinar priopćava podatke vlasniku ili posjedniku životinja te nadležnom tijelu. Vlasnik ili posjednik životinja te nadležno tijelo poduzimaju odgovarajuće mjere.


PRILOG IV.

OSPOSOBLJAVANJE

Programi osposobljavanja iz članka 4. stavka 2. uključuju barem zakonodavstvo Zajednice u vezi sa zaštitom pilića, a posebno sljedeće:

(a)

priloge I. i II.;

(b)

fiziologiju, a posebno potrebu za vodom i hranom, ponašanje životinja i pojam stresa;

(c)

praktične aspekte pažljivog postupanja s pilićima te hvatanje, utovar i prijevoz pilića;

(d)

postupanje s pilićima u hitnim slučajevima, izvanredno usmrćivanje i izlučivanje;

(e)

preventivne biosigurnosne mjere.


PRILOG V.

KRITERIJI ZA POVEĆANU GUSTOĆU NASELJENOSTI

(kako je navedeno u članku 3. stavku 5.)

1.   Kriteriji

(a)

praćenje gospodarstva koje je izvršilo nadležno tijelo tijekom prethodne dvije godine nije otkrilo nikakve nedostatke u pogledu zahtjeva ove Direktive; i

(b)

praćenje gospodarstva od strane vlasnika ili posjednika provodi se uz korištenje smjernica za dobru upravljačku praksu iz članka 8.; i

(c)

u barem sedam uzastopnih i naknadno pregledanih jata iz peradarnika kumulativna dnevna stopa smrtnosti bila je ispod 1 % + 0,06 %, pomnoženo sa starošću jata za klanje u danima.

Ako nadležno tijelo tijekom zadnje dvije godine nije izvršilo praćenje gospodarstva, potrebno je izvršiti barem jedno praćenje radi provjere ispunjenja zahtjeva iz točke (a).

2.   Iznimne okolnosti

Odstupajući od stavka 1. točke (c), nadležno tijelo može odlučiti da se gustoća naseljenosti poveća ako je vlasnik ili posjednik zadovoljavajuće obrazložio uvjete koji su doveli do više kumulativne dnevne stope smrtnosti ili je dokazao da su uzroci izvan njegovog utjecaja.