01/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

111


32006R1248


L 227/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.08.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ, EURATOM) br. 1248/2006

od 7. kolovoza 2006.

o izmjeni Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (1), a posebno njezin članak 183.,

nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Vijećem, Sudom Europskih zajednica, Revizorskim sudom, Gospodarskim i socijalnim odborom, Odborom regija, Ombudsmanom i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

budući da:

(1)

Obveza Komisije da do 15. travnja obavijesti proračunsko tijelo o otkazivanju prenesenih odobrenih sredstava za koje do 31. ožujka nisu bile preuzete obveze pokazala se prestrogom te bi stoga rok trebao biti produžen za dva tjedna do 30. travnja.

(2)

Pri primjeni sustava privremenih dvanaestina trebalo bi razumjeti ukupna odobrena sredstva prethodne financijske godine kao odobrena sredstva koja se odnose na financijsku godinu nakon prilagodbi za sve prijenose obavljene tijekom te financijske godine.

(3)

Trebalo bi jasno navesti da se pravila o tečaju za konverziju između eura i drugih valuta iz članka 7. i 8. Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 (2) primjenjuju samo za konverzije koje obavljaju dužnosnici za ovjeravanje, ali ne za konverzije koje obavljaju izvoditelji ili korisnici na temelju posebnih pravila koja su ugovorena u ugovorima ili sporazumima o bespovratnim sredstvima. Radi učinkovitosti, računovodstveni službenik Komisije trebao bi biti ovlašten odrediti mjesečni računovodstveni tečaj eura koji se koristi za potrebe računovodstva. Uz to, radi transparentnosti i jednakog tretmana dužnosnika Zajednice, trebalo bi odrediti pravilo o tečaju za konverziju za rashode za osoblje koji su plaćeni u valuti koja nije euro.

(4)

U vezi s načelom dobrog financijskog upravljanja trebalo bi pojasniti sadržaj ex ante evaluacije te bi trebalo bolje usmjeriti opseg ex ante, privremene ili ex post evaluacije uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti. Stoga bi prioritete evaluacije trebalo preusmjeriti kako bi se usredotočili na prijedloge koji utječu na gospodarstvo i/ili građane te pokrivali pilot projekte i pripremna djelovanja koje se nastavljaju. Uz to, potrebno je osigurati komplementarnost kad projekti ili djelovanja podliježu evaluaciji (primjerice, zadaci koje dijele Komisija i države članice).

(5)

Za potrebe ex ante provjere za odobravanje rashoda, nadležni ured za ovjeravanje može smatrati niz sličnih pojedinačnih transakcija u vezi s plaćama, mirovinama, naknadama za putne troškove i troškove zdravstvene zaštite kao jednu aktivnost. U tom slučaju, nadležni dužnosnik za ovjeravanje, u skladu sa svojom ocjenom rizika, mora provesti odgovarajuću ex post provjeru.

(6)

U izvješće o pregovaračkim postupcima prikladno je uključiti samo one primjere upotrebe pregovaračkih postupaka koji predstavljaju iznimke u odnosu na uobičajene postupke javne nabave.

(7)

Nakon uvođenja računovodstva prema načelu nastanka poslovnih događaja 1. siječnja 2005. i raspoloživosti računovodstvenih podataka u svakom trenutku putem informatičkog sustava, logičnije je i brže pripremati bruto bilancu na dan kad je računovodstveni službenik razriješen dužnosti. Ako je do razrješenja s dužnosti došlo 31. prosinca bruto bilanca može se pripremiti na isti dan bez čekanja da bude završena priprema privremenog izvještaja.

(8)

Da bi odgovornost računovodstvenog službenika za upravljanje riznicom bila učinkovita, on bi trebao biti ovlašten dostaviti financijskim institucijama kod kojih je otvorio račune imena i primjerke potpisa dužnosnika koji su ovlašteni potpisivati bankovne transakcije.

(9)

Najviši iznos koji može isplatiti blagajnik potrebno je povećati s 30 000 eura na 60 000 eura kad su isplate prema postupku donošenja proračuna materijalno nemoguće ili manje djelotvorne.

(10)

U vezi s člankom 21.a Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, u slučaju potvrde upute dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti trebalo bi omogućiti da ne ispuni uputu ako je jasno da je ona nezakonita.

(11)

U vezi s komplementarnom ulogom dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika u postupku naplate prijebojem opravdano je da se oni savjetuju prije prijeboja.

(12)

Ako je dužnik nacionalno tijelo ili jedno od njegovih administrativnih tijela, da bi se uzeli u obzir postupci na nacionalnoj razini, računovodstveni službenik o svojoj namjeri naplate prijebojem trebao bi obavijestiti države članice na koje se to odnosi najmanje 10 radnih dana unaprijed. Međutim, u dogovoru s predmetnom državom članicom ili administrativnim tijelom, računovodstvenom službeniku bi trebalo omogućiti nastavak naplate prijebojem prije tog roka.

(13)

Ako je dug plaćen prije roka, ne zaračunavaju se zatezne kamate, (razdoblje počeka), te se naplata prijebojem prije tog roka trebala bi se ograničiti na slučajeve kod kojih računovodstveni službenik opravdano smatra da su ugroženi financijski interesi Zajednice.

(14)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Zajednice, bankovna jamstva koja osiguravaju potraživanja Zajednice koja nisu riješena jer se dužnik žalio, trebala bi biti potpuno neovisna od obveza iz ugovora.

(15)

Trebalo bi dalje odrediti sadržaj odluke o financiranju. Kod bespovratnih sredstava i javne nabave trebalo bi detaljnije odrediti pojam „bitnih elemenata” djelovanja koje uključuje rashode iz proračuna. Nadalje, trebalo bi razjasniti da program rada iz članka 110. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, dalje u tekstu „Financijska uredba”, može predstavljati odluku o financiranju pod uvjetom da sadrži dovoljno detaljan okvir.

(16)

Pri preuzimanju ukupne proračunske obveze svaki dužnosnik za ovjeravanje, a ne samo službenik za ovjeravanje na osnovi delegiranja, može biti odgovoran za pravne obveze u vezi s provedbom ukupne obveze.

(17)

Trebalo bi revidirati rokove za plaćanja kod ugovora i sporazuma o bespovratnim sredstvima koji ovise o odobravanju izvješća ili potvrde kako bi se osiguralo da se isplate izvršavaju na temelju odobrenog izvješća ili potvrde. Uz to, trebalo bi rok za odobravanje izvješća povezanog sa sporazumom o bespovratnim sredstvima, koji uključuje djelovanja koje je posebno zahtjevno evaluirati, uskladiti s važećim rokom za složene ugovore o uslugama.

(18)

Bez promjene postojećih rokova ili utjecanja na prava korisnika, nadležni dužnosnik za ovjeravanje radi jednostavnosti trebao bi moći odlučiti da se odobravanje izvješća ili potvrde i isplata može obaviti u jedinstvenom roku.

(19)

Trebalo bi ažurirati i povisiti granične vrijednosti za ugovore malih vrijednosti, koje su određene 1994., s 50 000 eura na 60 000 eura i s 13 800 eura na 25 000 eura. Štoviše, trebalo bi odrediti da se ugovori u visini od 60 000 eura ili manje mogu sklopiti nakon provedbe pregovaračkog postupka.

(20)

Uz to, provedbena pravila trebala bi detaljnije odrediti postupak za određene ugovore o uslugama u području istraživanja i razvoja te određene ugovore o uslugama koji su namijenjeni za radijske i televizijske programe koji nisu obuhvaćeni opsegom Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (3). Uzimajući u obzir načelo transparentnosti, ti ugovori mogu biti sklopljeni nakon pregovaračkog postupka nakon javne objave poziva za nadmetanje.

(21)

Radi daljnjeg pojednostavljivanja postupka javne nabave, trebalo bi omogućiti gospodarskim subjektima da sudjeluju u postupku na temelju formalne izjave u kojoj navode da se ne nalaze u situaciji koja predstavlja razlog za isključenje iz postupka javne nabave, što se ne primjenjuje u slučaju ograničenih postupaka, natjecateljskog dijaloga ili pregovaračkog postupka nakon objave poziva na nadmetanje kad god javni naručitelj ograniči broj natjecatelja koji su pozvani na pregovaranje ili podnošenje ponude. Međutim, u skladu s načelima Direktive 2004/18/EZ te s ciljem bolje zaštite financijskih interesa Zajednice za ugovore obuhvaćene Direktivom 2004/18/EZ i ugovore velike vrijednosti u području vanjskog djelovanja, gospodarski subjekti s kojima se sklapa ugovor trebali bi bez obzira na to podnijeti dokaze koji potvrđuju prvobitnu izjavu. Kad god natjecatelj ili ponuditelj trebaju podnijeti dokaze, javni naručitelj trebao bi uzeti u obzir dokaze koje su natjecatelj ili ponuditelj naveli u drugom natječaju o javnoj nabavi koji je raspisao isti javni naručitelj, pod uvjetom da ti dokazi nisu stariji od godine dana, počevši od datuma njihova izdavanja te da oni i dalje važe.

(22)

U području vanjskog djelovanja, trebalo bi osigurati veću učinkovitost konkurentnog pregovaračkog postupka te bi trebalo omogućiti pregovarački postupak u slučaju ako je konkurentni pregovarački postupak dva puta bio neuspješan te u slučaju ako je jedanput bio neuspješan kad je konkurentni pregovarački postupak uslijedio nakon neuspješne primjene okvirnog ugovora. Mogućnost da se ne zahtijeva dokaz tehničke i ekonomske sposobnosti trebala bi se dopustiti do prikladnih graničnih vrijednosti u tom posebnom području u vezi sa svakom vrstom ugovora. U takvim slučajevima nadležni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi također moći opravdati svoj izbor. Komisija za evaluaciju ili javni naručitelj moraju imati mogućnost da od natjecatelja ili ponuditelja zahtijevaju dodatnu dokumentaciju ili pojašnjavanje informacija, kako je to moguće u slučaju ugovora koje samostalno sklapaju institucije za svoj račun.

(23)

U području vanjskog djelovanja, trebalo bi također pojednostaviti pravni okvir za javnu nabavu u vezi s objavljivanjem prethodne obavijesti za međunarodne pozive na dostavu ponuda te zahtjev za jamstvo za ispunjavanje obveza. Prethodna obavijest mora biti objavljena što je ranije moguće, ali ne nužno prije 31. siječnja. Štoviše, jamstvo za ispunjenje obveza potrebno je zahtijevati samo u slučaju javne nabave velike vrijednosti te bi odgovoran dužnosnik za ovjeravanje trebao imati mogućnost da se u slučaju prethodnog financiranja javnog tijela na temelju svoje analize rizika odrekne zahtijevanja jamstva, ovisno o vlastitoj analizi rizika.

(24)

U vezi s dodjeljivanjem bespovratnih sredstava, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, trebalo bi prihvatiti da se pravno ili činjenično monopol korisnika može obrazložiti u odluci o dodjeljivanju bespovratnih sredstava.

(25)

Zahtjev da se izvješće vanjske revizije priloži zahtjevu važi samo za zahtjeve za bespovratna sredstva u vrijednosti jednakoj ili višoj od 500 000 eura za djelovanja i za zahtjeve za bespovratna sredstva za poslovanje u vrijednosti jednakoj ili višoj od 100 000 eura.

(26)

Trebalo bi prema potrebi olakšati sufinanciranje u naravi od strane korisnika, a pojam tijela čiji je cilj u općem europskom interesu i koja mogu primati bespovratna sredstva za poslovanje trebao bi uključivati europska tijela koja se zauzimaju za promicanje građanstva ili inovacija.

(27)

Podnositelje bi trebalo što prije obavijestiti o odbijanju njihova zahtjeva.

(28)

Primjena pravila o neprofitnosti kod bespovratnih sredstava za poslovanje koja su dodijeljena tijelima koja kao cilj imaju opći europski interes, trebala bi biti ograničena na postotak sufinanciranja koji odgovara doprinosu Zajednice proračunu za poslovanje kako bi se uzela u obzir prava drugih javnih davatelja doprinosa koji trebaju vratiti postotak godišnje dobiti koja odgovara njihovu doprinosu. Za potrebe izračuna iznosa čiji je povrat potrebno osigurati, postotak doprinosa u naravi proračunu za poslovanje ne bi trebalo uzeti u obzir.

(29)

S ciljem zaštite financijskih interesa Zajednice, zahtjevi za jamstva kod prethodnog financiranja trebali bi se primjenjivati na sva prethodna financiranja koja prelaze 80 % iznosa bespovratnog sredstva i 60 000 eura.

(30)

Novo prethodno financiranje mora omogućiti u slučajevima u kojima je prethodno financiranje podijeljeno na manje dijelove te je iskorištenost prijašnjeg prethodnog financiranja niža od 70 %, no iznos nove isplate potrebno je umanjiti za neiskorištene iznose prijašnje isplate.

(31)

Trebalo bi odrediti da u slučaju javnih tijela vanjsku reviziju ili potvrdu koju je potrebno priložiti zahtjevu za dodjelu bespovratnih sredstava ili zahtjevu za isplatu može provesti odnosno izdati nadležan i neovisan javni službenik.

(32)

Nakon što je računovodstveni službenik Komisije u prosincu 2004. u skladu s člankom 133. Financijske uredbe donio računovodstvena pravila i metode te usklađeni kontni plan, trebalo bi izmijeniti glavu o financijskom izvještavanju i računovodstvu brisanjem odredbi koje više nisu potrebne.

(33)

Kako bi se uzela u obzir Odluka 2005/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Komisije, Suda, Revizorskog suda, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Ombudsmana od 26. siječnja 2005. o osnivanju Europske škole za javnu upravu (4), trebalo bi prilagoditi popis europskih ureda kako bi bilo jasno da je u administrativnom smislu Europska škola za javnu upravu trenutačno povezana s Uredom Europskih zajednica za odabir osoblja.

(34)

Uredbu (EZ, Euratom) br. 2342/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ, Euratom) br. 2342/2002 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 6. stavku 3. podstavku 2. datum „15. travnja” zamjenjuju se datumom „30. travnja”.

2.

Umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

Privremene dvanaestine

(Članak 13. stavak 2. Financijske uredbe)

Ukupna dodijeljena odobrena sredstva prethodne financijske godine, kako je navedeno u članku 13. stavku 2. Financijske uredbe, potrebno je razumjeti kao odobrena sredstva za financijsku godinu iz članka 5. ove Uredbe, nakon ispravaka za prijenose obavljene tijekom navedene financijske godine.”

3.

Članci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 7.

Tečaj za konverziju između eura i drugih valuta

(Članak 16. Financijske uredbe)

1.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje proizlaze iz primjene posebnih sektorskih propisa, nadležni dužnosnik za ovjeravanje konverzije između eura i drugih valuta obavlja koristeći se dnevnim tečajem za euro, koji se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije.

Ako konverziju između eura i drugih valuta moraju obavljati izvoditelji ili korisnici, primjenjuju se posebne odredbe za zamjenu iz ugovora o nabavi, ugovora o bespovratnom sredstvu ili financijskih sporazuma.

2.   Ako dnevni tečaj za euro nije objavljen za određenu valutu u Službenom listu Europske unije, nadležni dužnosnik za ovjeravanje koristi računovodstveni tečaj iz stavka 3. ovog članka.

3.   Za potrebe računovodstva iz članaka 132. do 137. Financijske uredbe te podložno članku 213. ove Uredbe, konverzija između eura i neke druge valute obavlja se na temelju mjesečnog računovodstvenog tečaja za euro. Taj računovodstveni tečaj utvrđuje računovodstveni službenik Komisije na temelju izvora informacija koje smatra pouzdanim, a na temelju tečaja za pretposljednji radni dan u mjesecu koji je prethodio onom za koji se tečaj utvrđuje.

Članak 8.

Tečaj koji se koristi za konverziju između eura i drugih valuta

(Članak 16. Financijske uredbe)

1.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje proizlaze iz primjene posebnih sektorskih propisa ili iz posebnih ugovora o javnoj nabavi, ugovora o bespovratnim sredstvima i financijskih sporazuma, tečaj koja se koristi za konverziju između eura i drugih valuta, u slučajevima kad konverziju obavlja nadležan dužnosnik za ovjeravanje, jest tečaj na dan kad služba za ovjeravanje pripremi nalog za plaćanje ili nalog za povrat.

2.   U slučaju knjiga blagajne u eurima, tečaj koji je potrebno koristiti za konverziju između eura i drugih valuta određuje se na temelju datuma kad banka izvrši plaćanje.

3.   Za reguliranje knjiga blagajne u nacionalnim valutama iz članka 16. Financijske uredbe, tečaj koji se koristi za konverziju između eura i drugih valuta je tečaj koji se primjenjuje u mjesecu rashoda iz navedene knjige blagajne.

4.   Za naknadu paušalnih rashoda ili rashoda koji proizlaze iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, (dalje u tekstu ‚Pravilnik o osoblju’), za što je određena gornja granica te koja se isplaćuje u valutama koje nisu euro, koristi se tečaj koji se upotrebljava u trenutku nastanka prava.”

4.

Članak 21. mijenja se i glasi:

„Članak 21.

Evaluacija

(Članak 27. Financijske uredbe)

1.   Svi prijedlozi za programe i aktivnosti, na temelju kojih dolazi do proračunskih rashoda, podliježu ex ante evaluaciji koja utvrđuje:

(a)

potrebu koju je potrebno kratkoročno ili dugoročno zadovoljiti;

(b)

dodanu vrijednost sudjelovanja Zajednice;

(c)

ciljeve koji se žele postići;

(d)

raspoložive mogućnosti politike, uključujući i s njima povezane rizike;

(e)

očekivane rezultate i učinke, posebno gospodarske, socijalne i ekološke učinke te pokazatelje i načine ocjenjivanja potrebne za njihovo mjerenje;

(f)

najprimjereniju metodu provedbe odabrane(-ih) mogućnosti;

(g)

unutarnju koherentnost predloženog programa ili aktivnosti te njegov odnos s ostalim odgovarajućim instrumentima;

(h)

opseg odobrenih sredstava, ljudskih resursa i drugih administrativnih rashoda koje je potrebno dodijeliti, uz uvažavanje načela ekonomičnosti;

(i)

spoznaje do kojih se došlo na temelju sličnih iskustava u prošlosti.

2.   Prijedlog određuje mjere za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju, uzimajući u obzir odgovornosti svih razina države koje sudjeluju pri provedbi predloženog programa ili aktivnosti.

3.   Za sve programe ili aktivnosti, uključujući pilot projekte ili pripremne aktivnosti, gdje uključena sredstva prelaze 5 000 000 eura primjenjuje se privremena i/ili ex post evaluacija dodijeljenih ljudskih i financijskih resursa te ostvarenih rezultata kako bi se potvrdilo da su oni bili u skladu s postavljenim ciljevima:

(a)

rezultati ostvareni pri obavljanju višegodišnjih programa evaluiraju se periodički u skladu s rasporedom koji omogućava da nalazi evaluacije budu uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o nastavku, izmjeni ili suspenziji programa;

(b)

rezultati aktivnosti koje se financiraju na godišnjoj osnovi evaluiraju se najmanje svakih šest godina.

Podstavak 1. točke (a) i (b) ovog stavka ne primjenjuju se na pojedinačne projekte ili djelovanja koji se obavljaju u okviru aktivnosti, za koje zahtjev može biti ispunjen putem konačnih izvješća koja šalju tijela koja su provela djelovanje.

4.   Evaluacije iz stavaka 1. i 3. ovog članka moraju biti razmjerne s uključenim resursima te učinku predmetne aktivnosti ili programa.”

5.

Članak 45. mijenja se i glasi:

(a)

u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Odgovornom dužnosniku za ovjeravanje pri obavljanju dužnosti mogu pomagati osobe na koje se odnosi Pravilnik o osoblju, (dalje u tekstu ‚osoblje’), kojima u okviru svoje odgovornosti povjerava određene poslove potrebne za izvršavanje proračuna i pripremu financijskih i poslovnih informacija.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Svaka institucija obavješćuje proračunsko tijelo kad god dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja počne obavljati svoje dužnosti, preuzme nove dužnosti ili prestane obavljati svoje dužnosti.”

6.

Članak 47. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. dodaju se sljedeći podstavci koji glase:

„Za potrebe ex ante provjere, nadležni dužnosnik za ovjeravanje može smatrati niz sličnih pojedinačnih transakcija u vezi s plaćama, mirovinama, naknadama za putne troškove i troškove zdravstvene zaštite kao jednu transakciju.

U slučaju iz podstavka 2., nadležan dužnosnik za ovjeravanje, ovisno o svojoj analizi rizika, obavlja primjerenu ex post provjeru, u skladu sa stavkom 4.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Članovi osoblja odgovorni za provjere iz stavaka 2. i 4. razlikuju se od članova osoblja koji obavljaju zadaće započinjanja iz stavka 1. te ne smiju biti podređeni potonjem.”

7.

U članku 54. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja za svaku financijsku godinu pripremaju izvješće o ugovorima na temelju pregovaračkog postupka iz članka 126. stavka 1. točaka (a) do (g), članka 127. stavka 1. točaka (a) do (d), članka 242., članka 244. i članka 246.”

8.

Članak 56. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 56.

Prestanak dužnosti računovodstvenog službenika

(Članak 61. Financijske uredbe)

1.   U slučaju prestanka dužnosti računovodstvenog službenika, bez odlaganja se sastavlja bruto bilanca.

2.   Računovodstveni službenik kojem prestaju dužnosti ili, ako to nije moguće, službena osoba iz njegova ureda novom računovodstvenom službeniku dostavlja bruto bilancu kojoj je priloženo i izvješće o primopredaji.

Novi računovodstveni službenik potpisuje bruto bilancu u znak primitka u roku od jednog mjeseca od datuma slanja te može izraziti rezerve.

Izvješće o primopredaji također sadrži rezultat bruto bilance i sve izražene rezerve.

3.   Svaka institucija obavješćuje proračunsko tijelo o imenovanju ili prestanku dužnosti svojeg računovodstvenog službenika.”

9.

U članku 60. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„S tim ciljem, računovodstveni službenik svake institucije priopćava svim financijskim institucijama kod kojih predmetna institucija ima otvorene račune imena i primjerke potpisa ovlaštenih članova osoblja.”

10.

Članak 64. mijenja se i glasi:

(a)

naslov se mijenja i glasi:

„Članak 64.

Dokumentacija pravnih osoba

(Članak 61. Financijske uredbe)”;

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Računovodstveni službenik može izvršiti plaćanje putem bankovnog prijenosa samo ako institucija u zajedničku datoteku unese pojedinosti o bankovnom računu primatelja plaćanja, koji potvrđuju njegov identitet, ili bilo kakvu izmjenu.

Svi se navedeni unosi podataka o bankovnom računu primatelja plaćanja, njegovi pravni podaci ili izmjena navedenih podataka u datoteci obavljaju na temelju odgovarajuće dokumentacije čiji oblik utvrđuje računovodstveni službenik Komisije.”;

(c)

u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnosnici za ovjeravanje obavješćuju računovodstvenog službenika o svim promjenama pravnih pojedinosti i pojedinosti o bankovnom računu ili izmjenama tih podataka koje je priopćio primatelj plaćanja te provjeravaju jesu li ti detalji važeći prije izvršavanja plaćanja.”

11.

U članku 66. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Blagajnik može na temelju detaljnog okvira utvrđenog u uputama odgovornog dužnosnika za ovjeravanje privremeno odobriti i platiti rashode. Navedene upute određuju pravila i uvjete koji važe za izvršavanje privremenog odobravanja i plaćanja i, ako je primjereno, uvjete za sklapanje pravnih obveza u smislu članka 94. stavka 1. točke (e) ove Uredbe.”

12.

U članku 67. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Najviši iznos koji može isplatiti blagajnik, kad je izvršavanje plaćanja putem proračunskog postupka materijalno nemoguće ili neučinkovito, ne smije prelaziti 60 000 eura za svaku stavku rashoda.”

13.

U članku 68. prva i druga rečenica zamjenjuju se sljedećim:

„Blagajnik se odabire među dužnosnicima ili, ako se pojavi potreba te samo u opravdanim slučajevima, među drugim članovima osoblja.”

14.

Članak 70. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Izvještaji po tom računi moraju biti dostupni nadležnom dužnosniku za ovjeravanje u svakom trenutku te blagajnik dostavlja popis transakcija, koji se sastavlja najmanje jednom mjesečno, sljedeći mjesec zajedno s popratnom dokumentacijom zbog obračuna u knjizi blagajne.”;

(b)

u stavku 2. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Računovodstveni službenik obavlja provjere, ili povjerava obavljanje provjere članu osoblja svoje službe ili službe za ovjeravanje koja je za to ovlaštena, koje se u pravilu izvršavaju na licu mjesta i bez prethodne najave, kako bi se provjerilo postojanje sredstava koja su dodijeljena blagajniku i knjigovodstvu te provjerava jesu li blagajničke transakcije obračunate u za to predviđenom roku.”

15.

U članku 73. stavku 1. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je navedena uputa potvrđena pisanim putem i ta se potvrda primi pravodobno te je iz nje dovoljno jasno da se izričito odnosi na točke koje dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti dovodi u pitanje, dužnosnik za ovjeravanje se ne može smatrati odgovornim; on izvršava uputu, osim ako je ona očito nezakonita ili predstavlja kršenje valjanih sigurnosnih standarda.”

16.

U članku 78. stavku 3. točke (b) do (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)

da se, ako je dug plaćen prije isteka navedenog roka, ne obračunavaju zatezne kamate;

(c)

da se, ako dug nije plaćen prije isteka roka iz točke (b), na dug obračunavaju kamate po stopi iz članka 86. ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje bilo koji poseban propis koji se primjenjuje;

(d)

da, ako dug nije plaćen prije isteka roka iz točke (b), institucija osigurava povrat sredstava prijebojem ili aktiviranjem neke unaprijed priložene garancije;

(e)

da računovođa može osigurati povrat prijebojem prije roka iz točke (b) ako je potrebno zaštititi financijske interese Zajednice i kad opravdano smatra da bi iznos koji se duguje Komisiji bio izgubljen, nakon što je dužnik obaviješten o razlozima i datumu povrata sredstava prijebojem.”

17.

U članku 81. stavku 1. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

rok iz članka 78. stavka 3. točke (b).”

18.

Članak 83. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 83.

Povrat sredstava prijebojem

(Članak 73. Financijske uredbe)

1.   Ako dužnik ima potraživanja prema Zajednicama koja su nedvojbena, u fiksnom iznosu te su dospjela u vezi s iznosom određenim nalogom za plaćanje, računovodstveni službenik po isteku roka iz članka 78. stavka 3. točke (b) osigurava povrat utvrđenih iznosa potraživanja prijebojem.

U iznimnim slučajevima računovodstveni službenik osigurava povrat sredstava prijebojem prije isteka roka iz članka 78. stavka 3. točke (b) kad je potrebno zaštititi financijske interese Zajednice i ako računovodstveni službenik opravdano smatra da bi iznos koji se duguje Zajednicama bio izgubljen.

2.   Prije svake naplate u skladu sa stavkom 1. računovodstveni službenik se savjetuje s odgovornim dužnosnikom za ovjeravanje i obavješćuje dužnike na koje se to odnosi.

Ako je dužnik nacionalno tijelo ili neko od njegovih upravnih tijela, računovodstveni službenik također obavješćuje predmetnu državu članicu najmanje 10 radnih dana unaprijed o svojoj namjeri osiguravanja povrata sredstava prijebojem. Međutim, u dogovoru s državom članicom ili predmetnim upravnim tijelom računovodstveni službenik može osigurati povrat sredstava prijebojem prije isteka tog roka.

3.   Prijeboj iz stavka 1. ima jednak učinak kao i plaćanje te oslobađanje Zajednica iznosa duga te, gdje je potrebno, dospjelih kamata.”

19.

U članku 84. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje članak 83. ako do isteka roka iz članka 78. stavka 3. točke (b) ove Uredbe i utvrđenog u obavijesti o terećenju, nije osiguran povrat cjelokupnog iznosa, računovodstveni službenik obavješćuje nadležnog dužnosnika za ovjeravanje te bez odgađanja započinje postupak za osiguravanje povrata sredstava u okviru zakonskih mogućnosti, uključujući, ako je to primjereno, naplatom bilo kakvog unaprijed podnesenog jamstva.”

20.

U članku 85. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

dužnik se obvezuje plaćati kamate po stopi utvrđenoj u članku 86. ove Uredbe, za cijelo odobreno dodatno razdoblje, počevši od roka iz članka 78. stavka 3. točke (b).”

21.

Umeće se članak 85.a:

„Članak 85.a

Povrat novčanih kazni, periodičnih novčanih kazni i drugih penala

(Članak 73. i 74. Financijske uredbe)

1.   Ako se podnese tužba Sudu Zajednice protiv odluke Komisije o uvođenju novčane kazne, periodične novčane kazne ili drugih penala u skladu s Ugovorom o EZ-u i Ugovorom o Euratomu te dok nisu iscrpljena sva pravna sredstva, računovodstveni službenik privremeno naplaćuje odnosne iznose od dužnika ili od njega zahtjeva da ponudi financijsko jamstvo. Traženo jamstvo je neovisno od obveze plaćanja novčane kazne, periodične novčane kazne ili drugih penala te se može izvršiti po prvom pozivu. Ona obuhvaća potraživanje u vezi s glavnicom i pripadajućim kamatama kako je navedeno u članku 86. stavku 5.

2.   Nakon što su iscrpljena sva pravna sredstva, privremeno naplaćeni iznosi i kamate koje su na temelju njih ostvarene uključuju se u proračun ili vraćaju dužniku. U slučaju financijskog jamstva, ono se naplaćuje ili vraća.”

22.

Članak 86. mijenja se i glasi:

(a)

stavak 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje posebne odredbe koje proizlaze iz primjene posebnih sektorskih propisa, na svaki iznos potraživanja koji nije bio plaćen u roku iz članka 78. stavka 3. točke (b) obračunavaju se kamate u skladu sa stavcima 2. i 3.

2.   Kamatna stopa na iznose potraživanja koji nisu plaćeni u roku iz članka 78. stavka 3. točke (b) je stopa koju upotrebljava Europska središnja banka za refinanciranje glavnice, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije, a koja je važeća prvog kalendarskog dana mjeseca u kojem iznos dospijeva, uvećana za:

(a)

sedam postotnih bodova, ako se obveza temelji na ugovoru o javnoj nabavi robe i usluga iz glave V.;

(b)

tri i pol postotna boda u svim ostalim slučajevima.

3.   Kamate se obračunavaju od kalendarskog dana koji slijedi dan dospijeća iz članka 78. stavka 3. točke (b) i navedenog u obavijesti o terećenju, do kalendarskog dana kad je dug u cijelosti podmiren.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   U slučaju novčanih kazni, kada dužnik ponudi financijsko jamstvo koje računovodstveni službenik prihvati umjesto privremenog plaćanja, kamatna stopa koja se primjenjuje od datuma dospijeća iz članka 78. stavka 3. točke (b) ove Uredbe je stopa iz stavka 2. ovog članka, uvećana samo za jedan i pol postotni bod.”

23.

Članak 90. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 90.

Odluka o financiranju

(Članak 75. Financijske uredbe)

1.   Odluka o financiranju određuje bitne elemente djelovanja koje uključuje rashode na teret proračuna.

2.   Za bespovratna sredstva se odluka o donošenju godišnjeg programa rada iz članka 110. Financijske uredbe smatra odlukom o financiranju u smislu članka 75. Financijske uredbe, pod uvjetom da predstavlja dovoljno detaljno određen okvir.

U vezi s javnim nabavama, kad je izvršenje odgovarajućih odobrenih sredstava osigurano godišnjim programom rada koji predstavlja dovoljno detaljan okvir, taj program rada smatra se odlukom o financiranju u vezi s predmetnim ugovorima o javnoj nabavi.

3.   Da bi se smatrao dovoljno detaljnim okvirom, program rada koji je donijela Komisija određuje kako slijedi:

(a)

za bespovratna sredstva:

i.

pozivanje na temeljni akt i proračunsku liniju;

ii.

prioritete tijekom godine, ciljeve koje je potrebno ispuniti i predviđene rezultate sa sredstvima odobrenim za financijsku godinu;

iii.

ključne kriterije odabira koji se koriste pri odabiru prijedloga;

iv.

najvišu moguću stopu sufinanciranja te ako su predviđene različite stope, kriterije koje je potrebno primjenjivati za svaku stopu;

v.

raspored i indikativan iznos poziva na podnošenje prijedloga.

(b)

za javnu nabavu:

i.

ukupan proračunski okvir, koji je namijenjen za javne nabave tijekom godine;

ii.

indikativan broj i vrste predviđenih ugovora, te ako je predmete ugovora općenito gledano;

iii.

indikativan vremenski okvir za početak postupaka javne nabave.

Ako godišnji program rada ne pruža taj detaljan okvir za jedno ili više djelovanja, on mora biti prikladno izmijenjen ili je potrebno donijeti posebnu financijsku odluku koja sadrži informacije iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka za odnosna djelovanja.

4.   Ne dovodeći u pitanje bilo koju određenu odredbu temeljnog akta, za svaku promjenu u već donesenoj odluci o financiranju primjenjuje se jednak postupak kao za inicijalnu odluku.”

24.

U članku 94. stavku 1. točke (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)

kad se ukupne obveze odnose na više pravnih obveza za koje su odgovorni različiti nalogodavci;

(e)

kad u vezi s knjigama blagajne za vanjska djelovanja, pravne obveze moraju potpisati članovi osoblja lokalnih jedinica iz članka 254. prema uputi nadležnog dužnosnika za ovjeravanje, koji ostaje u potpunosti odgovoran za odnosnu transakciju.”

25.

Članak 100. mijenja se kako slijedi:

(a)

točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)

u vezi s drugim primicima od rada, kao primjerice za osoblje koje se plaća po satu ili danu: izjava koju potpisuje ovlašteni član osoblja koja pokazuje odrađene dane ili sate;

(c)

u vezi s prekovremenim radom: izjava koju je potpisao ovlašteni član osoblja koja pokazuje količinu prekovremenog rada;”;

(b)

u točki (d) alineja ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.

obračun putnih troškova, kojeg potpisuje član osoblja koji je bio na službenom putovanju, te administrativno nadređena na koju su delegirane odgovarajuće ovlasti, iz kojeg je posebno vidljivo mjesto službenog putovanja, datumi i vrijeme odlaska i dolaska u mjesto službenog putovanja, troškovi putovanja, troškovi boravka i drugi troškovi koji su valjano odobreni na temelju popratne dokumentacije.”

26.

Članak 101. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 101.

Materijalni oblik potvrde ‚odobreno za plaćanje’

(Članak 79. Financijske uredbe)

Ako sustav nema računalnu podršku, ‚odobreno za plaćanje’ ima oblik pečata s potpisom odgovornog dužnosnika za ovjeravanje ili člana osoblja koji je za to stručno osposobljen te ga je valjano ovlastio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u skladu s člankom 97. U sustavu s računalnom podrškom, ‚odobreno za plaćanje’ ima oblik elektronički sigurne potvrde odgovornog dužnosnika za ovjeravanje ili stručno osposobljenog člana osoblja kojeg je ovlastio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.”

27.

U članku 106. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Za ugovore i sporazume o bespovratnim sredstvima kod kojih isplate ovise o odobravanju izvješća ili potvrde, vrijeme u smislu roka za plaćanje iz stavaka 1. i 2. ne počinje teći dok predmetno izvješće ili potvrda nisu odobreni. Korisnik je o tome bez odgode obaviješten.

Rok potvrđivanja ne može biti duži od:

(a)

20 kalendarskih dana za jednostavne ugovore koji se odnose na nabavu robe i usluga;

(b)

45 kalendarskih dana za druge ugovore i sporazume o bespovratnim sredstvima;

(c)

60 kalendarskih dana za ugovore i sporazume o bespovratnim sredstvima koji uključuju stručne usluge ili postupke koji su posebno zahtjevni za evaluaciju.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje obavješćuje korisnika službenim dokumentom o svakoj suspenziji razdoblja dopuštenog za odobravanje izvješća ili potvrde.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može odlučiti da se za odobravanje izvješća ili potvrde i plaćanje primjenjuje jedinstveni rok. Taj jedinstveni rok ne smije prelaziti ukupno najduže razdoblje koje se primjenjuje za odobravanje izvješća ili potvrde te za isplatu.”

28.

U članku 114. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Na temelju izvješća i saslušanja, institucija donosi obrazloženu odluku kojom se okončava postupak ili obrazloženu odluku u skladu s člancima 22. i 86. te Prilogom IX. Pravilniku o osoblju. Odluke kojima se izriču disciplinske mjere ili financijske sankcije službeno se dostavljaju zainteresiranim stranama i priopćavaju drugim institucijama te Revizorskom sudu.”

29.

U članku 116. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ugovori u vezi s nekretninama obuhvaćaju kupoprodaju, dugoročni zakup, plodouživanje, leasing, najam ili najam sa ili bez prava na kupoprodaju ili kupoprodaju s obročnom otplatom cijene, zemljišta, postojećih zgrada ili drugih nekretnina.”

30.

U članku 118. stavku 3. podstavku 1. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje ugovore sklopljene nakon pregovaračkog postupka iz članka 126. objava poziva za nadmetanje obavezna je za sljedeće ugovore: ugovore čije je procijenjena vrijednost jednaka ili viša od graničnih vrijednosti iz članka 158. stavka 1. točke (a) i (c) ove Uredbe; ugovora u području istraživanja i razvoja iz kategorije 8. Priloga II. A Direktivi 2004/18/EZ čija je procijenjena vrijednost jednaka ili viša od graničnih vrijednosti iz članka 158. stavka 1. točke (b) ove Uredbe za navedene ugovore u području istraživanja i razvoja.”

31.

U članku 119. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

godišnje objavljivanje popisa izvoditelja, gdje se navodi predmet i vrijednost sklopljenog ugovora, za ugovore čija je vrijednost jednaka ili viša od 25 000 eura.”

32.

U članku 126. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Javni naručitelj može kod ugovora čija je vrijednost manja ili jednaka 60 000 eura koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje.”

33.

U članku 127. stavku 1. dodaju se sljedeće točke (f) i (g):

„(f)

za usluge u području istraživanja i razvoja, osim onih čiji rezultati isključivo koriste javnom naručitelju pri izvršavanju svojih poslova, pod uvjetom da javni naručitelj u potpunosti plati pruženu uslugu;

(g)

za ugovore o pružanju usluga kupnje, razvoja, produkcije ili koprodukcije programskog materijala namijenjenog emitiranju programa od strane organizacija za radiodifuziju ili za ugovore o vremenu emitiranja.”

34.

U članku 128. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Poziv na iskaz interesa predstavlja način predodabira natjecatelja koji će biti pozvani da podnesu ponude u budućem ograničenom pozivu za dostavu ponuda za ugovore čija je vrijednost viša od 60 000 eura, podložno člancima 126. i 127. ove Uredbe.”

35.

Članak 129. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 129.

Ugovori male vrijednosti

(Članak 91. Financijske uredbe)

1.   Za ugovore čija je vrijednost manja ili jednaka 60 000 eura može se koristiti pregovarački postupak pri čemu se najmanje pet natjecatelja uzima u razmatranje.

Ako nakon razmatranja natjecatelja javni naručitelj primi samo jednu ponudu koja je administrativno i tehnički valjana, ugovor se može sklopiti pod uvjetom da su zadovoljeni svi kriteriji za odabir.

2.   Za ugovore čija je vrijednost manja ili jednaka 25 000 eura, može se koristiti postupak iz stavka 1. ovog članka pri čemu se najmanje tri natjecatelja uzima u razmatranje.

3.   Ugovori čija je vrijednost manja ili jednaka 3 500 eura mogu se sklopiti na temelju samo jedne ponude.

4.   Plaćanja u vezi sa stavkama rashoda čiji je iznos niži ili jednak 200 eura mogu se plaćati jednostavno po fakturama bez prethodnog prihvaćanja ponude.”

36.

Članak 134. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 134.

Dokazi

(Članci 93. i 94. Financijske uredbe)

1.   Natjecatelji i ponuditelji prilažu časnu izjavu, koja sadrži potpis i datum u kojoj navode da nisu ni u jednoj od situacija opisanih u člancima 93. ili 94. Financijske uredbe.

Međutim u slučaju ograničenih postupaka, konkurentnog dijaloga i pregovaračkih postupaka nakon objave poziva na nadmetanje, kad god javni naručitelj ograniči broj natjecatelja koji se pozivaju na pregovaranje ili na podnošenje ponude, svi natjecatelji podnose potvrde iz stavka 3.

2.   Ponuditelj s kojim je sklopljen ugovor, u okviru roka koji određuje javni naručitelj te prije potpisivanja ugovora, podnosi dokaze iz stavka 3. ovog članka koji potvrđuju izjavu iz stavka 1. ovog članka u sljedećim slučajevima:

(a)

za ugovore koje samostalno sklapaju institucije, a čija je vrijednost jednaka ili viša od graničnih vrijednosti iz članka 158. ove Uredbe;

(b)

za ugovore u području vanjskog djelovanja čija je vrijednost jednaka ili viša od graničnih vrijednosti iz članka 241. stavka 1. točke (a), članka 243. stavka 1. točke (a) ili članka 245. stavka 1. točke (a).

Za ugovore čija je vrijednost manja od graničnih vrijednosti iz točaka (a) i (b), javni naručitelj može, ako dvoji je li ponuditelj s kojim želi sklopiti ugovor u jednoj od situacija koja bi uzrokovala isključenje, zahtijevati od ponuditelja da mu podnese dokaze iz stavka 3.

3.   Javni naručitelj prihvaća kao zadovoljavajući dokaz, da se ponuditelj s kojim želi sklopiti ugovor ne nalazi ni u jednoj od situacija iz članka 93. stavka 1. točaka (a), (b) ili (e) Financijske uredbe, izvadak iz sudskog registra novijeg datuma ili, ako to ne može dostaviti, odgovarajući dokument koji je izdalo sudsko ili upravno tijelo matične države ili države podrijetla, koji dokazuje da su ti zahtjevi ispunjeni. Javni naručitelj prihvaća kao zadovoljavajući dokaz da natjecatelj ili ponuditelj nije u situaciji opisanoj u članku 93. stavku 1. točke (d) Financijske uredbe, potvrdu novijeg datuma koju je izdalo nadležno tijelo predmetne države.

Ako ta država ne izda dokument ili potvrdu iz podstavka 1. te u drugim primjerima koji dovode do isključenja iz članka 93. Financijske uredbe, nju može zamijeniti izjava pod prisegom ili, ako to nije moguće, svečana izjava pred sudskim ili upravnim tijelom, bilježnikom ili osposobljenim strukovnim tijelom u njegovoj matičnoj državi ili državi podrijetla.

4.   Ovisno o nacionalnom zakonodavstvu države u kojoj su natjecatelj ili ponuditelj osnovani, dokumenti iz stavaka 1. i 3. ovog članka odnose se na pravne i/ili fizičke osobe, uključujući, kad javni naručitelj smatra da je do potrebno, direktore poduzeća ili bilo koju drugu osobu ovlaštenu za zastupanje, odlučivanje ili nadzor u vezi s natjecateljem ili ponuditeljem.

5.   Ako dvoje jesu li natjecatelji ili ponuditelji u nekoj od situacija za isključenje, javni naručitelji mogu sami stupiti u kontakt s nadležnim tijelima iz stavka 3. ovog članka kako bi došli do podataka koje smatraju potrebnim u vezi s tom situacijom.

6.   Javni naručitelj može natjecatelja ili ponuditelja osloboditi obveze podnošenja dokaza iz stavka 3. ako su mu navedeni dokazi već bili podneseni u okviru drugog postupka javne nabave te pod uvjetom da dokumenti nisu stariji od godine dana počevši od datuma kad su izdani te da su još uvijek važeći.

U takvom slučaju natjecatelj ili ponuditelj časno izjavljuje da su dokazi već podneseni u prijašnjem postupku javne nabave te potvrđuje da nije došlo ni do kakvih promjena u njegovoj situaciji.”

37.

Članak 135. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U svakom postupku javne nabave primjenjuju se sljedeći uvjeti sposobnosti radi ocjenjivanja financijske, ekonomske, tehničke i stručne sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja.

Javni naručitelj može odrediti minimalne stupnjeve osposobljenosti ispod koje natjecatelji ne mogu biti odabrani.”;

(b)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Javni naručitelj se kod sljedećih ugovora ovisno o svojoj procjeni rizika može odlučiti da neće zahtijevati dokaze financijske, ekonomske, tehničke ili stručne osposobljenosti natjecatelja ili ponuditelja:

(a)

ugovori koje samostalno sklapaju institucije, čija je vrijednost manja ili jednaka 60 000 eura;

(b)

ugovori sklopljeni u području vanjskog djelovanja čija je vrijednosti ispod graničnih vrijednosti iz članka 241. stavka 1. točke (a), članka 243. stavka 1. točke (a) ili članka 245. stavka 1. točke (a).

Ako se javni naručitelj odluči da neće zahtijevati dokaze financijske, ekonomske, tehničke i stručne osposobljenosti natjecatelja ili ponuditelja, ne smije postojati nikakvo pretfinanciranje osim ako nije dano financijsko jamstvo u jednakom iznosu.”

38.

U članku 138. stavku 1. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 94. Financijske uredbe, ugovori se sklapaju na jedan od sljedeća dva načina:”.

39.

U članku 145. stavku 2. podstavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako vrijednost ugovora prelazi graničnu vrijednost iz članka 129. stavka 1. ove Uredbe, nadležni dužnosnik za ovjeravanje imenuje komisiju za otvaranje ponuda.”

40.

U članku 146. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisiju imenuje dužnosnik za ovjeravanje koji je odgovoran za davanje savjetodavnog mišljenja za ugovore čija je vrijednost iznad granične vrijednosti iz članka 129. stavka 1.”

41.

Članak 152. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 152.

Jamstvo za pretfinanciranje

(Članak 102. Financijske uredbe)

Za isplatu iznosa pretfinanciranja, koje prelazi 150 000 eura ili u slučaju iz članka 135. stavka 6. podstavka 2., zahtijeva se jamstvo.

Međutim, ako je javni naručitelj javno tijelo, nadležni dužnosnik za ovjeravanje može, ovisno o svojoj procjeni rizika, ukinuti tu obvezu.

Jamstvo se oprašta, ako i kada se pretfinanciranje oduzme od privremenih plaćanja ili plaćanja preostalog iznosa javnom naručitelju u skladu s uvjetima iz ugovora.”

42.

U članku 155. naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Članak 155.

Zasebni ugovori i ugovori u dijelovima

(Članci 91. i 105. Financijske uredbe)

43.

U članku 157. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

5 278 000 eura za ugovore o radovima.”

44.

U članku 158. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Granične vrijednosti iz članka 105. Financijske uredbe su:

(a)

137 000 eura za ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama iz Priloga II.A Direktivi 2004/18/EZ osim ugovora u području istraživanja i razvoja iz kategorije 8 navedenog Priloga;

(b)

211 000 eura za ugovore o uslugama iz Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ te za ugovore o uslugama u području istraživanja i razvoja iz kategorije 8 Priloga II. A Direktivi 2004/18/EZ;

(c)

5 278 000 eura za ugovore o radovima.”

45.

U članku 162. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

europsko tijelo aktivno u području obrazovanja, osposobljavanja, informiranja, inovacija ili razvoja te u proučavanju europskih politika, bilo koje aktivnosti koje doprinose promicanju građanstva ili ljudskih prava ili europsko tijelo za normizaciju.”

46.

U članku 164. umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a   Sporazum o bespovratnim sredstvima može odrediti način i rokove za suspenziju u skladu s člankom 183.”

47.

U članku 165. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   Kod bespovratnih sredstava za poslovanje, koja se dodjeljuju tijelima čiji su ciljevi od općeg europskog interesa, Komisija ima pravo osigurati povrat postotka iz godišnje dobiti u vrijednosti koja odgovara doprinosu Zajednice proračunu za poslovanje tih tijela, ako ta tijela također financiraju javna tijela koja i sama moraju osigurati povrat određenog postotka godišnje dobiti u vrijednosti koja odgovara njihovom doprinosu. Za potrebe izračuna iznosa za povrat, postotak koji odgovara doprinosima u naravi proračunu za poslovanje ne uzima se u obzir.”

48.

U članku 168. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

tijelima koja imaju monopol de jure ili de facto, što je odgovarajuće obrazloženo u odluci o dodjeli bespovratnog sredstva;”.

49.

Članak 172. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može prihvatiti sufinanciranje u naravi, ako smatra da je to potrebno ili prikladno.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   Za bespovratna sredstva u ukupnoj vrijednosti koja je manja ili jednaka 25 000 eura, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može, ovisno o svojoj ocjeni rizika, ukinuti obvezu predočavanja dokaza za sufinanciranje iz stavka 1.

Ako je jednom korisniku dodijeljeno nekoliko bespovratnih sredstava tijekom financijske godine, na ukupan iznos tih bespovratnih sredstava primjenjuje se granična vrijednost u visini od 25 000 eura.”

50.

Članak 173. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Zahtjev mora prikazivati pravni položaj podnositelja te njegovu financijsku i operativnu sposobnost za izvršavanje predloženog djelovanja ili programa rada u skladu s člankom 176. stavkom 4.

S tim ciljem podnositelj podnosi časnu izjavu i u slučaju zahtjeva za bespovratnim sredstvima u vrijednosti preko 25 000 eura, svu popratnu dokumentaciju koju, na temelju svoje ocjene rizika, zahtijeva dužnosnik za ovjeravanje. Zahtjev u vezi s navedenim dokumentima navodi se u pozivu za podnošenje prijedloga.

Popratna dokumentacija se osobito može sastojati od računa dobiti i gubitka te bilance stanja za zadnju financijsku godinu za koju je pripremljen završni račun.”;

(b)

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se zahtjev odnosi na bespovratna sredstva za djelovanje za koje iznos prelazi 500 000 eura ili bespovratna sredstva za poslovanje koja prelaze 100 000 eura, podnosi se revizorsko izvješće koje sastavlja ovlašten vanjski revizor. Navedeno izvješće potvrđuje završni račun za posljednju financijsku godinu za koju su dostupni podaci.”;

ii.

podstavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„U slučaju partnerstava iz članka 163., revizorsko izvješće iz podstavka 1. koje obuhvaća posljednje dvije financijske godine za koje postoji obračun mora biti sastavljeno prije sklapanja okvirnog sporazuma.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, ovisno o svojoj analizi rizika, može odustati od obveze provođenja revizije iz podstavka 1. za srednjoškolske i visokoškolske ustanove i korisnike koji su u slučaju sporazuma s više korisnika već prihvatili solidarnu odgovornost.”;

iii.

dodaje se sljedeći podstavak:

„Prvi podstavak se ne primjenjuje na javna tijela i međunarodne organizacije iz članka 43. stavka 2.”

51.

Članak 176. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Financijska i poslovna sposobnost potvrđuju se posebno na temelju analize popratne dokumentacije iz članka 173. ove Uredbe te ju zahtijeva odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u pozivu za podnošenje prijedloga.”;

(b)

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Financijska sposobnost ne provjerava se u skladu sa stavkom 3. kod fizičkih osoba koje primaju stipendije, niti kod javnih tijela ili međunarodnih organizacija iz članka 43. stavka 2.”

52.

Članak 179. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 179.

Obavješćivanje podnositelja

(Članak 116. Financijske uredbe)

Podnositelji se obavješćuju što je prije moguće te u svakom slučaju 15 kalendarskih dana nakon što je odluka o dodjeli bespovratnih sredstava poslana korisnicima.”

53.

Članak 180. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Za svako bespovratno sredstvo pretfinanciranje se može podijeliti na više dijelova.

Isplata u cijelosti novog iznosa pretfinanciranja podliježe potrošnji najmanje 70 % ukupnog iznosa bilo kojeg prethodnog pretfinanciranja.

Ako je korištenje pretfinanciranje manje od 70 %, iznos novog pretfinanciranja umanjuje se za neiskorišteni iznos prijašnjeg iznosa pretfinanciranja.

U svakom zahtjevu za novo plaćanje korisnik prilaže izvješće o izdacima.”;

(b)

stavak 2. mijenja se i glasi:

i.

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može na temelju svoje analize rizika za bilo koju isplatu zahtijevati potvrdu o financijskim izvještajima i odnosnim računima, koju izdaje ovlašten revizor ili, u slučaju javnih tijela, stručni i neovisni javni službenik. Kod bespovratnih sredstava za djelovanje ili bespovratnih sredstava za poslovanje, potvrda se prilaže zahtjevu za plaćanje. Potvrda, u skladu s metodologijom koju odobri odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, potvrđuje da su troškovi koje prijavi korisnik u financijskim izvještajima, na kojima se temelji zahtjev za plaćanje stvarni, točni i opravdani u skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima.”;

ii.

u drugom podstavku, uvodne se riječi zamjenjuju sljedećim:

„Osim u primjeru jednokratnih iznosa i paušalnog financiranja potvrda o financijskim izvještajima i s njima povezani računi obvezni su za privremena plaćanja po financijskoj godini i za plaćanja preostalog iznosa u sljedećim slučajevima.”;

iii.

u trećem podstavku uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Ovisno o analizi rizika odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može također odustati od obveze podnošenja navedene potvrde o financijskim izvještajima i s njima povezanim računima u slučaju.”

54.

Članak 182. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kako bi se ograničili financijski rizici povezani s plaćanjima pretfinanciranja, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje na temelju svoje ocjene rizika može zahtijevati da korisnik unaprijed podnese jamstvo u visini jednakoj vrijednosti iznosa pretfinanciranja ili plaćanja podijeliti na više dijelova.

Međutim, za bespovratna sredstva u vrijednosti manjoj ili jednakoj 10 000 eura odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može unaprijed zahtijevati jamstvo samo u jasno opravdanim slučajevima.

Navedeno jamstvo odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može zahtijevati na temelju svoje analize rizika u vezi s načinom financiranja utvrđenim u sporazumu o bespovratnim sredstvima.

Kad se zahtijeva jamstvo, mora ga ocijeniti i prihvatiti odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.”;

(b)

u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako pretfinanciranje predstavlja više od 80 % ukupnog iznosa bespovratnog sredstva te ako prelazi 60 000 eura, zahtijeva se jamstvo.”

55.

Članci 195., 196., 197., 198., 200. i 202. brišu se.

56.

Članak 211. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 211.

Računovodstvena usklađivanja

(Članak 135. Financijske uredbe)

1.   Podaci u općoj knjizi vode se i organiziraju tako da opravdavaju sadržaj svakog računa uključenog u bruto bilancu.

2.   U vezi s popisom dugotrajne imovine primjenjuju se odredbe članaka 220. do 227.”

57.

Članak 212. briše se.

58.

Članak 213. mijenja se i glasi:

(a)

u stavku 2. četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Tečaj za konverziju između eura i drugih valuta za pripremu bilance na dan 31. prosinca godine N, je tečaj na zadnji radni dan godine N.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak 3. koji glasi:

„3.   Računovodstvena pravila donesena u skladu s člankom 133. Financijske uredbe određuju pravila za konverziju i ponovnu evaluaciju koja se predlažu za potrebe načela nastanka poslovnog događaja.”

59.

Članak 222. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 222.

Unos stavki u popis

(Članak 138. Financijske uredbe)

Sva nabavljena sredstva s rokom korištenja dužim od jedne godine, a koja nisu potrošni materijal te čija je nabavna vrijednost ili trošak proizvodnje viši od navedenog u računovodstvenim pravilima donesenim u skladu s člankom 133. Financijske uredbe, unose se u popis i bilježe na kontima dugotrajne imovine.”

60.

U članku 240. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Prethodna obavijest za međunarodne pozive za dostavu ponuda šalje se Uredu za službene publikacije Europskih zajednica što je prije moguće nakon donošenja odluke kojom se potvrđuje program za ugovore o radovima.”

61.

Članak 241. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

u podstavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

za ugovore čija je vrijednost 200 000 eura ili viša: međunarodni ograničen poziv na dostavu ponuda u smislu članka 122. stavka 2. i članka 240. stavka 2. točke (a).”;

ii.

drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ugovori čija je vrijednost manja od ili jednaka 5 000 eura mogu se sklopiti na temelju samo jedne ponude.”;

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako je broj natjecatelja koji ispunjavaju uvjete sposobnosti ili minimalne stupnjeve osposobljenosti niži od najnižeg dopuštenog broja, javni naručitelj može pozvati na dostavu ponude samo one natjecatelje koji ispunjavaju uvjete za dostavu ponude.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   U okviru postupka iz stavka 1. točke (b) javni naručitelj priprema popis od najmanje tri ponuditelja po svom izboru. Postupak uključuje ograničeno konkurentno nadmetanje bez objave poziva te se smatra konkurentnim pregovaračkim postupkom koji nije obuhvaćen člankom 124.

Ponude se otvaraju te ih ocjenjuje komisija za evaluaciju koja mora imati potrebno stručno i administrativno znanje. Članovi komisije za evaluaciju moraju potpisati izjavu o nepristranosti.

Ako po savjetovanju s ponuditeljima javni naručitelj primi samo jednu ponudu, koja je administrativno i tehnički valjana, može se sklopiti ugovor pod uvjetom da su ispunjeni svi kriteriji za odabir.”

62.

Članak 242. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Za ugovore o uslugama, javni naručitelji mogu primijeniti pregovarački postupak s jednom ponudom u sljedećim slučajevima:”,

dodaje se točka (g):

„(g)

ako ne uspije pokušaj primjene konkurentnog pregovaračkog postupka nakon neučinkovite primjene okvirnog ugovora. U tom slučaju, nakon otkazivanja konkurentnog pregovaračkog postupka, javni naručitelj može pregovarati s jednim ili više ponuditelja po svom izboru među onim ponuditeljima koji su sudjelovali u pozivu na dostavu ponuda, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora nisu značajno izmijenili.”;

ii.

dodaje se sljedeći podstavak:

„Kad javni naručitelj nije Komisija, za primjenu pregovaračkog postupka potrebna je prethodna suglasnost odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.”;

(b)

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

u podstavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

dodatne usluge koje se sastoje od ponavljanja sličnih usluga koje su povjerene istom izvoditelju koji je pružao usluge u skladu s prvim ugovorom, pod uvjetom da:

i.

poziv na nadmetanje je objavljen za prvu uslugu te su mogućnost primjene pregovaračkog postupka za nove usluge za projekt te procijenjeni troškovi bili jasno navedeni u pozivu na nadmetanje objavljenom za prvu uslugu;

ii.

produljenje ugovora je jednokratno te u vrijednosti i za razdoblje koje ne prelazi vrijednost i trajanje prvog ugovora.”;

ii.

podstavak 2. briše se.

63.

Članak 243. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

u podstavku 1. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

za ugovore čija je vrijednost jednaka ili viša od 150 000 eura: međunarodni otvoren poziv na podnošenje ponuda u smislu članka 122. stavka 2. i članka 240. stavka 2. točke (a);

(b)

za ugovore čija vrijednost je jednaka ili viša od 30 000 eura, ali manja od 150 000 eura: lokalan otvoren poziv na podnošenje ponuda u smislu članka 122. stavka 2. i članka 240. stavka 2. točke (b).”;

ii.

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ugovori čija je vrijednost niža ili jednaka 5 000 eura mogu se sklopiti na temelju samo jedne ponude.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U okviru postupka iz stavka 1. točke (c) javni naručitelj sastavlja popis od najmanje tri dobavljača po svom izboru. Postupak uključuje ograničeno konkurentno nadmetanje bez objave poziva, te se smatra konkurentnim pregovaračkim postupkom koji nije obuhvaćen člankom 124.

Ponude otvara i evaluira komisija za evaluaciju koja mora imati potrebno stručno i administrativno znanje. Članovi komisije za evaluaciju moraju potpisati izjavu o nepristranosti.

Ako nakon savjetovanja s dobavljačima javni naručitelj primi samo jednu ponudu koja je administrativno i tehnički valjana, moguće je sklopiti ugovor pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji za odabir.”

64.

Članak 244. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Ugovori o uslugama mogu se dodijeliti u pregovaračkom postupku sa samo jednim ponuditeljem u sljedećim slučajevima:”;

(b)

dodaje se sljedeća točka (e):

„(e)

kad nakon dva pokušaja konkurentan pregovarački postupak nije bio uspješan, što znači da nije primljena administrativno ili tehnički valjana ponuda ili kvalitativno i/ili financijski primjerena ponuda. U tim slučajevima, nakon otkazivanja konkurentnog pregovaračkog postupka, javni naručitelj može pregovarati s jednim ili više ponuditelja po svom izboru koji su sudjelovali u pozivu na dostavu ponuda, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora značajno ne mijenjaju.”;

(c)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Kad Komisija nije javni naručitelj, primjena pregovaračkog postupka podliježe prethodnoj suglasnosti odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.”

65.

Članak 245. mijenja se kako slijedi:

„(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

u prvom podstavku točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

za ugovore čija je vrijednost 5 000 000 eura ili viša:

i.

u pravilu međunarodni otvoren poziv na podnošenje ponuda u smislu članka 122. stavka 2. i članka 240. stavka 2. točke (a);

ii.

iznimno, zbog obilježja određenih radova te nakon dogovora s odgovornim dužnosnikom za ovjeravanje ako javni naručitelj nije Komisija, međunarodni ograničen poziv na podnošenje ponuda u smislu članka 122. stavka 2. i članka 240. stavka 2. točke (a);

(b)

za ugovore čija je vrijednost 300 000 eura ili viša, ali manja od 5 000 000 eura: lokalan otvoren poziv na podnošenje ponuda u smislu članka 122. stavka 2. i članka 240. stavka 2. točke (b);”;

ii.

drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ugovori čija vrijednost je manja ili jednaka 5 000 eura mogu se sklopiti na temelju samo jedne ponude.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U okviru postupka iz stavka 1. točke (c) javni naručitelj sastavlja popis od najmanje tri izvoditelja po svojem izboru. Postupak uključuje ograničeno konkurentno nadmetanje bez objave poziva, te se smatra konkurentnim pregovaračkim postupkom koji nije obuhvaćen člankom 124.

Ponude otvara i evaluira komisija za evaluaciju koja mora imati potrebno stručno i administrativno znanje. Članovi komisije za evaluaciju moraju potpisati izjavu o nepristranosti.

Ako nakon savjetovanja s izvoditeljima javni naručitelj primi samo jednu ponudu koja je administrativno i tehnički valjana, moguće je sklopiti ugovor pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji za odabir.”

66.

Članak 246. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

i.

uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Ugovor o radovima može se sklopiti u pregovaračkom postupku s jednim ponuditeljem u sljedećim slučajevima:”;

ii.

dodaje se točka (d):

„(d)

kad nakon dva pokušaja konkurentan pregovarački postupak nije bio uspješan, što znači da nije primljena administrativno ili tehnički valjana ponuda ili kvalitativno i/ili financijski primjerena ponuda. U tim slučajevima, nakon otkazivanja konkurentnog pregovaračkog postupka, javni naručitelj može pregovarati s jednim ili više ponuditelja po svom izboru koji su sudjelovali u pozivu na dostavu ponuda, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora značajno ne mijenjaju.”;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Kad Komisija nije javni naručitelj, primjena pregovaračkog postupka podliježe prethodnoj suglasnosti odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.”

67.

U članku 250. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Ako pretfinanciranje prelazi 150 000 eura, zahtjeva se jamstvo. Međutim, ako je javni naručitelj javno tijelo, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje na temelju svoje analize rizika može odustati od te obveze.

Jamstvo se vraća kad se pretfinanciranje odbije od privremenih plaćanja ili plaćanja preostalih iznosa izvoditelju, u skladu s uvjetima iz ugovora.

4.   Naručitelj može zahtijevati jamstvo za ispunjenje obveza u iznosu koji je određen u dokumentaciji za nadmetanje te koji iznosi između 5 i 10 % ukupne vrijednosti ugovora. Jamstvo se utvrđuje na temelju objektivnih mjerila kao što su vrsta i vrijednost ugovora.

Međutim, u slučajevima kad su premašene sljedeće granične vrijednosti potrebno je zahtijevati jamstvo za ispunjenje obveza:

i.

345 000 eura za ugovore o radovima;

ii.

150 000 eura za ugovore o nabavi.

Jamstvo mora važiti barem do konačnog prihvaćanja robe ili radova. Ako ugovor nije valjano izvršen, cjelokupno se jamstvo zadržava.”

68.

U članku 252. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Komisija za evaluaciju ili javni naručitelj mogu od natjecatelja ili ponuditelja zahtijevati da u određenom roku i uz poštovanje načela jednakog tretmana prilože dodatne materijale ili pojašnjenja popratne dokumentacije u vezi s razlozima za isključenje i uvjetima sposobnosti.”

69.

U članku 257. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Ured Europskih zajednica za odabir osoblja i Europska škola za javnu upravu koja je u upravnom smislu dodijeljena Uredu Europskih zajednica za odabir osoblja.”

70.

U članku 260. stavak 2. briše se.

71.

U članku 262. dodaju se sljedeći stavci:

„Proračunske obveze koje odgovaraju administrativnim odobrenim sredstvima koja su zajednička za sve glave te kojima se globalno upravlja mogu se globalno evidentirati u proračunskom računovodstvu nakon razvrstavanja kako je određeno u članku 27.

Odgovarajući rashodi knjiže se u proračunske linije svake glave u skladu s istom raspodjelom koja važi za odobrena sredstva.”

72.

U članku 264. dodaje se sljedeći stavak:

„Međutim, kad za transakcije u trećim zemljama nije moguće koristiti te oblike jamstava za najam, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može primiti jamstvo u drugim oblicima pod uvjetom da oni osiguravaju jednaku zaštitu financijskih interesa Zajednice.”

73.

U članku 271. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Granične vrijednosti i iznosi iz članka 54., 67., 119., 126., 128., 129., 130., 135., 151., 152., 164., 172., 173., 180., 181., 182., 226., 241., 243., 245. i 250. ove Uredbe ažuriraju se svake tri godine u skladu s kretanjima indeksa potrošačkih cijena u Zajednici.

2.   Granične vrijednosti iz članka 157. točke (b) i članka 158. stavka 1. ove Uredbe u vezi s ugovorima o javnoj nabavi prilagođavaju se svake dvije godine u skladu s člankom 78. stavkom 1. Direktive 2004/18/EZ.”

Članak 2.

Postupci javne nabave i dodjele bespovratnih sredstava koji su započeti prije stupanja na snagu ove Uredbe, i dalje podliježu pravilima koja su se primjenjivala u trenutku kad su ti postupci započeli.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. kolovoza 2006.

Za Komisiju

Dalia GRYBAUSKAITĖ

Članica Komisije


(1)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(2)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1., Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1261/2005 (SL L 201, 2.8.2005., str. 3.).

(3)  SL L 134, 30.4.2004., str. 114. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2083/2005 (SL L 333, 20.12.2005., str. 28.).

(4)  SL L 37, 10.2.2005., str. 14.