01/Sv. 007

HR

Službeni list Europske unije

87

C 139/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.05.2006.

1.

Svrha ovog Sporazuma je primjena proračunske discipline i poboljšanje djelovanja godišnjeg proračunskog postupka te suradnje između institucija u vezi s proračunskim pitanjima kao i osiguravanje dobrog financijskog upravljanja.

2.

Proračunska disciplina u skladu s ovim Sporazumom obuhvaća sve rashode. Obvezujuća je za sve institucije tijekom važenja ovog Sporazuma.

3.

Ovaj Sporazum ne mijenja proračunske ovlasti pojedine institucije, kako je utvrđeno ugovorima. Prilikom upućivanja na ovu točku, Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament većinom svojih članova te tri petine danih glasova u skladu s pravilima glasovanja iz članka 272. stavka 9. petog podstavka Ugovora o osnivanju Europske zajednice (dalje u tekstu „Ugovor o EZ-u”).

4.

Ako tijekom višegodišnjeg financijskog okvira 2007.-2013. (dalje u tekstu „financijski okvir”) dođe do revizije Ugovora koja ima proračunske posljedice, u skladu s tim izvršit će se potrebne prilagodbe.

5.

Za bilo kakve izmjene ovog Sporazuma potrebna je suglasnost svih institucija. Promjene financijskog okvira potrebno je izvršiti u skladu s postupcima koji su za to utvrđeni u ovom Sporazumu.

6.

Ovaj se Sporazum sastoji od tri dijela:

7.

Komisija, kad to smatra potrebnim, a u svakom slučaju istodobno s predstavljanjem prijedloga za novi financijski okvir u skladu s točkom 30. ovog Sporazuma, podnosi izvješće o primjeni ovog Sporazuma, prema potrebi uz prijedlog izmjena.

8.

Ovaj Sporazum stupa na snagu 1. siječnja 2007. te zamjenjuje:

9.

Financijski okvir naveden je u Prilogu I. On predstavlja referentni okvir za međuinstitucionalnu proračunsku disciplinu.

10.

Namjena je financijskog okvira osigurati da se rashodi Europske unije, raščlanjeni u šire kategorije, u srednjoročnom razdoblju razvijaju uredno i u granicama vlastitih sredstava.

11.

Financijski okvir za svaku godinu od 2007. do 2013. te za svaki naslov ili podnaslov utvrđuje iznose rashoda u smislu odobrenih sredstava za obveze. Ukupni godišnji rashodi također se prikazuju u smislu odobrenih sredstava za obveze i odobrenih sredstava za plaćanje.

Svi ti iznosi izražavaju se u cijenama iz 2004.

Financijski okvir ne uzima u obzir proračunske stavke koje se financiraju namjenskim prihodima u smislu članka 18. Financijske uredbe od 25. lipnja 2002. koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3), dalje u tekstu „Financijska uredba”.

Podaci o poslovanju koji nisu uključeni u opći proračun Europske unije te predviđeni razvoj različitih kategorija vlastitih sredstava Zajednice prikazani su u posebnim tablicama. Ti se podaci ažuriraju svake godine prilikom tehničkih prilagodbi financijskog okvira.

12.

Institucije prihvaćaju da svaki od apsolutnih iznosa prikazanih u financijskom okviru predstavlja godišnju gornju granicu rashoda u sklopu općeg proračuna Europske unije. Ne dovodeći u pitanje izmjene tih gornjih granica u skladu s odredbama ovog Sporazuma, institucije se obvezuju koristiti svoje ovlasti tako da u svakom proračunskom postupku i pri izvršenju proračuna za dotičnu godinu poštuju sve godišnje gornje granice rashoda.

13.

Sklapanjem ovog Sporazuma obje grane proračunskog tijela suglasne su prihvatiti stope povećanja neobveznih rashoda koje proizlaze iz proračuna koji su doneseni u skladu s gornjim granicama utvrđenim u financijskom okviru za cijelo razdoblje njegovog trajanja.

Za potrebe dobrog financijskog upravljanja, osim u podnaslovu 1.B „Kohezija za rast i zapošljavanje” financijskog okvira, institucije će u što je moguće većoj mjeri osigurati da tijekom proračunskog postupka i u trenutku donošenju proračuna za različite proračunske naslove na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica.

14.

Nijedan akt koji u postupku suodlučivanja donesu Europski parlament i Vijeće, ili koji donese Vijeće, a koji se odnosi na prekoračivanje raspoloživih odobrenih sredstava ili alokacija raspoloživih prema financijskom okviru u skladu s točkom 12., ne može se provoditi u financijskom smislu dok proračun nije izmijenjen te, ako je potrebno, dok financijski okvir nije odgovarajuće revidiran u skladu s odgovarajućim postupkom u svakom od ta dva slučaja.

15.

Za svaku od godina obuhvaćenih financijskim okvirom, ukupna potrebna odobrena sredstva za plaćanja, nakon godišnje prilagodbe te uzimanja u obzir svih drugih prilagodbi i revizija, ne smiju biti takva da bi dovela do pozivne stope vlastitih sredstava koja nadilazi gornju granicu vlastitih sredstava.

Prema potrebi, obje grane proračunskog tijela odlučuju u skladu s točkom 3. o smanjivanju gornjih granica iz financijskog okvira da bi bile u skladu s gornjim granicama vlastitih sredstava.

16.

Komisija svake godine prije početka proračunskog postupka za godinu n+1 obavlja sljedeće tehničke prilagodbe financijskog okvira:

Komisija provodi te tehničke prilagodbe na temelju fiksnog deflatora od 2 % godišnje.

O rezultatima tih tehničkih prilagodbi te gospodarskim predviđanjima na kojima se one temelje obavješćuju se obje grane proračunskog tijela.

Neće biti daljnjih tehničkih prilagodbi za predmetnu godinu, niti tijekom godine niti u obliku naknadnih ispravki tijekom narednih godina.

17.

Ako se utvrdi da se akumulirani BDP bilo koje države članice za razdoblje 2007. - 2009. razlikuje za više od +/– 5 % od akumuliranog BDP-a koji je procijenjen prilikom sastavljanja ovog Sporazuma, Komisija u svojoj tehničkoj prilagodbi za godinu 2011. prilagođava iznose dodijeljene predmetnoj državi članici za to razdoblje iz sredstava koja podupiru koheziju. Ukupni neto učinak tih prilagodbi, bilo pozitivan, bilo negativan, ne smije prelaziti 3 milijarde eura. Ako je neto učinak pozitivan, ukupna dodatna sredstva se ograničavaju na razinu neiskorištenih sredstava do gornje granice podnaslova 1B za razdoblje 2007. - 2010. Potrebne prilagodbe se u jednakim dijelovima raspoređuju tijekom razdoblja 2011. - 2013. te se odgovarajuće gornje granice mijenjaju u skladu s time.

18.

Pri obavješćivanju dvaju grana proračunskog tijela o tehničkim prilagodbama financijskog okvira, Komisija podnosi sve prijedloge za prilagodbe ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje za koje smatra da su potrebna u smislu provedbe, kako bi osigurala uredno povećanje u skladu s odobrenim sredstvima za obaveze. Europski parlament i Vijeće odlučuju o tim prijedlozima prije 1. svibnja godine n, u skladu s točkom 3. ovog Sporazuma.

19.

Godine 2010. Komisija će ažurirati procjene odobrenih sredstava za plaćanja nakon 2013. To ažuriranje uzet će u obzir stvarno izvršavanje proračunskih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje kao i procjene izvršavanja. Ona će također uzeti u obzir pravila koja su donesena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju primjereno odobrenim sredstvima za obveze te procjenama rasta bruto nacionalnog dohotka (BND) Europske unije.

20.

Ako se u okviru postupka u vezi s prekomjernim državnim deficitom ukida suspenzija proračunskih sredstava za obveze iz Kohezijskog fonda, Vijeće na prijedlog Komisije te u skladu s odgovarajućim temeljnim aktom odlučuje o prijenosu suspendiranih obveza na sljedeće godine. Suspendirane obveze ne mogu se ponovo uključiti u proračun nakon godine n+2.

21.

Uz redovite tehničke prilagodbe te prilagodbe u skladu s uvjetima izvršavanja, u slučaju nepredviđenih okolnosti financijski okvir se na prijedlog Komisije može revidirati u skladu s gornjom granicom vlastitih sredstava.

22.

U pravilu, svaki prijedlog za reviziju iz točke 21. mora se predložiti i donijeti prije početka proračunskog postupka za predmetnu godinu ili za prvu od predmetnih godina.

Svaku odluku o reviziji financijskog okvira do 0,03 % BND-a Europske unije u okviru razlike za nepredviđene rashode donose zajednički obje grane proračunskog tijela u skladu s točkom 3. ovog Sporazuma.

Sve odluke o reviziji financijskog okvira do 0,03 % BND-a Europske unije u okviru razlike za nepredviđene rashode donose zajednički obje grane proračunskog tijela, pri čemu Vijeće odlučuje jednoglasno.

23.

Ne dovodeći u pitanje točku 40. institucije istražuju mogućnosti preraspodjele rashoda među programima koji su obuhvaćeni naslovom na koji se odnosi revizija, pri čemu se posebno napominje ako proračunska sredstva neće biti iskorištena u cijelosti. Potrebno je osigurati da značajan iznos, u apsolutnom smislu te kao postotak novih planiranih rashoda, ostane u okviru postojeće gornje granice za taj naslov.

Institucije istražuju mogućnost za neutraliziranje svakog povećanja gornje granice jednog naslova smanjenjem gornje granice drugog naslova.

Nijedna revizija obveznih rashoda ne smije dovesti do sniženja iznosa raspoloživog za neobvezne rashode.

Svaka revizija mora održati prikladan odnos između obveza i plaćanja.

24.

Ako se Europski parlament i Vijeće ne uspiju suglasiti oko prilagodbe ili revizije financijskog okvira koju je predložila Komisija, nakon tehničke prilagodbe nastavljaju se primjenjivati prethodno utvrđeni iznosi kao gornje granice rashoda tijekom predmetne godine.

25.

Cilj pričuve za pomoć u nuždi je omogućiti brzi odgovor na posebne potrebe trećih zemalja za pomoć nakon događaja koje nije bilo moguće predvidjeti kad se proračun donosio, prije svega za humanitarne operacije, ali također i za zaštitu i upravljanje civilnim krizama kad to okolnosti zahtijevaju. Godišnji iznos pričuve utvrđen je na 221 milijun eura tijekom trajanja financijskog okvira, pri stalnim cijenama.

Ta je pričuva uključena u opći proračun Europske unije kao rezervacija. Odgovarajuća odobrena sredstva za preuzimanje obveza uključuju se u proračun prema potrebi i iznad gornjih granica iz Priloga I.

Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve, ona objema granama proračunskog tijela predlaže prijenos sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije.

Prije prijedloga Komisije koji se odnosi na prijenos sredstava iz pričuve moraju se provjeriti mogućnost preraspodjele odobrenih sredstava.

Istodobno s podnošenjem prijedloga za prijenos, Komisija započinje postupak trijaloga, prema potrebi u pojednostavljenom obliku, za dobivanje suglasnosti obje grane proračunskog tijela u vezi s potrebnom upotrebom pričuve te potrebnim iznosom. Prijenosi se provode u skladu s člankom 26. Financijske uredbe.

26.

Fond solidarnosti Europske unije namijenjen je brzoj financijskoj pomoći u slučaju velikih nesreća na području države članice ili zemlje kandidatkinje kako je definirano u odgovarajućem temeljnom aktu. Gornja granica godišnjeg iznosa na raspolaganju fondu iznosi 1 milijardu eura (prema trenutnim cijenama). Dana 1. listopada svake godine, na raspolaganju ostaje barem jedna četvrtina godišnjeg iznosa za pokrivanje potreba do kraja godine. Dio godišnjeg iznosa, koji nije uključen u proračun, ne može se prenijeti na sljedeće godine.

U iznimnim slučajevima te ako preostala financijska sredstva raspoloživa u fondu u godini tijekom koje je došlo do nesreće, kako je definirano odgovarajućim temeljnim aktom, nisu dovoljna da bi se pokrio iznos pomoći koji proračunsko tijelo smatra potrebnim, Komisija može predložiti financiranje razlike iz godišnjih iznosa raspoloživih za sljedeću godinu. Godišnji iznos fonda koji se svake godine uključuje u proračun, ni u kojim okolnostima ne smije premašiti 1 milijardu eura.

Kad su ispunjeni uvjeti za mobilizaciju fonda kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Ako postoje mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi, Komisija to uzima u obzir pri izradi potrebnog prijedloga, u skladu s Financijskom uredbom te putem odgovarajućeg proračunskog instrumenta. Odluku o korištenju Fonda zajednički donose obje grane proračunskog tijela u skladu s točkom 3.

Odgovarajuća odobrena sredstva za preuzimanje obveza unose se u proračun, prema potrebi iznad gornje granice za odgovarajuće naslove iz Priloga I.

Istodobno s podnošenjem prijedloga odluke o korištenju Fonda, Komisija započinje postupak trijaloga, prema potrebi u pojednostavljenom obliku, kako bi se osigurala suglasnost obje grane proračunskog tijela u vezi s potrebom korištenja Fonda te potrebnim iznosom.

27.

Instrument fleksibilnosti s godišnjom gornjom granicom od 200 milijuna eura (u tekućim cijenama) namijenjen je financiranju, u predmetnoj financijskoj godini i do navedenog iznosa, jasno određenih rashoda koje nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova.

Dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten može se prenijeti do godine n+2. Ako se instrument fleksibilnosti upotrijebi, prvo se koriste prenesena sredstva i to prema starosti. Dio godišnjeg iznosa iz godine n koji se ne iskoristi do godine n+2 zastarijeva.

Komisija priprema prijedlog za korištenje instrumenta fleksibilnosti nakon što su istražene sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava unutar naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi.

Prijedlog navodi načelo korištenja instrumenta fleksibilnosti te utvrđuje potrebe koje moraju biti pokrivene kao i iznos. On može biti predstavljen za odnosnu financijsku godinu tijekom proračunskog postupka. Prijedlog Komisije uključuje se u prednacrt proračuna ili mu je u skladu s Financijskom uredbom priložen odgovarajući proračunski instrument.

Odluku o korištenju instrumenta fleksibilnosti zajednički donose obje grane proračunskog tijela u skladu s točkom 3. Dogovor se postiže postupkom mirenja iz Priloga II. dijela C.

28.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji namijenjen je osiguravanju dodatne potpore radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturalnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima, da bi im se pomoglo pri reintegraciji na tržište rada.

Fond ne smije prelaziti najviši godišnji iznos od 500 milijuna eura (u tekućim cijenama) koji se povlače iz neiskorištenih sredstava u okviru bilo koje razlike do gornje granice rashoda iz prethodne godine i/ili iz ukinutih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz prethode dvije godine, isključujući ona povezana s naslovom 1B financijskog okvira.

Ta odobrena sredstva uključuju se u opći proračun Europske unije kao rezervacija u uobičajenom proračunskom postupku čim Komisija utvrdi dostatna sredstva u okviru razlika do gornje granice i/ili ukinute obveze, u skladu sa stavkom 2.

Kad su ispunjeni uvjeti za upotrebu fonda, kako je utvrđeno u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija priprema prijedlog za njegovo korištenje. Odluku o korištenju fonda zajednički donose obje grane proračunskog tijela u skladu s točkom 3.

U trenutku predstavljanja prijedloga odluke o korištenju fonda Komisija pokreće i postupak trijaloga, ako je potrebno u pojednostavljenom obliku, radi postizanja sporazuma između obje grane proračunskog tijela u vezi s potrebom korištenja fonda i iznosom koji je potreban, te objema granama proračunskog tijela predlaže prijenos sredstava na odgovarajuće proračunske linije.

Prijenosi u vezi s fondom obavljaju se u skladu s člankom 24. stavkom 4. Financijske uredbe.

Odgovarajuća odobrena sredstva za preuzimanje obveza unose se u proračun u sklopu odgovarajućeg proračunskog naslova, ako je to potrebno i iznad gornjih granica iz Priloga I.

29.

Ako u razdoblju koje obuhvaća financijski okvir Europskoj uniji pristupe nove države članice, Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije te u skladu s točkom 3. zajednički prilagođavaju financijski okvir kako bi uzeo u obzir potrebe za rashodima koje proizlaze iz ishoda pretpristupnih pregovora.

30.

Komisija će predstaviti prijedlog novog srednjoročnog financijskog okvira do 1. srpnja 2011.

Ako se dvije grane proračunskog tijela ne mogu dogovoriti o novom financijskom okviru te ako jedna od te dvije institucije izričito ne prekine postojeći financijski okvir, gornje granice za posljednju godinu postojećeg financijskog okvira prilagođavaju se u skladu s točkom 16. tako da se održe gornje granice za godinu 2013. prema stalnim cijenama. Ako nove države članice pristupe Europskoj uniji nakon 2013. te ako se bude smatralo potrebnim, produženi financijski okvir bit će prilagođen uzimajući u obzir ishod pretpristupnih pregovora.

31.

Institucije su suglasne uspostaviti postupak međuinstitucionalne suradnje u vezi s proračunskim pitanjima. Ta je suradnja detaljnije uređena Prilogom II.

32.

Komisija svake godine predlaže prednacrt proračuna koji prikazuje stvarne financijske potrebe Komisije.

Pri tome uzima u obzir:

Prednacrtu proračuna prilažu se izjave o aktivnostima, uključujući sve potrebne podatke u skladu s člankom 27. stavkom 3. i člankom 33. stavkom 2. točkom (d) Financijske uredbe (ciljevi, pokazatelji i evaluacija).

33.

Institucije će pokušati, koliko god je to moguće, izbjegavati uključivanje u proračun stavki kod kojih su iznosi rashoda poslovanja beznačajni.

Obje grane proračunskog tijela također se obvezuju uzeti u obzir procjenu mogućnosti za izvršavanje proračuna koje je pripremila Komisija u prednacrtima te u vezi s izvršavanjem tekućeg proračuna.

Prije drugog čitanja pred Vijećem, Komisija dostavlja pismo predsjedniku Odbora za proračune Europskog parlamenta, pri čemu se primjerak dostavlja objema granama proračunskog tijela, s komentarima u vezi izvršivosti izmjena nacrta proračuna koje je Europski parlament donio pri prvom čitanju.

Obje grane proračunskog tijela uzimaju u obzir te komentare u okviru postupka mirenja iz Priloga II. dijela C.

U interesu dobrog financijskog upravljanja te zbog učinaka velikih promjena u glavama i poglavljima proračunske nomenklature na obveze službi Komisije u vezi s izvješćivanjem o poslovanju, obje grane proračunskog tijela obvezuju se da će se o svim takvim velikim promjenama savjetovati s Komisijom tijekom postupka mirenja.

34.

Institucije smatraju da su obvezni rashodi oni rashodi koji su potrebni u skladu s Ugovorima ili aktima koji su doneseni u skladu s Ugovorima.

35.

Prednacrt proračuna mora sadržavati prijedlog razvrstavanja svake nove proračunske stavke te svake proračunske stavke kod koje je došlo do izmjene pravnog temelja.

Ako ne prihvate razvrstavanja predložena u prednacrtu proračuna, Europski parlament i Vijeće proučavaju razvrstavanje predmetne proračunske stavke na temelju Priloga III. Dogovor se postiže u postupku mirenja iz Priloga II. dijela C.

36.

Ne dovodeći u pitanje točku 13. stavak 1., institucije su suglasne sa sljedećim odredbama:

37.

Svaki zakonodavni akt o višegodišnjem programu koji je donesen postupkom suodlučivanja sadrži odredbu kojom zakonodavno tijelo utvrđuje financijsku omotnicu za program.

Taj iznos predstavlja primarni referentni okvir za proračunskog tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

Proračunsko tijelo i Komisija se obvezuju da kod pripreme prednacrta ne odstupaju za više od 5 % od tog iznosa tijekom cijelog razdoblja trajanja predmetnog programa, osim ako nastanu nove, objektivne dugotrajne okolnosti za koje su navedeni izričiti i precizni razlozi, pri čemu se poštuju rezultati provođenja programa, posebno na temelju ocjena. Svako povećanje na temelju takvih varijacija mora ostati u okviru postojeće gornje granice predmetnog naslova, ne dovodeći u pitanje upotrebu instrumenata iz ovog Sporazuma.

Ova se točka ne primjenjuje na sredstva za koheziju koja su donesena u skladu s postupkom suodlučivanja te su ih države članice unaprijed dodijelile, a koja sadrže financijsku omotnicu za cjelokupno trajanje programa.

38.

Zakonodavni akti koji se odnose na višegodišnje programe na koje se ne primjenjuje postupak suodlučivanja ne navode „iznos koji se smatra potrebnim”.

Ako Vijeće želi uključiti financijski referentni okvir, to se smatra kao izraz želje zakonodavnog tijela te ne utječe na ovlasti proračunskog tijela iz Ugovora o EZ-u. Ova se odredba navodi u svim zakonodavnim aktima koji uključuju navedeni referentni financijski okvir.

Ako je predmetni iznos predmet dogovora u skladu s postupkom mirenja iz Zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 4. ožujka 1975. (4), on se smatra referentnim iznosom u smislu točke 37. ovog Sporazuma.

39.

Financijski izvještaj iz članka 28. Financijske uredbe u financijskom smislu odražava ciljeve predloženog programa te uključuje raspored koji obuhvaća cjelokupno trajanje programa. Ono se prema potrebi revidira prilikom pripreme prednacrta proračuna, pri čemu se uzima u obzir opseg provedbe programa. Revidirani izvještaj dostavlja se proračunskom tijelu kod predlaganja prednacrta proračuna te nakon donošenja proračuna.

40.

U okviru najviših stopa povećanja neobveznih rashoda iz točke 13. stavka 1. ovog Sporazuma, obje grane proračunskog tijela obvezuju se poštovati alokacije odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koje su utvrđene odgovarajućim temeljnim aktima za strukturne operacije, ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo.

41.

Institucije su suglasne financirati rashode koji proizlaze iz sporazumâ o ribarstvu u skladu sa aranžmanima iz Priloga IV.

42.

U vezi s rashodima za ZVSP koji u skladu s člankom 28. Ugovora o Europskoj uniji idu na teret općeg proračuna Europskih zajednica, institucije nastoje, postupkom mirenja iz Priloga II. dijela C te na temelju prednacrta proračuna koji je utvrdila Komisija, svake godine sporazumno dogovoriti iznos rashoda poslovanja koji idu na teret proračuna Zajednice kao i raspodjele tog iznosa na pojedine članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, koji su predloženi u stavku 4. ove točke. U slučaju da nije postignut dogovor, podrazumijeva se da Europski parlament i Vijeće u proračun uključuju niži od dvaju iznosa između iznosa iz prethodnog proračuna ili iznosa iz prednacrta proračuna.

Ukupni iznos rashoda poslovanja ZVSP-a u cijelosti se uključuje u jedno proračunsko poglavlje (ZVSP) te se raspodjeljuje na članke tog poglavlja kako je predloženo u stavku 4. ove točke. Taj iznos treba pokriti stvarne predvidive potrebe procijenjene u okviru donošenja prednacrta proračuna na temelju projekcija koja Vijeće priprema na godišnjoj osnovi te razumne razlike za postupke koje nije moguće predvidjeti. Nije moguće uključiti sredstva kao pričuvu. Svaki članak obuhvaća instrumente koji su već doneseni, instrumente koji su predviđeni, ali ne i doneseni te sve buduće, dakle nepredviđene instrumente koje Vijeće treba donijeti tijekom predmetne financijske godine.

Budući da na temelju Financijske uredbe Komisija ima ovlasti samostalno prenositi odobrena sredstva između članaka unutar proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, time je osigurana fleksibilnost koja se smatra potrebnom za brzu provedbu djelovanja ZVSP-a. U slučaju da iznos proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP tijekom financijske godine bude nedostatan za pokrivanje potrebnih troškova, Europski Parlament i Vijeće, na prijedlog Komisije te u skladu s točkom 25. ovog Sporazuma, hitno pokušavaju pronaći rješenje.

U okviru proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, članci u koje se uključuju djelovanja ZVSP-a, glase otprilike kako slijedi:

Institucije su suglasne da je za ZVSP dostupno najmanje 1 740 milijuna eura tijekom razdoblja 2007. - 2013. te da iznos namijenjen mjerama iz članka navedenog u trećoj alineji ne smije preći 20 % ukupnog iznosa proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP.

43.

Svake se godine predsjedništvo Vijeća savjetuje s Europskim parlamentom o dokumentu usmjerenom na buduće razdoblje, koji se dostavlja do 15. lipnja predmetne godine, u kojem su utvrđeni glavni aspekti te osnovni smjer ZVSP-a, uključujući i financijske posljedice za opći proračun Europske unije te vrednovanje mjera započetih godine n-1. Nadalje, predsjedništvo Vijeća obavješćuje Europski Parlament u okviru uobičajenog političkog dijaloga o ZVSP-u održavajući zajedničke konzultacije najmanje pet puta godišnje, koje trebaju biti dogovorene najkasnije na sastancima mirenja prije drugog čitanja u Vijeću. Na navedenim savjetovanjima sudjeluju kako slijedi:

Kad donese odluku u području ZVSP-a iz koje proizlazi rashod, Vijeće odmah, a najkasnije pet radnih dana od konačne odluke, Europskom parlamentu dostavlja procjenu predviđenih troškova („financijski izvještaj”), osobito troškova koji se odnose na vremenski okvir, zaposleno osoblje, korištenje poslovnih prostora i druge infrastrukture, prometne infrastrukture, zahtjeve osposobljavanja te sigurnosne mjere.

Jednom tromjesečno Komisija obavješćuje proračunsko tijelo o provedbi djelovanja ZVSP-a te financijskim predviđanjima za preostalo razdoblje godine.

44.

Institucije su suglasne sa značajem jačanja unutarnjeg nadzora bez povećavanja administrativnog opterećenja, za što je preduvjet pojednostavljivanje odnosnog zakonodavstva. U tom smislu, prednost ima dobro financijsko upravljanje usmjereno na pozitivnu izjavu o jamstvu za sredstva u okviru podijeljenog upravljanja. U tu je svrhu moguće propisati odredbe, prema potrebi, u odgovarajućem temeljnom aktu. Kao dio njihove povećane odgovornosti za strukturne fondove, te u skladu s nacionalnim ustavnim zahtjevima, odgovarajuća revizorska tijela u državama članicama izvršavaju procjenu usklađenosti sustava upravljanja i kontrole s propisima Zajednice.

Države članice stoga se obvezuju izraditi godišnji sažetak raspoloživih revizija i izjava na odgovarajućoj nacionalnoj razini.

45.

Institucije su suglasne da se ovaj Sporazum i proračun provodi u okviru dobrog financijskog upravljanja, na temelju načela ekonomičnosti, učinkovitosti, djelotvornosti, zaštite financijskih interesa, proporcionalnosti administrativnih troškova, te korisniku pristupačnih postupaka. Institucije poduzimaju odgovarajuće mjere, osobito u Financijskoj uredbi, koja bi se trebala donijeti u skladu s postupkom mirenja, uspostavljenim Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, od 4. ožujka 1975., u duhu koji je omogućio sporazum iz 2002.

46.

Komisija dva puta godišnje, prvi put u svibnju/lipnju (zajedno s dokumentima priloženima uz prednacrt proračuna) i drugi put u prosincu/siječnju (nakon donošenja proračuna), dostavlja potpuno financijsko programiranje za naslove 1A, 2 (za okoliš i ribarstvo), 3A, 3B i 4 financijskog okvira. Taj dokument, koji je organiziran prema naslovima, politici i proračunskoj liniji, trebao bi određivati:

Komisija bi trebala razmotriti načine za međusobno povezivanje financijskog programiranja sa svojim zakonodavnim programiranjem kako bi osigurala točnija i pouzdanija predviđanja. Za svaki zakonodavni prijedlog, Komisija bi trebala navesti je li uključen ili nije u program za razdoblje od svibnja do prosinca. Proračunsko tijelo posebno bi trebalo biti obaviješteno o sljedećem:

Kad god je to potrebno, Komisija bi trebala naznačiti reprogramiranje koje proizlazi iz predloženog novog zakonodavstva.

Na temelju podataka koje je dostavila Komisija, trebalo bi pregledati stanje na svakom trijalogu iz ovog Sporazuma.

47.

Pri sastavljanju prijedloga za osnivanje bilo koje nove agencije, Komisija procjenjuje proračunske posljedice za predmetni naslov rashoda. Na temelju tog podatka, te ne dovodeći u pitanje zakonodavne postupke koji uređuju osnivanje agencije, obje grane proračunskog tijela obvezuju se da će, u okviru proračunske suradnje, postići pravovremeni sporazum o financiranju te agencije.

Ako je predviđeno osnivanje nove Europske škole, treba se primijeniti sličan postupak.

48.

U slučaju donošenja novih pravila ili programa koji uređuju strukturne fondove, Kohezijski fond, Fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo prije 1. siječnja 2007., obje grane proračunskog tijela obvezuju se odobriti, na prijedlog Komisije, prijenos na sljedeće godine alokacije koje nisu iskorištene u 2007., a koje predstavljaju višak u odnosu na gornju granicu odgovarajućih rashoda.

Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije donose odluke o prijenosu neiskorištenih alokacija za godinu 2007. prije 1. svibnja 2008., u skladu s točkom 3.

49.

Institucije su suglasne da je potrebno uvođenje mehanizama sufinanciranja kako bi se ojačao učinak financijske poluge koji ima proračun Europske unije, povećanjem poticaja za financiranje.

One su suglasne poticati razvoj odgovarajućih višegodišnjih financijskih instrumenata koji djeluju kao katalizatori za javne i privatne ulagače.

Pri predstavljanju prednacrta proračuna, Komisija izvješćuje proračunsko tijelo o aktivnostima koje financira Europska investicijska banka, Europski investicijski fond i Europska banka za obnovu i razvoj, u svrhu potpore istraživanja i razvoja, transeuropskih mreža te malih i srednjih poduzeća.

A.

Nakon tehničke prilagodbe financijskog okvira za predstojeću financijsku godinu, uzimajući u obzir godišnju političku strategiju koju je predstavila Komisija, te prije njezine konačne odluke o prednacrtu proračuna, saziva se trijalog u svrhu rasprave o mogućim prioritetima za proračun za predmetnu godinu. Dužna pažnja posvećuje se ovlastima institucija, kao i predviđenom razvoju potreba za nadolazeću financijsku godinu i za sljedeće godine koje su obuhvaćene financijskim okvirom. Također se uzimaju u obzir novi činitelji koji su se pojavili nakon uspostave početnog financijskog okvira, a koji bi mogli imati značajne i trajne financijske učinke na proračun Europske unije.

B.

U odnosu na obvezne rashode, pri predlaganju prednacrta proračuna, Komisija utvrđuje:

Komisija pažljivo procjenjuje financijske posljedice obveza Komisije, koje se temelje na pravilima. Ako je to potrebno, Komisija dopunjuje svoje procjene tijekom proračunskog postupka. Ona dostavlja proračunskom tijelu sve zahtijevane utemeljene razloge.

Ako to smatra potrebnim, Komisija može dostaviti dvjema granama proračunskog tijela ad hoc pismo izmjena, u svrhu ažuriranja brojki koje su bile osnova za procjenu poljoprivrednih rashoda u prednacrtu proračuna, i/ili ispravljanja iznosa, na temelju najnovijih raspoloživih podataka vezanih za važeće sporazume o ribarstvu na dan 1. siječnja predmetne financijske godine, te njihovog razvrstavanja na odobrena sredstva uključena u stavke poslovanja za međunarodne sporazume o ribarstvu i proračunska sredstva uključena u pričuve.

Pismo izmjena mora biti dostavljeno proračunskom tijelu prije kraja listopada.

Ako je dostavljen Vijeću manje od mjesec dana prije prvog čitanja u Europskom parlamentu, Vijeće po pravilu razmatra ad hoc pism izmjena pri drugom čitanju nacta proračuna.

Zbog toga, prije drugog čitanja proračuna u Vijeću, dvije grane proračunskog tijela pokušavaju ispuniti uvjete potrebne za donošenje pisma izmjena u jednom čitanju od strane svake od predmetnih institucija.

C.

D.

Kako bi Komisija bila u mogućnosti pravovremeno procijeniti provedivost izmjena koje je predvidjelo proračunsko tijelo, a kojima se stvaraju nova pripremna djelovanja/pilot projekti ili se produljuju postojeći, obje grane proračunskog tijela obavješćuju Komisiju do sredine lipnja o svojim namjerama u tom pogledu, tako da se prva rasprava može održati već na sastanku mirenja pri prvom čitanju u Vijeću. Također se primjenjuju sljedeće mjere postupka mirenja iz dijela C, kao i odredbe o provedivosti, iz točke 36. ovog Sporazuma.

Nadalje, institucije su suglasne ograničiti ukupni iznos odobrenih sredstava za pilot projekte na 40 milijuna eura u svakoj proračunskoj godini. One su također suglasne ograničiti ukupni iznos odobrenih sredstava za nova pripremna djelovanja na 50 milijuna eura u svakoj proračunskoj godini, te na 100 milijuna eura, u odnosu na ukupni iznos odobrenih sredstava po kojima su preuzete obveze za pripremna djelovanja.

A.

Rashodi koji se odnose na sporazume o ribarstvu financiraju se iz dviju stavki koje se odnose na područje politike ribarstva (upućivanjem na nomenklaturu proračuna koji se temelji na aktivnostima):

Svi iznosi koji se odnose na važeće sporazume i protokole na dan 1. siječnja predmetne godine, unose se u naslov 11 03 01. Iznosi koji se odnose na sve nove ili obnovljive sporazume koji stupaju na snagu nakon 1. siječnja predmetne godine raspoređuju se u naslov 40 02 41 02 – Pričuve/Diferencirana odobrena sredstva (obvezni rashodi).

B.

U postupku mirenja, iz Priloga II. dijela C, Europski parlament i Vijeće nastoje postići dogovor o iznosu kojeg je potrebno uključiti u proračunske naslove i u pričuvu, na temelju prijedloga Komisije.

C.

Komisija se obvezuje redovno obavješćivati Europski parlament o pripremama i tijeku pregovora, kao i o posljedicama za proračun.

Tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na sporazume o ribarstvu, institucije se obvezuju poduzeti sve mjere kako bi osigurale da se svi postupci provedu što je brže moguće.

Ako se pokaže da su odobrena sredstva vezana uz sporazume o ribarstvu (uključujući pričuve) nedostatna, Komisija dostavlja proračunskom tijelu potrebne podatke za razmjenu stajališta u obliku trijaloga, po mogućnosti pojednostavljenog, o uzrocima takve situacije te o mjerama koje je moguće donijeti u skladu s uobičajenim postupcima. Prema potrebi, Komisija predlaže odgovarajuće mjere.

Komisija svako tromjesečje dostavlja proračunskom tijelu detaljne podatke o provedbi važećih sporazuma, te financijska predviđanja za preostali dio godine.

1.

U skladu sa zaključcima Europskog vijeća, Komisija je pozvana da izvrši cjelovitu i opsežnu reviziju koja obuhvaća sve vidove potrošnje EU-a, uključujući Zajedničku poljoprivrednu politiku, te izvore, uključujući rabat Ujedinjene Kraljevine te da o tom sačini izvješće u godini 2008./2009. Reviziju bi trebala pratiti procjena djelovanja Međuinstitucionalnog sporazuma. Europski parlament uključuje se u reviziju u svim fazama postupka na temelju sljedećih odredbi:

2.

Komisija se obvezuje da se pri analizi situacije koja je dio postupka savjetovanja i razmatranja na temelju kojeg se utvrđuje revizija, uzima u obzir detaljna razmjena mišljenja s Europskim parlamentom. Isto tako, Komisija uzima u obzir namjeru Europskog parlamenta da sazove konferenciju koja uključuje Europski parlament i nacionalne parlamente, na kojoj bi se preispitao sustav vlastitih sredstava. Komisija razmatra rezultate svake takve konferencije, kao doprinos u okviru postupka savjetovanja. Razumljivo je da je za prijedloge Komisije u cijelosti odgovorna ona sama.

—

obavijestiti Europski parlament i Vijeće ako u prijedlogu pravnog akta smatra da je potrebno odstupiti od odredbi Financijske uredbe, te navesti posebne razloge za to,

—

osigurati provedbu redovite procjene zakonodavnog učinka, uzimajući u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti za važne zakonodavne prijedloge i sve njihove značajne izmjene.

—

u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2005., za povećanje kapaciteta EIB-a za zajmove i jamstva za istraživanje i razvoj do 10 milijardi eura, u razdoblju 2007.-2013., uz doprinos EIB-a do 1 milijardu eura iz pričuva za financiranje na temelju raspodjele rizika,

—

za jačanje instrumenata za transeuropske mreže (TEN) te mala i srednja poduzeća, do približnog iznosa zajmova i jamstva od 20 milijardi eura, odnosno 30 milijardi eura, uz doprinos EIB-a do 0,5 milijardi eura iz pričuva (transeuropske mreže), odnosno, do 1 milijardu eura (Konkurentnost i inovacije).