01/Sv. 004

Službeni list Europske unije

32006D1904

L 378/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.12.2006.

ODLUKA br. 1904/2006/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. prosinca 2006.

o uspostavljanju programa Europa za građane za razdoblje 2007. do 2013. radi promicanja aktivnog europskoga građanstva

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 151. i 308.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)	Ugovor uspostavlja status građana Unije, koje dopunjuje nacionalno državljanstvo pojedine države članice. On je važan element u jačanju i zaštiti procesa europskih integracija.

(2)	Zajednica bi trebala kod građana probuditi punu svijest o njihovom statusu europskih građana, njegovim koristima, kao i pravima i obvezama, koji se trebaju promicati uzimajući u obzir supsidijarnost i u interesu kohezije.

(3)

Posebno je žurno da europski građani budu u potpunosti svjesni svojeg statusa građana Europske unije u kontekstu općeg promišljanja o budućnosti Europe koje je pokrenulo Europsko vijeće na sastanku u Bruxellesu 16. i 17. lipnja 2005. Program Europa za građane stoga trebao bi dopunjavati druge inicijative poduzete u tom kontekstu, ali ne i preklapati se s njima.

(4)

Da bi građani dali svoju punu podršku europskim integracijama, potrebno je staviti veći naglasak na njihove zajedničke vrijednosti, povijest i kulturu kao ključne elemente njihova članstva u društvu koje se temelji na načelima slobode, demokracije i poštovanja ljudskih prava, kulturne raznolikosti, tolerancije i solidarnosti, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (4), proglašenom 7. prosinca 2000.

(5)	Poticanje aktivnoga građanstva ključan je element u jačanju ne samo borbe protiv rasizma, ksenofobije i netolerancije, već i kohezije i razvoja demokracije.

(6)	U kontekstu informacijske i komunikacijske strategije EU-a, trebalo bi osigurati široku diseminaciju i velik utjecaj aktivnosti koje podržava program.

(7)

Kako bi se Europa približila svojim građanima i kako bi im se omogućilo da u potpunosti sudjeluju u izgradnji sve uže povezane Europe, potrebno je obratiti se svim državljanima i osobama sa zakonitim boravištem u državama sudionicama i uključiti ih u transnacionalne aktivnosti razmjene i suradnje, doprinoseći razvoju osjećaja pripadnosti zajedničkim europskim idealima.

(8)

Europski parlament je u Rezoluciji donesenoj 1998. smatrao poželjnim uložiti veliki napor radi unapređenja kontakata između građana različitih država članica i istaknuo da je specifična podrška Europske unije razvoju programa bratimljenja između općina u različitim državama članicama racionalna i poželjna.

(9)

Europsko vijeće je u nekoliko navrata prepoznalo potrebu da se Europsku uniju i njene institucije približi građanima država članica. Ono je poticalo institucije Unije da održavaju i potiču otvoren, transparentan i redovan dijalog s organiziranim civilnim društvom, na taj način promičući sudjelovanje građana u javnom životu i donošenju odluka, istodobno naglašavajući bitne vrijednosti koje dijele građani Europe.

(10)

Vijeće je Odlukom 2004/100/EZ od 26. siječnja 2004. o uspostavljanju programa djelovanja Zajednice za promicanje aktivnog europskoga građanstva (sudjelovanje građana) (5) uspostavilo program djelovanja koji je potvrdio potrebu za promicanjem održivog dijaloga s organizacijama civilnog društva i općinama i za podršku aktivne uključenosti građana.

(11)	Projekti građana s transnacionalnom i međusektorskom dimenzijom su važni alati za približavanje građanima i promicanje svijesti o Europi, europskim političkim integracijama, socijalnoj uključenosti i međusobnom razumijevanju.

(12)

Organizacije civilnog društva na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini su važni elementi aktivnog sudjelovanja građana u društvu i pomažu u oživljavanju svih aspekata javnog života. One su također posrednici između Europe i njenih građana. Stoga bi trebalo promicati i poticati njihovu transnacionalnu suradnju.

(13)

Organizacije za istraživanje europskih javnih politika mogu pružati ideje i razmišljanja kao i doprinos raspravi na europskoj razini. Stoga je uputno podupirati, kao vezu između europskih institucija i građana, aktivnosti koje odražavaju njihovu predanost stvaranju europskog identiteta i građanstva, uspostavljajući postupke s transparentnim kriterijima radi promicanja mreža za obavješćivanje i razmjenu.

(14)

Također je vrijedno nastaviti djelovanje koje je Europska unija započela u kontekstu Odluke br. 792/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uspostavljanju programa djelovanja Zajednice u svrhu promicanja tijela aktivnih na europskoj razini u području kulture (6) radi očuvanja i sjećanja na glavna mjesta i arhiva povezanih s deportacijama. Na taj način se može zadržati svijest o svim dimenzijama i tragičnim posljedicama Drugog svjetskog rata i promicati univerzalno sjećanje kao način prevladavanja prošlosti i izgradnje budućnosti.

(15)

U Deklaraciji o sportu koju je Europsko vijeće donijelo na sastanku u Nici od 7. do 9. prosinca zabilježeno je da „Zajednica, iako nema izravne ovlasti u ovom području, u svojem djelovanju na temelju različitih odredaba Ugovora mora voditi računa o socijalnim, obrazovnim i kulturnim funkcijama svojstvenima sportu”.

(16)	Potrebno je obratiti posebnu pažnju na uravnoteženu integraciju građana i organizacija civilnog društva iz svih država članica u transnacionalne projekte i aktivnosti.

(17)	Države kandidatkinje i države EFTA-e koje su potpisnice Sporazuma o EGP-u priznate su kao potencijalni sudionici programa Zajednice, u skladu sa sporazumima sklopljenim s tim državama.

(18)

Europsko vijeće je 19. i 20. lipnja 2003. donijelo „Solunski program za Zapadni Balkan: Kretanje prema europskoj integraciji”, kojom se države Zapadnog Balkana poziva na sudjelovanje u programima i agencijama Zajednice; države Zapadnog Balkana stoga bi trebalo prepoznati kao potencijalne sudionike programa Zajednice.

(19)	Program bi trebalo redovito pratiti i neovisno ocjenjivati u suradnji s Komisijom i državama članicama kako bi se omogućile prilagodbe koje su potrebne ako se želi pravilno provesti mjere.

(20)	Pri postupku za praćenje i evaluaciju programa trebalo bi upotrijebiti ciljeve i pokazatelje koji su specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski određeni.

(21)

Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (7) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) i Uredba Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 19. studenoga 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (8), koje štite financijske interese Zajednice, moraju se primijeniti uzimajući u obzir načela jednostavnosti i dosljednosti u izboru proračunskih instrumenata, ograničenje broja slučajeva u kojima Komisija zadržava izravnu odgovornost za njihovu provedbu i upravljanje, te potrebnu proporcionalnost između iznosa sredstava i administrativnog opterećenja koje se odnosi na njihovu uporabu.

(22)	Također bi trebalo poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se spriječile nepravilnosti i prijevare te osigurao povrat izgubljenih sredstava ili sredstava koja su nepravilno isplaćena ili utrošena.

(23)	Slijedeći načelo dobrog financijskog upravljanja, provedba programa se može pojednostavniti korištenjem paušalnog financiranja za potporu dodijeljenu sudionicima programa ili za potporu Zajednice za strukture koje su određene za upravljanje programom na nacionalnoj razini.

(24)

Ova Odluka utvrđuje, za cjelokupno trajanje programa, financijsku omotnicu koja predstavlja najbolji referentni okvir u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (9), za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(25)

Budući da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se, zbog transnacionalne i multilateralne naravi djelovanja i mjera programa, može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenom u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti određenom u tome članku, ova Odluka ne prelazi potrebne okvire radi postizanja tih ciljeva.

(26)	Mjere potrebne za provedbu ove Odluke trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (10).

(27)	Prijelazne mjere za praćenje djelovanja započetih prije 31. prosinca 2006. trebalo bi usvojiti na temelju Odluke 2004/100/EZ,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene programa

1. Ovom se Odlukom uspostavlja program Europa za građane (dalje u tekstu „program”) za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

2. Program doprinosi sljedećim općim ciljevima:

(a)	dati građanima priliku za interakciju i sudjelovanje u izgradnji sve bliskije povezane Europe, koja je demokratska i otvorena prema svijetu, ujedinjena i obogaćena svojom kulturnom raznolikošću, time razvijajući građanstvo Europske unije;

(b)	razviti osjećaj europskog identiteta temeljen na zajedničkim vrijednostima, povijesti i kulturi;

(c)	poticati osjećaj da Europska unija pripada svojim državljanima;

(d)	povećati toleranciju i međusobno razumijevanje između europskih građana, poštujući i promičući kulturnu i jezičnu raznolikost, istodobno doprinoseći međukulturalnom dijalogu.

Članak 2.

Specifični ciljevi programa

Program ima sljedeće specifične ciljeve u skladu s temeljnim ciljevima Ugovora koji se provode na transnacionalnoj osnovi:

(a)	spajati ljude iz lokalnih zajednica cijele Europe kako bi dijelili i razmjenjivali iskustva, mišljenja i vrijednosti i učili iz povijesti te gradili za budućnost;

(b)	poticati djelovanja, raspravu i razmišljanja koja se odnose na europsko građanstvo i demokraciju, zajedničke vrijednosti, zajedničku povijest i kulturu kroz suradnju u okviru organizacija civilnog društva na europskoj razini;

(c)	približiti Europu njenim građanima promičući vrijednosti i postignuća Europe, istodobno čuvajući sjećanje na njenu prošlost;

(d)

poticati interakciju između građana i organizacija civilnog društva iz svih država sudionica, doprinoseći međukulturalnom dijalogu i ističući raznolikost i jedinstvo Europe, s posebnom pažnjom na aktivnosti kojima je cilj razvijanje bliskijih veza između državljana država članica Europske unije na dan 30. travnja 2004. i onih iz država članica koje su pristupile od toga datuma.

Članak 3.

Djelovanja

1. Ciljevi programa se ostvaruju putem potpore za sljedeća djelovanja, čiji je detaljniji prikaz u dijelu I. Priloga:

(a)

Aktivni građani za Europu, što obuhvaća:

—	bratimljenje gradova,

—	projekte građana i mjere potpore;

(b)

Aktivno civilno društvo u Europi, što obuhvaća:

—	strukturnu potporu organizacijama za istraživanje europskih javnih politika (think tanks),

—	strukturnu potporu organizacijama civilnog društva na europskoj razini,

—	potporu projektima organizacija civilnog društva;

(c)

Zajedno za Europu, što obuhvaća:

—	događanja visoke vidljivosti, kao što su komemoracije, nagrade, umjetnička događanja, sveeuropske konferencije,

—	studije, ankete i ispitivanja javnog mnijenja,

—	alate informiranja i diseminacije;

(d)

Aktivno europsko sjećanje, što obuhvaća:

—	očuvanje glavnih mjesta i arhiva povezanih s deportacijama i komemoracija žrtava.

2. U svakom se djelovanju može dati prvenstvo uravnoteženoj integraciji građana i organizacija civilnog društva iz svih država članica, u skladu sa specifičnim ciljem određenim u članku 2. točki (d).

Članak 4.

Oblici mjera Zajednice

1. Mjere Zajednice mogu biti u obliku bespovratnih sredstava ili ugovora o javnoj nabavi.

2. Bespovratna sredstva Zajednice mogu se pružiti putem specifičnih oblika kao što su bespovratna sredstava za poslovanje, bespovratna sredstava za djelovanja, stipendije i nagrade.

3. Ugovori o javnoj nabavi pokrit će troškove usluga, kao što su organiziranje događanja, studije i istraživanja, alate informiranja i diseminacije, praćenje i evaluaciju.

4. Kako bi ispunili uvjete za bespovratna sredstva Zajednice, korisnici moraju udovoljiti zahtjevima određenim u dijelu II. Priloga.

Članak 5.

Sudjelovanje u programu

Program je otvoren za sudjelovanje sljedećim zemljama, dalje u tekstu „zemlje sudionice”:

(a)	državama članicama;

(b)	državama EFTA-e koje su stranke Sporazuma o EGP-u u skladu s odredbama tog Sporazuma;

(c)	državama kandidatkinjama za koje je utvrđena pretpristupna strategiju u skladu s općim načelima i uvjetima utvrđenima za njihovo sudjelovanje u programima Zajednice u okvirnim sporazumima sklopljenim s tim zemljama;

(d)	državama Zapadnog Balkana sukladno modalitetima koji će se s tim državama uspostaviti na temelju okvirnih sporazuma o općim načelima za njihovo sudjelovanje u programima Zajednice.

Članak 6.

Pristup programu

Program otvoren je svim dionicima koji promiču aktivno europsko građanstvo, a posebno lokalnim tijelima i organizacijama, organizacijama za istraživanje europskih javnih politika (think tanks), skupinama građana i ostalim organizacijama civilnog društva.

Članak 7.

Suradnja s međunarodnim organizacijama

Program može obuhvaćati zajedničke i inovativne aktivnosti u području aktivnog europskoga građanstva s relevantnim međunarodnim organizacijama poput Vijeća Europe i Unesco-a, na temelju zajedničkih doprinosa i u skladu s Financijskom uredbom i pojedinim pravilima svake institucije ili organizacije.

Članak 8.

Provedbene mjere

1. Komisija usvaja mjere potrebne za provedbu programa u skladu s odredbama Priloga.

2. Sljedeće se mjere usvajaju u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 2.:

(a)	modaliteti provedbe programa, uključujući godišnji plan rada, kriterije odabira i postupke odabira;

(b)	opća ravnoteža između različitih djelovanja programa;

(c)	postupci za praćenje i evaluaciju programa;

(d)	financijska potpora (iznos, trajanje, raspodjela i korisnici) koju Komisija daje za sva bespovratna sredstva za poslovanje, višegodišnje sporazume o bratimljenju na temelju djelovanja 1 i događanja visoke vidljivosti na temelju djelovanja 3.

3. Sve se druge mjere potrebne za provedbu programa usvajaju u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 3.

4. Kao dio postupka navedenog u stavku 2., Komisija može izraditi smjernice za svako djelovanje u Prilogu kako bi prilagodila program svim promjenama prioriteta u području aktivnog europskoga građanstva.

Članak 9.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njenog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se na dva mjeseca.

3. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njenog članka 8.

4. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 10.

Usklađenost s drugim instrumentima Zajednice i Europske unije

1. Komisija osigurava koherentnost i komplementarnost između programa i instrumenata u drugim područjima djelovanja Zajednice, osobito obrazovanju, strukovnom osposobljavanju, kulturi, mladeži, sportu, okolišu, audiovizualnom sektoru i medijima, temeljnim pravima i slobodama, socijalnoj uključenosti, jednakosti među spolovima, suzbijanju svih oblika diskriminacije, rasizma i ksenofobije, znanstvenom istraživanju, informatičkom društvu i vanjskom djelovanju Zajednice, posebno na razini Europske politike susjedstva.

2. Program može dijeliti resurse s drugim instrumentima Zajednice i Europske unije kako bi se provele djelovanja kojima se ispunjavaju ciljevi programa i drugih instrumenata.

Članak 11.

Financijska omotnica

1. Financijska omotnica za provedbu programa za razdoblje iz članka 1. određuje se na 215 milijuna EUR.

2. Proračunsko tijelo odobrava godišnja sredstva u granicama financijskog okvira.

Članak 12.

Financijske odredbe

1. Financijska pomoć je u obliku bespovratnih sredstava pravnim osobama. Ovisno o vrsti djelovanja i željenim ciljevima, bespovratna sredstva se također mogu dodijeliti fizičkim osobama.

2. Komisija može fizičkim ili pravnim osobama dodijeliti nagrade za djelovanja ili projekte provedene u okviru programa.

3. U skladu s člankom 181. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 i ovisno o vrsti djelovanja, može se odobriti paušalno financiranje i/ili financiranje po troškovima jedinice.

4. Može biti dopušteno sufinanciranje u naravi.

5. Komisija može odlučiti, s obzirom na karakteristike korisnika i vrstu djelovanja, osloboditi korisnike od provjere profesionalne stručnosti i kvalifikacija potrebnih za provedbu predloženog djelovanja ili programa rada.

6. Pri malim se iznosima bespovratnih sredstava može ograničiti količina informacija koje korisnik treba dostaviti.

7. U specifičnim slučajevima kao što je dodjela malih bespovratnih sredstava, korisnik ne treba dokazati svoju financijsku sposobnost obavljanja planiranog projekta ili programa rada.

8. Bespovratna sredstva za poslovanje koja se dodjeljuju u okviru programa tijelima čiji je cilj od općeg europskog interesa, kako je određeno u članku 162. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002, ne smanjuju se automatski u slučaju obnavljanja.

Članak 13.

Zaštita financijskih interesa Zajednice

1. Komisija osigurava da se prilikom provedbe djelovanja koje se financiraju na temelju ove Odluke financijski interesi Zajednice štite primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti učinkovitim provjerama i osiguravanjem povrata nepravilno uplaćenih iznosa te, ako su nepravilnosti otkrivene, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (11), Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (12) i Uredbom(EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (13).

2. Za djelovanja Zajednice koje se financiraju u okviru programa, pojam nepravilnosti iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 znači povredu odredbe prava Zajednice ili kršenje ugovorne obveze koje proizlaze iz činjenja ili propusta gospodarskog subjekta, koji je neopravdanim izdatkom ugrozio, ili je mogao ugroziti opći proračun Unije ili proračune kojima upravljaju Zajednice.

3. Komisija smanjuje, suspendira ili osigurava povrat iznosa financijske pomoći odobrene za djelovanje ako otkrije nepravilnosti, uključujući nepoštovanje odredaba ove Odluke ili pojedine odluke ili ugovora ili sporazuma kojim se dodjeljuje dotična financijska potpora, ili ako se ispostavi da je djelovanje bila promijenjeno, a da se nije zatražilo odobrenje Komisije, na način koji je u sukobu s naravi ili provedbenim uvjetima projekta.

4. Ako se nisu poštovali vremenski rokovi ili ako je samo dio dodijeljene financijske pomoći opravdan napretkom postignutim provođenjem djelovanja, Komisija traži od korisnika podnošenje opažanja unutar određenog roka. Ako korisnik ne pruži zadovoljavajući odgovor, Komisija može ukinuti preostalu financijsku pomoć i tražiti vraćanje već isplaćenih iznosa.

5. Sva nepropisno plaćena sredstva vraćaju se Komisiji. Na iznose koji nisu vraćeni na vrijeme zaračunavaju se kamate prema uvjetima utvrđenima u Financijskoj uredbi.

Članak 14.

Praćenje i evaluacija

1. Komisija osigurava redovito praćenje programa. Rezultati procesa praćenja i evaluacije se koriste u provedbi programa. Praćenje posebno obuhvaća izradu izvješća iz stavka 3. točaka (a) i (c).

Specifični se ciljevi mogu revidirati u skladu s člankom 251. Ugovora.

2. Komisija osigurava redovnu, vanjsku i neovisnu evaluaciju programa i redovno izvješćuje Europski parlament.

3. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija dostavlja:

(a)	privremeno evaluacijsko izvješće o dobivenim rezultatima i o kvalitativnim i kvantitativnim aspektima provedbe programa najkasnije do 31. prosinca 2010.;

(b)	komunikaciju o nastavku programa najkasnije do 31. prosinca 2011.;

(c)	naknadno evaluacijsko izvješće najkasnije do 31. prosinca 2015.

Članak 15.

Prijelazne odredbe

Djelovanja pokrenuta prije 31. prosinca 2006. na temelju Odluke 2004/100/EZ i dalje uređuje ta odluka do njihova zaključenja.

Kako je predviđeno člankom 18. Financijske uredbe, programu se mogu odobriti sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima koji proizlaze iz vraćanja nepravilno plaćenih iznosa na temelju Odluke 2004/100/EEZ.

Članka 16.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2007.

Sastavljeno u Strasbourgu 12. prosinca 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

Josep BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednik

Mauri PEKKARINEN

(1) SL C 28, 3.2.2006., str. 29.

(2) SL C 115, 16.5.2006., str. 81.

(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 5. travnja 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 25. rujna 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Stajalište Europskog parlamenta od 25. listopada 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Vijeća od 11. prosinca 2006.

(4) SL C 364, 18.12.2000., str. 1.

(5) SL L 30, 4.2.2004., str. 6.

(6) SL L 138, 30.4.2004., str. 40.

(7) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(8) SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 1248/2006 (SL L 227, 19.8.2006., str. 3.).

(9) SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(10) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(11) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(12) SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(13) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

PRILOG

I. OPIS DJELOVANJA

Dodatne informacije o pristupu programu

Organizacije civilnog društva navedene u članku 6. obuhvaćaju, inter alia, sindikate, obrazovne institucije i organizacije aktivne u području dobrovoljnog rada i amaterskog sporta.

DJELOVANJE 1: Aktivni građani za Europu

Ovo djelovanje predstavlja dio programa koji je izričito usmjeren na aktivnosti koje uključuju građane. Te aktivnosti dijele se na dvije vrste mjera kako slijedi:

Bratimljenje gradova

Cilj ove mjere su aktivnosti koje obuhvaćaju ili promiču izravne razmjene između europskih građana kroz njihovo sudjelovanje u aktivnostima bratimljenja gradova. To mogu biti jednokratne ili pilot aktivnosti, ili mogu poprimiti oblik strukturiranih, višegodišnjih, višepartnerskih sporazuma koji su pomnije programirani i obuhvaćaju skup aktivnosti od sastanaka građana do tematskih konferencija ili seminara o predmetima zajedničkog interesa, zajedno s pripadajućim publikacijama, organiziranih u kontekstu aktivnosti bratimljenja gradova. Ova će mjera aktivno doprinijeti jačanju međusobnog poznavanja i razumijevanja između građana i između kultura.

Za godine 2007., 2008. i 2009., strukturalna se potpora može pružiti izravno Vijeću europskih općina i regija (CEMR), tijelu čiji je cilj od općeg europskog interesa, a koje djeluje u području bratimljenja gradova.

Projekti građana i mjere potpore

U okviru ove mjere će se pružiti potpora za različite projekte transnacionalne i međusektorske dimenzije koji izravno uključuju građane. Prednost imaju projekti kojima je cilj podupiranje sudjelovanja na lokalnoj razini. Opseg i područje primjene tih projekata će ovisiti o razvoju unutar društva i istraživat će, kroz inovativne pristupe, moguće odgovore na utvrđene potrebe. Poticat će se uporaba novih tehnologija, posebno tehnologija informacijskog društva (IST). Ti će projekti okupljati građane iz različitih okruženja, koji će zajedno djelovati ili raspravljati o zajedničkim europskim pitanjima, na taj način razvijajući međusobno razumijevanje i podižući svijest o procesu europskih integracija.

Radi poboljšavanja projekata bratimljenja gradova i projekata građana, također je potrebno razviti mjere potpore radi razmjene najboljih praksi, udruživanja interesa između dionika na lokalnim i regionalnim razinama, uključujući javna tijela, te razviti nove vještine, na primjer kroz osposobljavanje.

Okvirno će ovom djelovanju biti namijenjeno najmanje 45 % ukupnog proračuna dodijeljenog programu.

DJELOVANJE 2: Aktivno civilno društvo u Europi

Strukturna potpora organizacijama za istraživanje europskih javnih politika (think-tanks)

Tijela koja pružaju nove ideje i razmišljanja o europskim pitanjima su važni institucionalni sugovornici koji institucijama EU-a mogu dati neovisne strateške, međusektorske preporuke. Ona mogu poduzimati aktivnosti koje doprinose raspravi posebno o građanstvu Europske unije i o europskim vrijednostima i kulturama. Ova je mjera usmjerena jačanju institucionalne sposobnosti tih organizacija koje su reprezentativne, pružaju stvarnu europsku dodanu vrijednost, mogu postići važne multiplikacijske učinke i, naposljetku, mogu surađivati s drugim korisnicima programa. Jačanje transeuropskih mreža je važan element u ovom području. Bespovratna sredstva se mogu dodijeliti na temelju višegodišnjeg programa rada koji povezuje različite teme ili aktivnosti.

Za godine 2007., 2008. i 2009., strukturna se potpora može pružiti izravno za udrugu „Groupement d’études et de recherches Notre Europe” i za „Institut für Europäische Politik” kao tijelima čiji su ciljevi od općeg europskog interesa.

Strukturna potpora organizacijama civilnog društva na europskoj razini

Organizacije civilnog društva su važan dio građanskih, obrazovnih, kulturnih i političkih aktivnosti za sudjelovanje u društvu. Potrebno je postojanje tih organizacija i njihovo djelovanje i suradnja na europskoj razini. One također trebaju imati mogućnost sudjelovati u oblikovanju politika putem savjetovanja. Ova će im mjera dati sposobnost i stabilnost za djelovanje u međusektorskoj i horizontalnoj dimenziji kao transnacionalnih katalizatora za svoje članove i za civilno društvo na europskoj razini, na taj način doprinoseći ciljevima programa. Jačanje transeuropskih mreža i europskih udruženja je važan element ovog područja rada. Bespovratna sredstva se mogu dodijeliti na temelju višegodišnjeg programa rada koji povezuje različite teme ili aktivnosti.

Za godine 2007., 2008. i 2009., strukturna se potpora može izravno pružiti za tri tijela koja ispunjavaju cilj od općeg europskog interesa: Platformi europskih socijalnih nevladinih organizacija, Europskom pokretu i Europskom vijeću za izbjeglice i prognanike.

Potpora za projekte koje su pokrenule organizacije civilnog društva

Organizacije civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini uključuju građane ili predstavljaju njihove interese kroz rasprave, publikacije, zastupanje interesa i druge konkretne transnacionalne projekte. Uvođenje ili izgradnja europske dimenzije u aktivnostima organizacija civilnog društva će im omogućiti unaprijediti sposobnosti i povećati svoju publiku. Izravna suradnja među organizacijama civilnog društva iz različitih država članica doprinijet će međusobnom razumijevanju različitih kultura i stajališta te utvrđivanju zajedničkih zabrinutosti i vrijednosti. Iako to može biti u obliku pojedinačnih projekata, dugoročniji pristup će također osigurati utjecaj veće održivosti i razvoj mreža i sinergija.

Okvirno će ovom djelovanju biti namijenjeno oko 31 % ukupnog proračuna dodijeljenog programu.

DJELOVANJE 3: Zajedno za Europu

Događanja velike vidljivosti

Ova će mjera podupirati događanja koje organizira Komisija, prema potrebi u suradnji s državama članicama ili drugim relevantnim partnerima, koja su značajnog opsega i djelokruga, nailaze na odaziv naroda Europe i pomažu povećati njihov osjećaj pripadnosti istoj zajednici, podignuti svijest o povijesti, postignućima i vrijednostima Europske unije, uključuju ih u međukulturalni dijalog te doprinose razvoju njihovog europskog identiteta.

Ta događanja mogu obuhvaćati komemoracije povijesnih događaja, proslave europskih postignuća, umjetnička događanja, podizanje svijesti o specifičnim pitanjima, sveeuropske konferencije i dodjelu nagrada kojima se ističu velika postignuća. Potiče se uporaba novih tehnologija, posebno tehnologija informacijskog društva IST.

Studije

Kako bi se bolje razumjelo aktivno građanstvo na europskoj razini, Komisija će provesti studije, ankete i ispitivanja javnog mnijenja.

Alati informiranja i diseminacije

S obzirom na usredotočenost na građane i različite inicijative u području aktivnoga građanstva, putem internetskog portala i ostalih alata je potrebno pružiti sveobuhvatne informacije o različitim aktivnostima programa, o drugim europskim djelovanjima koja se odnose na građanstvo i o drugim relevantnim inicijativama.

Za godine 2007., 2008. i 2009., strukturna se potpora može pružiti izravno za „Association Jean Monnet”, „Centre européen Robert Schuman” i „Maisons de l’Europe” ujedinjenih na nacionalnoj i europskoj razini kao tijelima čiji su ciljevi od općeg europskog interesa.

Okvirno će ovom djelovanju biti namijenjeno oko 10 % ukupnog proračuna dodijeljenog programu.

DJELOVANJE 4: Aktivno europsko sjećanje

U okviru ovog djelovanja se mogu poduprijeti sljedeće vrste projekata:

—

za očuvanje glavnih mjesta i spomenika povezanih s masovnim deportacijama, nekadašnjim koncentracijskim logorima i ostalim velikim mjestima nacističkog mučenja i ubijanja, kao i arhiva koji dokumentiraju te događaje i za održavanje sjećanja na žrtve, kao i sjećanja na osobe koje su u ekstremnim uvjetima spasili ljude od holokausta;

—	za komemoraciju žrtava masovnog ubijanja i masovnih deportacija povezanih sa staljinizmom, kao i očuvanje spomenika i arhiva koji dokumentiraju te događaje.

Okvirno će ovom djelovanju biti namijenjeno oko 4 % ukupnog proračuna dodijeljenog programu.

II. UPRAVLJANJE PROGRAMOM

Provedba programa vodi se načelima transparentnosti i otvorenosti prema velikom broju različitih organizacija i projekata. Kao posljedica, u pravilu će se projekti i aktivnosti birati otvorenim pozivom za podnošenje prijedloga. Odstupanja će biti moguća samo u vrlo specifičnim okolnostima, u potpunosti poštujući članak 168. stavak 1. točke (c) i (d) Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Program će razviti načelo višegodišnjeg partnerstva na temelju dogovorenih ciljeva, temelji se na analizi rezultata kako bi se osigurale obostrane koristi kako za civilno društvo, tako i za Europsku uniju. Maksimalno trajanje financiranja dodijeljenog na temelju ugovora o jednokratnoj dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa se ograničava na 3 godine.

Za neka će djelovanja možda biti potrebno neizravno centralizirano upravljanje od strane izvršne agencije ili, posebno u slučaju djelovanja 1, od strane nacionalnih agencija.

Sva će se djelovanja provoditi na transnacionalnoj osnovi. Ona će potaknuti mobilnost građana i ideja u okviru Europske unije.

Povezivanje u mrežu i usmjeravanje na multiplikacijske učinke, uključujući uporabu informatičke i komunikacijske tehnologije (IKT), bit će važni i odražavat će se u vrstama aktivnosti i opsegu područja uključenih organizacija. Potaknut će se razvoj interakcije i sinergije između različitih vrsta dionika uključenih u program.

Proračun programa također može pokrivati izdatke za pripremu, nastavno postupanje, praćenje, reviziju i evaluaciju aktivnosti koje su izravno potrebne za upravljanje programom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebno za studije, sastanke, aktivnosti informiranja i izdavanja, izdatke povezane s IT mrežama za razmjenu informacija i sve druge izdatke za administrativnu i tehničku potporu o kojima Komisija može odlučiti za upravljanje programom.

Ukupni administrativni izdaci programa trebaju biti proporcionalni zadacima predviđenima pojedinim programom i okvirno trebaju iznositi otprilike 10 % ukupnog proračuna dodijeljenog programu.

Komisija može prema potrebi poduzeti aktivnosti informiranja, izdavanja i diseminacije, na taj način osiguravajući široko poznavanje i velik utjecaj aktivnosti koje program podupire.

III. KONTROLE I REVIZIJE

Za projekte odabrane u skladu s ovom Odlukom uspostavit će se sustav revizije uzorkovanjem.

Korisnik bespovratnih sredstava mora Komisiji staviti na raspolaganje sve popratne dokumente koji se odnose na izdatke u razdoblju od pet godina od dana završne isplate. Korisnik bespovratnih sredstava mora osigurati da se, prema potrebi, Komisiji stave na raspolaganje popratni dokumenti u vlasništvu partnera ili članova.

Komisija može provesti reviziju korištenja bespovratnih sredstava izravno od strane vlastitog osoblja ili drugog kvalificiranog vanjskog tijela po njenom izboru. Te se revizije mogu provesti za vrijeme trajanja ugovora i u razdoblju od pet godina od dana plaćanja preostalog iznosa. Kada je to primjereno, rezultati revizije mogu prema potrebi dovesti do odluke Komisije o povratu sredstava.

Osoblje Komisije i vanjsko osoblje koje ovlasti Komisija moraju imati odgovarajući pristup uredima korisnika, kao i svim informacijama potrebnih za reviziju, uključujući informacijama u elektroničkom obliku.

Revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevare (OLAF) imat će ista prava kao i Komisija, osobito pravo pristupa.