13/Sv. 047

HR

Službeni list Europske unije

141

L 345/90

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.11.2003.

(1)

Ugovorom je predviđeno uspostavljanje unutarnjeg tržišta i sustava kojim se osigurava da natjecanje na unutarnjem tržištu ne bude narušeno. Usklađenost pravila i praksi u državama članicama koji se odnose na iskorištavanje informacija javnog sektora doprinosi ostvarivanju tih ciljeva.

(2)

Razvoj prema informacijskom društvu i društvu znanja utječe na život svih građana u Zajednici, između ostalog omogućujući im pronalaženje novih načina za pristup znanju i njegovo stjecanje.

(3)

Digitalni sadržaj igra važnu ulogu u tom razvoju. Proizvodnja sadržaja posljednjih je godina dovela i još uvijek dovodi do brzog otvaranja radnih mjesta. Većina se radnih mjesta otvara u malim novonastalim poduzećima.

(4)

Javni sektor prikuplja, izrađuje, reproducira i širi u mnogim područjima djelatnosti široki raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske i zemljopisne informacije, informacije o vremenu te turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije.

(5)

Jedan od glavnih ciljeva uspostavljanja unutarnjeg tržišta je stvaranje uvjeta koji vode razvoju usluga na razini Zajednice. Informacije javnog sektora važan su primarni materijal za proizvode i usluge s digitalnim sadržajem, a s razvojem bežičnih usluga sadržaja postat će još važnijim izvorom sadržaja. S tim u vezi bit će također bitna široka prekogranična zemljopisna pokrivenost. Šire mogućnosti ponovne uporabe informacija javnog sektora trebaju europskim poduzećima između ostalog omogućiti iskorištavanje vlastitih potencijala te doprinijeti gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta.

(6)

U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Tradicionalna praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora razvijala se na vrlo različite načine. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Zajednici.

(7)

Štoviše, bez minimalnog usklađivanja na razini Zajednice te razlike mogu biti čak i znatnije kao posljedica zakonodavnih djelovanja na nacionalnoj razini koja su u jednom broju država članica već započeta kako bi se odgovorilo na tehnološke izazove. Utjecaj takvih zakonodavnih razlika i nesigurnosti postat će znatniji u daljnjem razvoju informacijskog društva koje je već uvelike povećalo prekogranično korištenje informacija.

(8)

Potreban je opći okvir za uvjete kojima se uređuje ponovna uporaba dokumenata javnog sektora kako bi se osigurali pošteni, razmjerni i nediskriminirajući uvjeti za ponovnu uporabu takvih informacija. Tijela javnog sektora prikupljaju, izrađuju, reproduciraju i šire dokumente za ispunjavanje svojih javnih zadataka. Uporaba takvih dokumenata zbog drugih razloga predstavlja ponovnu uporabu. Politika država članica može ići preko minimalnih standarda utvrđenih ovom Direktivom i tako omogućiti širu ponovnu uporabu.

(9)

Ova Direktiva ne sadrži obvezu dopuštanja ponovne uporabe dokumenata. Odluka o tome hoće li se odobriti ponovna uporaba ili ne prepuštena je državama članicama ili dotičnom tijelu javnog sektora. Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu. Definicija „dokumenta” ne obuhvaća računalne programe. Ova se Direktiva oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Zajednice člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

(10)

Definicije „tijela javnog sektora” i „tijela uređenim javnim pravom” preuzete su iz direktiva o javnoj nabavi (92/50/EEZ (5), 93/36/EEZ (6), 93/37/EEZ (7) i 98/4/EZ (8)). Javna poduzeća nisu obuhvaćena tim definicijama.

(11)

Ovom se Direktivom utvrđuje generička definicija izraza „dokument” u skladu s razvojem informacijskog društva. Definicija obuhvaća svako predstavljanje akata, činjenica ili informacija, kao i svako sastavljanje tih akata, činjenica ili informacija, na bilo kojemu sredstvu (pisano na papiru, pohranjeno u elektroničkom obliku ili kao zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis) u posjedu tijelâ javnog sektora. Dokument u posjedu tijela javnog sektora je onaj čiju ponovnu uporabu može odobriti tijelo javnog sektora.

(12)

Rok za odgovor na zahtjeve za ponovnu uporabu treba biti razuman i u skladu s jednakim rokom za zahtjeve za pristup dokumentu prema odgovarajućem režimu pristupa. Razumnim rokovima u cijeloj Uniji poticat će se stvaranje novih zbirnih informacijskih proizvoda i usluga na paneuropskoj razini. Kad je jednom zahtjev za ponovnu uporabu odobren, tijela javnog sektora trebaju dokumente staviti na raspolaganje u roku kojim se omogućuje iskorištavanje njihova potpunoga gospodarskog potencijala. To je posebno važno za dinamički sadržaj (npr. za prometne podatke) čija gospodarska vrijednost ovisi o trenutačnoj dostupnosti informacija i redovitom ažuriranju. Ako se upotrebljava dozvola, pravovremena dostupnost dokumenata može biti dio uvjeta dozvole.

(13)

Mogućnosti za ponovnu uporabu mogu se poboljšati ograničavanjem potrebe za digitalizacijom dokumenata na papiru ili obradom digitalnih datoteka kako bi bile međusobno kompatibilne. Stoga tijela javnog sektora trebaju, ako je moguće i prikladno, učiniti dokumente dostupnim u elektroničkom obliku u bilo kojemu postojećem formatu ili jeziku. Tijela javnog sektora trebaju se povoljno odnositi prema zahtjevima za izvode iz postojećih dokumenata kad ispunjenje takvog zahtjeva uključuje samo jednostavnu radnju. Tijela javnog sektora ne trebaju, međutim, biti obvezna dati izvod iz dokumenta ako to uključuje nerazmjeran napor. Kako bi olakšala ponovnu uporabu, tijela javnog sektora trebaju svoje vlastite dokumente učiniti dostupnim u formatu koji je, koliko je to moguće i prikladno, neovisan o uporabi određenog softvera. Ako je moguće i prikladno, tijela javnog sektora trebaju uzeti u obzir mogućnosti ponovne uporabe dokumenata od strane osoba i za osobe s invaliditetom.

(14)

Ukupni prihod, ako su uvedene pristojbe, ne treba prelaziti ukupne troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i širenja dokumenata uz razuman povrat ulaganja, uzimajući prema potrebi u obzir zahtjeve samofinanciranja dotičnog tijela javnog sektora. Izrada uključuje stvaranje i prikupljanje, a širenje može uključivati i podršku korisniku. Povrat troškova, zajedno s razumnim povratom ulaganja u skladu s primjenljivim računovodstvenim načelima i odgovarajućom metodom izračuna troškova dotičnog tijela javnog sektora, predstavlja gornju granicu pristojbi budući da se trebaju onemogućiti sve prekomjerne cijene. Gornjom granicom pristojbi određenom u ovoj Direktivi ne dovodi se u pitanje pravo država članica ili tijela javnog sektora da primijene niže pristojbe ili da ih uopće ne primijene, a države članice trebaju poticati tijela javnog sektora da dokumente učine dostupnim po pristojbama koje ne premašuju granične troškove reproduciranja i širenja dokumenata.

(15)

Osiguravanje jasnoće i javne dostupnosti uvjeta ponovne uporabe dokumenata javnog sektora preduvjet je razvoja informacijskog tržišta u cijeloj Zajednici. Stoga sve primjenljive uvjete ponovne uporabe dokumenata treba pojasniti mogućim korisnicima ponovne uporabe. Države članice trebaju poticati stvaranje indeksa dostupnih dokumenata, ako je prikladno s online pristupom, kako bi se promicali i olakšali zahtjevi za ponovnu uporabu. Podnositelje zahtjeva za ponovnu uporabu dokumenata treba obavijestiti o raspoloživim pravnim lijekovima u odnosu na odluke ili prakse koje na njih utječu. To će biti posebno važno za mala i srednja poduzeća koja možda nisu upoznata s odnosima s tijelima javnog sektora iz drugih država članica te odgovarajućim pravnim lijekovima.

(16)

Objavljivanje svih općedostupnih dokumenata u posjedu javnog sektora, koji se ne odnose samo na politički postupak, već i na pravni i upravni postupak, temeljni je instrument proširenja prava na znanje, koje je osnovno načelo demokracije. Taj se cilj može primijeniti na ustanove svake razine, bilo lokalne, nacionalne ili međunarodne.

(17)

U nekim će slučajevima ponovna uporaba dokumenata biti dogovorena bez dozvole. U drugim će se slučajevima izdati dozvola kojom će se nositelju dozvole nametnuti uvjeti za ponovnu uporabu kao što su odgovornost, pravilna uporaba dokumenata, jamčenje nemijenjanja i navođenje izvora. Ako tijela javnog sektora izdaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, uvjeti dozvole trebaju biti pošteni i transparentni. Standardne dozvole koje su dostupne online mogu u tom pogledu također igrati važnu ulogu. Stoga države članice trebaju osigurati dostupnost standardnih dozvola.

(18)

Ako nadležno tijelo odluči da neke dokumente više ne stavlja na raspolaganje za ponovnu uporabu ili da ih više ne ažurira, treba ih prvom prigodom objaviti, i to kad god je moguće elektroničkim putem.

(19)

Uvjeti ponovne uporabe trebaju biti nediskriminirajući za usporedive kategorije ponovne uporabe. Time se ne treba, na primjer, sprečavati besplatnu razmjenu informacija među tijelima javnog sektora pri provođenju javnih zadataka, dok se drugim stranama naplaćuje ponovna uporaba istih dokumenata. Time se također ne treba sprečavati donošenje diferencirane politike naplate za komercijalnu i nekomercijalnu ponovnu uporabu.

(20)

Pri utvrđivanju načela za ponovnu uporabu dokumenata, tijela javnog sektora trebaju poštovati pravila tržišnog natjecanja, izbjegavajući u najvećoj mogućoj mjeri isključive sporazume s privatnim partnerima. Međutim, za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa ponekad može biti potrebno primijeniti isključivo pravo ponovne uporabe određenih dokumenata javnog sektora. Do toga može doći kad ni jedan komercijalni izdavač ne bi objavio informacije bez takvog isključivog prava.

(21)

Ova se Direktiva treba provoditi i primjenjivati uz puno poštivanje načela koja se odnose na zaštitu osobnih podataka u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (9).

(22)

Ova Direktiva ne utječe na prava intelektualnog vlasništva trećih strana. Zbog otklanjanja svake dvojbe, izraz „prava intelektualnog vlasništva” odnosi se samo na autorsko i srodna prava (uključujući sui generis oblike zaštite). Ova se Direktiva ne primjenjuje na dokumente koji podliježu pravima industrijskog vlasništva, kao što su patenti, registrirani dizajn i zaštitni znakovi. Ova Direktiva ne utječe na postojanje prava intelektualnog vlasništva ili vlasništvo tijela javnog sektora nad njima niti se njome ograničava ostvarivanje tih prava na bilo koji način izvan okvira određenih ovom Direktivom. Obveze određene ovom Direktivom trebaju se primjenjivati samo u mjeri u kojoj su spojive s odredbama međunarodnih sporazuma o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, a posebno Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih dijela (Bernska konvencija) te Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u). Tijela javnog sektora trebaju, međutim, ostvarivati svoje autorsko pravo na način kojim se olakšava ponovna uporaba.

(23)

Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni online, glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja.

(24)

Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje Direktivu 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (10) ni Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (11). U njoj se navode uvjeti pod kojima tijela javnog sektora mogu ostvarivati prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem informacijskom tržištu ako se dopusti ponovna uporaba dokumenata.

(25)

Budući da ciljeve predloženog djelovanja, tj. olakšavanje stvaranja informacijskih proizvoda i usluga na razini Zajednice temeljeno na dokumentima javnog sektora, unapređenje djelotvorne prekogranične uporabe dokumenata javnog sektora od strane privatnih poduzeća za informacijske proizvode i usluge s dodanom vrijednošću te ograničavanje narušavanja natjecanja na tržištu Zajednice, države članice ne mogu ostvariti u dovoljnoj mjeri, već ih je, s obzirom na unutarnji opseg djelovanja Zajednice te utjecaj navedenog djelovanja, lakše ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi okvir potreban za postizanje tih ciljeva. Ovom se Direktivom treba ostvariti minimalna usklađenost i time izbjeći daljnje razilaženje država članica u vezi s ponovnom uporabom dokumenata javnog sektora,

(a)

dokumente čija je opskrba izvan područja primjene javne zadaće dotičnih tijela javnog sektora kako je određeno zakonom ili drugim obvezujućim pravilima u državi članici ili, u nedostatku takvih pravila, kako je određeno u skladu sa zajedničkom upravnom praksom u dotičnoj državi članici;

(b)

dokumente na koje prava intelektualnog vlasništva imaju treće strane;

(c)

dokumente kojima se ne može pristupiti na temelju režima pristupa u državi članici, uključujući zbog:

(d)

dokumente u posjedu javne radiotelevizije i njezinih društava kćeri te drugih tijela i njihovih društava kćeri koji obavljaju djelatnost javne radiodifuzije;

(e)

dokumente u posjedu obrazovnih i znanstvenih ustanova, kao što su škole, sveučilišta, arhivi, knjižnice i istraživačke jedinice, uključujući, prema potrebi, organizacije uspostavljene za prijenos rezultata istraživanja;

(f)

dokumente u posjedu kulturnih ustanova, kao što su muzeji, knjižnice, arhivi, orkestri, opere, baleti i kazališta.

1.

„tijelo javnog sektora” znači državna, regionalna ili lokalna nadležna tijela, tijela uređena javnim pravom i udruge koje je uspostavilo jedno ili više takvih nadležnih tijela ili jedno ili više takvih tijela uređenih javnim pravom;

2.

„tijelo uređeno javnim pravom” znači svako tijelo:

3.

„dokument” znači:

4.

„ponovna uporaba” znači uporaba dokumenata u posjedu tijela javnog sektora od strane osoba ili pravnih subjekata za komercijalne i nekomercijalne namjene drukčije od početne namjene u okviru javne zadaće za koju su dokumenti bili izrađeni. Razmjena dokumenata među tijelima javnog sektora isključivo radi obavljanja njihovih javnih zadaća ne predstavlja ponovnu uporabu;

5.

„osobni podaci” znači podaci kako je određeno u članku 2. točki (a) Direktive 95/46/EZ.