19/Sv. 9

HR

Službeni list Europske unije

214

L 164/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska unija je utemeljena na univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti, poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Unija se temelji na načelima demokracije i vladavine prava koja su zajednička državama članicama.

(2)

Terorizam predstavlja jedno od najtežih kršenja tih načela. Deklaracija La Gomera usvojena na neslužbenom sastanku Vijeća 14. listopada 1995. potvrđuje da terorizam predstavlja prijetnju demokraciji, slobodnom ostvarivanju ljudskih prava i gospodarskom i socijalnom razvoju.

(3)

Sve ili neke države članice potpisnice su nekoliko konvencija koje se odnose na terorizam. Konvencija Vijeća Europe od 27. siječnja 1977. o suzbijanju terorizma teroristička kaznena djela ne smatra političkim kaznenim djelima ili kaznenim djelima vezanim za politička kaznena djela ili kaznenim djelima izazvanim političkim motivima. Ujedinjeni narodi su usvojili Konvenciju o suzbijanju terorističkih napada 15. prosinca 1997. i Konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma 9. prosinca 1999. Trenutačno se unutar Ujedinjenih naroda pregovara o nacrtu globalne Konvencije protiv terorizma.

(4)

Vijeće je na razini Europske unije 3. prosinca 1998. usvojilo Akcijski plan Vijeća i Komisije o najboljoj provedbi odredaba Ugovora iz Amsterdama iz područja slobode, sigurnosti i pravde (3). Trebalo bi voditi računa o Zaključcima Vijeća od 20. rujna 2001. i o Izvanrednom planu djelovanja Europskog Vijeća u borbi protiv terorizma od 21. rujna 2001. Terorizam se spominje u zaključcima Europskog Vijeća iz Tamperea od 15. i 16. listopada 1999. i Europskog Vijeća iz Santa María da Feiraa od 19. i 20. lipnja 2000. Spominje se i u priopćenju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu na dvogodišnjem ažuriranju bodovne tablice za preispitivanje napretka u stvaranju područja „slobode, sigurnosti i pravde” u Europskoj uniji (druga polovica 2000.). Nadalje, 5. rujna 2001. Europski parlament je usvojio preporuku o ulozi Europske unije u suzbijanju terorizma. Trebalo bi, štoviše, podsjetiti da su se 30. srpnja 1996. vodeće industrijske zemlje (G7) i Rusija na sastanku u Parizu založile za 25 mjera za borbu protiv terorizma.

(5)

Europska unija usvojila je brojne konkretne mjere koje utječu na terorizam i organizirani kriminal, kao što su Odluka Vijeća od 3. prosinca 1998. kojom se Europolu nalaže rješavanje počinjenih kaznenih djela ili kaznenih djela koja će se vjerojatno počiniti tijekom terorističkih aktivnosti usmjerenih protiv života, tijela, osobne slobode ili imovine (4); Zajednička akcija Vijeća 96/610/PUP od 15. listopada 1996. o stvaranju i održavanju popisa specijaliziranih protuterorističkih sposobnosti, vještina i stručnog znanja kako bi se olakšala protuteroristička suradnja između država članica i Europske unije (5); Zajednička akcija Vijeća 98/428/PUP od 29. lipnja 1998. o stvaranju Europske pravosudne mreže (6), s nadležnostima u području terorističkih kaznenih djela, posebno članak 2.; Zajednička akcija Vijeća 98/733/PUP od 21. prosinca 1998. o proglašavanju kaznenim djelom svako sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji u državama članicama Europske unije (7); i Preporuka Vijeća od 9. prosinca 1999. o suradnji u suzbijanju financiranja terorističkih skupina (8).

(6)

U svim državama članicama bi se trebala uskladiti definicija terorističkih kaznenih djela, uključujući ona kaznena djela koja se odnose na terorističke skupine. Nadalje, trebale bi se predvidjeti kazne i sankcije za fizičke i pravne osobe koje su počinile ili su odgovorne za takva kaznena djela, a koje odražavaju ozbiljnost takvih kaznenih djela.

(7)

Trebala bi se donijeti pravila o nadležnosti kako bi se osigurao učinkovit progon terorističkih kaznenih djela.

(8)

Žrtve terorističkih kaznenih djela su ranjive, pa su s obzirom na njih potrebne posebne mjere.

(9)

Države članice ciljeve predloženog djelovanja ne mogu jednostrano ostvariti u dovoljnoj mjeri, i da se, zbog potrebe za uzajamnošću, mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere sukladno načelu supsidijarnosti. Sukladno načelu proporcionalnosti, ova Okvirna odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(10)

Ova Okvirna odluka poštuje temeljna prava koja jamči Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i koja proizlaze iz ustavnih tradicija koje su zajedničke državama članicama kao načela prava Zajednice. Unija poštuje načela priznata u članku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji i koja su zapisana u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno njeno Poglavlje VI. Ništa se u ovoj Okvirnoj odluci ne smije tumačiti kao namjera smanjivanja ili ograničavanja temeljnih prava ili sloboda kao što su pravo na štrajk, sloboda okupljanja, udruživanja ili izražavanja, uključujući i pravo svakoga da osnuje i da se učlani u sindikate s drugima radi zaštite vlastitih interesa i s tim povezanog prava na prosvjed.

(11)

Ova Okvirna odluka ne uređuje djelovanja oružanih snaga tijekom oružanog sukoba, u smislu kojem tim pojmovima daje međunarodno humanitarno pravo, koji sukobi su uređeni tim pravom, kao niti djelovanja oružanih snaga države u provođenju njihovih službenih dužnosti ako su uređena drugim pravilima međunarodnog prava,

—

ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, ili

—

nezakonitog prisiljavanja Vlade ili međunarodne organizacije na činjenje ili nečinjenje neke radnje, ili

—

ozbiljne destabilizacije ili uništavanja temeljnih političkih, ustavnih, gospodarskih ili društvenih struktura neke zemlje ili međunarodne organizacije,

(a)

napadi na život osobe koji mogu prouzročiti smrt;

(b)

napadi na fizički integritet osobe;

(c)

otmica ili uzimanje talaca;

(d)

uzrokovanje velikih uništenja objekata vlade ili javnih objekata, prijevoznog sustava, infrastrukturnih objekata, uključujući informacijski sustav, fiksnu platformu smještenu na kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnom posjedu koje može ugroziti ljudske živote ili rezultirati velikim gospodarskim gubitkom;

(e)

zapljena zrakoplova, brodova ili drugih sredstava javnog ili teretnog prijevoza;

(f)

proizvodnja, posjedovanje, stjecanje, prijevoz, nabava ili korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili kemijskog oružja, kao i istraživanje i razvijanje biološkog ili kemijskog oružja;

(g)

ispuštanje opasnih tvari ili izazivanje požara, poplava ili eksplozija s učinkom ugrožavanja ljudskog života;

(h)

ometanje ili prekidanje opskrbe vodom, strujom ili bilo kojim drugim osnovnim prirodnim izvorom, s učinkom ugrožavanja ljudskog života;

(i)

prijetnja da će se izvršiti bilo koje djelo navedeno od (a) do (h).

(a)

vođenje terorističke skupine;

(b)

sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine, uključujući prikupljanje informacija ili materijalnih sredstava, ili financiranje njihovih aktivnosti na bilo koji način, znajući za činjenicu da takvo sudjelovanje pridonosi kriminalnim aktivnostima terorističke skupine.

(a)

teška krađa s ciljem počinjenja jedne od radnji navedenih u članku 1. stavku 1.;

(b)

ucjena s ciljem počinjenja jedne od radnji navedenih u članku 1. stavku 1.;

(c)

izrada lažnih upravnih dokumenata s ciljem počinjenja jedne od radnji navedenih u članku 1. stavku 1. točkama od (a) do (h) i članku 2. stavku 2. točki (b).

(a)

odustane od terorističkih aktivnosti; i

(b)

pruži upravnim ili pravosudnim tijelima informacije koje one inače ne bi mogle pribaviti, pomažući im da:

(a)

ovlasti zastupanja pravne osobe;

(b)

ovlasti donošenja odluka u ime pravne osobe;

(c)

ovlasti provođenja nadzora unutar pravne osobe.

(a)

isključenje od prava na javne naknade ili pomoć;

(b)

privremena ili trajna zabrana obavljanja gospodarskih aktivnosti;

(c)

stavljanje pod sudski nadzor;

(d)

sudski nalog za likvidaciju;

(e)

privremeno ili trajno zatvaranje institucija koje su se koristile za počinjenje kaznenog djela.

(a)

kazneno djelo u cijelosti ili djelomično počinjeno na njezinom državnom području. Svaka država članica može proširiti svoju nadležnost ako je kazneno djelo počinjeno na državnom području države članice;

(b)

kazneno djelo počinjeno na plovilu koje plovi pod njezinom zastavom ili na tamo registriranom zrakoplovu;

(c)

počinitelj njezin državljanin ili u njoj ima boravište;

(d)

kazneno djelo počinjeno u korist pravne osobe s poslovnim nastanom na državnom području te države članice;

(e)

kazneno djelo počinjeno protiv institucija ili naroda dotične države članice ili protiv institucije Europske unije ili tijela osnovanog u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice ili Ugovorom o Europskoj uniji i koje ima sjedište u toj državi članici.

—

država članica je ona na čijem su državnom području počinjena kaznena djela,

—

država članica je ona čiji je prijestupnik državljanin ili u kojoj ima boravište,

—

država članica je ona koja je zemlja porijekla žrtava,

—

država članica je ona na čijem je državnom području pronađen počinitelj.