19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

32


32000R2725


L 316/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.12.2000.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2725/2000

od 11. prosinca 2000.

o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 63. stavak 1. točku (a)

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1)

budući da:

(1)

Države članice ratificirale su Ženevsku konvenciju od 28. srpnja 1951. izmijenjenu Protokolom iz New Yorka od 31. siječnja 1967., koja se odnosi na status izbjeglica.

(2)

Države članice zaključile su Konvenciju kojom se utvrđuje država odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil podnijetih u jednoj od država članica Europskih zajednica, potpisanu u Dublinu 15. lipnja 1990. (dalje u tekstu „Dublinska konvencija”) (2).

(3)

U svrhe primjene Dublinske konvencije potrebno je utvrditi identitet podnositelja zahtjeva za azil i osoba zadržanih prilikom nezakonitog prelaska vanjskih granica Zajednice. Također je poželjno, kako bi se učinkovito primijenila Dublinska konvencija, a posebno točke (c) i (e) njenog članka 10. stavka 1., dopustiti svakoj državi članici da provjeri je li stranac koji se nezakonito nalazi na njezinom državnom području podnio zahtjev za azil u drugoj državi članici.

(4)

Otisci prstiju predstavljaju važan element u utvrđivanju stvarnog identiteta takvih osoba. Potrebno je uspostaviti sustav za usporedbu njihovih podataka o otiscima prstiju.

(5)

U tu je svrhu potrebno uspostaviti sustav poznat pod nazivom „Eurodac”, koji se sastoji od središnje jedinice a koja će se osnovati u okviru Komisije i upravljati informatiziranom središnjom bazom podatka za otiske prstiju, kao i elektronskim sredstvima prijenosa između država članica i središnje baze podataka.

(6)

Također je potrebno zatražiti od država članica da odmah uzmu otiske prstiju svakog podnositelja zahtjeva za azil i svakog stranca koji je zadržan prilikom nezakonitog prelaska vanjske granice države članice, ako ima barem 14 godina.

(7)

Potrebno je utvrditi detaljna pravila o prijenosu takvih podataka o otiscima prstiju i drugih podatka u središnju bazu podataka, njihovom pohranjivanju, usporedbi s drugim podacima o otiscima prstiju, prijenosu rezultata takve usporedbe te blokiranju i brisanju pohranjenih podataka. Takva pravila mogu biti različita za različite kategorije stranaca i trebala bi biti prilagođena posebnom položaju koji oni imaju.

(8)

Stranci koji su zatražili azil u jednoj državi članici, mogu sljedećih nekoliko godina tražiti azil u drugoj državi članici. Stoga bi najduže razdoblje čuvanja podataka o otiscima prstiju u središnjoj jedinici trebalo biti razmjerno dugo. S obzirom da većina stranaca koji ostaju u Zajednici nekoliko godina stječu boravišni status kao i državljanstvo države članice, razdoblje od deset godina trebalo bi se smatrati razumnim razdobljem za pohranu podataka o otiscima prstiju.

(9)

Razdoblje pohrane trebalo bi u određenim posebnim situacijama, kada ne postoji potreba za dugotrajnom pohranom podataka o otiscima prstiju, biti kraće. Podaci o otiscima prstiju trebali bi se izbrisati odmah, nakon što stranac dobije državljanstvo države članice.

(10)

Potrebno je jasno utvrditi odgovornosti Komisije u pogledu središnje jedinice te država članica, u vezi s korištenjem podataka, sigurnosti podataka, pristupu i ispravljanju pohranjenih podataka.

(11)

Dok će izvanugovornu odgovornost Zajednice u vezi s radom sustava „Eurodac” uređivati odgovarajuće odredbe Ugovora, potrebno je utvrditi posebna pravila za izvanugovornu odgovornost država članica u vezi s radom sustava.

(12)

U skladu s načelom supsidijarnosti kako ga utvrđuje članak 5. Ugovora, cilj predloženih mjera, posebno stvaranje sustava, u okviru Komisije, za usporedbu podataka o otiscima prstiju za pomoć u provedbi politike Zajednice o azilu, ne mogu, po svojoj prirodi, dovoljno postići države članice i stoga se bolje može postići na razini Zajednice. U skladu s načelom proporcionalnosti iz već navedenog članka, ova Uredba ne prelazi granice potrebne za postizanje tog cilja.

(13)

Budući da su države članice same odgovorne za identificiranje i klasificiranje rezultata usporedbi koje je poslala središnja jedinica, kao i za zaštitu podataka o osobama prihvaćenim i priznatim kao izbjeglice i s obzirom da se ova odgovornost odnosi na posebno osjetljivo područje obrade osobnih podataka i može utjecati na ostvarivanje osobnih sloboda, postoje posebni razlozi radi kojih je Vijeće zaduženo za izvršenje određenih provedbenih ovlasti, koje se posebno odnose na usvajanje mjera kojima se osigurava sigurnost i pouzdanost takvih podataka.

(14)

Odredbe potrebne za provedbu drugih mjera ove Uredbe trebale bi se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (3).

(15)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (4) primjenjuje se na obradu osobnih podataka, koju provode države članice u okviru sustava Eurodac.

(16)

Na temelju članka 286. Ugovora, Direktiva 95/46/EZ također se primjenjuje na institucije i tijela Zajednice. S obzirom da će se središnja jedinica osnovati u okviru Komisije, Direktiva će se primijeniti i na obradu osobnih podataka koju provodi ta jedinica.

(17)

Načela iz Direktive 95/46/EZ o zaštiti prava i sloboda pojedinaca, posebno prava na privatnost, u pogledu obrade osobnih podataka, trebala bi se dopuniti ili pojasniti, posebno u određenim područjima,

(18)

Potrebno je nadzirati i ocjenjivati rad Eurodaca.

(19)

Države članice trebale bi predvidjeti sustav sankcija, kojima bi sankcionirale korištenje pohranjenih podataka iz središnje baze podataka, koje je suprotno svrsi Eurodaca.

(20)

Ujedinjena Kraljevina i Irska, u skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, izrazile su želju da sudjeluju u usvajanju i primjeni ove Uredbe.

(21)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, priloženog navedenim Ugovorima, Danska ne sudjeluje u usvajanju ove Uredbe te ju stoga ova Uredba ne obvezuje niti ju je dužna primjenjivati.

(22)

Potrebno je ograničiti teritorijalno područje primjene ove Uredbe kako bi bila u skladu s teritorijalnim područjem primjene Dublinske konvencije.

(23)

Ova Uredba bi poslužila kao pravna osnova za provedbu pravila koja su, s ciljem njihove brze primjene, potrebna državama članicama i Komisiji za utvrđivanje potrebnih tehničkih preduvjeta. Komisija bi trebala biti zadužena za provjeru ispunjenosti uvjeta,

DONIJELO JE OVU UREDBU

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Svrha Eurodaca

1.   Ovime se osniva sustav pod nazivom „Eurodac”, čija je svrha pomoć pri utvrđivanju države članice, koja je prema Dublinskoj konvenciji, odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil, podnesenih u državi članici te olakšavanje primjene Dublinske konvencije, pod uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi.

2.   Eurodac se sastoji od:

(a)

središnje jedinice, na koju se odnosi članak 3.;

(b)

računalne središnje baze podataka, u kojoj se obrađuju podaci iz članka 5. stavka 1., članka 8. stavka 2. i članka 11. stavka 2., u svrhu usporedbe podataka o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za azil i kategorije stranaca, navedenih u članku 8. stavku 1. i članku 11. stavku 1.;

(c)

sredstava za prijenos podataka između država članica i središnje baze podataka.

Pravila mjerodavna za Eurodac, primjenjuju se i na postupanje država članica od trenutka prijenosa podataka do središnje jedinice do korištenja rezultata usporedbe.

3.   Ne dovodeći u pitanje korištenje podataka, koje je država članica iz koje podaci potječu, namijenila za Eurodac i koji su sadržani u njezinim bazama podataka, uspostavljenim u skladu s njezinim nacionalnim zakonodavstvom, podaci o otiscima prstiju i drugi osobni podaci mogu se obraditi u Eurodacu samo u svrhe navedene u članku 15. stavku 1. Dublinske konvencije.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe:

(a)

„Dublinska konvencija”: znači Konvencija, potpisana u Dublinu 15. lipnja 1990., kojom se utvrđuje država odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil, podnesenih u jednoj od država članica Europskih zajednica;

(b)

„podnositelj zahtjeva za azil”: znači stranac koji je podnio zahtjev za azil ili u čije je ime takav zahtjev podnesen;

(c)

„država članica porijekla” znači:

i.

u pogledu podnositelja zahtjeva za azil, država članica koja šalje osobne podatke središnjoj jedinici i prima rezultate usporedbe;

ii.

kad se radi o osobi iz članka 8., država članica koja šalje osobne podatke središnjoj jedinici;

iii.

kad se radi o osobi iz članka 11., država članica koja šalje takve podatke središnjoj jedinici i prima rezultate usporedbe;

(d)

„izbjeglica” znači osoba koja je priznata kao izbjeglica u skladu sa Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., koja je izmijenjena Protokolom iz New Yorka od 31. siječnja 1967.;

(e)

„pozitivni rezultat” znači podudarnost koju je utvrdila središnja jedinica usporedbom podataka o otiscima prstiju pohranjenih u banci podataka s podacima koje je poslala država članica u pogledu neke osobe, ne dovodeći u pitanje obvezu država članica da odmah provjere rezultate usporedbe u skladu s člankom 4. stavkom 6.

2.   Pojmovi definirani u članku 2. Direktive 95/46/EZ imaju isto značenje u ovoj Uredbi.

3.   Osim ako nije drukčije navedeno, pojmovi definirani u članku 1. Dublinske konvencije imaju isto značenje u ovoj Uredbi.

Članak 3.

Središnja jedinica

1.   U okviru Komisije osniva se središnja jedinica, koja je odgovorna za rad središnje baze podataka iz članka 1. stavka 2. točke (b) u ime država članica. Središnja jedinica je opremljena računalnim sustavom za prepoznavanje otisaka prstiju.

2.   Podaci o podnositeljima zahtjeva za azil, o osobama iz članka 8. i osobama iz članka 11., koji su obrađeni u središnjoj jedinici, obrađuju se u ime države članice porijekla pod uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi.

3.   Središnja jedinica svako tromjesečje izrađuje statističko izvješće o svom radu, navodeći:

(a)

broj poslanih serija podataka o podnositeljima zahtjeva za azil i osoba iz članka 8. stavka 1. i članka 11. stavka 1.;

(b)

broju pozitivnih rezultata za podnositelje zahtjeva za azil, koji su podnijeli zahtjev za azil u drugoj državi članici;

(c)

broju pozitivnih rezultata za osobe iz članka 8. stavka 1., koje su naknadno podnijele zahtjev za azil;

(d)

broju pozitivnih rezultata za osobe navedene u članku 11. stavku 1., koje su prethodno podnijele zahtjev za azil u drugoj državi članici;

(e)

broju podataka o otiscima prstiju, koje je središnja jedinica trebala ponovno zatražiti od države članice iz koje podaci potječu, jer prethodno poslani podaci o otiscima prstiju nisu bili primjereni za obavljanje usporedbe korištenjem računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju.

Na kraju svake godine, izrađuje se statističko izvješće, u obliku zbirke tromjesečnih statističkih podataka od početka djelovanja Eurodaca nadalje, uključujući naznaku broja osoba koje su dobile pozitivni rezultat zaveden pod (b), (c) i (d).

Statistički podaci sadrže analizu podataka za svaku državu članicu.

4.   U skladu s postupkom utvrđenim u članku 23. stavku 2., središnja jedinica može se zadužiti sa obavljanje drugih statističkih zadataka, na osnovi podataka koje obrađuje.

POGLAVLJE II.

PODNOSITELJI ZAHTJEVA ZA AZIL

Članak 4.

Prikupljanje, slanje i usporedba otisaka prstiju

1.   Svaka država članica bez odgode uzima otiske svih prstiju svakog podnositelja zahtjeva za azil koji ima najmanje 14 godina te središnjoj jedinici odmah šalje podatke iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (f). Postupak uzimanja otisaka utvrđuje se u skladu s nacionalnom praksom predmetne države članice i u skladu s odredbama iz Europske konvencije o ljudskim pravima i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

2.   Podatke iz članka 5. stavka 1. središnja jedinica odmah upisuje u središnju bazu podataka, ili, pod uvjetom da su ispunjeni odgovarajući tehnički uvjeti, podatke upisuje izravno država članica porijekla.

3.   Podatke o otiscima prstiju u smislu članka 5. stavka 1. točke (b), koje je poslala država članica, središnja jedinica uspoređuje s podacima o otiscima prstiju koje su poslale druge države članice i koji su već pohranjeni u središnjoj bazi podataka.

4.   Središnja jedinica osigurava na zahtjev države članice da usporedba iz stavka 3. pokriva podatke o otiscima prstiju koje je prethodno poslala ta država članica, uz podatke drugih država članica.

5.   Središnja jedinica odmah šalje pozitivan ili negativan rezultat usporedbe državi članici porijekla. U slučaju pozitivnog rezultata, šalju se sve serije podataka povezane s pozitivnim rezultatom, podaci navedeni u članku 5. stavku 1., a u slučaju podataka navedenih u članku 5. stavku 1. točki (b), samo ako su poslužili kao podloga za pozitivan rezultat.

Izravno slanje u državu članicu porijekla dopušteno je samo ako su ispunjeni odgovarajući tehnički uvjeti.

6.   Rezultati usporedbe odmah se provjeravaju u državi članici porijekla. Konačnu identifikaciju obavlja država članica porijekla u suradnji s državom članicom, u skladu s člankom 15. Dublinske konvencije.

Informacije primljene od središnje jedinice o drugim podacima, koji su se pokazali kao nepouzdani, brišu se ili uništavaju, čim se ustanovi njihova nepouzdanost.

7.   Provedbena pravila, kojima se utvrđuju postupci potrebni za primjenu stavaka 1. do 6., donose se u skladu s postupkom iz članka 22. stavka 1.

Članak 5.

Upis podataka

1.   U središnjoj bazi podataka upisuju se samo sljedeći podaci:

(a)

država članica porijekla, mjesto i datum podnošenja zahtjeva za azil;

(b)

podaci o otiscima prstiju;

(c)

spol;

(d)

referentni broj kojim se koristila država članica porijekla;

(e)

datum uzimanja otisaka prstiju;

(f)

datum slanja podataka središnjoj jedinici;

(g)

datum unošenja podataka u središnju bazu podataka;

(h)

podaci o primatelju(-ima) poslanih podataka i datum(i) slanja.

2.   Nakon upisa podataka u središnju bazu podataka, središnja jedinica je dužna uništiti medij koji je korišten za slanje podataka, osim ako država članica porijekla nije tražila njegov povrat.

Članak 6.

Pohrana podataka

Svaka serija podataka navedena u članku 5. stavku 1. pohranjuje se u središnjoj bazi podataka tijekom razdoblja od deset godina od datuma uzimanja otisaka prstiju.

Nakon isteka ovog razdoblja, središnja jedinica automatski briše podatke iz središnje baze podataka.

Članak 7.

Prethodno brisanje podataka

Podaci o osobi koja je stekla državljanstvo bilo koje države članice prije isteka razdoblja navedenog u članku 6. brišu se iz središnje baze podataka, u skladu s člankom 15. stavkom 3., čim država članica porijekla sazna da je osoba stekla takvo državljanstvo.

POGLAVLJE III.

STRANCI ZADRŽANI ZBOG NEZAKONITOG PRELASKA VANJSKE GRANICE

Članak 8.

Prikupljanje i slanje podataka o otiscima prstiju

1.   Svaka država članica, u skladu s jamstvima utvrđenim u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, odmah uzima otiske prstiju svih prstiju svakog stranca koji ima najmanje 14 godina i kojeg su zadržala nadležna nadzorna državna tijela zbog nezakonitog prelaska granice te države članice na kopnu, moru ili zraku, koji je došao iz treće države i koji nije vraćen.

2.   Predmetna država članica odmah šalje središnjoj jedinici sljedeće podatke za svakog stranca iz stavka 1., koji nije vraćen:

(a)

naznaku države članice porijekla, mjesta i datuma zadržavanja;

(b)

podatke o otiscima prstiju;

(c)

spol;

(d)

referentni broj koji koristi država članica porijekla;

(e)

datum uzimanja otisaka prstiju;

(f)

datum slanja podataka središnjoj jedinici.

Članak 9.

Upis podataka

1.   Podaci iz članka 5. stavka 1. točke (g) i članka 8. stavka 2. upisuju se u središnju bazu podataka.

Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3., podaci poslani središnjoj jedinici u skladu s člankom 8. stavkom 2., upisuju se isključivo u svrhu usporedbe s podacima o podnositeljima zahtjeva za azil, naknadno poslanih središnjoj jedinici.

Središnja jedinica ne uspoređuje podatke koji su joj poslani u skladu s člankom 8. stavkom 2., s podacima koji su prethodno upisani u središnju bazu podataka niti s podacima koji su naknadno poslani središnjoj jedinici u skladu s člankom 8. stavkom 2.

2.   Primjenjuju se postupci predviđeni u drugoj rečenici članka 4. stavka 1., članku 4. stavku 2. i članku 5. stavku 2. kao i odredbe donesene u skladu s člankom 4. stavkom 7. U pogledu usporedbe podataka o podnositeljima zahtjeva za azil, naknadno poslanih središnjoj jedinici, s podacima iz stavka 1., primjenjuju se postupci predviđeni člankom 4. stavcima 3., 5. i 6.

Članak 10.

Pohranjivanje podataka

1.   Svaka serija podataka koja se odnosi na stranca iz članka 8. stavka 1. pohranjuje se u središnjoj bazi podataka tijekom dvije godine od datuma uzimanja otisaka prstiju stranca. Nakon isteka ovog razdoblja, središnja jedinica automatski briše podatke iz središnje baze podataka.

2.   Podaci koji se odnose na stranca iz članka 8. stavka 1. odmah se brišu iz središnje baze podataka u skladu s člankom 15. stavkom 3. ako država članica porijekla zna za jednu od sljedećih okolnosti i prije nego što je isteklo razdoblje od dvije godine iz stavka 1.:

(a)

strancu je izdana boravišna dozvola;

(b)

stranac je napustio državno područje države članice;

(c)

stranac je stekao državljanstvo bilo koje države članice.

POGLAVLJE IV.

STRANCI KOJI SE NEZAKONITO NALAZE U DRŽAVI ČLANICI

Članak 11.

Usporedba podataka o otiscima prstiju

1.   U svrhu provjere je li stranac koji se nezakonito nalazi na državnom području države članice prethodno podnio zahtjev za azil u drugoj državi članici, svaka država članica može poslati središnjoj jedinici bilo kakve podatke o otiscima prstiju koje je uzela od stranca koji ima najmanje 14 godina, zajedno s referentnim brojem koji koristi ta država članica.

U pravilu, postoje osnove za provjeravanje je li stranac prethodno podnio zahtjev za azil u drugoj državi članici, u slučajevima kada:

(a)

stranac izjavi da je podnio zahtjev za azil, ali ne navede u kojoj državi članici ga je podnio;

(b)

stranac ne traži azil, ali se suprotstavlja vraćanju u svoju državu porijekla te tvrdi da bi tamo bio u opasnosti; ili

(c)

na druge načine nastoji spriječiti svoje udaljavanje, odbijajući surađivati pri utvrđivanju svog identiteta, posebno tako da ne pokazuje ili pokazuje lažne osobne isprave.

2.   Kada države članice sudjeluju u postupku iz stavka 1., one središnjoj jedinici prenose podatke o otiscima prstiju koji se odnose na sve prste ili barem na kažiprste, a ako oni nedostaju, otiske svih ostalih prstiju stranca na kojeg se odnosi stavak 1.

3.   Podaci o otiscima prstiju stranca iz stavka 1. šalju se središnjoj jedinici isključivo u svrhu usporedbe s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za azil, koje su poslale druge države članice i podacima koji su već pohranjeni u središnjoj bazi podataka.

Podaci o otiscima prstiju takvog stranca ne upisuju se u središnjoj bazi podataka niti se uspoređuju s podacima poslanim središnjoj jedinici, u skladu s člankom 8. stavkom 2.

4.   U pogledu usporedbe podataka o otiscima prstiju poslanih u skladu s ovim člankom s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za azil koje su poslale druge države članice i koji su već pohranjeni u središnjoj jedinici, primjenjuju se postupci predviđeni u članku 4. stavcima 3., 5. i 6., kao i odredbe donesene u skladu s člankom 4. stavkom 7.

5.   Nakon što se rezultati usporedbe pošalju državi članici porijekla, središnja jedinica bez odgode:

(a)

briše podatke o otiscima prstiju i druge podatke koji su joj bili poslani u skladu sa stavkom 1.; i

(b)

uništava medije koje je država članica porijekla koristila za slanje podataka središnjoj jedinici, osim ako je država članica porijekla tražila njihov povrat.

POGLAVLJE V.

IZBJEGLICE S PRIZNATIM STATUSOM

Članak 12.

Blokiranje podataka

1.   Podaci o podnositeljima zahtjeva za azil koji su upisani u skladu s člankom 4. stavkom 2. blokiraju se u središnjoj bazi podataka ako ta osoba bude priznata i prihvaćena kao izbjeglica u nekoj od država članica. Takvo blokiranje provodi središnja jedinica, prema uputama države članice porijekla.

Prije donošenja odluke sukladno stavku 2., pozitivan rezultat u vezi osoba koje su u nekoj državi članici prihvaćene i priznate kao izbjeglice, neće se poslati. Središnja jedinica šalje negativni rezultat državi članici koja je zahtijevala podatke.

2.   Pet godina nakon početka djelovanja sustava Eurodac i na osnovi pouzdanih statističkih podataka koje je prikupila središnja jedinica o osobama koje su podnijele zahtjeve za azil u nekoj državi članici, nakon što su bile priznate i prihvaćene kao izbjeglice u drugoj državi članici, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora donosi se odluka, kako bi se odredilo trebaju li se podaci o osobama koje su bile priznate i prihvaćene kao izbjeglice u državi članici:

(a)

pohraniti u skladu s člankom 6., u svrhu usporedbe predviđene u članku 4. stavku 3.; ili

(b)

unaprijed izbrisati, nakon što je osoba priznata i prihvaćena kao izbjeglica.

3.   U slučaju iz stavka 2. točke (a), podaci koji su blokirani u skladu sa stavkom 1., deblokiraju se, a postupak iz stavka 1. više se ne primjenjuje.

4.   U slučaju iz stavka 2. točke (b):

(a)

središnja jedinica odmah briše podatke koji su bili blokirani u skladu sa stavkom 1.; i

(b)

podaci o osobama koje su naknadno priznate i prihvaćene kao izbjeglice brišu se u skladu s člankom 15. stavkom 3., čim država članica porijekla sazna da je osoba bila priznata i prihvaćena kao izbjeglica u jednoj od država članica.

5.   Provedbena pravila o postupku za blokiranje podataka iz stavka 1. i sakupljanje statističkih podataka iz stavka 2., usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 22. stavka 1.

POGLAVLJE VI.

KORIŠTENJE I ZAŠTITA PODATAKA TE ODGOVORNOST

Članak 13.

Odgovornost za korištenje podataka

1.   Država članica porijekla odgovorna je za osiguranje:

(a)

zakonitog uzimanja otisaka prstiju;

(b)

zakonitog slanja podataka o otiscima prstiju i drugih podataka iz članka 5. stavka 1., članka 8. stavka 2. i članka 11. stavka 2. središnjoj jedinici;

(c)

točnosti i aktualnosti podataka, u trenutku slanja u središnju jedinicu;

(d)

zakonitog upisa, pohranjivanja, ispravljanja i brisanja podataka u središnjoj bazi podataka, ne dovodeći u pitanje odgovornosti Komisije;

(e)

zakonitog korištenja rezultata usporedbe podataka o otiscima prstiju koje je poslala središnja jedinica.

2.   U skladu s člankom 14. država članica porijekla osigurava sigurnost podataka iz stavka 1. prije i tijekom slanja središnjoj jedinici kao i sigurnost podataka koje primi od središnje jedinice.

3.   Država članica porijekla je odgovorna za konačnu identifikaciju podataka u skladu s člankom 4. stavkom 6.

4.   Komisija osigurava da je upravljanje središnjom jedinicom u skladu s odredbama ove Uredbe i s njom povezanim provedbenim pravilima. Komisija posebno:

(a)

usvaja mjere kojima se osigurava da osobe koje rade u središnjoj jedinici koriste podatke, pohranjene u središnjoj bazi podataka, samo u skladu sa svrhom Eurodaca kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1.;

(b)

osigurava da osobe koje rade u središnjoj jedinici udovoljavaju svim zahtjevima država članica koji su u skladu s ovom Uredbom u pogledu upisa, usporedbe, ispravljanja i brisanja podataka, koji su u njihovoj nadležnosti;

(c)

poduzima mjere potrebne za osiguranje sigurnosti središnje jedinice u skladu s člankom 14.;

(d)

osigurava da samo osobe koje su ovlaštene za rad u središnjoj jedinici imaju pristup podacima pohranjenim u središnjoj bazi podataka, ne dovodeći u pitanje članak 20. i ovlasti neovisnog nadzornog tijela koje će se osnovati u smislu članka 286. stavka 2. Ugovora.

Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o mjerama, koje poduzima slijedom prvog podstavka.

Članak 14.

Sigurnost

1.   Država članica porijekla poduzima potrebne mjere kako bi:

(a)

spriječila svakoj neovlaštenoj osobi pristup instalaciji u kojoj država članica provodi radnje u skladu s ciljem Eurodaca (kontrola na ulasku u instalaciju);

(b)

spriječila čitanje, kopiranje, mijenjanje ili brisanje podataka i podatkovnih medija neovlaštenim osobama u Eurodacu (kontrola podatkovnih medija);

(c)

jamčila mogućnost provjere i naknadne provjere te utvrđivanja koji su podaci upisani u Eurodac te kada i tko ih je upisao (kontrola upisivanja podataka);

(d)

spriječila neovlašteno upisivanje podataka u Eurodacu i svako neovlašteno mijenjanje ili brisanje upisanih podataka u Eurodacu (kontrola unosa podataka);

(e)

jamčila da, pri uporabi Eurodaca, ovlaštene osobe imaju pristup samo podacima koji su u okviru njihove nadležnosti (kontrola pristupa);

(f)

jamčila mogućnost provjere i utvrđivanja kojim se tijelima podaci upisani u Eurodacu mogu poslati napravama za slanje podataka (kontrola prijenosa podataka);

(g)

spriječila neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili brisanje podataka tijekom izravnog prijenosa podataka prema ili od središnje baze podataka i tijekom prijevoza podatkovnih medija prema ili od središnje jedinice (kontrola prijevoza).

2.   U vezi s radom središnje jedinice, Komisija je odgovorna za primjenu mjera iz stavka 1.

Članak 15.

Pristup podacima u Eurodacu te njihovo ispravljanje ili brisanje

1.   Država članica porijekla ima pristup podacima koje je poslala i koji su pohranjeni u središnjoj bazi podataka u skladu s odredbama ove Uredbe.

Nijedna država članica ne smije provoditi pretraživanja po podacima koje je poslala druga država članica, niti može primiti takve podatke, osim podataka koji su rezultat usporedbe navedene u članku 4. stavku 5.

2.   Pristup podacima pohranjenim u središnjoj bazi podatka, u skladu sa stavkom 1., imaju tijela države članice koja su imenovale same države članice. Svaka država članica dostavlja Komisiji popis tih tijela.

3.   Samo država članica porijekla ima pravo izmjene podataka koje je poslala središnjoj jedinici, ispravljanjem ili dopunom podataka, ili njihovim brisanjem, ne dovodeći u pitanje brisanje koje se provodi u skladu s člankom 6. člankom 10. stavkom 1. ili člankom 12. stavkom 4. točkom (a).

Kad država članica porijekla upisuje podatke izravno u središnju bazu podataka, može izravno izmijeniti ili izbrisati podatak.

Kad država članica porijekla ne upisuje podatak izravno u središnju bazu podataka, središnja jedinica, na zahtjev te države članice, mijenja ili briše podatak.

4.   Ako država članica ili središnja jedinica imaju razloga smatrati da su podaci pohranjeni u središnjoj bazi podataka činjenično netočni, o tome obavještavaju državu članicu porijekla, čim to bude moguće.

Ako država članica ima razloga smatrati da su podaci pohranjeni u središnjoj bazi podataka u suprotnosti s ovom Uredbom, o tome obavještava državu članicu porijekla, čim to bude moguće. Drugospomenuta provjerava odgovarajuće podatke i, ako je potrebno, odmah ih mijenja ili briše.

5.   Središnja jedinica ne prenosi niti daje na raspolaganje tijelima bilo koje treće države podatke koji su pohranjeni u središnjoj bazi podataka, osim ako je posebno ovlaštena da to učini u okviru sporazuma Zajednice o mjerilima i mehanizmima za utvrđivanje države koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil.

Članak 16.

Vođenje evidencija u središnjoj jedinici

1.   Središnja jedinica vodi evidenciju o svim aktivnostima obrade podataka u okviru središnje jedinice. Ove evidencije pokazuju svrhu pristupa, datum i vrijeme, poslane podatke, podatke korištene za ispitivanje i naziv jedinice koja unosi ili koristi podatke te imena odgovornih osoba.

2.   Takve se evidencije smiju koristiti samo za sigurnosni nadzor nad dopustivosti obrade podataka kao i osiguravanje sigurnosti podataka u skladu s člankom 14. Evidencija mora biti zaštićena odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa i izbrisana nakon proteka razdoblja od godine dana, ako nije potrebna u postupcima nadzora, koji su već u tijeku.

Članak 17.

Odgovornost

1.   Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela štetu zbog nezakonite obrade podataka ili drugog djelovanja koje nije u skladu s odredbama iz ove Uredbe, ima pravo primiti naknadu štete od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu. Država se oslobađa od odgovornosti, u cijelosti ili djelomično, ako dokaže da nije odgovorna za okolnosti, koje su dovele do štete.

2.   Ako zbog nepoštovanja obveza države članice propisanih ovom Uredbom, nastane šteta u središnjoj bazi podataka, ta je država članica odgovorna za nastalu štetu, osim ako i onoliko koliko je Komisija propustila poduzeti primjerene mjere, kako bi spriječila nastanak štete ili kako bi ublažila njezin učinak.

3.   Zahtjeve za naknadu štete prema državi članici, za štetu iz stavaka 1. i 2. uređuju odredbe nacionalnog prava tužene države članice.

Članak 18.

Prava osoba na koje se odnosi obrada podataka

1.   Država članica porijekla obavješćuje osobu na koju se odnosi ova Uredba o:

(a)

identitetu kontrolora i njegovog zastupnika, ako takav postoji;

(b)

svrsi obrade podataka u okviru Eurodaca;

(c)

primateljima podataka;

(d)

obvezi uzimanja njegovih (njezinih) otisaka prstiju u pogledu osobe iz članka 4. ili članka 8.;

(e)

postojanju prava na pristup podacima i prava na ispravljanje podataka koji se odnose na tu osobu.

U pogledu osobe iz članka 4. ili 8., podaci iz prvog podstavka dostavljaju se prilikom uzimanja otisaka prstiju.

U pogledu osobe iz članka 11., podaci iz prvog podstavka dostavljaju se najkasnije prilikom slanja podataka o toj osobi središnjoj jedinici. Ova obveza ne postoji kada se davanje takve informacije pokaže nemogućim ili bi uključivalo nerazmjerni napor.

2.   U svakoj državi članici bilo koji nositelj podataka, u skladu sa zakonima i drugim propisima te postupcima te države, može ostvariti prava predviđena u članku 12. Direktive 95/46/EZ.

Ne dovodeći u pitanje obvezu pružanja drugih podataka, u skladu s točkom (a) članka 12. Direktive 95/46/EZ, osoba na koju se odnosi obrada podataka ima pravo biti obaviještena o tome, koji podaci o njemu su pohranjeni u središnju bazu podataka i koja država članica ih je poslala središnjoj jedinici. Takav pristup podacima može jamčiti jedino država članica.

3.   U svakoj državi članici bilo koja osoba može tražiti da se podaci koji su činjenično netočni isprave ili da se podaci koji su nezakonito upisani izbrišu. Ispravak i brisanje provode se bez neprimjerenog odugovlačenja države članice koja je poslala podatke u skladu sa svojim zakonima, drugim propisima i postupcima.

4.   Ako se prava na ispravljanje i brisanje ostvare u drugoj državi članici, a ne u državi koja je poslala podatke, državna tijela te države članice stupaju u vezu s državnim tijelima države članice ili s tijelima odgovarajućih država, tako da drugospomenute mogu provjeriti točnost podataka i zakonitost njihovog slanja te upisa u središnju bazu podataka.

5.   Ako se pokaže da su podaci pohranjeni u središnjoj bazi podataka činjenično netočni ili su bili nezakonito upisani, država članica koja ih je poslala ispravlja ih ili briše, u skladu s člankom 15. stavkom 3. Ta država članica potvrđuje nositelju podataka, u pisanom obliku, bez neprimjerenog odugovlačenja, da je poduzela sve za ispravljanje ili brisanje podataka koji se na njega odnose.

6.   Ako država članica koja je poslala podatke nije suglasna da su upisani podaci u središnjoj bazi podataka činjenično netočni ili da su bili nezakonito upisani, osobi na koju se odnosi obrada podataka u pisanom će obliku i bez neprimjerenog odugovlačenja, objasniti zašto nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke.

Država članica osobu na koju se odnosi obrada podataka također obavješćuje o mjerama koje može poduzeti ako ne prihvati dano objašnjenje, uključujući podatke o načinu podnošenja tužbe ili, ako je primjereno, pritužbe pred nadležnim državnim tijelima ili sudovima te države članice te o financijskoj ili drugoj pomoći koja je dostupna u skladu s zakonima, drugim propisima i postupcima te države članice.

7.   Svaki zahtjev iz stavaka 2. i 3. sadrži sve potrebne pojedinosti za utvrđivanje identiteta osobe na koju se odnosi obrada podataka, uključujući otiske prstiju. Ti se podaci koriste isključivo radi ostvarivanja prava predviđenih u stavcima 2. i 3. i odmah nakon korištenja se uništavaju.

8.   Nadležna tijela država članica aktivno surađuju radi pravovremenog izvršenja prava utvrđenih u stavcima 3., 4. i 5.

9.   U svakoj državi članici, nacionalno nadzorno tijelo dužno je pomoći osobi na koju se odnosi obrada podataka, u skladu s člankom 28. stavkom 4. Direktive 95/46/EZ u ostvarenju njegovih prava.

10.   Nacionalno nadzorno tijelo države članice koja je poslala podatke, i nacionalno nadzorno tijelo države članice, u kojoj se nalazi osoba na koju se odnosi obrada podataka, pomaže toj osobi pri ostvarivanju njezinog prava na ispravljanje ili brisanje podataka, kada je za to zamoljeno te ga u vezi s tim savjetuje. Nacionalna nadzorna tijela međusobno surađuju u tu svrhu. Molbe za takvom pomoći mogu biti naslovljene na nacionalno nadzorno tijelo države članice u kojoj se nalazi osoba na koju se odnosi obrada podataka, koja zahtjev šalje tijelu države članice koja je poslala podatke. Osoba na koju se odnosi obrada podataka također može podnijeti zahtjev za pomoć i savjet zajedničkom nadzornom tijelu, u skladu s člankom 20.

11.   U svakoj državi članici bilo koja osoba može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima te države, podnijeti tužbu ili, prema potrebi, pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima države, ako mu je odbijeno pravo na pristup predviđeno u stavku 2.

12.   Bilo koja osoba može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima države članice koja je poslala podatke, podnijeti tužbu ili, ako je potrebno, pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima te države, u pogledu podatka upisanih u središnjoj bazi podataka koji se na njega odnose, kako bi ostvario svoje pravo, u skladu sa stavkom 3. Obveza nacionalnih nadzornih tijela da pomažu i, kad se to od njih traži, savjetuju nositelja podatka, u skladu sa stavkom 10., postoji tijekom cijelog postupka.

Članak 19.

Nacionalno nadzorno tijelo

1.   Svaka država članica osigurava da nacionalno nadzorno tijelo ili tijela utvrđena u skladu s člankom 28. stavkom 1. Direktive 95/46/EZ, nadziru neovisno, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, zakonitost obrade osobnih podataka, u skladu s ovom Uredbom, koju obavlja predmetna država članica, uključujući slanje podataka središnjoj jedinici.

2.   Svaka država članica osigurava da se njeno nacionalno nadzorno tijelo može savjetovati s osobama koje posjeduju dovoljno znanja u području podataka o otiscima prstiju.

Članak 20.

Zajedničko nadzorno tijelo

1.   Osniva se neovisno zajedničko nadzorno tijelo u kojem su najviše po dva predstavnika nadzornih tijela svake države članice. Svaka delegacija ima po jedan glas.

2.   Zajedničko nadzorno tijelo ima zadatak nadzirati aktivnosti središnje jedinice, kako bi se osiguralo da se obradom ili korištenjem podataka iz središnje jedinice ne povrjeđuju prava osoba na koje se odnosi obrada podataka. Osim toga, to tijelo nadzire zakonitost slanja osobnih podataka iz središnje jedinice do država članica.

3.   Zajedničko nadzorno tijelo odgovorno je za ispitivanje poteškoća u provedbi u vezi s radom Eurodaca, za ispitivanje mogućih problema prilikom provjera koje provode nacionalna nadzorna tijela i za izradu preporuka za zajedničko rješavanje postojećih problema.

4.   Zajedničkom nadzornom tijelu prilikom izvršavanja njegovih dužnosti aktivno, prema potrebi, pomažu nacionalna nadzorna tijela.

5.   Zajedničko nadzorno tijelo može se savjetovati s osobama koje imaju dovoljno znanja u području podataka o otiscima prstiju.

6.   Komisija pomaže zajedničkom nadzornom tijelu u izvršavanju njegovih zadataka, a naročito mu na zahtjev dostavlja podatke, omogućuje pristup svim dokumentima i spisima, kao i pristup podacima pohranjenim u sustavu te mu u svakom trenutku dozvoljava pristup svim njenim prostorijama.

7.   Zajedničko nadzorno tijelo jednoglasno donosi svoj poslovnik. Pomaže mu tajništvo, čiji su zadaci utvrđeni poslovnikom.

8.   Izvješća zajedničkog nadzornog tijela se objavljuju i dostavljaju tijelima kojima nacionalna nadzorna tijela podnose svoja izvješća, kao i na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Osim toga, zajedničko nadzorno tijelo uvijek može podnijeti primjedbe ili prijedloge za poboljšanje svojeg mandata Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

9.   Članovi zajedničkog nadzornog tijela prilikom izvršavanja svojih dužnosti ne primaju upute bilo koje vlade niti tijela.

10.   Od zajedničkog nadzornog tijela traži se mišljenje o dijelu prijedloga proračuna središnje jedinice Eurodaca koji se na njega odnosi. Njegovo mišljenje prilaže se uz prijedlog proračuna.

11.   Zajedničko nadzorno tijelo se raspušta nakon osnivanja neovisnog nadzornog tijela iz članka 286. stavka 2. Ugovora. Neovisno nadzorno tijelo zamjenjuje zajedničko nadzorno tijelo i provodi sve ovlasti, koje su mu povjerene osnivačkim aktom.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Troškovi

1.   Troškovi nastali u vezi s osnivanjem i radom središnje jedinice terete opći proračun Europske unije.

2.   Troškove nacionalnih jedinica i troškove njihovog spajanja sa središnjom bazom podataka snosi svaka država članica.

3.   Troškove prijenosa podataka iz države članice porijekla i rezultate usporedbe u tu državu snosi predmetna država.

Članak 22.

Provedbena pravila

1.   Većinom iz članka 205. stavka 2. Ugovora Vijeće usvaja provedbena pravila potrebna za:

utvrđivanje postupka iz članka 4. stavka 7.,

utvrđivanje postupka za blokiranje podatka iz članka 12. stavka 1.,

pripremu statističkih podataka iz članka 12. stavka 2.

Kada ta provedbena pravila utječu na operativne troškove koje snose države članice, Vijeće odlučuje jednoglasno.

2.   Mjere iz članka 3. stavka 4. usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Članak 23.

Odbor

1.   Komisiji pomaže odbor.

2.   U slučaju pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 24.

Godišnje izvješće: Nadzor i ocjenjivanje

1.   Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o djelatnostima središnje jedinice. Godišnje izvješće sadrži podatke o upravljanju i radu Eurodaca, prema prethodno utvrđenim količinskim pokazateljima za ciljeve iz stavka 2.

2.   Komisija osigurava postojanje sustava za nadzor rada središnje jedinice u odnosu na utvrđene ciljeve, u vezi rezultata, ekonomičnosti i kvalitete usluge.

3.   Komisija redovito ocjenjuje rad središnje jedinice kako bi se utvrdilo jesu li se ciljevi postigli ekonomično i kako bi se utvrdile smjernice za poboljšanje učinkovitosti budućeg djelovanja.

4.   Godinu dana nakon početka rada Eurodaca, Komisija priprema izvješće o ocjeni rada središnje jedinice usredotočujući se na razmjer između stvarne i očekivane potražnje te na operativna i upravljačka pitanja u svjetlu iskustva, kako bi se utvrdila moguća kratkoročna poboljšanja u operativnoj praksi.

5.   Tri godine nakon početka rada Eurodaca, a zatim svakih šest godina, Komisija priprema cjelokupnu ocjenu rada Eurodaca ispitujući postignute rezultate u odnosu na utvrđene ciljeve i procjenjujući održanje temeljnih načela sustava te utvrđuje moguće posljedice na buduće djelovanje.

Članak 25.

Sankcije

Države članice osiguravaju da se primjereno sankcionira korištenje podataka iz središnje baze podataka koje nije u skladu sa svrhom Eurodaca kako je utvrđena u članku 1. stavku 1.

Članak 26.

Teritorijalna primjena

Odredbe se ove Uredbe ne primjenjuju na područja na koja se ne primjenjuje Dublinska konvencija.

Članak 27.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

2.   Ova Uredba se primjenjuje i sustav Eurodac započinje s radom od dana objave Komisije u Službenom listu Europskih zajednica ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

sve države članice obavijestile su Komisiju da su uspostavile potrebne tehničke preduvjete za prijenos podataka središnjoj jedinici, u skladu s provedbenim propisima usvojenim na temelju članka 4. stavka 7. i radi postupanja u skladu s provedbenim propisima usvojenim na temelju članka 12. stavka 5.; i

(b)

Komisija je uspostavila potrebne tehničke preduvjete za početak rada središnje jedinice u skladu s provedbenim propisima usvojenim na temelju članka 4. stavka 7. i članka 12. stavka 5.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2000.

Za Vijeće

Predsjednik

H. VĖDRINE


(1)  SL C 189, 7.7.2000., str. 105. i str. 227. i Mišljenje dostavljeno 21. rujna 2000. (nije još objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 254, 19.8.1997., str. 1.

(3)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(4)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.