03/Sv. 018

HR

Službeni list Europske unije

84

L 203/53

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.07.1999.

(1)

Vijeće je 7. ožujka 1988. donijelo Direktivu 88/166/EEZ (4), poštujući presudu Suda EZ-a u slučaju 131/86 (poništenje Direktive Vijeća 86/113/EEZ od 25. ožujka 1986. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu kokoši nesilica koje se drže u neobogaćenim kavezima).

(2)

Članak 9. Direktive 88/166/EEZ zahtijeva od Komisije da do 1. siječnja 1993. podnese izvješće o znanstvenom razvoju vezanom uz dobrobit kokoši u raznim sustavima držanja i o odredbama Priloga Direktivi, zajedno s mogućim prikladnim prijedlozima prilagodbe.

(3)

Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (5), sastavljena na temelju Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje, utvrđuje odredbe Zajednice sa svrhom ostvarivanja načela predviđenih Konvencijom, koja uključuju odredbe o nastambi, hrani, vodi i njezi odgovarajućoj fiziološkim i etološkim potrebama životinja.

(4)

Godine 1995. Stalni odbor Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje usvojio je iscrpnu preporuku koja uključuje kokoši nesilice.

(5)

Zaštita kokoši nesilica predmet je nadležnosti Zajednice.

(6)

Razlike koje mogu narušiti uvjete tržišnog natjecanja utječu na nesmetano djelovanje organizacije tržišta životinja i životinjskih proizvoda.

(7)

Komisija je u izvješću navedenom u uvodnoj izjavi 2., temeljenom na mišljenju Znanstvenog veterinarskog odbora, zaključila da su uvjeti za dobrobit kokoši držanih u postojećim neobogaćenim kavezima i u ostalim sustavima držanja neprimjereni, te da u takvom načinu držanja njihove određene potrebe ne mogu biti zadovoljene; zato treba uvesti najviše moguće standarde, u svjetlu različitih parametara koje treba uzeti u obzir da bi se poboljšali ovi uvjeti.

(8)

Međutim, za razdoblje koje treba utvrditi, upotreba neobogaćenih kaveza može se nastaviti pod određenim uvjetima, uključujući poboljšane strukturne i prostorne zahtjeve.

(9)

Mora se održati ravnoteža između različitih aspekata koje treba uzeti u obzir, kako u vezi s dobrobiti i zdravljem, gospodarskim i socijalnim aspektima, tako i s utjecajem na okoliš.

(10)

Primjereno je, dok se izvode studije o dobrobiti kokoši nesilica u različitim sustavima držanja, prihvatiti odredbe koje omogućavaju državama članicama da odaberu najdjelotvorniji sustav ili sustave.

(11)

Komisija mora podnijeti novo izvješće zajedno s odgovarajućim prijedlozima koji uzimaju u obzir to izvješće.

(12)

Direktivu 88/166/EEZ treba stoga staviti izvan snage i zamijeniti,

—

objekte s manje od 350 kokoši nesilica,

—

objekte za uzgoj matičnog jata nesilica.

(a)

„kokoši nesilice” znači kokoši vrste Gallus gallus koje su dosegle zrelost za nesenje i drže se za proizvodnju jaja koja nisu namijenjena valenju;

(b)

„gnijezdo” znači odvojen prostor za nesenje jaja, čiji pod s kojim kokoši dolaze u dodir ne smije biti od žičane mreže, za svaku kokoš pojedinačno ili za skupinu kokoši (zajedničko gnijezdo);

(c)

„stelja” znači bilo koji rahli materijal koji udovoljava etološkim potrebama kokoši nesilica;

(d)

„korisna površina” znači površina široka najmanje 30 cm, ne smije biti strmija od 14 %, visine najmanje 45 cm. Površina za gnijezda ne uračunava se u korisnu površinu.

(a)

ili odredbe utvrđene u poglavlju I. u vezi s alternativnim sustavima;

(b)

ili odredbe utvrđene u poglavlju II. u vezi sa sustavom neobogaćenih kaveza;

(c)

ili odredbe poglavlja III. o obogaćenim kavezima.

1.

Svi sustavi moraju biti opremljeni tako da sve kokoši nesilice imaju:

2.

Podovi moraju biti oblikovani tako da odgovarajuće podupru svaki naprijed okrenuti prst na obje noge.

3.

Osim odredaba predviđenih u točkama 1. i 2.:

4.

Gustoća naseljenosti ne smije biti veća od devet kokoši nesilica na m2 korisne površine.

Međutim, gdje je korisna površina jednaka raspoloživoj zemljanoj površini, države članice mogu do 31. prosinca 2011. odobriti gustoću naseljenosti od 12 kokoši na m2 korisne površine na onim objektima koji primjenjuju ovaj sustav na dan 3. kolovoza 1999.

1.

za svaku kokoš nesilicu na raspolaganju mora biti najmanje 550 cm2 površine, mjereno u vodoravnoj ravnini, što se može primjenjivati bez ograničenja, posebno ne uključujući žljebove za hranjenje koji bi mogli znatno smanjiti raspoloživu površinu;

2.

na raspolaganju mora biti žlijeb za hranjenje bez prepreka i dužine najmanje 10 cm po jednoj kokoši u kavezu;

3.

ako nisu na raspolaganju kapljične pojilice ili šalice za napajanje, svaki kavez mora imati pojilicu u obliku žlijeba za neprekidno napajanje vodom jednake duljine kao i žlijeb za hranjenje, spomenute u točki 2. Ako su mjesta za napajanje opskrbljena fiksno postavljenim pojilicama, tada se u dometu svakog kaveza moraju nalaziti barem po dvije šalice za napajanje ili dvije kapljične pojilice;

4.

kavezi moraju biti visoki najmanje 40 cm na najmanje 65 % površine kaveza i ne niži od 35 cm na bilo kojoj točki;

5.

podovi kaveza moraju biti oblikovani tako da odgovarajuće podupiru svaki od naprijed okrenutih prstiju na svakoj nozi. Nagib poda ne smije biti veći od 14 % ili 8 %. Ako podovi nisu napravljeni od pravokutne žičane mreže, države članice mogu dopustiti veći nagib poda;

6.

kavezi moraju biti opremljeni odgovarajućim materijalom za trošenje kandži.

1.

sve kokoši nesilice moraju imati:

2.

na raspolaganju mora biti žlijeb za hranjenje bez prepreka i dužine najmanje 12 cm po jednoj kokoši u kavezu;

3.

svaki kavez mora imati na raspolaganju sustav za napajanje dostatan broju kokoši; ako se koriste kapljične pojilice ili šalice za napajanje, najmanje dvije moraju biti dostupne svakoj kokoši;

4.

u svrhu olakšavanja inspekcije, naseljavanja ili vađenja kokoši, prolaz među pojedinim redovima kaveza mora biti širok najmanje 90 cm, a udaljenost od poda objekta do prvog reda kaveza mora iznositi najmanje 35 cm;

5.

kavezi moraju biti opremljeni odgovarajućim materijalom za trošenje kandži.

(a)

inspekcije iz stavka 1.;

(b)

oblika i sadržaja izvješća iz stavka 2. i učestalosti kojom se moraju podnositi.

(a)

provjeriti da države članice ispunjavaju navedene zahtjeve;

(b)

izvesti preglede na licu mjesta da bi se osiguralo da su inspekcije izvršene u skladu s Direktivom.

3.

1.

Posjednik ili skrbnik mora osigurati pregled kokoši najmanje jednom dnevno.

2.

Jačina buke mora biti minimalna. Treba izbjegavati stalnu i iznenadnu buku. Ventilatori, oprema za hranjenje i druga oprema konstruira se, smješta, radi i održava tako da uzrokuje najmanju moguću buku.

3.

Svi objekti moraju biti primjereno osvijetljeni tako da sve kokoši mogu vidjeti jedna drugu i da su jasno vidljive te da mogu percipirati svoju okolinu i pokazivati uobičajeni stupanj aktivnosti. Ako se raspolaže prirodnim osvjetljenjem, otvori za svjetlo moraju biti izgrađeni tako da se svjetlost jednakomjerno raspodijeli u prostoru.

U prvim danima nakon naseljavanja, režim osvjetljenja mora biti takav da spriječi zdravstvene smetnje i smetnje ponašanja. Shodno tome, mora se pratiti 24-satni ritam osvjetljenja i uključiti prikladno neprekinuto razdoblje mraka, u trajanju ovisnom o indikacijama, oko jedne trećine dana, tako da se kokoši mogu odmoriti i izbjeći probleme imunodepresije ili očnih anomalija. Zadovoljavajuće razdoblje zamračenja treba omogućiti kada je svjetlo slabo tako da se kokoši mogu smjestiti bez nemira ili ozljeđivanja.

4.

Dijelovi objekata, opreme i instrumenata koji dolaze u dodir s kokošima moraju biti redovno detaljno čišćeni i dezinficirani, a posebno u slučaju pražnjenja objekta i prije ponovnog naseljavanja. Tijekom boravka kokoši u objektu, sve površine i sva oprema moraju biti održavane primjereno čistima.

Feces se treba odstranjivati koliko je potrebno često, a uginule kokoši treba uklanjati svaki dan.

5.

Kavezi moraju biti adekvatno opremljeni tako da kokoši ne mogu pobjeći.

6.

Kod kaveza s dvije ili više etaža mora biti osigurana mogućnost nesmetane kontrole svih kaveza kao i pristup do svake kokoši.

7.

Vrata kaveza moraju biti takvog oblika i veličine da se iz kaveza može izvaditi ili u njega staviti odrasla kokoš a da joj se tim postupkom ne prouzroče patnje niti ozljede.

8.

Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 19. Priloga Direktivi 98/58/EZ, svako se osakaćivanje zabranjuje.

Da bi se spriječilo kljucanje perja i kanibalizam, države članice mogu dopustiti skraćivanje kljunova, ali pod uvjetom da to izvede osposobljena osoba i to samo na pilićima mlađim od 10 dana koji su namijenjeni za proizvodnju jaja.