07/Sv. 1

HR

Službeni list Europske unije

3


31997L0024


L 226/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 97/24/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. lipnja 1997.

o pojedinim sastavnim dijelovima i značajkama motornih vozila na dva ili tri kotača

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

postupajući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.b Ugovora (3), u kontekstu zajedničkog teksta koji je potvrdio Odbor za mirenje 4. veljače 1997.,

(1)

budući da je potrebno usvojiti mjere kojima bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

(2)

budući da u svakoj državi članici motorna vozila na dva ili tri kotača, s obzirom na sastavne dijelove i značajke na koje se primjenjuje ova Direktiva, moraju zadovoljavati određene obvezne tehničke zahtjeve koji se razlikuju od jedne države članice do druge; budući da kao posljedica tih razlika takvi zahtjevi stvaraju prepreke u trgovini unutar Zajednice; budući da se te prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta mogu otkloniti ako sve države članice prihvate iste zahtjeve umjesto svojih nacionalnih propisa;

(3)

budući da je potrebno uspostaviti usklađene zahtjeve za takve sastavne dijelove i značajke motornih vozila na dva ili tri kotača kako bi se omogućila primjena postupaka EEZ homologacije tipa propisanih Direktivom Vijeća 92/61/EEZ od 30. lipnja 1992. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača (4), za svaki tip gore spomenutih vozila;

(4)

budući da je za lakši pristup tržištima trećih zemalja očigledno potrebno uspostaviti ujednačenost između zahtjeva poglavlja 1. (gume), 2. (uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju), 4. (retrovizori) i 11. (sigurnosni pojasevi) Priloga ovoj Direktivi i zahtjeva Pravilnika Gospodarske komisije UN-a za Europu br. 30, 54, 64 i 75 koji se odnose na gume, 3, 19, 20, 37, 38 50, 56, 57, 72 i 82 koji se odnose na uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, 81 koji se odnosi na retrovizore i 16 koji se odnosi na sigurnosne pojase;

(5)

budući da je s obzirom na aspekte koji se odnose na zaštitu okoliša, to jest onečišćenje zraka i emisiju buke, potrebno ustrajati na cilju stalnog poboljšanja zaštite okoliša; budući da se u tu svrhu moraju utvrditi granične vrijednosti za štetne sastojke i razinu buke i da ih se mora što prije početi primjenjivati; budući da se o narednim smanjivanjima graničnih vrijednosti i izmjenama postupka ispitivanja može odlučivati samo na osnovi budućih studija i istraživanja ili onih već provedenih o dostupnim ili vjerojatnim tehnološkim mogućnostima i analizama njihovih troškova i koristi, kako bi se omogućila serijska proizvodnja vozila koja mogu zadovoljavati ta stroža ograničenja; budući da odluku o narednom smanjivanju moraju donijeti Europski parlament i Vijeće najmanje tri godine prije stupanja na snagu tih graničnih vrijednosti kako bi se industriji omogućilo da poduzme potrebne mjere da njezini proizvodi do predviđenog datuma mogu zadovoljavati nove propise Zajednice; budući da će se odluka Europskoga parlamenta i Vijeća temeljiti na prijedlozima koje dostavi Komisija u propisanom roku;

(6)

budući da se prema odredbama Direktive Vijeća 92/61/EEZ, sastavni dijelovi i značajke na koje se primjenjuje ova Direktiva ne smiju stavljati na tržište i prodavati u državama članicama osim ako su u skladu s odredbama ove Direktive; budući da države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo potpuno ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ove Direktive;

(7)

budući da bi države članice trebale primjenom poticajnih poreza omogućiti pospješivanje prodaje vozila koja unaprijed zadovoljavaju zahtjeve donesene na razini Zajednice o mjerama za ograničenje emisija štetnih sastojaka i buke;

(8)

budući da postupci mjerenja otpornosti vozila i zasebnih tehničkih jedinica na elektromagnetsko zračenje u svrhu provjere sukladnosti s odredbama o elektromagnetskoj kompatibilnosti (poglavlje 8.) zahtijevaju složenu i skupu opremu; budući da treba donijeti odredbu o odgodi primjene tih postupaka mjerenja za tri godine od stupanja na snagu ove Direktive, kako bi se državama članicama omogućilo da osiguraju takvu opremu;

(9)

budući da su, s obzirom na raspon i učinak aktivnosti predloženih u predmetnom području mjere Zajednice na koje se odnosi ova Direktiva potrebne ili čak nužne za postizanje ciljeva odnosno uspostavljanje homologacije EEZ-a za tip vozila; budući da države članice pojedinačno ne mogu prikladno postići te ciljeve;

(10)

budući da tehnički napredak zahtjeva brzo prilagođavanje zahtjeva utvrđenih u Prilogu ovoj Direktivi; budući da je, uz iznimku graničnih vrijednosti za štetne sastojke i razinu buke, ta obveza dodijeljena Komisiji radi pojednostavljenja i ubrzanja postupka; budući da je u svim slučajevima kad Europski parlament i Vijeće povjeravaju Komisiji ovlast za primjenu pravila utvrđenih u području motornih vozila na dva ili tri kotača prikladno predvidjeti za to postupak prethodnog savjetovanja između Komisije i država članica u okviru odbora;

(11)

budući da sigurnosni i ekološki zahtjevi uvjetuju ograničenja neovlaštenih zahvata kod određenih tipova vozila na dva ili tri kotača; budući da takva ograničenja, ako vlasniku ne ometaju uporabu i održavanje, moraju biti strogo ograničena na neovlaštene zahvate koji značajno mijenjaju značajke vozila i emisije štetnih sastojaka i buke;

(12)

budući da države članice ne mogu odbiti registraciju ili uporabu vozila tako dugo dok one zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive; budući da predmet zahtjeva ove Direktive ne obvezuje one države članice, koje na svom teritoriju ne dopuštaju motornim vozila na dva ili tri kotača da vuku prikolicu, da izmijene svoje propise,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ova Direktiva i njezin Prilog primjenjuju se na:

gume,

uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju,

vanjske izbočine,

retrovizore,

mjere za suzbijanje onečišćenja zraka,

spremnike goriva,

mjere za suzbijanje neovlaštenih izmjena na vozilima,

elektromagnetsku kompatibilnost,

dopuštenu razinu buke i ispušne sustave,

vučne spojnice i njihova pričvršćenja,

sidrišta sigurnosnih pojaseva i sigurnosne pojase,

sigurnosna stakla, brisače vjetrobranskog stakla i naprave za pranje, odmrzavanje i odmagljivanje,

za sve tipove vozila prema definiciji u članku 1. Direktive 92/61//EEZ.

Članak 2.

U roku od tri godine nastavno na datum naveden u trećem podstavku članka 8. stavka 1. Komisija provodi detaljnu studiju kako bi utvrdila trebaju li se mjere protiv neovlaštene izmjene vozila, posebno onih u kategorijama A i B navedenim u poglavlju 7. Priloga ovoj Direktivi, smatrati odgovarajućima, neodgovarajućima ili pretjeranima s obzirom na postavljene ciljeve. U osnovi zaključaka studije Komisija će, prema potrebi, predložiti nove zakonske mjere.

Članak 3.

1.   Postupci prema kojima se dodjeljuje homologacija tipa sastavnog dijela za gume, uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, retrovizore, spremnike goriva, ispušne sustave, sigurnosne pojase i sigurnosna stakla za tip motornog vozila na dva ili tri kotača i homologacija tipa sastavnog dijela za tip gume, uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, retrovizora, spremnika goriva, ispušnog sustava, sigurnosnog pojasa i sigurnosnog stakla, i uvjeti koji se primjenjuju na slobodno kretanje takvih vozila i za slobodno stavljanje sastavnih dijelova na tržište onakvi su kako se navode u poglavljima II. odnosno III. Direktive 92/61/EEZ.

2.   Postupak prema kojem se dodjeljuje homologacija tipa sastavnog dijela za vanjske izbočine, mjere za ograničenje zagađivanja zraka, mjere za ograničenje neovlaštenog zahvata na vozilu, elektromagnetsku kompatibilnost, dopuštenu razinu buke, vučne naprave za prikolice i pričvršćenja bočne prikolice, i ispušne sustave, sidrišta sigurnosnih pojaseva, brisače vjetrobranskog stakla i naprave za pranje, odmrzavanje i odmagljivanje za tip motornog vozila na dva ili tri kotača, i uvjeti koji se primjenjuju na slobodno kretanje takvih vozila onakvi su kako se navodi u odgovarajućim poglavljima II. i III. Direktive 92/61/EEZ.

Članak 4.

1.   U skladu s odredbama članka 11. Direktive 92/61/EEZ priznaje se istovrijednost zahtjeva u poglavljima 1. (gume), 2. (uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju), 4. (retrovizori) i 11. (sigurnosni pojasevi) Priloga ovoj Direktivi i u pravilnicima Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu, pod brojevima 30 (5), 54 (6), 64 (7), i 75 (8) za gume, 3 (9), 19 (10), 20 (11), 37 (12), 38 (13), 50 (14), 56 (15), 57 (16), 72 (17) i 82 (18) za uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, 81 (19) za retrovizore i 16 (20) za sigurnosne pojase, u verzijama koje su bile na snazi na datum donošenja ove Direktive.

U smislu primjene istovrijednosti predviđene u prvom podstavku, ugradbeni zahtjevi u poglavljima 1. do 11. također se primjenjuje za uređaje homologirane u skladu s odgovarajućim UN-ECE pravilnicima.

2.   Tijela država članica nadležna za dodjeljivanje homologacije tipa sastavnog dijela prihvaćaju homologacije tipa sastavnog dijela dodijeljene u skladu sa zahtjevima pravilnika navedenih u stavku 1. te oznake homologacije tipa sastavnog dijela, umjesto odgovarajućih homologacija tipa sastavnog dijela i oznaka homologacije tipa sastavnog dijela izdanih u skladu sa zahtjevima ove Direktive.

Članak 5.

1.   U roku od 24 mjeseca od datuma donošenja ove Direktive, Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti prijedlog sastavljen na temelju istraživanja i ocjene troškova i koristi koji bi proizašli iz primjene strožih graničnih vrijednosti i uvođenja naredne faze u kojoj će biti donesene mjere s ciljem daljnjeg postrožavanja graničnih vrijednosti za štetne sastojke i razinu buke dotičnih vozila, kako je predviđeno u poglavlju 5., tablicama I. i II. Priloga II., odnosno u poglavlju 9. Priloga I. Komisija u svojem prijedlogu uzima u obzir i procjenjuje isplativost troškova raznih mjera za smanjenje emisija štetnih sastojaka i buke i predstavlja mjere koje su razmjerne i razumne u odnosu na postavljene ciljeve.

2.   Odluka Europskog parlamenta i Vijeća, donesena na temelju prijedloga Komisije navedenog u stavku 1., koja se donosi do 1. siječnja 2001., uzima u obzir i potrebu uključivanja drugih elemenata osim samih strožih graničnih vrijednosti. Troškovi i koristi koji proizlaze iz primjene mjera predviđenih u spomenutoj Odluci istražuju se i ocijenjuju, kao i zainteresirane strane kao što su industrija, korisnici i potrošačke ili javne udruge i razmjerni i razumni su u odnosu na postavljene ciljeve.

Članak 6.

1.   Države članice mogu donijeti odredbe za poticajne poreze samo za motorna vozila sukladna s mjerama protiv onečišćenja zraka i buke predviđenim u poglavlju 5. točki 2.2.1.1.3. Priloga I. i tablicama I. i II. Priloga II., odnosno u poglavlju 9. Prilogu I. ovoj Direktivi.

2.   Inicijative navedene u stavku 1. moraju biti u skladu s odredbama Ugovora i zadovoljavati sljedeće uvjete:

vrijede za sva nova vozila stavljena na tržište države članice koja unaprijed zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive navedene u stavku 1.,

prestaje ih se primjenjivati nakon što primjena mjera navedenih u stavku 1. postane obvezna,

za svaki tip motornog vozila uključuju niže iznose od dodatnog troška primijenjenih tehničkih rješenja i od njihove ugradbe na motorno vozilo kako bi se omogućilo da predviđene vrijednosti budu zadovoljene.

3.   Komisiju se pravodobno obaviještava o svim namjerama za uvođenje ili promjenu poticajnih poreza navedenih u stavku 1., kako bi ona mogla dostaviti svoje komentare.

Članak 7.

Promjene koje su potrebne:

da se uzmu u obzir sve izmjene UN-ECE pravilnika navedenih u članku 4.,

da se Prilog prilagodi tehničkom napretku – posebno za granične vrijednosti za štetne sastojke i buku navedene u poglavlju 5., točki 2.2.1.1.3. Priloga I. i tablicama I. i II. Priloga II., odnosno u Prilogu I. poglavlja 9.,

donose se u skladu s postupkom predviđenim u članku 13. Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (21).

Članak 8.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive do 18. prosinca 1998. One odmah o tome obavješćuju Komisiju.

Od datuma navedenog u prvom podstavku, države članice ne mogu dalje zabranjivati prvo stavljanje u uporabu vozila koja su u skladu s odredbama ove Direktive ili nekog od njezinih poglavlja.

One primjenjuju te odredbe od 17. lipnja 1999.

Međutim, primjena određenih odredbi u poglavljima 5., 8. i 9. odlaže se kako je navedeno u tim poglavljima.

2.   Kada države članice donose mjere navedene u stavku 1., te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 9.

1.   Direktiva Vijeća 80/780/EEZ od 22. srpnja 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica o retrovizorima za motorna vozila na dva kotača sa ili bez bočne prikolice i o njihovoj ugradbi na takva vozila (22) stavlja se izvan snage početkom primjene ove Direktive.

2.   Međutim, sastavni dijelovi za koje su bile dodijeljene homologacije predviđene u Prilogu I. Direktivi navedene u stavku 1. mogu se i dalje upotrebljavati.

3.   Direktiva Vijeća 78/1015/EEZ od 23. studenoga 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica o dopuštenoj razini buke i ispušnim sustavima motocikala (23) stavlja se izvan snage na datum naveden u prvom podstavku članka 8.

4.   Do datuma navedenog u prvom podstavku članka 8. stavka 1., homologacije navedene u Direktivi 78/1015/EEZ mogu biti dodijeljene za homologacije tipa vozila navedenih u Direktivi 92/61/EEZ. Primjenjuju se granične vrijednosti predviđene za razine buke u Prilogu I. točki 2.1.1. Direktive 78/1015/EEZ.

Članak 15. stavak 4. točka (c) Direktive 92/61/EEZ stoga se primjenjuje kad se takva vozila prvi put stavljaju u uporabu.

5.   Stupanjem na snagu ove Direktive, odredbe Direktive Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost (24) prestaju se primjenjivati na vozila na koja se odnosi ova Direktiva.

Članak 10.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 11.

Ova je Direktiva upućena država članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. lipnja 1997.

Za Europski parlament

Predsjednik

J.M. GIL-ROBLES

Za Vijeće

Predsjednica

A. JORRITSMA-LEBBINK


(1)  SL C 177, 29.6.1994., str. 1. i

SL C 21, 25.1.1996., str. 23.

(2)  SL C 195, 18.7.1994., str. 77.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 18. svibnja 1995. (SL C 151, 19.6.1995., str. 184.), Zajedničko stajalište Vijeća od 23. studenoga 1995. (SL C 190, 29.6.1996., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 19. lipnja 1996. (SL C 198, 9.7.1996., str. 23.). Odluka Europskog parlamenta od 24. travnja 1997.; Odluka Vijeća od 12. svibnja 1997.

(4)  SL L 225, 10.8.1992., str. 72.

(5)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 29.

(6)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 53.

(7)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 63.

(8)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 74.

(9)  E/ECE/TRANS/324/ADD 2.

(10)  E/ECE/TRANS/324/REV 1/ADD 18.

(11)  E/ECE/TRANS/324/REV 1/ADD 19.

(12)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 36.

(13)  E/ECE/TRANS/324/REV 1/ADD 37.

(14)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 49.

(15)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 55.

(16)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 56.

(17)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 71.

(18)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 81.

(19)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 80.

(20)  E/ECE/TRANS/505/REV 1/ADD 15.

(21)  SL L 42, 23.2.1970. str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 96/27/EZ (SL L 169, 8.7.1996., str. 1.).

(22)  SL L 229, 30.8.1980., str. 49. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 80/1272/EEZ (SL L 375, 31.12.1980., str. 73.).

(23)  SL L 349, 13.12.1978., str. 21. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 89/235/EEZ (SL L 98, 11.4.1989., str. 1.).

(24)  SL L 139, 23.5.1989., str. 19. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/97/EEZ (SL L 290, 24.11.1993., str. 1.).


POGLAVLJE 1.

GUME ZA MOTORNA VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA I NJIHOVA UGRADBA

POPIS PRILOGA

PRILOG I.

Upravne odredbe o homologaciji tipa sastavnog dijela za tip gume

Dodatak 1.

Opisni dokument za tip gume namijenjene za motorna vozila na dva ili tri kotača

Dodatak 2.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela (gume)

PRILOG II.

Definicije, oznake i zahtjevi

Dodatak 1.

Slika s objašnjenjima

Dodatak 2.

Raspored oznaka na gumi

Dodatak 3.

Popis indeksa nosivosti i odgovarajućih dopuštenih najvećih masa

Dodatak 4.

Označivanje i dimenzije određenih tipova guma

Dodatak 5.

Metoda mjerenja dimenzija gume

Dodatak 6.

Postupak ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

Dodatak 7.

Promjena nosivosti u zavisnosti od brzine

Dodatak 8.

Metoda određivanja dinamičkog povećanja guma

PRILOG III.

Tehnički zahtjevi za vozila s obzirom na ugradbu njihovih guma

Dodatak 1.

Opisni dokument s obzirom na ugradbu guma na tip motornog vozila na dva ili tri kotača

Dodatak 2.

Certifikat o homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu guma na tip motornog vozila na dva ili tri kotača

PRILOG I.

UPRAVNE ODREDBE O HOMOLOGACIJI TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA TIP GUME

1.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA

1.1.   Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela za tip gume mora sadržavati precizne pojedinosti o tipu gume na koji će se postaviti oznaka homologacije tipa sastavnog dijela.

Za svaki tip gume taj zahtjev mora sadržavati precizne pojedinosti za:

1.2.1.   oznaku veličine gume prema definiciji u točki 1.16. Priloga II.,

1.2.2.   trgovačku oznaku ili naziv,

1.2.3.   vrstu uporabe: uobičajena, posebna, za snijeg ili moped,

1.2.4.   strukturu gume (dijagonalna, s prekriženim pojasima, radijalna),

1.2.5.   oznaku brzinske kategorije,

1.2.6.   indeks nosivosti,

1.2.7.   je li guma predviđena za uporabu sa zračnicom ili bez nje,

1.2.8.   je li guma „uobičajena” ili „pojačana”,

1.2.9.   broj slojeva („ply-rating”) za posebne motocikle,

1.2.10.   vanjske dimenzije: ukupna širina gume i ukupni promjer,

1.2.11.   naplatke na koje se guma može ugraditi,

1.2.12.   mjerni i ispitni naplatak,

1.2.13.   ispitni tlak i tlak za mjerenje,

1.2.14.   koeficient X koji je naveden u točki 1.19. Priloga II.

1.2.15.   za gume koje su označene kodnim slovom „V” u oznaci veličine i predviđene su za brzine preko 240 km/h ili za gume koje su označene kodnim slovom „Z” u oznaci veličine i predviđene su za brzine preko 270 km/h, najveću brzinu koju dopušta proizvođač i nosivost dopuštenu za tu najveću brzinu. Najveća dopuštena brzina i odgovarajući indeks nosivosti prikazuje se u certifikatu o homologaciji tipa (Dodatak 2. ovog Priloga).

1.3.   Zahtjevu za homologaciju tipa sastavnog dijela prilažu se crteži ili fotografije u tri primjerka koji prikazuju uzorak gaznog sloja i plašta napuhane gume ugrađene na mjerni naplatak te odgovarajuće dimenzije (vidi točke 3.1.1. i 3.1.2. u Prilogu II.) tipa gume dostavljene na homologaciju. Također mu se prilaže izvještaj o ispitivanju koji je izdao ispitni laboratorij ili dva uzorka tipa gume prema izboru tijela nadležnog za homologaciju.

1.4.   Proizvođač može zatražiti proširenje certifikata EZ-a o homologaciji tipa sastavnog dijela na druge tipove preinačenih guma.

1.5.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na nove tipove guma konstruirane samo za „necestovnu” uporabu i označene s „NHS” (nisu za uporabu na autocestama) ili za natjecanja.

2.   OZNAKE

Uzorci tipa guma dostavljenih na homologaciju tipa sastavnog dijela imaju jasno vidljivu i neizbrisivu trgovačku oznaku ili naziv podnositelja zahtjeva i imaju dostatan prostor za oznaku homologacije tipa sastavnog dijela.

3.   OZNAKA HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA

Sve gume koje odgovaraju tipu gume koji je homologiran kao sastavni dio prema ovoj Direktivi nose odgovarajuću oznaku homologacije tipa sastavnog dijela opisanu u Prilogu 5. Direktivi 92/61/EEZ od 30. lipnja 1992. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača.

Vrijednost „a” kojom se određuju dimenzije pravokutnika i brojeva i slova koji čine tu oznaku ne smije biti manja od 2 mm.

4.   PREINAKE TIPA GUME

4.1.   Preinaka uzorka gaznog sloja gume ne zahtijeva ponavljanje ispitivanja propisanih u Prilogu II.

Dodatak 1.

Image

Dodatak 2.

Image

PRILOG II.

DEFINICIJE; OZNAKE I ZAHTJEVI

1.   DEFINICIJE

U smislu ovog poglavlja:

1.1.   „tip gume” znači gume koje se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na:

1.1.1.   marku ili trgovački naziv;

1.1.2.   oznaku veličine gume;

1.1.3.   vrstu uporabe (uobičajena: za gume namijenjene za uobičajenu uporabu na cesti; posebna: za gume posebne namjene za uporabu na cesti ili izvan ceste; za snijeg ili mopede);

1.1.4.   strukturu (dijagonalna ili „bias-ply”, s prekriženim pojasima, radijalna);

1.1.5.   oznaku brzinske kategorije;

1.1.6.   indeks nosivosti;

1.1.7.   dimenzije poprečnog presjeka kad je guma ugrađena na propisani naplatak;

1.2.   „struktura gume” znači tehničke značajke karkase gume. Razlikuju se sljedeće strukture gume:

1.2.1.   „dijagonalna” ili „bias-ply” („cross-ply”) znači struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stopa i koje su poredane tako da čine izmjenične kutove vidljivo manje od 90 o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja;

1.2.2.   „s prekriženim pojasima” („bias-belted”) znači dijagonalna struktura gume kod koje je karkasa ograničena pojasom sastavljenim od dvaju ili više slojeva gotovo nerastezljivih kordnih niti koje čine izmjenične kutove približno jednakim onim na karkasi;

1.2.3.   „radijalna” znači struktura gume kojoj kordne niti dopiru do stopa i poredane su tako da oblikuju kutove od oko 90 o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja i kojoj je karkasa stabilizirana kružnim, gotovo nerastezljivim obodnim pojasom;

1.2.4.   „pojačana” znači struktura gume kod koje je karkasa otpornija u odnosu na karkasu uobičajene gume;

1.3.   „stopa” znači dio gume čiji oblik i konstrukcija omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava (1);

1.4.   „kord” znači niti od kojih su sastavljena platna slojeva u gumi (1);

1.5.   „sloj” znači platno od usporednih gumiranih niti korda (1);

1.6.   „karkasa” znači dio gume ispod gaznog sloja i bokova gume, koji kad je guma napuhana nosi opterećenje (1);

1.7.   „gazni sloj” znači dio gume koji je u izravnom dodiru s tlom (1);

1.8.   „bok” znači dio gume koji se nalazi između gaznog sloja i područja koje je predviđeno da ga pokriva naplatak kotača (1);

1.9.   „žlijeb gaznog sloja” znači prostor između dva susjedna rebra ili bloka u uzorku gaznog sloja (1);

1.10.   „glavni žljebovi” znači široki žljebovi u središnjem dijelu gaznog sloja;

1.11.   „širina presjeka (S)” znači linearna udaljenost između vanjskih rubova bokova napuhane gume, ne računajući reljef koji čine oznake, ukrasi, zaštitne vrpce ili rebra (1);

1.12.   „ukupna širina” znači linearna udaljenost između vanjskih rubova bokova napuhane gume, uključujući natpise, ukrase, zaštitne vrpce ili rebra (1); ukupna širina kod guma čija je širina gaznog sloja veća od širine presjeka je širina gaznog sloja;

1.13.   „visina presjeka (H)” znači razmak jednak polovici razlike vanjskoga promjera gume i nazivnog promjera naplatka (1);

1.14.   „nazivni omjer oblika (Ra)” znači stostruka vrijednost broja dobivenu dijeljenjem nazivne visine presjeka s nazivnom visinom presjeka (S1), kad su obje izražene istom mjernom jedinicom;

1.15.   „vanjski promjer (D)” znači ukupni promjer nove napuhane gume (1);

1.16.   „oznaka veličine gume” znači oznaka koja prikazuje:

1.16.1.   nazivnu širinu presjeka (S1) (izraženu u milimetrima, osim u slučaju tipova guma za koje je oznaka veličine gume prikazana u prvom stupcu tablica iz Dodatka 4. ovog Priloga);

1.16.2.   nazivni omjer oblika (Ra), osim za određene tipove guma čije su oznake veličine dane u prvom stupcu tablica iz Dodatka 4. ovog Priloga;

1.16.3.   odgovarajući broj (d) koji označuje nazivni promjer naplatka i odgovara njegovu promjeru izraženom kodnom oznakom (broj manji od 100) ili u milimetrima (brojevi veći od 100);

1.16.3.1.   vrijednosti u milimetrima oznake (d) izražene kodnom oznakom su ove:

Kodna oznaka „d” izražena jednom ili dvjema znamenkama koja predstavlja nazivni promjer naplatka

Odgovarajuća vrijednost u mm

4

102

5

127

6

152

7

178

8

203

9

229

10

254

11

279

12

305

13

330

14

356

15

381

16

406

17

432

18

457

19

483

20

508

21

533

22

559

23

584

1.17.   „nazivni promjer naplatka (d)” znači promjer naplatka na koji je predviđena ugradba gume (1);

1.18.   „naplatak” znači nosač gume sa zračnicom ili gume bez zračnice, na koji naliježu stope gume (1);

1.19.   „teoretski naplatak” znači zamišljeni naplatak čija je širina jednaka umnošku koeficijenta „X”' i nazivne širine presjeka gume. Vrijednost „X” mora odrediti proizvođač gume;

1.20.   „mjerni naplatak” znači naplatak na koji se mora postaviti guma radi mjerenja dimenzija;

1.21.   „ispitni naplatak” znači naplatak na koji se mora postaviti guma radi ispitivanja;

1.22.   „čupanje” znači odvajanje kidanjem komada gume iz gaznog sloja;

1.23.   „odvajanje korda” znači razdvajanje korda od njegove gumene obloge;

1.24.   „odvajanje slojeva” znači razdvajanje susjednih slojeva platna;

1.25.   „odvajanje gaznog sloja” znači odvajanje gaznog sloja od karkase;

1.26.   „indeks nosivosti” znači broj koji pokazuju najveće dopušteno opterećenje koje guma može nositi pri brzini koja odgovara određenoj brzinskoj kategoriji, kad se upotrebljava u skladu sa radnim uvjetima koje je odredio proizvođač. Popis tih indeksa i odgovarajućih opterećenja dan je u Dodatku 3. Prilogu II;

1.27.   „tablica promjene nosivosti u zavisnosti od brzine” znači tablica u Dodatku 7. Prilogu II. koja pokazuje, upućujući na indekse nosivosti i nosivosti pri nazivnoj brzini, promjene nosivosti gume kada se upotrebljava pri brzinama različitim od one koja odgovara nazivnoj brzinskoj kategoriji;

1.28.   „brzinska kategorija” znači:

1.28.1.   brzina izražena oznakom brzinske kategorije kako je prikazano u točki 1.28.2;

1.28.2.   propisane brzinske kategorije navedene su u ovoj tablici:

Oznaka brzinske kategorije

Odgovarajuća brzina

(km/h)

B

50

F

80

G

90

J

100

K

110

L

120

M

130

N

140

P

150

Q

160

R

170

S

180

T

190

U

200

H

210

V

240

W

270

1.28.3.   Gume prikladne za najveće brzine iznad 240 km/h označene su slovom „V” ili „Z” koje je postavljeno u oznaci veličine gume ispred oznake strukture gume;

1.29.   „guma za snijeg” znači guma s uzorkom i strukturom koji su primarno konstruirani za bolje ponašanje na blatu, svježem snijegu ili bljuzgavici od uobičajenih guma. Uzorak gaznog sloja guma za snijeg općenito se sastoji od žljebova i/ili blokova koji su više razmaknuti nego kod uobičajene gume;

1.30.   „MST” (višenamjenska guma) znači tip višenamjenske gume ili drugim riječima guma prikladnu za uporabu na cesti i izvan ceste;

1.31.   „najveće opterećenje” znači najveća masa koju guma može nositi:

1.31.1.   Za brzine koje nisu veće od 130 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost koja odgovara indeksu nosivosti na gumi koji je dan u tablici „promjena nosivosti u zavisnosti od brzine” (vidi točku 1.27.) uzimajući u obzir oznaku brzinske kategorije gume i brzinu koju može postići vozilo na koje je ugrađena guma;

1.31.2.   Za brzine veće od 130 km/h, ali koje ne prekoračuju 210 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost mase koja odgovara indeksu nosivosti na gumi;

1.31.3.   U slučaju guma konstruiranih za brzine veće od 210 km/h, ali koje ne prekoračuju 270 km/h, najveće opterećenje ne smije prekoračiti postotak mase koja odgovara indeksu nosivosti na gumi i koji je dan u donjoj tablici, uzimajući u obzir oznaku brzinske kategorije gume i najveću konstrukcijsku brzinu vozila na koje će guma biti ugrađena;

Najveća brzina

(km/h) (2)

Najveća nosivost

(%)

Oznaka brzinske kategorije V

Oznaka brzinske kategorije W (4)

210

100

100

220

95

100

230

90

100

240

85

100

250

80 (3)

95

260

75 (3)

85

270

70 (3)

75

1.31.4.   Za brzine veće od 270 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost za masu koju navede proizvođač gume, uzimajući u obzir dopuštenu brzinu gume.

Linearna interpolacija najvećeg opterećenja primjenjuje se za međuvrijednosti brzina između 270 km/h i najveće brzine koju je dopustio proizvođač gume;

1.32.   „guma za moped” znači guma koja je primarno konstruirana za ugradbu na mopede;

1.33.   „guma za motocikle” znači guma koja je primarno konstruirana za ugradbu na motocikle;

1.34.   „opseg kotrljanja (Cr)” znači teoretska duljina koju prijeđe središte (os) kotača vozila pri jednom punom okretaju gume, a dobija se iz ove jednadžbe:

Cr = f × D, u kojoj je:

D vanjski promjer gume u skladu s oznakom veličine gume navedene u točki 3.1.2. u ovom Prilogu,

f

=

3,02 za gume za koje je kodna oznaka promjera naplatka veća od 13 ili jednaka

3,03 za radijalne gume za koje kodna oznaka promjera naplatka nije veća od 12

2,99 za dijagonalne ili bias-ply (cross-ply) gume ili za gumu s prekriženim pojasima za koje kodna oznaka promjera naplatka nije veća od 12.

2.   OZNAKE

2.1.   Najmanje na jednom od svojih bokova gume imaju sljedeće oznake:

2.1.1.   marku ili trgovački naziv;

2.1.2.   oznaku veličine gume prema točki 1.16.;

2.1.3.   ovu oznaku strukture gume:

2.1.3.1.   za dijagonalne ili bias ply (cross-ply) gume, bez oznake ili slovo „D” ispred kodne oznake promjera naplatka;

2.1.3.2.   za gume sa strukturom prekriženih pojasa, slovo „B” ispred kodne oznake promjera naplatka i, neobvezno, riječi „BIAS-BELTED”;

2.1.3.3.   za radijalne gume, slovo „R” ispred oznake nazivnog promjera naplatka i, neobvezno, riječ „RADIAL”;

2.1.4.   oznaku brzinske kategorije gume u obliku znaka propisanog u točki 1.28.2.;

2.1.5.   indeks nosivosti kako je određeno u točki 1.26.;

2.1.6.   natpis „TUBELESS” kad se radi o gumi namijenjenoj za uporabu bez zračnice;

2.1.7.   riječ „REINFORCED” ili „REINF” ako se radi o gumi pojačanog tipa;

2.1.8.   datum proizvodnje koji se sastoji od tri znamenke, gdje prve dvije pokazuju tjedan, a treća godinu proizvodnje. Taj podatak treba biti prikazan samo na jednom boku;

2.1.9.   oznaku „M + S”, „M.S.” ili „M & S” u slučaju gume za snijeg;

2.1.10.   oznaku „MST” u slučaju višenamjenske gume;

2.1.11.   natpis „MOPED”, „CIKLOMOTORE” i „CYCLOMOTEUR” kad je guma konstruirana za mopede;

2.1.12.   Gume predviđene za brzine veće od 240 km/h moraju biti označene odgovarajućom slovnom kodnom oznakom „V” ili „Z”, ovisno što je primjenjivo (vidi točku 1.31.3.), u oznaci veličine gume i ispred oznake strukture (vidi točku 2.1.3.);

2.1.13.   Na gumama predviđenim za brzine veće od 240 km/h (odnosno 270 km/h) mora se u zagradama navesti oznaka indeksa nosivosti (vidi točku 2.1.5.) za uporabu pri brzini 210 km/h (odnosno 240 km/h) i odgovarajuća oznaka brzinske kategorije (vidi točku 2.1.4.) prema sljedećem:

„V” u slučaju guma označenih slovnom kodnom oznakom „V” unutar oznake veličine,

„W” u slučaju guma označenih slovnom kodnom oznakom „Z” unutar oznake veličine.

2.2.   U Dodatku 2. dan je primjer rasporeda oznaka gume.

2.3.   Na gumama je otisnuta oznaka homologacije sastavnog dijela, čiji je izgled prikazan u odjeljku 3. Priloga I. Ona je jasno čitljiva.

3.   ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA GUME

3.1.   Dimenzije guma

3.1.1.   Širina presjeka

3.1.1.1.   širina presjeka izračunava se pomoću ove formule:

S = S1 + K (A - A1),

u kojoj je:

S

=

širina presjeka izražena u mm, mjerena na mjernom naplatku

S1

=

nazivna širina presjeka u mm, koja je navedena na boku gume u oznaci veličine gume

A

=

širina mjernog naplatka izražena u mm, koju je proizvođač naveo u tehničkom opisu

A 1

=

širina teoretskog naplatka izražena u mm

Umnožak vrijednosti S1 i faktora X koji je odredio proizvođač uzima se za A1, dok se za K uzima vrijednost 0,4.

3.1.1.2.   Međutim, kad je oznaka veličine gume dana u prvom stupcu tablica u Dodatku 4. Prilogu II., širinom presjeka (S1) i širinom teoretskog naplatka (A1) smatraju se one širine koje se nalaze u tim tablicama nasuprot oznaci veličine gume.

3.1.2.   Vanjski promjer gume

3.1.2.1.   Vanjski promjer gume je onaj koji se dobije iz ove formule:

D = d + 2H

u kojoj su:

D

=

vanjski promjer u mm

d

=

nazivni promjer naplatka izražen u mm

H

=

nazivna visina presjeka u mm

H = S1 × 0,01 Ra pri čemu je:

S1

=

nazivna širina presjeka

Ra

=

nazivni omjer oblika

kako je prikazan u oznaci na boku gume u skladu s odredbama točke 2.1.3.

3.1.2.2.   Međutim, kod tipova guma za koje je oznaka veličine gume dana u prvom stupcu tablica u Dodatku 4. ovom Prilogu vanjskim promjerom smatra se promjer koji se nalazi u tim tablicama nasuprot oznaci gume.

3.1.3.   Postupak mjerenja dimenzija gume

Dimenzije guma mjeri se kako je propisano u Dodatku 5. ovom Prilogu.

3.1.4.   Zahtjevi za širinu presjeka gume

3.1.4.1.   Ukupna širina gume može biti manja od širine presjeka S određene u skladu s točkom 3.1.1.

3.1.4.2.   Ona može prekoračiti tu vrijednost do vrijednosti navedene u Dodatku 4. ovom Prilogu ili kad oznaka veličine gume nije navedena u tom Dodatku 4., za ove postotke:

3.1.4.2.1.   kod guma za mopede, za uobičajenu primjenu na cesti i kod guma za snijeg za motocikle:

+ 10 % za promjer naplatka kodne oznake 13 i veće

+ 8 % za promjer naplatka kodne oznake koja nije veća od 12;

3.1.4.2.2.   kod višenamjenske gume predviđene za ograničenu uporabu na cesti i označenu s MST + 25 %.

3.1.5.   Zahtjevi za vanjski promjer gume

3.1.5.1.   Vanjski promjer gume mora biti unutar vrijednosti najmanjeg i najvećeg promjera koje su navedene u Dodatku 4. ovom Prilogu.

3.1.5.2.   Kad oznaka veličine gume nije navedena u Dodatku 4. ovom Prilogu, vanjski promjer gume ne smije prijeći vrijednosti najmanjeg i najvećeg promjera dobivenih iz ovih formula:

Dmin = d + (2H × a)

Dmaks = d + (2H × b)

u kojima se:

H i d određuju prema točki 3.1.2.1., a a i b prema točkama 3.1.5.2.1. odnosno 3.1.5.2.2.:

3.1.5.2.1.   za gumu za moped, za uobičajenu uporabu na cesti i za gume za snijeg

 

a

promjer naplatka 13 i veći

0,97

promjer naplatka koji nije veći od 12

0,93

za višenamjensku gumu

1,00

3.1.5.2.2.   za gumu za moped i gumu za uobičajenu primjenu na cesti za motocikl

 

b

promjer naplatka 13 i veći

1,07

promjer naplatka koji nije veći od 12

1,10

za višenamjensku gumu

1,12

3.2.   Ispitivanje izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

3.2.1.   Ispitivanje izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine provodi se na gumi prema postupku navedenom u Dodatku 6. Prilogu II.

3.2.1.1.   Kad je podnesen zahtjev za gume označene kodnom oznakom „V” u oznaci veličine gume i predviđenoj za brzine preko 240 km/h ili za gume označene kodnom oznakom „Z” u oznaci veličine gume i predviđenoj za brzine preko 270 km/h (vidi točku 1.2.15. u Prilogu I.), gornje ispitivanje izdržljivosti treba provesti na gumi pri opterećenju i brzini koje su označene na gumi u zagradama (vidi točku 2.1.13.). Drugo ispitivanje izdržljivosti mora se provesti na drugoj gumi istog tipa pri istom opterećenju i brzini, ako postoje, koje je proizvođač naveo za najveće vrijednosti.

3.2.2.   Nakon uspješno provedenoga gore navedenog ispitivanja izdržljivosti, na gumi nije dopuštena pojava odvajanja gaznog sloja, slojeva platna ili korda, čupanja ili kidanja niti korda.

3.2.3.   Vanjski promjer gume izmjeren najmanje šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine ne razlikuje se za više od ± 3,5 % od vanjskog promjera izmjerenog prije ispitivanja.

3.2.4.   Ukupna širina gume izmjerena na kraju ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine ne smije prijeći vrijednost navedenu u točki 3.1.4.2.

3.3.   Dinamičko povećanje gume

Gume navedene u točki 1.1. Dodatka 8. Prilogu II. koje su zadovoljile pri ispitivanju izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine, propisanom u točki 3.2.1, podvrgavaju se ispitivanju dinamičkog povećanja obavljenog prema postupku propisanom u ovom Dodatku.

3.4.   Kad proizvođač guma proizvede određeni raspon guma, nije potrebno provođenje ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine i ispitivanje dinamičkog povećanja na svakom tipu gume u tom rasponu. Izbor najnepovoljnijeg slučaja prepušta se odluci tijela nadležnog za homologaciju tipa sastavnog dijela.

3.5.   Preinaka uzorka gaznog sloja gume nema nužno kao posljedicu ponavljanje ispitivanja navedenog u točkama 3.2. i 3.3. ovog Priloga.

3.6.   Proširenja homologacije za gume predviđene za brzine veće od 240 km/h i označene kodnom oznakom „V” u oznaci veličine gume (ili za gume predviđene za brzine veće od 270 km/h i označene kodnom oznakom „Z” u oznaci veličine gume), u pogledu ishođenja certifikata za druge najveće brzine i/ili nosivosti, dopuštena su pod uvjetom da tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja dostavi novi izvještaj o ispitivanju koji se odnosi na novu najveću brzinu i nosivost. Te nove vrijednosti dopuštene nosivosti i brzine moraju biti navedene u Dodatku 2. Prilogu I.

Dodatak 1.

Slika s objašnjenima

(vidi točku 1. u ovom Prilogu)

Image

Dodatak 2.

Raspored oznaka na gumi

Primjer oznaka koje moraju imati homologirani tipovi guma

Image

b

100/80 B 18

53 S

TUBELESS M + S

013

Te oznake određuju gumu:

kojoj je nazivna širina presjeka 100,

kojoj je nazivni omjer oblika 80,

strukture s prekriženim pojasima (B),

za koju je nazivni promjer naplatka 457 mm, za koji je kodna oznaka 18,

kojoj je nosivost 206, što odgovara indeksu nosivosti 53 (vidi popis u Dodatku 3.),

brzinske kategorije S (najveća brzina 180 km/h),

koja se može ugraditi bez zračnice („tubeless”),

koja pripada tipu za snijeg (M+S),

koja je proizvedena u prvom tjednu (01) 1993. (3).

Način postavljanja i redoslijed oznaka koje čine oznaku gume je sljedeći:

a)

oznaka veličine gume uključujući nazivnu širinu presjeka, nazivni omjer oblika, oznaku tipa strukture, kad je potrebno, i nazivni promjer naplatka, poredani su na način kako je to prikazano u gornjem primjeru tj.: 100/80 B 18;

b)

indeks nosivosti i oznaka brzinske kategorije postavljeni su u blizini oznake veličine gume. Mogu biti ispred, iza, iznad ili ispod oznake veličine gume;

c)

oznake „TUBELESS”, „REINFORCED” ili „REINF” i „M+S”, „MS” ili „M & S” i „MST” i/ili „MOPED”, „CICLOMOTORE” ili „CYCLOMOTEUR” mogu biti razmaknute od oznake dimenzija;

d)

U slučaju guma predviđenih za brzine preko 240 km/h, kodne oznake „V” odnosno „Z” moraju biti označene ispred oznake strukture (npr. 140/60ZR18). Referentni indeks nosivosti i oznaka brzinske kategorije moraju biti označeni unutar zagrada (vidi točku 2.1.13. Priloga II.).

Dodatak 3.

Popis indeksa nosivosti i odgovarajućih dopuštenih najvećih masa

A

=

indeks nosivosti

B

=

odgovarajuća najveća masa (kg)

A

B

0

45

1

46,2

2

47,5

3

48,7

4

50

5

51,5

6

53

7

54,5

8

56

9

58

10

60

11

61,5

12

63

13

65

14

67

15

69

16

71

17

73

18

75

19

77,5

20

80

21

82,5

22

85

23

87,5

24

90

25

92,5

26

95

27

97,5

28

100

29

103

30

106

31

109

32

112

33

115

34

118

35

121

36

125

37

128

38

132

39

136

40

140

41

145

42

150

43

155

44

160

45

165

46

170

47

175

48

180

49

185

50

190

51

195

52

200

53

206

54

212

55

218

56

224

57

230

58

236

59

243

60

250

61

257

62

265

63

272

64

280

65

290

66

300

67

307

68

315

69

325

70

335

71

345

72

355

73

365

74

375

75

387

76

400

77

412

78

425

79

437

80

450

81

462

82

475

83

487

84

500

85

515

86

530

87

545

88

560

89

580

90

600

91

615

92

630

93

650

94

670

95

690

96

710

97

730

98

750

99

775

100

800

101

825

102

850

103

875

104

900

105

925

106

950

107

975

108

1 000

109

1 030

110

1 060

111

1 090

112

1 120

113

1 150

114

1 180

115

1 215

116

1 250

117

1 285

118

1 320

119

1 360

120

1 400

Dodatak 4.

Oznake i dimenzije određenih tipova guma

(vidi točke 3.1.1.2., 3.1.2.2., 3.1.4.2. i 3.1.5.1. Priloga II.)

TABLICA 1.A

Gume za mopede

Opisi i promjer naplatka do kodne oznake 12

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka (kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina

nazivnog presjeka (S1)

(mm)

Najveća ukupna širina

(mm)

Dmin

D

Dmax

2 –12

1,35

413

417

426

55

59

2¼–12

1,50

425

431

441

62

67

2½ –8

1,75

339

345

356

70

76

2½ –9

1,75

365

371

382

70

76

2¾ –9

1,75

375

381

393

73

79

3 –10

2,10

412

418

431

84

91

3 –12

2,10

463

469

482

84

91


TABLICA 1.B

Gume za motocikle

Opisi i promjer naplatka do kodne oznake 12

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka (kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka

(S1)

(mm)

Najveća ukupna širina

(mm)

Dmin

D

Dmax

2,50– 8

1,50

328

338

352

65

70

2,50– 9

354

364

378

2,50–10

379

389

403

2,50–12

430

440

451

2,75– 8

1,75

338

348

363

71

77

2,75– 9

364

374

383

2,75–10

389

399

408

2,75–12

440

450

462

3,00 – 4

2,10

241

251

264

80

86

3,00 – 5

266

276

291

3,00 – 6

291

301

314

3,00 – 7

317

327

342

3,00 – 8

352

362

378

3,00 – 9

378

388

401

3,00– 10

403

413

422

3,00– 12

454

464

473

3,25 – 8

2,50

362

372

386

88

95

3,25 – 9

388

398

412

3,25– 10

414

424

441

3,25– 12

465

475

492

3,50 – 4

2,50

264

274

291

92

99

3,50 – 5

289

299

316

3,50 – 6

314

324

341

3,50 – 7

340

350

367

3,50 – 8

376

386

397

3,50 – 9

402

412

430

3,50– 10

427

437

448

3,50– 12

478

488

506

4,00 – 5

2,50

314

326

346

105

113

4,00 – 6

339

351

368

4,00 – 7

365

377

394

4,00 – 8

401

415

427

4,00– 10

452

466

478

4,00– 12

505

517

538

4,50– 6

3,00

364

376

398

120

130

4,50– 7

390

402

424

4,50– 8

430

442

464

4,50– 9

456

468

490

4,50–10

481

493

515

4,50–12

532

544

568

5,00 – 8

3,50

453

465

481

134

145

5,00– 10

504

516

532

5,00– 12

555

567

583

6,00– 6

4,00

424

436

464

154

166

6,00– 7

450

462

490

6,00– 8

494

506

534

6,00– 9

520

532

542


TABLICA 2.

Gume za motocikle i mopede

Uobičajeni profil

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka (kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka

(S1)

(mm)

Najveća ukupna širina (mm)

Dmin

D

Dmax  (5)

Dmax  (6)

 (5)

 (6)

1¾–19

1,20

582

589

597

605

50

54

58

2–14

1,35

461

468

477

484

55

58

63

2–15

486

493

501

509

2–16

511

518

526

534

2–17

537

544

552

560

2–18

562

569

577

585

2–19

588

595

603

611

2–20

613

620

628

636

2–21

638

645

653

661

2–22

663

670

680

686

2¼–14

1,50

474

482

492

500

62

66

71

2¼–15

499

507

517

525

2¼–16

524

532

540

550

2¼–17

550

558

566

576

2¼–18

575

583

591

601

2¼–19

601

609

617

627

2¼–20

626

634

642

652

2¼–21

651

659

667

677

2¼–22

677

685

695

703

2½–14

1,60

489

498

508

520

68

72

78

2½–15

514

523

533

545

2½–16

539

548

558

570

2½–17

565

574

584

596

2½–18

590

599

609

621

2½–19

616

625

635

647

2½–20

641

650

660

672

2½–21

666

675

685

697

2½–22

692

701

711

723

2¾–14

1,85

499

508

518

530

75

80

86

2¾–15

524

533

545

555

2¾–16

549

558

568

580

2¾–17

575

584

594

606

2¾–18

600

609

621

631

2¾–19

626

635

645

657

2¾–20

651

660

670

682

2¾–21

676

685

695

707

2¾–22

702

711

721

733

3–16

1,85

560

570

582

594

81

86

93

3–17

586

596

608

620

3–18

611

621

633

645

3–19

637

647

659

671

3¼–16

2,15

575

586

598

614

89

94

102

3¼–17

601

612

624

640

3¼–18

626

637

651

665

3¼–19

652

663

675

691


TABLICA 3.

Gume za motocikle

Uobičajeni profil

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka (kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka

(S1)

(mm)

Najveća ukupna širina (mm)

Dmin

D

Dmax  (7)

Dmax  (8)

 (9)

 (10)

 (11)

2,00–14

1,20

460

466

478

 

52

57

60

65

2,00–15

485

491

503

 

2,00–16

510

516

528

 

2,00–17

536

542

554

 

2,00–18

561

567

579

 

2,00–19

587

593

605

 

2,25–14

1,60

474

480

492

496

61

67

70

75

2,25–15

499

505

517

521

2,25–16

524

530

542

546

2,25–17

550

556

568

572

2,25–18

575

581

593

597

2,25–19

601

607

619

623

2,50–14

1,60

486

492

506

508

65

72

75

79

2,50–15

511

517

531

533

2,50–16

536

542

556

558

2,50–17

562

568

582

584

2,50–18

587

593

607

609

2,50–19

613

619

633

635

2,50–21

663

669

683

685

2,75–14

1,85

505

512

524

530

75

83

86

91

2,75–15

530

337

549

555

2,75–16

555

562

574

580

2,75–17

581

588

600

606

2,75–18

606

613

625

631

2,75–19

632

639

651

657

2,75–21

682

689

701

707

3,00–14

1,85

519

526

540

546

80

88

92

97

3,00–15

546

551

565

571

3,00–16

569

576

590

596

3,00–17

595

602

616

622

3,00–18

618

627

641

647

3,00–19

644

653

667

673

3,00–21

694

703

717

723

3,00–23

747

754

768

774

3,25–14

2,15

531

538

552

560

89

98

102

108

3,25–15

556

563

577

585

3,25–16

581

588

602

610

3,25–17

607

614

628

636

3,25–18

630

639

653

661

3,25–19

656

665

679

687

3,25–21

708

715

729

737


TABLICA 3.

(nastavak)

Gume za motocikle

Uobičajeni profil

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka (kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka

(S1)

(mm)

Najveća ukupna širina (mm)

Dmin

D

Dmax  (12)

Dmax  (13)

 (14)

 (15)

 (16)

3,50–14

2,15

539

548

564

572

93

102

107

113

3,50–15

564

573

589

597

3,50–16

591

598

614

622

3,50–17

617

624

640

648

3,50–18

640

649

665

673

3,50–19

666

675

691

699

3,50–21

716

725

741

749

3,75–16

2,15

601

610

626

634

99

109

114

121

3,75–17

627

636

652

660

3,75–18

652

661

677

685

3,75–19

678

687

703

711

4,00–16

2,50

611

620

638

646

108

119

124

130

4,00–17

637

646

664

672

4,00–18

662

671

689

697

4,00–19

688

697

715

723

4,25–16

2,50

623

632

650

660

112

123

129

137

4,25–17

649

658

676

686

4,25–18

674

683

701

711

4,25–19

700

709

727

737

4,50–16

2,75

631

640

658

665

123

135

141

142

4,50–17

657

666

684

694

4,50–18

684

691

709

719

4,50–19

707

717

734

745

5,00–16

3,00

657

666

686

698

129

142

148

157

5,00–17

683

692

710

724

5,00–18

708

717

735

749

5,00–19

734

743

761

775


TABLICA 4.

Gume za motocikle

Niskoprofilne

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka

(kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka

(S1)

(mm)

Najveća ukupna širina (mm)

Dmin

D

Dmax  (17)

Dmax  (18)

 (19)

 (20)

 (21)

3,60–18

2,15

605

615

628

633

93

102

108

113

3,60–19

631

641

653

658

4,10–18

2,50

629

641

654

663

108

119

124

130

4,10–19

655

667

679

688

5,10–16

3,00

615

625

643

651

129

142

150

157

5,10–17

641

651

670

677

5,10–18

666

676

694

702

4,25/85–18

2,50

649

659

673

683

112

123

129

137

4,60–16

2,75

594

604

619

628

117

129

136

142

4,60–17

619

630

642

654

4,60–18

644

654

670

678


TABLICA 5.

Gume za posebne motocikle

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka

(kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka (S1)

(mm)

Najveća ukupna širina (mm)

Dmin

D

Dmax

3,00– 8C

2,10

359

369

379

80

86

3,00–10C

410

420

430

3,00–12C

459

471

479

3,50– 8C

2,50

376

386

401

92

99

3,50–10C

427

437

452

3,50–12C

478

488

513

4,00– 8C

3,00

405

415

427

108

117

4,00–10C

456

466

478

4,00–12C

507

517

529

4,50– 8C

3,50

429

439

453

125

135

4,50–10C

480

490

504

4,50–12C

531

541

555

5,00– 8C

3,50

455

465

481

134

145

5,00–10C

506

516

532

5,00–12C

555

567

581


TABLICA 6.

Gume s niskim tlakom za motocikle

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka

(kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka (S1)

(mm)

Najveća ukupna širina (mm)

Dmin

D

Dmax

5,4– 6

4,00

373

379

395

135

146

5,4–10

474

481

497

5,4–12

525

532

547

5,4–14

576

582

598

5,4–16

626

633

649

6,7–10

5,00

532

541

561

170

184

6,7–12

583

592

612

6,7–14

633

642

662


TABLICA 7.

Gume za motocikle

Opis i dimenzije američkih guma

Oznaka veličine gume

Širina teoretskog naplatka

(kodna oznaka)

(A1)

Ukupni promjer (mm)

Širina nazivnog presjeka (S1)

(mm)

Najveća ukupna širina (mm)

Dmin

D

Dmax

MH90–21

1,85

682

686

700

80

89

MJ90–18

2,15

620

625

640

89

99

MJ90–19

2,15

645

650

665

ML90–18

2,15

629

634

650

93

103

ML90–19

2,15

654

659

675

MM90–19

2,15

663

669

685

95

106

MN90–18

2,15

656

662

681

104

116

MP90–18

2,15

667

673

692

108

120

MR90–18

2,15

680

687

708

114

127

MS90–17

2,50

660

667

688

121

134

MT90–16

3,00

642

650

672

130

144

MT90–17

3,00

668

675

697

MU90–15M/C

3,50

634

642

665

142

158

MU90–16

3,50

659

667

690

MV90–15M/C

3,50

643

651

675

150

172

MP85–18

2,15

654

660

679

108

120

MR85–16

2,15

617

623

643

114

127

MS85–18

2,50

675

682

702

121

134

MT85–18

3,00

681

688

709

130

144

MV85–15M/C

3,50

627

635

658

150

172

Dodatak 5.

Postupak mjerenja dimenzija gume

1.   Postaviti gumu na mjerni naplatak i napuhati je do tlaka (22) koji je naveo njezin proizvođač.

2.   Gumu stavljenu na mjerni naplatak držati na temperaturi koja vlada u laboratoriju najmanje 24 sata.

3.   Nakon toga namjestiti tlak na vrijednost navedenu u točki 1.

4.   Izmjeriti ukupnu širinu mjernim satom u šest jednako razmaknutih točaka, uzimajući u obzir debljinu zaštitnih rebara ili zaštitnih vrpca.

Najveća tako dobivena mjera predstavlja ukupnu širinu.

5.   Vanjski promjer određuje se tako da se izmjeri najveći opseg te tako dobivena vrijednost podijeli s π (3,1416).

Dodatak 6.

Postupak ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

1.   PRIPREMA GUME

1.1.   Postaviti novu gumu na mjerni naplatak koji je odredio proizvođač.

1.2.   Napuhati gumu do odgovarajućeg tlaka koji je dan u donjoj tablici:

ISPITNI TLAK KOD NAPUHAVANJA

Vrsta gume

Simbol brzinske kategorije

Tlak

bar

kPa

MOPEDI

 

 

 

uobičajena

B

2,25

225

pojačana

B

3,00

300

MOTOCIKLI

uobičajena

F, G, J, K

2,50

250

L, M, N, P

2,50

250

Q, R, S

3,00

300

T, U, H, V (23)

3,50

350

pojačana

F, G, J, K L, M, N, P

3,30

330

Q, R, S, T, U, H

3,90

390

POSEBNI MOTOCIKLI

4 PR

F, G, J, K L, M

3,70

370

6 PR

4,50

450

8 PR

5,20

520

Druge vrste guma moraju se napuhati na tlak koji je odredio njihov proizvođač.

1.3.   Proizvođač guma može uz obrazloženje zahtijevati primjenu ispitnog tlaka različitog od onoga koji je dan u točki 1.2. Guma u tom slučaju treba biti napuhana na taj tlak (vidi točku 1.12.13. u Prilogu I.).

1.4.   Kondicionirati sklop gume i kotača na temperaturi koja vlada u ispitnom laboratoriju najmanje tri sata.

1.5.   Ponovno namjestiti tlak u gumi na vrijednost navedenu u točki 1.2. ili 1.3.

2.   POSTUPAK ISPITIVANJA

2.1.   Postaviti sklop gume i kotača na ispitnu osovinu i nasloniti ga na vanjsku površinu glatkog valjka promjera 1,70 m ± 1 % ili 2 m ± 1 %.

2.2.   Opteretiti ispitnu osovinu opterećenjem koje iznosi 65 % od:

2.2.1.   najvećeg opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti za gume s oznakama brzinske kategorije do uključivo „H”;

2.2.2.   najvećeg opterećenja kojem je pridružena najveća brzina od 240 km/h za gume s oznakom brzinske kategorije „V” (vidi točku 1.31.3. u ovom Prilogu);

2.2.3.   najvećeg opterećenja kojem je pridružena najveća brzina od 270 km/h za gume s oznakom brzinske kategorije „W” (vidi točku 1.31.3. u ovom Prilogu);

2.2.4.   najvećeg opterećenja kojem je pridružena najveća brzina koju je odredio proizvođač za gume koje mogu podnijeti brzine od 240 km/h (ili 270 km/h, ako je primjenjivo) (vidi točku 3.2.1.1.);

2.2.5.   u slučaju guma za mopede (oznaka brzinske kategorije B), ispitno opterećenje je 65 % na ispitnom valjku promjera 1,70 m, a 67 % na ispitnom valjku promjera 2,0 m.

2.3.   Tlak u gumi ne namješta se tijekom ispitivanja i ispitno opterećenje se održava stalnim.

2.4.   Za vrijeme ispitivanja temperatura u ispitnom prostoru mora se održavati između 20 °C i 30 °C ili može biti viša, ako proizvođač to dopusti.

2.5.   Program ispitivanja izdržljivosti provodi se bez prekida i u skladu s ovim kriterijima:

2.5.1.   vrijeme porasta brzine od ništice do početne ispitne brzine: 20 minuta;

2.5.2.   početna ispitna brzina: najveća propisana brzina za tip gume umanjena za 30 km/h u slučaju ispitivanja na valjku promjera 2,0 m ili umanjena za 40 km/h ako se ispitivanje obavlja na valjku promjera 1,7 m;

2.5.2.1.   za gume predviđene za brzine veće od 240 km/h i označene kodnom oznakom „V” unutar veličine gume (ili 270 km/h i označene kodnom oznakom „Z” unutar veličine gume), najveća brzina pri drugom ispitivanju je najveća brzina koju je odredio proizvođač (vidi točku 1.2.15. Priloga I.);

2.5.3.   postupni porasti brzine: 10 km/h;

2.5.4.   trajanje ispitivanja za svaku brzinu: 10 minuta;

2.5.5.   ukupno trajanje ispitivanja: jedan sat;

2.5.6.   najveća ispitna brzina: najveća predviđena brzina za tip gume, ako se ispitivanje obavlja na valjku promjera 2,0 m i najveća predviđena brzina za tip gume umanjena za 10 km/h, ako se ispitivanje obavlja na valjku promjera 1,7 m.

2.5.7.   U slučaju guma za mopede (oznaka brzinske kategorije „B”), ispitna brzina je 50 km/h, vrijeme za ubrzanje od 0 do 50 km/h je 10 minuta, vrijeme održanja na toj brzini je 30 minuta i ukupno trajanje ispitivanja 40 minuta.

2.6.   Međutim, ako se obavlja drugo ispitivanje radi ocjene vrhunskih radnih karakteristika guma namijenjenih za brzine iznad 240 km/h, primjenjuje se sljedeći postupak:

2.6.1.   dvadeset minuta da se od 0 postigne početna ispitna brzina;

2.6.2.   dvadeset minuta na početnoj ispitnoj brzini;

2.6.3.   deset minuta za postizanje najveće ispitne brzine;

2.6.4.   pet minuta na najvećoj ispitnoj brzini.

3.   ISTOVRIJEDNI POSTUPCI ISPITIVANJA

Ako se primjenjuje koji drugi postupak ispitivanja različit od opisanog u točki 2., dokazuje se istovrijednost tog postupka.

Dodatak 7.

Promjena nosivosti u zavisnosti od brzine

Brzina

(km/h)

Promjena nosivosti (%)

Moped

Kodna oznaka promjera naplatka ≤ 12

Kodna oznaka promjera naplatka ≥ 13

Oznaka brzinske kategorije

Oznaka brzinske kategorije

B

J

K

L

J

K

L

M

N

P i veći

30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

50

0

+30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

+30

60

 

+23

+23

+23

+23

+23

+23

+23

+23

+23

70

 

+16

+16

+16

+16

+16

+16

+16

+16

+16

80

 

+10

+10

+10

+10

+10

+10

+10

+10

+14

90

 

+5

+5

+7,5

+5

+5

+7,5

+7,5

+7,5

+12

100

 

0

0

+5

0

0

+5

+5

+5

+10

110

 

–7

0

+2,5

 

0

+2,5

+2,5

+2,5

+8

120

 

–15

–6

0

 

 

0

0

0

+6

130

 

–25

–12

–5

 

 

 

0

0

+4

140

 

 

 

 

 

 

 

 

0

0

Dodatak 8.

Metoda određivanja dinamičkog povećanja guma

1.   OPSEG I PODRUČJE PRIMJENE

1.1.   Ova ispitna metoda primjenjuje se na tipove guma za motocikle, navedene u točki 3.4.1. ovog Priloga.

1.2.   Namijenjena je za određivanje najvećeg povećanja gume zbog učinka centrifugalne sile pri najvećoj dopuštenoj brzini.

2.   OPIS ISPITNOG POSTUPKA

2.1.   Ispitnu osovinu i naplatak treba provjeriti kako bi se osiguralo da je radijalna ekscentričnost manja od ± 0,5 mm i bočno odstupanje manje od ± 0,5 mm, mjerenjem na vanjskom dijelu sjedišta stope na kotaču.

2.2.   Naprava za određivanje obrisa

Svaka naprava (kamera za projiciranje mreže, reflektorska točkasta svjetiljka i drugo) kojom se može jasno odrediti vanjski obris poprečnog presjeka gume ili njezina ovojnica, okomito na ekvator gume u točki najveće deformacije gaznog sloja.

Ta naprava smanjuje deformacije na najmanju mjeru i osigurava stalni (poznati) omjer (K) između tako ocrtanog obrisa i stvarnih dimenzija gume.

Ta naprava omogućava određivanje obrisa gume u odnosu na os kotača.

3.   OBAVLJANJE ISPITIVANJA

3.1.   Pri ispitivanju temperatura u ispitnom prostoru temperatura je između 20 °C i 30 °C ili viša, ako to prihvaća proizvođač gume.

3.2.   Gume koje se ispituje trebaju prije toga proći ispitivanje izdržljivosti bez pojave oštećenja u zavisnosti od nosivosti i brzine u skladu s Dodatkom 6.

3.3.   Gume koje treba ispitati treba ugraditi na kotač čiji naplatak odgovara primijenjenoj normi.

3.4.   Tlak napuhavanja gume (ispitni tlak napuhavanja gume) namješta se na vrijednosti navedene u točki 3.4.1.

3.4.1.   Dijagonalne ili bias ply gume i gume sa strukturom prekriženih pojasa.

Oznaka brzinske kategorije

Vrsta gume

Ispitni tlak napuhavanja

bar

kPa

P/Q/R/S

uobičajena

2,50

250

T i veća

uobičajena

2,90

290

3.5.   Sklop gume i kotača kondicionira se na temperaturi ispitnog prostora najmanje tri sata.

3.6.   Nakon tog kondicioniranja tlak napuhavanja ispravlja se na vrijednost propisanu u točki 3.4.1.

3.7.   Sklop gume i kotača ugrađuje se na ispitnu osovinu i provjerava da li se slobodno vrti. Guma se može vrtiti pomoću motora koji djeluje na ispitnu osovinu ili pritiskom na ispitni valjak.

3.8.   Cijeli sklop ubrzava se bez prekida kako bi se unutar pet minuta postigla najveća dopuštena brzina gume.

3.9.   Naprava za određivanje obrisa postavlja se vodeći računa da bude okomita na vrtnju (smjer vrtnje) gaznog sloja ispitivane gume.

3.10.   Provjeriti odgovara li obodna brzina površine gaznog sloja najvećoj dopuštenoj brzini gume s dopuštenim odstupanjem ± 2 %. Držati sklop na ustaljenoj brzini najmanje pet minuta te nakon toga ocrtati obris poprečnog presjeka gume na mjestu najveće deformacije ili provjeriti da guma ne prelazi ovojnicu.

4.   OCJENA REZULTATA

4.1.   Ovojnica sklopa gume i kotača mora biti kako je prikazana na primjeru niže.

Image

Uzimajući u obzir točke 3.1.4. i 3.1.5. u ovom Prilogu, ispod su navedene sljedeće granične vrijednosti za obris ovojnice:

Oznaka brzinske kategorije

Hdyn (mm)

Vrsta uporabe: uobičajena

Vrsta uporabe: za snijeg i posebna

P/Q/R/S

H × 1,10

H × 1,15

T/U/H

H × 1,13

H × 1,18

Iznad 210 km/h

H × 1,16

4.1.1.   Glavne dimenzije ovojnice moraju se po potrebi prilagoditi, uzimajući u obzir stalni omjer (K) (vidi točku 2.2.).

4.2.   Obris deformirane gume pri najvećoj brzini ne prelazi obris ovojnice s obzirom na osi gume.

4.3.   Na gumi se ne obavlja nikakvo drugo ispitivanje.

5.   ISTOVRIJEDNI POSTUPCI ISPITIVANJA

Ako se primjenjuje koji drugi postupak različit od opisanog u točki 2., njegova istovrijednost mora biti dokazana.

PRILOG III.

ZAHTJEVI ZA VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU NJIHOVIH GUMA

1.   OPĆI ZAHTJEVI

1.1.   U skladu s odredbama točke 2., svaka guma ugrađena na vozilo, uključujući zamjensku gumu, homologirana je u skladu s odredbama ove Direktive.

1.2.   Ugradba guma

1.2.1.   Sve gume ugrađene na vozilo su iste u pogledu elemenata navedenih u točki 1.1.5. Priloga II.

1.2.2.   Sve gume ugrađene na istu osovinu su istog tipa (vidi točku 1.1. Priloga II.).

1.2.3.   Proizvođač vozila navodi oznake guma u skladu sa zahtjevima ovog poglavlja. Ta guma ili te gume koje je proizvođač izradio unutar dopuštenih odstupanja propisanih u točkama 3.1.4., 3.1.5. i 3.3. Priloga II. slobodno se gibaju u za njih predviđenom prostoru. Prostor u kojem se okreće kotač mora omogućavati nesmetano gibanje kad se upotrebljavaju gume najveće dopuštene veličine uzimajući u obzir ograničenja s obzirom na ovjes, uređaj za upravljanje i blatobrane koje je odredio proizvođač.

1.3.   Nosivost

1.3.1.   U skladu s odredbama u točki 1.31. Priloga II. i uzimajući u obzir zahtjeve navedene u Dodatku 7. Prilogu II., najveća nosivost svake gume ugrađene na vozilo je jednaka:

najvećoj dopuštenoj masi na osovini kad je osovina opremljena samo jednom gumom,

polovini najveće dopuštene mase na osovini kad je osovina opremljena dvjema gumama pojedinačne ugradbe,

0,54 puta najveća dopuštena masa na osovini kad je osovina opremljena dvjema gumama udvojene ugradbe,

0,27 puta najveća dopuštena masa na osovini kad je osovina opremljena dvama kompletima guma dvojne ugradbe,

s obzirom na najveću dopuštenu masu na osovini prema podacima proizvođača vozila.

1.4.   Dopuštena brzina

1.4.1.   Svaka guma kojom je vozilo uobičajeno opremljeno mora imati oznaku brzinske kategorije (vidi točku 1.28. Priloga II.) koja odgovara najvećoj konstrukcijskoj brzini vozila (prema podacima proizvođača vozila uzimajući u obzir dopuštena odstupanja pri provjeri sukladnosti u serijskoj proizvodnji) ili primijenjenoj kombinaciji nosivosti i brzine (vidi točku 1.27. Priloga II.).

1.4.2.   Prethodna odredba se ne primjenjuje na vozila koja su opremljena uobičajenim gumama, a povremeno gumama za snijeg ili višenamjenskim gumama.

U tom slučaju oznaka brzinske kategorije za gume za snijeg ili višenamjenske gume mora odgovarati brzini koja je veća od najveće konstrukcijske brzine vozila (prema podacima proizvođača vozila) ili nije manja od 130 km/h (ili oboje).

Međutim, ako je najveća brzina vozila (prema podacima proizvođača vozila) veća od brzine koja odgovara oznaci brzinske kategorije guma za snijeg ili višenamjenske gume, jasno vidljiv natpis s upozorenjem o najvećoj dopuštenoj brzini guma za snijeg mora biti postavljen na vozaču uočljivom mjestu u vozilu.

2.   POSEBNI SLUČAJEVI

2.1.   Gume homologirane kao sastavni dio u skladu s Direktivom 92/23/EEZ mogu se ugrađivati na motocikle s bočnom prikolicom, mopede na tri kotača, tricikle i četverocikle.

2.2.   Gume za motocikle mogu se ugrađivati i na mopede.

2.3.   U slučaju vozila koje je radi posebnih uvjeta uporabe opremljeno gumama koje nisu gume za motocikle, osobne automobile ili gospodarska vozila, (npr. gume za poljoprivredna i industrijska vozila i gume za potpuno terenska vozila), ne primjenjuju se zahtjevi Priloga II., pod uvjetom da se tijelu nadležnom za homologaciju dokaže da su ugrađene gume prikladne za radne uvjete vozila.

2.4.   Gume koje su ugrađene na mopede niskih radnih značajka, prema definiciji u napomeni u Prilogu I. Direktivi 92/61/EEZ o homologaciji motornih vozila na dva ili tri kotača mogu, zbog posebnih uvjeta uporabe, biti drukčije vrste od onih na koje se primjenjuju zahtjevi ovog poglavlja, pod uvjetom da se tijelu nadležnom za homologaciju dokaže da su ugrađene gume prikladne za uvjete uporabe vozila.

Dodatak 1.

Image

Dodatak 2.

Image

POGLAVLJE 2.

UREĐAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU ZA MOTORNA VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA

POPIS PRILOGA

PRILOG I.

Opće odredbe za homologaciju tipa sastavnog dijela za tip uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju za motorna vozila na dva ili tri kotača

Dodatak 1.

Boja emitirane svjetlosti – trikromatske koordinate

Dodatak 2.

Primjeri izgleda homologacijskih oznaka

PRILOG II.

Zahtjevi koji se odnose na homologaciju tipa sastavnog dijela za prednja pozicijska svjetla, stražnja pozicijska svjetla, kočna svjetla, pokazivače smjera, svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice, prednja svjetla za maglu, stražnja svjetla za maglu, svjetla za vožnju unatrag i katadioptere, ugrađene na vozila na dva ili tri kotača

Dodatak 1.

Najmanji vodoravni (H) i vertikalni (V) kutovi prostorne razdiobe svjetlosti

Dodatak 2.

Fotometrijska mjerenja

Dodatak 3.

Fotometrijska mjerenja svjetla (uređaja) za osvjetljavanje stražnje registarske pločice

Dodatak 4.

Opisni dokument

Dodatak 5.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela

PRILOG III.

Zahtjevi koji se odnose na homologaciju tipa sastavnog dijela za uređaje (glavna svjetla) sa žaruljama sa žarnom niti ili halogenim žaruljama koja emitiraju kratki i/ili dugi svjetlosni snop za ugradbu na vozila na dva ili tri kotača

PRILOG III.-A

Glavna svjetla za mopede

Dodatak 1.

Fotometrijska ispitivanja glavnih svjetala opremljenih žaruljama kategorije S3 i S4

Dodatak 2.

Fotometrijska ispitivanja glavnih svjetala opremljenih halogenim žaruljama kategorije HS2

Dodatak 3.

Opisni dokument koji se odnosi na tip glavnog svjetla predviđenog za mopede

Dodatak 4.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na tip glavnog svjetla predviđenog za mopede

PRILOG III.-B

Glavna svjetla za motocikle i tricikle koja emitiraju simetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop i opremljena su žaruljama sa žarnom niti

Dodatak 1.

Fotometrijska ispitivanja

Dodatak 2.

Ispitivanje postojanosti fotometrijskih značajki glavnih svjetala u radu

Dodatak 3.

Zahtjevi za svjetla s lećom od plastičnog materijala i ispitivanja leća ili uzoraka materijala i svjetala kao cjeline

Dodatak 4.

Opisni dokument koji se odnosi na tip glavnog svjetla sa žaruljama sa žarnom niti, za simetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop a predviđeno je za ugradbu na motocikle i tricikle

Dodatak 5.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na tip glavnog svjetla sa žaruljama sa žarnom niti za simetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop a predviđeno je za ugradbu na motocikle i tricikle

PRILOG III.-C

Glavna svjetla za motocikle i tricikle koja emitiraju asimetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop i koja su opremljena halogenim žaruljama sa žarnom niti (HS1 žarulje) ili žaruljama sa žarnom niti kategorije R2

Dodatak 1.

Mjerni zaslon

Dodatak 2.

Ispitivanje postojanosti fotometrijskih značajki glavnih svjetala u radu

Dodatak 3.

Zahtjevi za svjetla s lećom od plastičnog materijala i ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

Dodatak 4.

Opisni dokument koji se odnosi na tip glavnog svjetla s halogenim žaruljama sa žarnom niti (žarulje HS1) ili sa žaruljama sa žarnom niti kategorije R2, za asimetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop, predviđenog za ugradbu na motocikle i tricikle

Dodatak 5.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na tip glavnog svjetla s halogenim žaruljama sa žarnom niti (žarulje HS1) ili sa žaruljama sa žarnom niti kategorije R2, za asimetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop i predviđeno je za ugradbu na motocikle i tricikle

PRILOG III.-D

Glavna svjetla za motocikle i tricikle koja emitiraju asimetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop i koja su opremljena halogenim žaruljama sa žarnom niti osim žarulja HS1

Dodatak 1.

Mjerni zaslon

Dodatak 2.

Ispitivanje postojanosti fotometrijskih značajki glavnih svjetala u radu

Dodatak 3.

Zahtjevi za svjetla s lećom od plastičnog materijala i ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

Dodatak 4.

Opisni dokument koji se odnosi na tip glavnog svjetla opremljenog halogenim žaruljama sa žarnom niti, za asimetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop i predviđeno je za ugradbu na motocikle i tricikle

Dodatak 5.

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela koji se odnosi na tip glavnog svjetla s halogenim žaruljama sa žarnom niti za asimetrični kratki svjetlosni snop i dugi svjetlosni snop i predviđeno je za ugradbu na motocikle i tricikle

PRILOG IV.

Žarulje sa žarnom niti predviđene za uporabu u homologiranim svjetlima za mopede, motocikle i tricikle

Dodaci od 1. do 22.

(vidi Prilog IV.)

Dodatak 23.

Primjer izgleda homologacijske oznake

Dodatak 24.

Svjetlosno središte i oblici žarnih niti žarulja

PRILOG I.

OPĆE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA TIP UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU ZA MOTORNA VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA

1.   U smislu ovog poglavlja:

„tip uređaja”

znači uređaji koji se međusobno ne razlikuju u sljedećim bitnim značajkama kao što su:

1.1.   marka ili trgovački naziv;

1.2.   značajke optičkog sustava;

1.3.   dodavanje ili uklanjanje dijelova koji bi mogli promijeniti optičke učinke u učinke refleksije, loma svjetlosti (refrakcije), apsorpcije i/ili iskrivljenja tijekom djelovanja;

1.4.   prikladnost za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.5.   materijali od kojih su izrađene leće i prevlake, ako postoje.

2.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA

2.1.   Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela koji je za određeni tip uređaja podnesen u skladu s člankom 3. Direktive 92/61/EEZ od 30. lipnja 1992. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača, mora dodatno sadržavati i sljedeće podatke:

2.1.1.   predviđenu funkciju (funkcije) uređaja;

2.1.2.   u slučaju glavnog svjetla, je li konstruirano za vožnju po obje strane ceste ili samo za vožnju lijevom ili desnom stranom;

2.1.3.   u slučaju pokazivača smjera: njegovu kategoriju.

2.2.   Za svaki tip uređaja za koji je zatražena homologacija tipa sastavnog dijela zahtjevu se prilažu:

2.2.1.   tri primjerka crteža dovoljno detaljna da omogućavaju prepoznavanje tipa i uvid u geometrijske uvjete za ugradbu na vozilo, zajedno sa smjerom promatranja koji se mora uzeti u obzir, pri ispitivanjima, kao referentna os (vodoravni kut H = 0, vertikalni kut V = 0) i točka koja se mora uzeti za referentno središte pri tim ispitivanjima. U slučaju glavnog svjetla, crteži moraju prikazivati vertikalni (uzdužni) presjek i pogled sprijeda, po potrebi, s detaljima orebrenja leće; crteži također moraju prikazivati predviđeni položaj za obveznu oznaku homologacije tipa sastavnog dijela i, po potrebi, dodatne simbole u odnosu na pravokutnik za tu oznaku;

2.2.2.   kratki tehnički opis koji navodi pojedinosti predviđene kategorije ili kategorija žarulja sa žarnom niti, uz iznimku svjetala s neizmjenjivim izvorima svjetlosti.

2.3.   Podnositelji zahtjeva također dostavljaju dva uzorka uređaja za koji je zatražena homologacija tipa sastavnog dijela.

2.4.   Za ispitivanje plastičnog materijala od kojeg su izrađene leće glavnih svjetala (24) i prednjih svjetala za maglu mora se dostaviti sljedeće:

2.4.1.   trinaest leća:

2.4.1.1.   šest od tih leća mogu se zamijeniti sa šest uzoraka materijala, veličine najmanje 60 mm × 80 mm, koji imaju ravnu ili izbočenu vanjsku površinu i uglavnom ravnu površinu u sredini (polumjera zakrivljenosti najmanje 300 mm) veličine najmanje 15 mm × 15 mm;

2.4.1.2.   svaka takva leća ili uzorak materijala moraju biti izrađeni po postupku koji se upotrebljava u serijskoj proizvodnji;

2.4.2.   reflektor na koji se može ugraditi leća sukladno uputama proizvođača.

2.5.   Za materijale od kojih su izrađene leće i moguće prevlake moraju se priložiti izvještaj o ispitivanju svojstava tih materijala i prevlaka ako su već bili ispitani.

2.6.   Nadležno tijelo mora provjeriti postojanje zadovoljavajućih postupaka za osiguravanje djelotvornog nadzora nad sukladnosti proizvodnje prije nego što dodijeli homologaciju tipa.

3.   DODATNI ZAHTJEVI ZA OZNAČIVANJE I OZNAKE NA UREĐAJIMA

3.1.   Uređaji moraju imati jasno vidljive i neizbrisive sljedeće oznake:

3.1.1.   marku ili trgovački naziv;

3.1.2.   oznaku predviđene kategorije ili kategorija žarulje (žarulja) sa žarnom niti: to se ne odnosi na svjetla s neizmjenjivim izvorima svjetlosti;

3.1.3.   u slučaju žarulja s neizmjenjivim izvorima svjetlosti, moraju biti navedeni nazivni napon i nazivna snaga;

3.1.4.   oznaku homologacije tipa sastavnog dijela u skladu s odredbama članka 8. Direktive 92/61/EEZ. U slučaju glavnih svjetala oznake moraju biti postavljene na leći ili kućištu svjetla (reflektor se smatra dijelom kućišta). Ako se leća ne može odvojiti od kućišta dovoljna je oznaka na leći. Taj položaj mora biti prikazan na crtežima na koje upućuje točka 2.2.1. Primjeri se nalaze u Dodatku 2. ovom Prilogu.

4.   DODJELJIVANJE HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA UREĐAJ

4.1.   Ako su najmanje dva uređaja dio istog uređaja, homologacija tipa sastavnog dijela može se dodijeliti samo ako oba ta uređaja zadovoljavaju zahtjeve ovog poglavlja.

5.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE

5.1.   Općenito

5.1.1.   Zahtjevi za sukladnost smatraju se zadovoljeni s mehaničkog i geometrijskog stajališta, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ove Direktive.

5.1.2.   U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih uređaja ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojeg uređaja izabranog slučajnim odabirom i u slučaju uređaja za svjetlosnu signalizaciju, glavnih svjetala ili prednjih svjetala za maglu opremljenih etalon žaruljama sa žarnom niti, izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20 % od najmanjih vrijednosti koje su propisane u ovoj Direktivi.

5.1.3.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, u slučaju uređaja za svjetlosnu signalizaciju, glavnih svjetala ili prednjih svjetala za maglu, ispitivanja na uređajima moraju se ponoviti s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

5.1.4.   Uređaji s vidljivim greškama ne uzimaju se u obzir.

5.1.5.   Trikromatske koordinate moraju biti zadovoljene u slučaju uređaja za svjetlosnu signalizaciju, glavnih svjetala ili prednjih svjetala za maglu kad su opremljeni žaruljama sa žarnom niti s temperaturom boje koja odgovara etalonu A.

5.2.   Najmanji zahtjevi za provjeru sukladnosti od strane proizvođača

Za svaki tip glavnog svjetla posjednik homologacijske oznake mora, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja se moraju obaviti u skladu s odredbama ove Direktive.

Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnog tipa ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

5.2.1.   Vrsta ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti u ovoj Direktivi moraju se primijeniti na fotometrijske i kolorimetrijske značajke kod glavnih svjetala motocikala i tricikala i provjeru promjene vertikalnog položaja crte „svijetlo-tamno” pod utjecajem topline.

5.2.2.   Metode koje se upotrebljavaju u ispitivanjima

5.2.2.1.   Ispitivanja se općenito moraju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovoj Direktivi.

5.2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležnog tijela odgovornog za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne utvrđenima u ovoj Direktivi.

5.2.2.3.   Primjena točaka 2.2.1. i 2.2.2. zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

5.2.2.4.   U svim slučajevima, referentne metode moraju biti one iz ove Direktive, posebno u svrhu upravnog nadzora i uzorkovanja.

5.2.3.   Vrsta uzorkovanja

Uzorke uređaja treba uzeti slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz uređaja istog tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinačnih tvornica. Međutim, proizvođač smije objediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica, koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

5.2.4.   Izmjerene i zapisane fotometrijske i kolorimetrijske značajke

Odabrani uređaj treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u odgovarajućim Prilozima, osim ako nije drukčije propisano. Trikromatske koordinate moraju biti zadovoljene.

5.2.5.   Kriteriji koji određuju prihvatljivost

Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnim tijelom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi zadovoljavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvoda u Prilogu VI. Direktivi 92/61/EEZ.

Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s razinom povjerenja od 95 %, najmanja vjerojatnost prolaza provjere uzorkovanjem u skladu s točkom 6. (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

6.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

6.1.   Općenito

6.1.1.   Zahtjeve za sukladnost treba smatrati zadovoljenima s mehaničkog i geometrijskog stajališta, u skladu sa zahtjevima ove Direktive, ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja.

6.1.2.   U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojeg glavnog svjetla izabranog slučajnim odabirom koje je opremljeno etalon žaruljom sa žarnom niti, nijedna izmjerena vrijednost ne odstupa nepovoljno za više od 20 % od minimalne vrijednosti propisane u ovoj Direktivi.

6.1.3.   Trikromatske koordinate moraju biti zadovoljene u slučaju uređaja za svjetlosnu signalizaciju, glavnih svjetala ili prednjih svjetala za maglu kad su opremljeni etalon žaruljama sa žarnom niti, namještenih na temperaturu boje koja odgovara etalonu A.

6.2.   Prvo uzorkovanje

U prvom uzorkovanju četiri se uređaja odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

6.2.1.   Slučajevi kad sukladnost nije sporna

6.2.1.1.   Prateći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih uređaja ne smije se osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti uređaja u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

6.2.1.1.1.   uzorak A

A1:

jedan uređaj

0 %,

jedan uređaj ne više od

20 %;

A2:

oba uređaja više od

0 %,

ali ne više od

20 %,

prijeći na uzorak B

6.2.1.1.2.   uzorak B

B1:

oba uređaja

0 %.

6.2.2.   Sukladnost je sporna.

6.2.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih uređaja mora se osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za uređaje iznose:

6.2.2.1.1.   uzorak A

A3:

jedan uređaj ne više od

20 %,

jedan uređaj više od

20 %,

ali ne više od

30 %.

6.2.2.1.2.   uzorak B

B2:

u slučaju A2

 

jedan uređaj više od

0 %,

ali ne više od

20 %,

jedan uređaj ne više od

20 %;

B3:

u slučaju A2

 

jedan uređaj

0 %,

jedan uređaj više od

20 %,

ali ne više od

30 %.

6.2.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost se mora osporavati i primijeniti članak 10. Direktive 92/61/EEZ ako, slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1. u ovom Prilogu, odstupanja izmjerenih vrijednosti za uređaje iznose:

6.2.3.1.   uzorak A

A4:

jedan uređaj ne više od

20 %,

jedan uređaj više od

30 %;

A5:

oba uređaja više od

20 %.

6.2.3.2.   uzorak B

B4:

u slučaju A2

 

jedan uređaj više od

0 %,

ali ne više od

20 %,

jedan uređaj više od

20 %;

B5:

u slučaju A2

 

oba uređaja više od

20 %;

B6:

u slučaju A2

 

jedan uređaj

0 %,

jedan uređaj više od

30 %.

6.3.   Ponovljeno uzorkovanje

U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva uređaja i četvrti uzorak D od dva posebna upozoravajuća svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

6.3.1.   Sukladnost nije sporna

6.3.1.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih uređaja ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti uređaja iznose:

6.3.1.1.1.   uzorak C

C1:

jedan uređaj

0 %,

jedan uređaj ne više od

20 %;

C2:

oba uređaja više od

0 %,

ali ne više od

20 %,

prijeći na uzorak D

6.3.1.1.2.   uzorak D

D1:

u slučaju C2

 

oba uređaja

0 %.

6.3.2.   Sukladnost je sporna.

6.3.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih uređaja mora se osporavati a od proizvođača zahtijevati da svoju proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za uređaje iznose:

6.3.2.1.1.   uzorak D

D2:

u slučaju C2

 

jedan uređaj više od

0 %,

ali ne više od

20 %,

jedan uređaj ne više od

20 %.

6.3.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost se mora osporavati i primijeniti članak 10. Direktive 92/61/EEZ, ako slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1. u ovom Prilogu, odstupanja izmjerenih vrijednosti za uređaje iznose:

6.3.3.1.   uzorak C

C3:

jedan uređaj ne više od

20 %,

jedan uređaj više od

20 %;

C4:

oba uređaja više od

20 %.

6.3.3.2.   uzorak D

D3:

u slučaju C2

 

jedan uređaj 0 % ili više od

0 %,

jedan uređaj više od

20 %.

Slika 1.

Image

Dodatak 1.

Boja emitirane svjetlosti

Trikromatske koordinate

CRVENA

granica prema žutoj:

y ≤ 0,335

prema ljubičastoj:

z ≤ 0,008

BIJELA:

granica prema plavoj:

y ≥ 0,310

granica prema žutoj:

x ≤ 0,500

granica prema zelenoj:

y ≤ 0,150 + 0,640 ×

granica prema zelenoj:

y ≤ 0,440

granica prema ljubičastoj:

y ≥ 0,050 + 0,750 ×

granica prema crvenoj:

y ≥ 0,382

JANTARNA:

granica prema žutoj:

y ≤ 0,429

granica prema crvenoj:

y ≥ 0,398

granica prema bijeloj:

z ≤ 0,007

Za provjeru gore navedenih granica, mora se upotrijebiti izvor svjetlosti temperature boje 2 856 K (etalon A Međunarodne komisije za rasvjetu (CIE)) s odgovarajućim filtrima.

U slučaju katadioptera uređaj se osvjetljava etalonom osvijetljenosti CIE A, s kutom divergencije 1/3° i kutom osvjetljavanja V = H = 0°, ili ako to proizvodi bezbojnu površinsku refleksiju, kutom V = ± 5°, H = 0°, trikromatske koordinate reflektiranog svjetlosnog toka moraju biti unutar gornjih granica.

Dodatak 2.

Primjeri izgleda homologacijskih oznaka

Slika 1.

Image

Uređaj, označen gore prikazanom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela je pokazivač smjera kategorije 11 homologiran u Nizozemskoj (e4) pod brojem 00243. Prve dvije znamenke homologacijskog broja pokazuju da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima Priloga II. ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji.

Za pokazivač smjera strelica pokazuje da je razdioba osvjetljenja asimetrična u vodoravnoj ravnini i da su propisane fotometrijske vrijednosti zadovoljene do kuta 80° u desno, u pogledu na uređaj u smjeru suprotnom od emitiranog svjetla. Primjer prikazuje pokazivač smjera ugrađen na desnoj strani vozila.

Pojednostavnjeno označivanje udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala kad su dva ili više svjetala dio istog sklopa

Slika 1.a

(Vertikalne i vodoravne crte shematski prikazuju oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju. One nisu dio homologacijske oznake.)

Image

Napomena:

Ova tri primjera homologacijskih oznaka (primjeri A, B i C) predstavljaju tri moguće inačice označivanja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju kad su dva ili više svjetla dio istog sklopa udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala.

Ti primjeri pokazuju da je uređaj homologiran u Nizozemskoj (e4) pod homologacijskim brojem 3333 i da obuhvaća:

katadiopter razreda I homologiran u skladu s Direktivom 76/757/EEZ u njezinoj izvornoj verziji,

stražnje pozicijsko svjetlo (R), homologirano u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji,

stražnje svjetlo za maglu (F) homologirano u skladu s Direktivom 77/538/EEZ u njezinoj izvornoj verziji,

svjetlo za vožnju unatrag (AR) homologirano u skladu s Direktivom 77/539/EEZ u njezinoj izvornoj verziji,

kočno svjetlo (S) homologirano u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji.

Primjer oznake EZ homologacije tipa sastavnog dijela

Slika 1.b

Image

Slika 1.c

Image

Slika 1.d

Image

Katadiopter označen gore prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnog dijela, katadiopter je razreda I homologiran u Nizozemskoj (e4) pod brojem 216 u skladu s Direktivom 76/757/EEZ; zahtjevi za katadioptere iz točke 9.1. Priloga II. ovoj Direktivi primjenjuju se kad je a ≥ 4 mm.

Slika 2.

Image

Glavno svjetlo označeno gornjom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela homologirano je u Nizozemskoj (e4) prema Prilogu III.-A ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji pod homologacijskim brojem 00243. Prve dvije znamenke homologacijskog broja pokazuju da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima ove Direktive u njezinoj izvornoj verziji.

Slika 3.

Image

Glavno svjetlo, označeno gornjom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela je glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve Priloga III.-B ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji a konstruirano je samo za promet desnom stranom.

Slika 4.

Image

Slika 5.

Image

Glavno svjetlo, označeno gornjom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela je glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve Priloga III.-B ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji, a konstruirano je:

Samo za promet lijevom stranom

Za oba prometna sustava pomoću prikladnog namještanja optičkog bloka ili žarulje na vozilu.

Slika 6.

Image

Glavno svjetlo označeno gornjom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela je glavno svjetlo opremljeno lećom od plastičnog materijala i zadovoljava zahtjeve Priloga III.-C ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji.

Ono je konstruirano tako da žarna nit za kratki svjetlosni snop može svijetliti istodobno sa žarnom niti za dugi svjetlosni snop i/ili s drugom uzajamno povezanom svjetlosnom funkcijom.

Slika 7.

Image

Slika 8.

Image

Glavno svjetlo označeno gornjom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela je glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve Priloga III.-D ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji.

Samo za kratki svjetlosni snop i konstruirano je samo za promet lijevom stranom.

Samo za dugi svjetlosni snop.


Slika 9.

Image

Slika 10.

Image

Glavno svjetlo označeno gornjom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela je glavno svjetlo opremljeno lećom od plastičnog materijala i zadovoljava zahtjeve Priloga III.-D ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji za dugi svjetlosni snop a konstruirano je:

Za oba prometna sustava.

Samo za promet desnom stranom.

Pojednostavnjeno označivanje udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala

Slika 11.

(Vertikalne i vodoravne crte shematski prikazuju oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju. One nisu dio EZ homologacijske oznake tipa sastavnog dijela.)

Image

Napomena:

Četiri gore prikazana primjera odgovaraju uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju označenom oznakom EZ homologacije tipa sastavnog dijela koja se odnosi na:

prednje pozicijsko svjetlo (A), homologirano u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji,

glavno svjetlo (HCR) za kratki svjetlosni snop, konstruirano za promet desnom i lijevom stranom i za dugi svjetlosni snopom s najvećom svjetlosnom jakosti između 86 250 i 101 250 kandela (kao što je prikazano s brojem 30), homologirano u skladu s Prilogom III.-D, ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji, opremljeno lećom od plastičnog materijala,

prednje svjetlo za maglu (B) homologirano u skladu s Direktivom 76/762/EEZ u njezinoj izvornoj verziji, opremljeno lećom od plastičnog materijala,

prednji pokazivač smjera kategorije 11 homologiran u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi u njezinoj izvornoj verziji.

Slika 12.

Image

Slika 13.

Image

Glavno svjetlo, označeno gore prikazanom oznakom EZ homologacije tipa sastavnoga dijel je glavno svjetlo koje zadovoljava zahtjeve Direktive 76/761/EEZ:

Samo za kratki svjetlosni snop i konstruirano je samo za promet lijevom stranom.

Samo za dugi svjetlosni snop.


Slika 14.

Image

Slika 15.

Image

Identifikacija glavnog svjetla opremljenog lećom od plastičnog materijala, koje zadovoljava zahtjeve Direktive 76/761/EEZ s obzirom na Dodatak 3. Priloga III.-D ovoj Direktivi:

Za kratki i dugi svjetlosni snop i konstruirano je samo za promet desnom stranom

Samo za dugi svjetlosni snop i konstruirano je samo za promet lijevom stranom.

Žarna nit za kratki svjetlosni snop ne smije svijetliti istodobno sa žarnom niti za dugi svjetlosni snop i/ili s bilo kojim drugim glavnim svjetlom, s kojim je uzajamno povezano.

PRILOG II.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA PREDNJA POZICIJSKA SVJETLA, STRAŽNJA POZICIJSKA SVJETLA, KOČNA SVJETLA, POKAZIVAČE SMJERA, SVJETLA ZA OSVJETLJAVANJE STRAŽNJE REGISTARSKE PLOČICE, PREDNJA SVJETLA ZA MAGLU, STRAŽNJA SVJETLA ZA MAGLU, SVJETLA ZA VOŽNJU UNATRAG I KATADIOPTERE, UGRAĐENE NA VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA

1.   DEFINICIJE

Primjenjuju se odgovarajuće definicije iz Priloga II. Direktivi 93/92/EEZ od 29. listopada 1993. o ugradbi uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila na dva ili tri kotača.

1.1.   „leća” znači krajnji vanjski dio svjetla (uređaja), koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2.   „prevlaka” znači proizvod ili proizvodi koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjsku stranu leće;

1.3.   „uređaji različitih tipova” su uređaji koji se međusobno razlikuju u sljedećim bitnim obilježjima kao što su:

1.3.1.   trgovački naziv ili oznaka;

1.3.2.   značajke optičkog sustava;

1.3.3.   dodavanje ili uklanjanje dijelova koji bi mogli promijeniti optičke učinke u učinke refleksije, loma svjetlosti (refrakcije), apsorpcije i/ili iskrivljenja tijekom djelovanja;

1.3.4.   tip žarulje sa žarnom niti;

1.3.5.   materijali od kojih su izrađene leće i prevlake, ako postoje.

2.   DODATNI PODACI ZA OZNAKU HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA POKAZIVAČE SMJERA:

2.1.   U općem slučaju pokazivača smjera, broj koji pokazuje da je to prednji pokazivač smjera (kategorija 11) ili stražnji pokazivač smjera (kategorija 12) mora biti naveden u blizini pravokutnika za oznaku homologacije tipa sastavnog dijela, na suprotnoj strani od homologacijskog broja.

2.2.   U slučaju pokazivača smjera koji u skladu s točkom 4.7.1. na jednoj strani ne postiže najmanju propisanu svjetlosnu jakost do kuta H = 80°, ispod pravokutnika s oznakom homologacije tipa sastavnog dijela, mora se postaviti vodoravna strelica čiji vrh pokazuje smjer u kojemu je prema točki 4.7.1. postignuta najmanja svjetlosnu jakost najmanje do kuta H = 80°.

3.   OPĆI ZAHTJEVI

Uređaji moraju biti konstruirani i proizvedeni tako da ostanu u dobrom radnom stanju i zadrže značajke propisane u ovom Prilogu pri uobičajenim uvjetima uporabe, usprkos vibracijama kojima mogu biti izloženi.

4.   JAKOST EMITIRANE SVJETLOSTI

Na referentnoj osi jakost svjetlosti koju emitira svaki od dva uređaja mora biti najmanje jednaka najmanjim vrijednostima i najviše jednaka najvećim vrijednostima navedenim u donjoj tablici. Ni u jednom smjeru ne smiju biti prekoračene najveće navedene vrijednosti.

 

 

min (cd)

maks (cd)

4.1.

Stražnja pozicijska svjetla

4

12

4.2.

Prednja pozicijska svjetla

4

60

4.3.

Kočna svjetla

40

100

4.4.

Pokazivači smjera

 

 

4.4.1.

prednji (kategorija 11)

(vidi Dodatak 1.)

90

700 (25)

4.4.2.

stražnji (kategorija 12)

(vidi Dodatak 1.)

50

200

4.5.   Izvan referentne osi, jakost svjetlosti emitirane u područjima kutova određenih na crtežima u Dodatku 1. mora, u svakom smjeru koji odgovara točkama u tablici razdiobe svjetlosti navedene u Dodatku 2., biti najmanje jednaka umnošku najmanje vrijednosti određene u točkama od 4.1. do 4.4. i postotku navedenom u toj tablici za odgovarajući smjer.

4.6.   Kao odstupanje od zahtjeva u točki 4.1., najveća svjetlosna jakost od 60 cd dopuštena je za stražnja pozicijska svjetla koja su uzajamno povezana s kočnim svjetlima ispod ravnine koja pravi kut od 5° prema dolje u odnosu na vodoravnu ravninu.

4.7.   Nadalje:

4.7.1.   U svim poljima, određenim u Dodatku 1., jakost emitirane svjetlosti mora biti najmanje 0,05 cd za pozicijska svjetla i najmanje 0,3 cd za kočna svjetla i pokazivače smjera;

4.7.2.   Kad je pozicijsko svjetlo udruženo ili uzajamno povezano s kočnim svjetlom, omjer stvarno izmjerenih svjetlosnih jakosti tih dvaju svjetala kad su istodobno upaljena i svjetlosne jakosti stražnjeg pozicijskog svjetla kad je upaljeno samo, mora biti najmanje 5:1 na jedanaest mjernih točaka koje su određene u Dodatku 2. i smještene u polju ograničenom vertikalnim pravcima koji prolaze kroz 0° V/± 10° H i vodoravnim pravcima koji prolaze kroz ± 5° V/0° H i prikazane su u tablici razdiobe svjetlosti;

4.7.3.   Zahtjevi navedeni u točki 2.2. Dodatka 2. moraju biti zadovoljeni s obzirom na mjestimične promjene svjetlosnih jakosti;

4.8.   Svjetlosne jakosti mjere se pri stalno upaljenim svjetlima. Kad svjetla djeluju s prekidima, mora se osigurati da se uređaj ne pregrije.

4.9.   U Dodatku 2. na koji upućuje točka 4.5. navode se pojedinosti postupka mjerenja koji treba upotrijebiti.

4.10.   Svjetlo za osvjetljavanje stražnje registarske pločice mora zadovoljavati zahtjeve navedene u Dodatku 3.

4.11.   Fotometrijske značajke svjetala opremljenih s više izvora svjetlosti moraju se provjeriti u skladu s odredbama Dodatka 2.

5.   UVJETI ISPITIVANJA

5.1.   Sva se mjerenja moraju obaviti s etalon bezbojnom žaruljom kategorije predviđene za uređaj i podešenom tako da emitira referentni svjetlosni tok koji je potreban za određeno svjetlo. Međutim, za svjetla opremljena neizmjenjivim izvorima svjetlosti sva se mjerenja moraju obaviti redom na naponima 6,75 V odnosno 13,5 V.

5.2.   Vertikalni i vodoravni rubovi površine uređaja koja emitira svjetlo određuju se i mjere s obzirom na njegovo referentno središte.

6.   BOJA EMITIRANE SVJETLOSTI

Kočna svjetla i stražnja pozicijska svjetla moraju emitirati crveno svjetlo, prednja pozicijska svjetla moraju emitirati bijelo svjetlo, a pokazivači smjera jantarno svjetlo.

Boja emitiranog svjetla, pri mjerenju sa žaruljom sa žarnom niti kategorije koju je odredio proizvođač, mora biti unutar graničnih vrijednosti trikromatskih koordinata koje su propisane u Dodatku 1. Prilogu I. kad ta žarulja sa žarnom niti djeluje pri ispitnom naponu kako je određeno u Prilogu IV.

Međutim, kolorimetrijske značajke svjetala s neizmjenjivim izvorima svjetlosti moraju se provjeriti s izvorima svjetlosti u svjetlima pri naponu od 6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V.

7.   PREDNJA I STRAŽNJA SVJETLA ZA MAGLU

Primjenjuju se zahtjevi Direktive 76/762/EEZ o prednjim svjetlima za maglu i Direktive 77/538/EEZ o stražnjim svjetlima za maglu.

8.   SVJETLA ZA VOŽNJU UNATRAG

Primjenjuju se zahtjevi Direktive 77/539/EEZ o svjetlima za vožnju unatrag.

9.   KATADIOPTERI

9.1.   Katadiopteri na pedalama

9.1.1.   Oblik katadiopera mora biti takav da se može smjestiti u pravokutnik čiji omjer stranica nije veći od 8.

9.1.2.   Katadiopteri na pedalama moraju zadovoljavati zahtjeve navedene u Prilogu VIII. Direktivi 76/757/EEZ za jantarnu boju.

9.1.3.   Aktivna reflektirajuća površina svakog od četiri katadioptera na pedalama ne smije biti manja od 8 cm2.

9.2.   Ostali katadiopteri

Primjenjuju se zahtjevi navedeni u Direktivi 76/757/EEZ o katadiopterima.

Dodatak 1.

Najmanji vodoravni (H) i vertikalni (V) kutovi prostorne razdiobe svjetlosti

Image

Dodatak 2.

Fotometrijska mjerenja

1.   MJERNE METODE

1.1.   Interferencijske refleksije pri fotometrijskim mjerenjima moraju se izbjeći pomoću prikladnog prekrivanja.

1.2.   Ako su rezultati mjerenja dvojbeni, mjerenja se moraju obaviti tako da:

1.2.1.   mjerna udaljenost je takva da je primjenjiv zakon recipročne vrijednosti kvadrata udaljenosti;

1.2.2.   mjerna oprema je takva da se kut otvora prijamnika u pogledu iz referentnog središta svjetla nalazi između kuta od deset minuta i jednog stupnja;

1.2.3.   zahtijevana jakost za dani smjer promatranja zadovoljava, pod uvjetom da je zahtjev zadovoljen u smjeru koji ne odstupa više od jedne četvrtine stupnja od smjera promatranja.

2.   NORMIRANA TABLICA KOJA PRIKAZUJE PROSTORNU RAZDIOBU SVJETLOSTI

Image

2.1.   Smjer H = 0° i V = 0° podudara se s referentnom osi (na vozilu je vodoravan i usporedan sa središnjom uzdužnom ravninom vozila i usmjeren prema zahtijevanom vidnom polju). Prolazi kroz referentno središte. Vrijednosti koje su prikazane u tablici predstavljaju najmanje jakosti u različitim smjerovima mjerenja kao postotak najmanje vrijednosti zahtijevane za svako svjetlo u osi (u smjeru H = 0° i V = 0°).

2.2.   Unutar polja razdiobe svjetla, prikazanog s mrežom na dijagramu u točki 2., razdioba svjetlosti mora biti praktično ravnomjerna tako da svjetlosna jakost u svakom smjeru dijela polja koje čine mrežne crte dostiže najnižu najmanju vrijednost, određenu kao postotak (ili najniža raspoloživa vrijednost) na mrežnim crtama koje okružuju smjer koji se uzima u obzir.

3   FOTOMETRIJSKA MJERENJA SVJETALA OPREMLJENIH S VIŠE IZVORA SVJETLOSTI

Fotometrijska izvedba mora se provjeravati:

3.1.   Za neizmjenjive (fiksne) žarulje sa žarnom niti ili druge izvore svjetlosti:

pri naponu koji je propisao proizvođač, tehnička služba može od proizvođača zahtijevati posebnu napravu za napajanje takvih žarulja.

3.2.   Za izmjenjive žarulje sa žarnom niti:

kad su opremljena žaruljama sa žarnom niti iz velikoserijske proizvodnje za napon 6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V, vrijednosti proizvedene svjetlosne jakosti moraju ležati između najviše i najniže granične vrijednosti navedene u ovom Prilogu, povećane u skladu s dopuštenim odstupanjem svjetlosnog toka za odabrani tip žarulje, kako je navedeno u Prilogu IV. za serijsku proizvodnju žarulja; etalon žarulja sa žarnom niti može se također upotrijebiti redom na svakom od pojedinačnih položaja, pri čemu ona djeluje na svojem referentnom svjetlosnom toku, s tim da se pojedinačna mjerenja u svakom položaju zbrajaju.

Dodatak 3.

Fotometrijska mjerenja svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice

1.   POVRŠINA, KOJA SE OSVJETLJAVA

Uređaji mogu biti kategorije 1 ili 2. Uređaji kategorije 1 moraju biti konstruirani tako da osvjetljavaju mjernu površinu dimenzija 130 × 240 mm, a uređaji kategorije 2 tako da osvjetljavaju mjernu površinu dimenzija 200 × 280 mm.

2.   BOJA EMITIRANE SVJETLOSTI

Boja svjetlosti koju emitira žarulja koja se upotrebljava u uređaju mora biti bijela, ali dovoljno neutralna da ne prouzroči bitnu promjenu boje registarske pločice.

3.   UPADNI KUT SVJETLOSTI

Proizvođač uređaja za osvjetljavanje mora propisati uvjete za ugradbu uređaja u odnosu na predviđeni položaj registarske pločice. Uređaj mora biti u takvom položaju da upadni kut svjetlosti na površini pločice u svakoj točki površine koju treba osvjetljavati ne bude veći od 82°, pri čemu taj kut treba mjeriti od ruba osvjetljavajuće površine uređaja koji je najudaljeniji od površine pločice. Kad postoji više optičkih elemenata, taj se zahtjev odnosi samo na dio pločice za čije je osvjetljenje namijenjen određeni optički element.

Uređaj mora biti konstruiran tako da ne odbija svjetlost izravno unatrag osim crvene svjetlosti kad je uređaj udružen ili spojen s nekim stražnjim svjetlom.

4.   POSTUPAK MJERENJA

Razinu svjetljivosti (luminancije) treba izmjeriti na zaslonu od bijelog papira za upijanje koji ima faktor difuzne refleksije najmanje 70 % i iste dimenzije kao i registarska pločica i koji je postavljen u položaj koji ona uobičajeno zauzima, ali 2 mm iznad njezinog držača.

Razina svjetljivosti mjeri se okomito na površinu papira u točkama koje su prikazane na dijagramima u točki 5, pri čemu svaka točka predstavlja kružnu površinu promjera 25 mm.

5.   FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Svjetljivost B mora u svakoj od dolje određenih mjernih točaka iznositi najmanje 2 cd/m2.

Slika 1.

Mjerne točke za kategoriju 1

Image

Slika 2.

Mjerne točke za kategoriju 2

Image

Promjena svjetljivosti između vrijednosti B1 i B2, izmjerenih u bilo koje dvije točke 1 i 2 koje su izabrane između gore navedenih točaka, ne smije prelaziti 2 × B0/cm, pri čemu je B0 najmanja svjetljivost izmjerena u različitim mjernim točkama, ili drugim riječima:

Formula

Dodatak 4.

Image

Dodatak 5.

Image

PRILOG III.

ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA UREĐAJE (GLAVNA SVJETLA) SA ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI ILI HALOGENIM ŽARULJAMA KOJA EMITIRAJU KRATKI I/ILI DUGI SVJETLOSNI SNOP ZA UGRADBU NA VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA

1.   DEFINICIJE

Primjenjuju se odgovarajuće definicije iz Direktive 93/92/EEZ.

1.1.   „Leća” znači krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice), koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2.   „Prevlaka” znači proizvod ili proizvodi koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjskoj strani leće;

1.3.   „Glavna svjetla različnih tipova” znači glavna svjetla koja se međusobno razlikuju po sljedećim bitnim obilježjima kao što su:

1.3.1.   marka ili trgovački naziv;

1.3.2.   značajke optičkog sustava;

1.3.3.   dodavanje ili uklanjanje dijelova koji bi mogli promijeniti optičke učinke u učinke refleksije, loma svjetlosti (refrakcije), apsorpcije i/ili iskrivljenja tijekom djelovanja. Međutim, ugradba ili uklanjanje filtra koji su namijenjeni za promjenu boje svjetlosnog snopa, a ne i njegove razdiobe svjetlosti, ne predstavljaju promjenu tipa;

1.3.4.   prikladnost za promet desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.3.5.   vrsta proizvedenog svjetlosnog snopa (kratki, dugi ili oba);

1.3.6.   držač (grlo) predviđeno za ugradbu žarulje (ili žarulja) sa žarnom niti jedne od odgovarajućih kategorija;

1.3.7.   materijali, od kojih su izrađene leće i prevlake, ako postoje.

2.   GLAVNA SVJETLA

Razlikuju se sljedeća glavna svjetla:

2.1.   Glavna svjetla za mopede

(vidi Prilog III.-A)

2.1.1.

sa žaruljom s jednom žarnom niti

15 W (kategorija S3)

2.1.2.

sa žaruljom s dvije žarne niti

15/15 W (kategorija S4)

2.1.3.

s halogenom žaruljom s jednom žarnom niti

15 W (kategorija HS2)

2.2.   Glavna svjetla za mopede

(vidi Priloge III.-B i III.-C)

2.2.1.

sa žaruljom s dvije žarne niti

25/25 W (kategorija S1)

2.2.2.

sa žaruljom s dvije žarne niti

35/35 W (kategorija S2)

2.2.3.

s halogenom žaruljom s dvije žarne niti

35/35 W (kategorija HS1)

2.2.4.

sa žaruljom s dvije žarne niti

40/45 W (kategorija R2)

2.3.   Glavna svjetla za motocikle i tricikle

(vidi Prilog III.-D - glavna svjetla s halogenim žaruljama sa žarnom niti osim HS1)

2.3.1.

sa žaruljom s jednom žarnom niti

55 W (kategorija H1)

2.3.2.

sa žaruljom s jednom žarnom niti

55 W (kategorija H2)

2.3.3.

sa žaruljom s jednom žarnom niti

55 W (kategorija H3)

2.3.4.

sa žaruljom s jednom žarnom niti

60 W (kategorija HB3)

2.3.5.

sa žaruljom s jednom žarnom niti

51 W (kategorija HB4)

2.3.6.

sa žaruljom s jednom žarnom niti

55 W (kategorija H7)

2.3.7.

sa žaruljom s dvije žarne niti

55/60 W (kategorija H4)

PRILOG III.-A

GLAVNA SVJETLA ZA MOPEDE

1.   OPĆI ZAHTJEVI

1.1.   Glavna svjetla moraju biti konstruirana i proizvedena tako da pri uobičajenim uvjetima uporabe i usprkos vibracijama kojima mogu biti izložena ostanu u ispravnom radnom stanju i zadrže propisane značajke u ovom Prilogu.

1.2.   Dijelovi s kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti konstruirani tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom može pričvrstiti samo u ispravni položaj.

2.   POSEBNI ZAHTJEVI

2.1.   Ispravan položaj leće u odnosu na optički sustav mora biti jasno označen i učvršćen u tom položaju kako bi se onemogućilo zakretanje u uporabi.

2.2.   Za provjeru osvjetljenja koje proizvodi glavno svjetlo mora se upotrijebiti mjerni zaslon opisan u dodatku 1. ili 2. i etalon glavno svjetlo opremljeno glatkom bezbojnom žaruljom sa žarnom niti jedne od kategorija navedenih u točki 2.1. i u Prilogu III.

Etalon žarulje moraju biti namještene na odgovarajući referentni svjetlosni tok u skladu s vrijednostima propisanim za takve žarulje u odgovarajućem tehničkom dokumentu (vidi Prilog IV.).

2.3.   Kratki svjetlosni snop mora praviti oštru granicu „svijetlo-tamno” tako da se pomoću nje praktično omogućava ispravno namještanje. Granica „svijetlo-tamno” mora biti vidljivo vodoravna i ravna po mogućnosti najmanje ± 900 mm na duljini vodoravnog dijela, mjereno na udaljenosti od 10 m (u slučaju halogenoga glavnog svjetla): duljina je najmanje ± 2 250 mm, mjereno na udaljenosti od 25 m; vidi Dodatak 2.). Pri namještanju u skladu s Dodatkom 1., glavna svjetla moraju zadovoljavati tu navedene uvjete.

2.4.   Razdioba svjetla ne smije se mijenjati bočno u mjeri u kojoj bi smetala dobroj vidljivosti.

2.5.   Osvijetljenost na zaslonu koja je navedena u točki 2.2. mora se mjeriti pomoću fotoprijamnika korisne površine unutar kvadrata stranice 65 mm.

3.   DODATNI ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU PRI PROVJERAMA KOJE MOGU OBAVLJATI NADLEŽNA TIJELA PRI PROVJERI SUKLADNOSTI PROIZVODNJE U SKLADU S TOČKOM 5.2.4. PRILOGA I.

Zapisi o fotometrijskim značajkama glavnih svjetala napravljeni u skladu s općim zahtjevima za provjeru sukladnosti moraju se ograničiti na točke HV – LH – RH – L600 – R600 (vidi sliku u Dodatku 1.).

Dodatak 1.

Fotometrijska ispitivanja glavnih svjetala opremljenih žaruljama kategorije S3 i S4

1.   Za potrebe mjerenja, mjerni zaslon (vidi sliku dolje) treba postaviti na udaljenost od 10 m ispred glavnog svjetla i pod pravim kutovima u odnosu na crtu koja povezuje žarnu nit za dugi svjetlosni snop žarulje i točku HV; crta H-H mora biti vodoravna.

2.   ZAHTJEVI ZA KRATKI SVJETLOSNI SNOP

2.1.   U bočnom smjeru glavno svjetlo mora biti usmjereno tako da je njegov svjetlosni snop čim više simetričan u odnosu na crtu V-V.

2.2.   U vertikalnom smjeru glavno svjetlo mora biti namješteno tako da je njegova granica „svijetlo-tamno” 100 mm ispod crte H-H.

2.3.   Kad je glavno svjetlo namješteno u skladu s točkama 2.1. i 2.2. vrijednosti osvijetljenosti moraju biti sljedeće:

2.3.1.   na crti H-H i iznad nje: najviše 2 luksa;

2.3.2.   na crti koja se nalazi 300 mm ispod crte H-H i doseže 900 mm na obje strane od vertikalne crte V-V: najmanje 8 luksa;

2.3.3.   na crti koja se nalazi 600 mm ispod crte H-H i doseže 900 mm na obje strane od vertikalne crte V-V: najmanje 4 luksa.

3.   ZAHTJEVI ZA DUGI SVJETLOSNI SNOP (ako postoji)

3.1.   Glavna svjetla, kad su namještena u skladu s točkama 2.1. i 2.2., moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve za dugi svjetlosni snop:

3.1.1.   Točka sjecišta (HV) crta H-H i V-V mora ležati unutar izoluksa koji odgovara 80 % najveće osvijetljenosti.

3.1.2.   Najveća osvijetljenost (Emax) pri dugom svjetlosnom snopu ne smije biti manja od 50 luksa.

3.1.3.   Polazeći od točke HV do 0,90 m u desno i u lijevo, osvijetljenost pri dugom svjetlosnom snopu mora biti najmanje Emax/4.

MJERNI ZASLON

(dimenzije u mm za udaljenost od 10 m)

Slika

Image

Dodatak 2.

Fotometrijska ispitivanja glavnih svjetala opremljenih halogenim žaruljama kategorije HS2

1.   Za mjerenja, mjerni zaslon treba postaviti na udaljenosti 10 m ispred glavnog svjetla i pod pravim kutovima u odnosu na crtu koja povezuje žarnu nit za dugi svjetlosni snop žarulje i točku HV (vidi sliku dolje); crta H-H mora biti vodoravna.

2.   U bočnom smjeru glavno svjetlo mora biti usmjereno tako da je razdioba svjetlosnog snopa simetrična u odnosu na crtu V-V.

3.   U vertikalnom smjeru glavno svjetlo mora biti namješteno tako da je njegova granica „svijetlo-tamno” 250 mm ispod crte H-H. Ona mora biti što je moguće više vodoravna.

4.   Kad je glavno svjetlo namješteno u skladu s točkama 2. i 3. moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

Mjerna točka

Osvijetljenost E (luksa)

Sve točke na crti H-H ili iznad nje

≤ 0,7

Sve točke na crti 35L-35R, osim točke 35V

≥ 1

Točka 35V

≥ 2

Sve točke na crti 25L-25R

≥ 2

Sve točke na crti 15L-15R

≥ 0,5

5.   Mjerni zaslon

MJERNI ZASLON

(dimenzije u mm za udaljenost od 25 m)

Slika

Image

Dodatak 3.

Image

Dodatak 4.

Image

PRILOG III.-B

GLAVNA SVJETLA ZA MOTOCIKLE I TRICIKLE KOJA EMITIRAJU SIMETRIČNI KRATKI SVJETLOSNI SNOP I DUGI SVJETLOSNI SNOP I OPREMLJENA SU ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI

1.   DODATNI ZAHTJEVI ZA OZNAKE I OZNAČIVANJE POSEBNIH UREĐAJA

1.1.   Glavna svjetla moraju biti označena čitljivo i neizbrisivo slovima „MB” (simbol za glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop) nasuprot broju homologacije tipa sastavnog dijela.

1.2.   Glavna svjetla koja su konstruirana tako da ne dopuštaju istodobno uključivanje kratkog svjetlosnog snopa i bilo kojeg drugog izvora svjetlosti s kojima mogu biti udružena, mogu u oznaci homologacije tipa sastavnog dijela biti označena kosom crtom (/) iza simbola „MB” za kratki svjetlosni snop.

1.3.   Na glavnim svjetla koja sadrže leću od plastičnog materijala, u blizini simbola propisanog u točki 1.1. moraju se postaviti slova „PL”.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

2.1.   Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točki 3.

2.2.   Glavna svjetla moraju biti konstruirana i proizvedena tako da pri uobičajenim uvjetima uporabe i usprkos vibracijama kojima mogu biti izložena ostanu u ispravnom radnom stanju i zadrže propisane značajke.

2.2.1.   Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu sukladno odgovarajućim propisima koji se na njih primjenjuju. Ugradba takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetlala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetlala moguće drugim sredstvima.

Ako su glavna svjetla koja su posebno konstruirana za dugi svjetlosni snop i glavna svjetla koja su posebno konstruirana za kratki svjetlosni snop, i opremljena svako svojom žaruljom, udružena ili uzajamno povezana da čine jedan uređaj, naprava za namještanje mora omogućavati propisano namještanje svakog optičkog sustava posebno.

2.2.2.   Međutim, te odredbe ne primjenjuju se za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 3.3. Kad se upotrebljava više od jednog izvora svjetlosti za dugi svjetlosni snop, za određivanje najveće vrijednosti osvjetljenja (Emax) mora se upotrijebiti kombinacija funkcija.

2.3.   Dijelovi s kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti izrađeni tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom može pričvrstiti samo u ispravni položaj.

2.4.   Dodatna ispitivanja sukladno zahtjevima Dodatka 2. moraju se obaviti radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajka.

2.5.   Ako je leća glavnog svjetla od plastičnog materijala, dodatna ispitivanja moraju se obaviti u skladu sa zahtjevima Dodatka 3.

3.   POSEBNI ZAHTJEVI

3.1.   Ispravan položaj leće u odnosu na optički sustav mora biti jasno označen i učvršćen u tom položaju kako bi se onemogućilo zakretanje u uporabi.

3.2.   Za provjeru osvjetljenja koje proizvodi glavno svjetlo treba upotrijebiti mjerni zaslon opisan u Dodatku 1. i etalon žarulju (S1 i/ili S2, vidi Prilog IV.) koja ima glatki bezbojni balon.

Etalon žarulje moraju biti namještene na odgovarajući referentni svjetlosni tok koji se primjenjuje u skladu s vrijednostima propisanim za takve žarulje.

3.3.   Kratki svjetlosni snop mora praviti oštru granicu „svijetlo-tamno” tako da se pomoću nje praktično omogućava ispravno namještanje. Granica „svijetlo-tamno” mora biti ravna i vodoravna koliko je to moguće na duljini vodoravnog dijela najmanje ± 5°. Pri namještanju u skladu s Dodatkom 1., glavna svjetla moraju zadovoljavati te navedene uvjete.

3.4.   Razdioba svjetlosti ne smije se mijenjati bočno u mjeri u kojoj bi smetala dobroj vidljivosti.

3.5.   Osvijetljenost na zaslonu koja je navedena u točki 3.2. mora se mjeriti pomoću fotoprijamnika korisne površine unutar kvadrata stranice 65 mm.

4.   DODATNI ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU PRI PROVJERAMA KOJE MOGU OBAVLJATI NADLEŽNA TIJELA PRI PROVJERI SUKLADNOSTI PROIZVODNJE U SKLADU S TOČKOM 5.1. OVOGA PRILOGA I.

4.1.   Za vrijednost u području III. odgovarajuće najnepovoljnije odstupanje može biti:

0,3 lx ekvivalent 20 %

0,45 lx ekvivalent 30 %.

4.2.   Ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki navedenoj u točkama 4.3. i 4.4. Dodatka 1. ovom Prilogu dopušteno je odstupanje + 20 % za najveće vrijednosti i – 20 % za najmanje, s iznimkom referentne oznake.

4.3.   U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja crte „svijetlo-tamno” pod utjecajem topline, primjenjuje se sljedeći postupak:

Jedno od glavnih svjetala određenih za uzorak treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u točki 2.1. Dodatka 2. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u točki 2.2.2. Dodatka 5.

Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako Gr ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo podvrgava se ispitivanju, nakon kojeg srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

Dodatak 1.

Fotometrijska ispitivanja

1.   Za potrebe namještanja odgovarajući mjerni zaslon mora se postaviti na udaljenost od 10 m ispred glavnog svjetla, pri čemu crta h-h treba biti vodoravna. Za potrebe mjerenja fotoćelija mora biti 25 m ispred glavnog svjetla i pod pravim kutovima prema crti koja spaja žarnu nit svjetla i točke HV.

2.   U bočnom smjeru glavno svjetlo mora biti usmjereno tako da je razdioba dugog svjetlosnog snopa simetrična u odnosu na crtu v-v.

3.   U vertikalnom smjeru glavno svjetlo mora biti namješteno tako da je granica „svijetlo-tamno” kratkog svjetlosnog snopa 250 mm ispod crte h-h (na udaljenosti od 25 m).

4.   Kad je glavno svjetlo namješteno u skladu s točkama 2. i 3., za koje vrijede slični uvjeti kao i za duge svjetlosne snopove, moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

4.1.   svjetlosno središte dugog svjetlosnog snopa ne smije biti više od 0,6° iznad ili ispod crte;

4.2.   osvijetljenost koju daje dugi svjetlosni snop mora postići svoju najveću vrijednost (Emax) u središtu cjelokupne razdiobe svjetlosti i smanjivati se u bočnim smjerovima;

4.3.   najveća osvijetljenost (Emax) dugog svjetlosnog snopa mora biti najmanje 32 luksa;

4.4.   osvijetljenost koju daje dugi svjetlosni snop mora odgovarati sljedećim vrijednostima:

4.4.1.   Točka sjecišta (HV) crta h-h i v-v mora ležati unutar izoluksa koji odgovara 90 % najveće osvijetljenosti.

4.4.2.   Polazeći od točke HV u vodoravnom smjeru u desno i u lijevo, osvijetljenost koju pravi dugi svjetlosni snop mora biti najmanje 12 luksa do udaljenosti 1,125 m i ne manja od 3 luksa do udaljenosti 2,25 m.

4.5.   Osvijetljenost koju daje kratki svjetlosni snop mora odgovarati sljedećim vrijednostima:

Sve točke na crti h-h i iznad nje

≤ 0,7 lx

Sve točke na crti 50L-50R, osim točke 50V (26)

≥ 1,5 lx

Točka 50V

≥ 3,0 lx

Sve točke na crti 25L-25R

≥ 3,0 lx

Sve točke u području IV

≥ 1,5 lx

5.   ZASLON ZA MJERENJA I NAMJEŠTANJE

(dimenzije u mm za udaljenost od 25 m)

Image

Dodatak 2.

Ispitivanja postojanosti fotometrijskih značajki glavnih svjetala u radu

Sukladnost sa zahtjevima ovog Dodatka nije dovoljan kriterij za homologaciju tipa sastavnog dijela za glavna svjetla s plastičnim lećama.

Vidi Dodatak 2. Prilogu III.-D.

Dodatak 3.

Zahtjevi za svjetla s lećom od plastičnog materijala i ispitivanja leća ili uzoraka materijala i svjetala kao cjeline

Vidi Dodatak 3. Prilogu III.-D.

Dodatak 4.

Image

Dodatak 5.

Image

PRILOG III.-C

GLAVNA SVJETLA ZA MOTOCIKLE I TRICIKLE KOJA EMITIRAJU ASIMETRIČNI KRATKI SVJETLOSNI SNOP I DUGI SVJETLOSNI SNOP I KOJA SU OPREMLJENA HALOGENIM ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI (HS1 ŽARULJE) ILI ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE R2

1.   DODATNI ZAHTJEVI ZA OZNAKE I OZNAČIVANJE UREĐAJA

1.1.   Glavna svjetla koja su konstruirana tako da zadovoljavaju zahtjeve jednog prometnog sustava (vožnja desnom ili lijevom stranom) na lećama moraju imati označene granice područja koje po potrebi može biti prekriveno da se izbjegne ometanje korisnika ceste u zemlji u kojoj prometni sustav ne odgovara onom za koji je glavno svjetlo konstruirano. Međutim, kad je to područje po konstrukciji izravno prepoznatljivo, takvo ograničenje nije potrebno.

1.2.   Glavna svjetla koja su konstruirana tako da zadovoljavaju zahtjeve za vožnju desnom i lijevom stranom, moraju imati oznake koje omogućavaju određivanje dvaju položaja za postavljanje u određeni položaj optičke jedinice na vozilu ili žarulje u reflektoru; te oznake sastoje se od slova „R/D” za položaj koji odgovara vožnji desnom stranom i slova „L/G” za položaj koji odgovara vožnji lijevom stranom.

1.3.   Sva glavna svjetla koja su konstruirana tako da ne dopuštaju bilo koje istodobno uključivanje žarne niti za kratki svjetlosni snop i bilo kojeg drugog izvora svjetlosti s kojima mogu biti udružena, moraju u oznaci homologacije tipa sastavnog dijela biti označena kosom crtom (/) iza oznake za kratki svjetlosni snop na glavnom svjetlu.

1.4.   Kad glavna svjetla zadovoljavaju zahtjeve samo za vožnju lijevom stranom, vodoravna strelica s vrhom na desnoj strani kad promatrač gleda prema glavnom svjetlu, tj. na strani suprotnoj od strane prometa, mora biti postavljena ispod oznake homologacije tipa sastavnog dijela.

1.5.   Kad s namjernom promjenom namještanja optičkog bloka ili žarulje, glavna svjetla zadovoljavaju zahtjeve za oba prometna sustava, vodoravna strelica s dva vrha, jednim usmjerenim u lijevo i drugim u desno, mora biti postavljena ispod oznake homologacije tipa sastavnog dijela.

1.6.   Slova „MBH” na glavnim svjetlima sa žaruljama HS1 treba postaviti suprotno od oznake homologacije tipa sastavnog dijela.

1.7.   Gore navedene oznake i simboli moraju biti jasno vidljivi i neizbrisivi.

1.8.   Na glavnim svjetlima koja sadrže leću od plastičnog materijala slova „PL” moraju se postaviti u blizini simbola propisanih u točkama od 1.2. do 1.7.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

2.1.   Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama od 3. do 5.

2.2.   Glavna svjetla moraju biti konstruirana i proizvedena tako da pri uobičajenim uvjetima uporabe i usprkos vibracijama kojima mogu biti izložena ostanu u ispravnom radnom stanju i zadrže značajke propisane ovim Prilogom.

2.2.1.   Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu u skladu s odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije nužno potrebna na dijelovima kod kojih su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih dijelova ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima.

Kad su glavno svjetlo za dugi svjetlosni snop i glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop, koji su opremljeni svaki sa svojom žaruljom sa žarnom niti, udruženi da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati namještanje svakog optičkog sustava posebno.

2.2.2.   Međutim, te se odredbe ne primjenjuju na sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. U takvom slučaju, primjenjuju se zahtjevi točke 2. ovom Prilogu. Kad više od jednog izvora svjetlosti proizvodi dugi svjetlosni snop, pri određivanju najveće osvijetljenosti (Emax) uzima se u obzir njihovo ukupno djelovanje.

2.3.   Dijelovi pomoću kojih se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti izrađeni tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom niti može pričvrstiti samo u ispravni položaj.

2.4.   Ispravan položaj leće u odnosu na optički sustav mora biti jasno označen i leća mora biti blokirana u tom položaju kako bi se onemogućilo svako zakretanje.

2.5.   Glavna svjetla konstruirana tako da zadovoljavaju zahtjeve za promet i lijevom i desnom stranom, mogu se prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo početno ili naknadno namještanje mora biti moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulje pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja, moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena namještanja za svaku stranu prometa (za promet desnom ili lijevom stranom), pri čemu mora biti onemogućeno prebacivanje u međupoložaj. Kad žarulja može zauzeti dva različita položaja, dijelovi predviđeni za pričvršćenje žarulje na reflektor moraju biti konstruirani i izrađeni tako da se u svakom od ta dva položaja, žarulja pričvršćuje s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste. Sukladnost se mora provjeravati vizualno i, po potrebi, pomoću ispitne naprave.

2.6.   Treba napraviti dodatna ispitivanja sukladno sa zahtjevima Dodatka 2. radi osiguravanja da u uporabi ne bude bilo kakve prevelike promjene fotometrijskih značajka.

2.7.   Ako je leća glavnih svjetala od plastičnog materijala, dodatna ispitivanja se moraju obaviti u skladu sa zahtjevima Dodatka 3.

3.   ZAHTJEVI ZA OSVJETLJENJE

3.1.   Opći zahtjevi

3.1.1.   Glavna svjetla moraju biti konstruirana tako da s odgovarajućim žaruljama HS1 i/ili R2 daju s kratkim svjetlosnim snopom dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugi svjetlosni snop.

3.1.2.   Vertikalni zaslon postavljen na udaljenosti 25 m ispred glavnog svjetla, koji je prikazan u Dodatku 1., mora se upotrebljavati za provjeru osvjetljenja koje proizvodi glavno svjetlo.

3.1.3.   Bezbojna etalon žarulja konstruirana za nazivni napon od 12 V mora se upotrebljavati za provjeru glavnih svjetala. Pri provjeri glavnog svjetla, napon na priključcima žarulje mora se namjestiti tako da se postignu sljedeće značajke:

Kategorija žarulje HS1

Potrošnja u vatima

Svjetlosni tok u lumenima

Žarna nit za kratki svjetlosni snop

Image

35

450

Žarna nit za dugi svjetlosni snop

Image

35

700


Kategorija žarulje R2

Potrošnja u vatima

Svjetlosni tok u lumenima

Žarna nit za kratki svjetlosni snop

Image

40

450

Žarna nit za dugi svjetlosni snop

Image

45

700

Smatra se da glavno svjetlo zadovoljava, ako zadovoljava zahtjeve navedene u točki 3. najmanje s jednom etalon žaruljom koja može biti dostavljena zajedno s glavnim svjetlom.

3.1.4.   Dimenzije s kojima je određen položaj žarnih niti unutar etalon žarulje sa žarnom niti navedene su u Prilogu IV.

3.1.5.   Balon etalon žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkoj kvaliteti mora biti takav da ne prouzroči ni najmanju refleksiju ili lom svjetlosti koji bi štetno djelovali na razdiobu svjetlosti.

3.2.   Zahtjevi za kratki svjetlosni snop

3.2.1.   Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu „svijetlo-tamno” da se može odgovarajuće namjestiti s tom granicom „svijetlo-tamno” svojom napravom. Granica „svijetlo-tamno” mora biti vodoravna ravna crta na strani koja je nasuprotna strani prometa, za koju je glavno svjetlo predviđeno. Na suprotnoj strani ona mora ležati ispod izlomljene crte HV-H1-H4, koju čini ravna crta HV-H1 s kutom nagiba 45° u odnosu na vodoravnu ravninu i ravna crta H1-H4, pomaknuta za 1 % u odnosu na ravnu crtu h-h, ili ispod ravne crte HV-H3 s nagibom od 15° u odnosu na vodoravnu ravninu (vidi Dodatak 1.). Ni u kojem slučaju nije dopuštena granica „svijetlo-tamno” koja se nalazi iznad crta HV-H2 i H2 H4 a predstavlja kombinaciju od dviju prethodnih mogućnosti.

3.2.2.   Glavno svjetlo mora biti namješteno tako da:

3.2.2.1.   u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica „svijetlo-tamno” mora biti vodoravna na lijevoj polovini zaslona, a u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica „svijetlo-tamno” mora biti vodoravna na desnoj polovini zaslona. Širina zaslona za namještanje mora biti dovoljna da omogući provjeru granice „svijetlo-tamno” u području od najmanje 5° na svakoj strani crte v-v;

3.2.2.2.   vodoravni dio granice „svijetlo-tamno” mora se nalaziti na zaslonu 25 cm ispod vodoravne ravnine koja prolazi kroz žarište glavnog svjetla (vidi Dodatak 1);

3.2.2.3.   „prijelom” granice „svijetlo-tamno” mora se nalazi na ravnoj crti v-v. Ako svjetlosni snop nema granicu „svijetlo-tamno” s jasnim prijelomom, mora se obaviti bočno namještanje tako da se u čim većoj mjeri ispune propisani zahtjevi za osvijetljenost u točkama 75 R i 50 R za promet desnom stranom, odnosno u točkama 75 L i 50 L za promet lijevom stranom.

3.2.3.   Pri takvom namještanju, glavno svjetlo mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama od 3.2.5. do 3.2.7. i u točki 3.3.

3.2.4.   Kad je glavno svjetlo usmjereno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama od 3.2.5. do 3.2.7. i točki 3.3., njegovo namještanje može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnog snopa bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) u desno ili u lijevo. Granica netočnosti usmjeravanja od 1° u desno ili u lijevo nije nespojiva s vertikalnim netočnim usmjeravanjem prema gore i prema dolje što je ograničeno samo uvjetima propisanim u točki 3.3. Međutim, vodoravni dio granice „svijetlo-tamno” ne smije prelaziti crtu h-h. Radi lakšeg namještanja pomoću granice „svijetlo-tamno”, glavno svjetlo može se djelomično prekriti kako bi granica „svijetlo-tamno” bila oštrija.

3.2.5.   Osvijetljenost, koju proizvodi kratki svjetlosni snop na zaslonu, mora zadovoljavati zahtjeve navedene u sljedećoj tablici:

Točka na mjernom zaslonu

Zahtijevana osvijetljenost u luksima

Glavna svjetla za cestovnu uporabu/za promet desnom stranom

Glavna svjetla za cestovnu uporabu/za promet lijevom stranom

Točka

B 50 L

Točka

B 50 R

≤ 0,3

Točka

B 75 R

Točka

B 75 L

≥ 6

Točka

B 50 R

Točka

B 50 L

≥ 6

Točka

B 25 L

Točka

B 25 R

≥ 1,5

Točka

B 25 R

Točka

B 25 L

≥ 1,5

Sve točke u području III.

≤ 0,7

Sve točke u području IV.

≥ 2

Sve točke u području I.

≤ 20

3.2.6.   U područjima I., II., III. i IV. ne smije biti bočnih odstupanja koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

3.2.7.   Glavna svjetla koja su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom, moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke (SB) jedinice ili žarulje zadovoljavati gore navedene zahtjeve za stranu prometa koja odgovara određenom položaju.

3.3.   Zahtjevi za dugi svjetlosni snop

3.3.1.   Osvijetljenost, koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu, mora se izmjeriti s istim namještanjem glavnog svjetla kao pri mjerenjima propisanim u točkama od 3.2.5. do 3.2.7.

3.3.2.   Osvijetljenost koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

3.3.2.1.   Točka HV sjecišta crta h-h i v-v mora se nalaziti unutar „izoluksa” koji predstavlja 90 % najveće osvijetljenosti. Najveća vrijednost Emax mora biti najmanje 32 lx. Njezina vrijednost ne smije prekoračiti 240 lx;

3.3.2.2.   Polazeći iz točke HV, vodoravno u desno i u lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 16 lx do udaljenosti 1,125 m, ni manja od 4 lx do udaljenosti 2,25 m;

3.4.   Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu koje se navode u točkama od 3.2.5. do 3.2.7., moraju se mjeriti fotoprijamnikom čija se korisna površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

4.   ETALON GLAVNO SVJETLO

Glavno svjetlo smatra se etalon (referentnim) glavnim svjetlom ako:

4.1.   zadovoljava dolje navedene zahtjeve za homologaciju tipa sastavnog dijela;

4.2.   ima efektivni promjer najmanje 160 mm;

4.3.   s etalon žaruljom proizvodi, u različitim točkama i na različitim područjima navedenima u točki 3.2.5., osvijetljenost koja iznosi:

4.3.1.   najmanje 90 % od najvećih vrijednosti, i

4.3.2.   najmanje 120 % od najmanjih vrijednosti, propisanih u tablici u točki 3.2.5.

5.   DODATNI ZAHTJEVI ZA INSPEKCIJSKE NADZORE KOJE MOGU PROVODITI NADLEŽNA TIJELA PRI PROVJERI SUKLADNOSTI PROIZVODNJE U SKLADU S TOČKOM 5.1. PRILOGA I.

5.1.   Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R):

0,20 lx ekvivalent 20 %,

0,30 lx ekvivalent 30 %;

Područje III:

0,30 lx ekvivalent 20 %,

0,45 lx ekvivalent 30 %;

5.2.   Za kratki svjetlosni snop, propisane vrijednosti u ovoj Direktivi u točki HV trebaju biti zadovoljene (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem, najmanje u jednoj točki svakog područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 L (ili R) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 R (ili L), 25 R i 25 L, i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L.

5.2.1.   Ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki navedenoj u točki 3.2.5. ovog Priloga dopušteno je odstupanje + 20 % za najveće vrijednosti i – 20 % za najmanje, s iznimkom referentne oznake.

5.3.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnog svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnog snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo.

5.4.   Glavna svjetla s vidljivim greškama ne uzimaju se u obzir.

5.5.   Referentna oznaka ne uzima se u obzir.

Dodatak 1.

Mjerni zaslon

NORMIRANI EUROPSKI SVJETLOSNI SNOP

Glavno svjetlo za promet desnom stranom (27)

(dimenzije u mm)

Image

Dodatak 2.

Ispitivanja postojanosti fotometrijskih značajki glavnih svjetala u radu

Sukladnost sa zahtjevima nije dovoljan kriterij za homologaciju tipa sastavnog dijela za glavna svjetla s plastičnim lećama.

Vidi Dodatak 2. Prilogu III.-D.

Dodatak 3.

Zahtjevi za svjetla s lećom od plastičnog materijala i ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

Vidi Dodatak 3. Prilogu III.-D.

Dodatak 4.

Image

Dodatak 5.

Image

PRILOG III.-D

GLAVNA SVJETLA ZA MOTOCIKLE I TRICIKLE KOJA EMITIRAJU ASIMETRIČNI KRATKI SVJETLOSNI SNOP I DUGI SVJETLOSNI SNOP I KOJA SU OPREMLJENA HALOGENIM ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI OSIM ŽARULJA HS1

1.   DODATNI ZAHTJEVI ZA OZNAKE I OZNAČIVANJE UREĐAJA

1.1.   Glavna svjetla koja su konstruirana tako da zadovoljavaju zahtjeve za jedan prometni sustav (promet desnom ili lijevom stranom) na lećama moraju biti označene granice područja koje po potrebi može biti prekriveno da se izbjegne ometanje korisnika ceste u zemlji u kojoj prometni sustav ne odgovara onom za koji je glavno svjetlo konstruirano. Međutim, kad je to područje po konstrukciji izravno prepoznatljivo, takvo ograničenje nije potrebno.

1.2.   Glavna svjetla koja su konstruirana tako da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom, moraju imati oznake koje omogućavaju određivanje dvaju položaja za postavljanje u određeni položaj optičke jedinice na vozilu ili žarulje u reflektoru; te oznake sastoje se od slova „R/D” za položaj koji odgovara vožnji desnom stranom i slova „L/G” za položaj koji odgovara vožnji lijevom stranom.

1.3.   Sva glavna svjetla koja su konstruirana tako da ne dopuštaju bilo koje istodobno uključivanje žarne niti za kratki svjetlosni snop iz bilo kojeg drugog izvora svjetlosti s kojima mogu biti udružena, moraju u oznaci homologacije tipa sastavnog dijela biti označena kosom crtom (/) iza oznake za kratki svjetlosni snop na glavnom svjetlu.

1.4.   Kad glavna svjetla zadovoljavaju zahtjeve samo za promet lijevom stranom, vodoravna strelica s vrhom na desnoj strani kad promatraè gleda prema glavnom svjetlu, tj. na strani suprotnoj od strane prometa, mora biti postavljena ispod oznake homologacije tipa sastavnog dijela.

1.5.   Kad s namjernom promjenom namještanja optičkog bloka ili žarulje, glavna svjetla zadovoljavaju zahtjeve za oba prometna sustava, vodoravna strelica s dva vrha, jednim usmjerenim u lijevo i drugim u desno, mora biti postavljena ispod oznake homologacije tipa sastavnog dijela.

1.6.   Sljedeća dodatna oznaka ili oznake:

1.6.1.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve samo za promet lijevom stranom, vodoravna strelica s vrhom na desnoj strani kad promatrač gleda prema glavnom svjetlu, tj. na strani suprotnoj od strane prometa;

1.6.2.   na glavnim svjetlima konstruiranim da zadovoljavaju zahtjeve za oba prometna sustava pomoću odgovarajućeg namještanja optičkog bloka ili žarulje, vodoravna strelica s vrhom na oba kraja, jednim usmjerenim u lijevo i drugim u desno;

1.6.3.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive samo za kratki svjetlosni snop, slova „HC”;

1.6.4.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive samo za dugi svjetlosni snop, slova „HR”;

1.6.5.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive za kratki i dugi svjetlosni snop, slova „HCR”;

1.6.6   na glavnim svjetlima koja sadrže leću od plastičnog materijala slova „PL” koja se postavljaju pokraj oznaka propisanih u točkama 1.6.3. do 1.6.5.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

2.1.   Svaki uzorak mora zadovoljavati zahtjeve navedene u točkama od 6. do 8.

2.2.   Glavna svjetla moraju biti konstruirana i proizvedena tako da pri uobičajenim uvjetima uporabe i usprkos vibracijama kojima mogu biti izložena ostanu u ispravnom radnom stanju i zadrže propisane značajke.

2.2.1.   Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu u skladu s odgovarajućim propisima. Ugradba takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima. Kad su glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop i glavno svjetlo za kratki svjetlosni snop, koji su opremljeni svaki sa svojom žaruljom sa žarnom niti, udruženi da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati namještanje svakog optičkog sustava posebno. Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa, primjenjuju se zahtjevi točke 6.

2.3.   Dijelovi s kojima se žarulja (žarulje) sa žarnom niti pričvršćuje (pričvršćuju) u reflektor moraju biti izrađeni tako da se čak i u mraku, žarulja (žarulje) sa žarnom može (mogu) pričvrstiti samo u propisani položaj (28)  (29).

Držač žarulja sa žarnom niti mora odgovarati dimenzijskim značajkama navedenim u sljedećim listovima s podacima IEC Publikacije 61-2:

Žarulje sa žarnom niti

Držač

Listovi s podacima

H1

P 14.5s

7005.46.3

H2

X 5111

7005.99.2

H3

PK 22s

7005.47.1

HB3

P 20d

7005.31.1

HB4

P 22d

7005.32.1

H7

PX 26d

7005.5.1

H4

P43t-38

7005.39.2

2.4.   Glavna svjetla koja su konstruirana tako da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom i lijevom stranom, mogu se prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradbi na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulje sa žarnom niti pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja, moraju biti moguća samo dva jasno određena položaja namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednog položaja namještanja glavnog svjetla u drugo, kao i namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulju sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulje sa žarnom niti na reflektor moraju biti konstruirani i izrađeni tako da se, u svakom od njegova dva položaja namještanja, žarulja sa žarnom niti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste. Sukladnost sa zahtjevima ove točke provjerava se vizualnim pregledom i, po potrebi, pokusnom ugradbom.

2.5.   Odredbe samo za glavna svjetla opremljena halogenim žaruljama s jednom žarnom niti:

Na glavnim svjetlima konstruiranima alternativno za dugi i kratki svjetlosni snop, mehanička, elektromehanička ili neka druga naprava za prekopčavanje s jednog na drugi svjetlosni snop (30) mora biti proizvedena tako da:

2.5.1.   dovoljno je čvrsta da izdrži 50 000 uključivanja bez oštećenja, usprkos trešnji kojoj može biti izložena pri uobičajenoj uporabi;

2.5.2.   u slučaju kvara automatski se preklopi na kratki svjetlosni snop;

2.5.3.   uvijek je moguće dobiti kratki ili dugi svjetlosni snop bez ikakve mogućnosti da se mehanizam zaustavi između ta dva položaja;

2.5.4.   korisnik ne može, bez uporabe običnog alata, promijeniti oblik ili položaj pomičnih dijelova.

2.6.   Dodatna ispitivanja moraju se obaviti u skladu sa zahtjevima Dodatka 2. radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajki.

2.7.   Ako je leća glavnog svjetla od plastičnog materijala, ispitivanja se moraju obaviti u skladu sa zahtjevima Dodatka 3.

3.   OSVJETLJENJE

3.1.   Opći zahtjevi

3.1.1.   Glavna svjetla moraju se izraditi tako da s odgovarajućim žaruljama sa žarnom niti H1, H2, H3, HB3, HB4, H7 i/ili H4 s kratkim svjetlosnim snopom daju dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja, i dobro osvjetljenje s dugim svjetlosnim snopom.

3.1.2.   Osvjetljenje koje proizvodi glavno svjetlo mora se provjeriti na vertikalnom zaslonu postavljenom 25 m ispred glavnog svjetla pod pravim kutovima u odnosu na njegove osi (vidi Dodatak 1.).

3.1.3.   Provjera glavnih svjetala mora se obaviti s bezbojnom etalon žaruljom (bezbojnim žaruljama) sa žarnom niti konstruiranom (konstruiranima) za nazivni napon 12 V. Pri provjeri glavnog svjetla, napon na priključcima žarulje sa žarnom niti mora se namjestiti tako da se postignu sljedeće značajke:

Žarulje sa žarnom niti

Približni napon napajanja (u V) za mjerenja

Svjetlosni tok (u lumenima)

H1

12

1 150

H2

12

1 300

H3

12

1 100

HB3

12

1 300

HB4

12

825

H7

12

1 100

H4 kratki svjetlosni snop

dugi svjetlosni snop

12

12

600

1 250

Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako zadovoljava fotometrijske zahtjeve s barem jednom etalon žaruljom sa žarnom niti za 12 V, koja se može dostaviti s glavnim svjetlom.

3.1.4.   Dimenzije s kojima je određen položaj žarne niti unutar etalon žarulje sa žarnom niti za 12 V navedene su u odgovarajućem listu s podacima u Prilogu IV.

3.1.5.   Balon etalon žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkoj kvaliteti mora biti takav, da ne prouzroči refleksiju ili lom svjetlosti koji bi nepovoljno djelovali na razdiobu svjetlosti. Sukladnost s tim zahtjevom mora se provjeravati mjerenjem razdiobe svjetlosti koja se dobije s etalon glavnim svjetlom opremljenim etalon žaruljom sa žarnom niti.

3.2.   Odredbe koje se odnose na kratki svjetlosni snop

3.2.1.   Kratki svjetlosni snop mora proizvesti dovoljno oštru granicu „svijetlo-tamno” da se pomoću nje može odgovarajuće namjestiti. Granica „svijetlo-tamno” mora biti vodoravna ravna crta na strani koja je nasuprotna strani prometa, za koju je glavno svjetlo predviđeno. Na suprotnoj strani ona mora ležati ispod izlomljene crte H-V, H1-H4, koju čini ravna crta HV-H1 s kutom nagiba 45° u odnosu na vodoravnu ravninu i ravna crta H1-H4, koja leži 25 cm iznad vodoravne crte h-h, ili ispod ravne crte HV-H3 s kutom nagiba 15° iznad vodoravne ravnine (vidi Dodatak 1.). Ni u kojem slučaju nije dopuštena granica „svijetlo-tamno” koja se nalazi iznad crta HV-H2 i H2-H4 a predstavlja kombinaciju od dviju prethodnih mogućnosti.

3.2.2.   Glavno svjetlo mora biti namješteno tako da:

3.2.2.1.   u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom stranom, granica „svijetlo-tamno” je vodoravna na lijevoj polovini zaslona (31), a u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, granica „svijetlo-tamno” je vodoravna na desnoj polovini zaslona;

3.2.2.2.   taj vodoravni dio granice „svijetlo-tamno” treba se nalaziti na zaslonu 25 cm ispod crte h-h (vidi Dodatak 1.).

3.2.2.3.   „prijelom” granice „svijetlo-tamno” se nalazi na crti v-v (32).

3.2.3.   Pri takvom namještanju, glavno svjetlo za koje se zahtjeva homologacija samo za kratki svjetlosni snop (33) treba zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točkama od 3.2.5. do 3.2.7. i 3.3.

3.2.4.   Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama od 3.2.5. do 3.2.7. i točki 3.3, njegova usmjerenost može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetlosnog snopa bočno ne pomakne za više od 1° ( = 44 cm) u desno ili u lijevo (34). Radi lakšeg namještanja pomoću granice „svijetlo-tamno”, glavno svjetlo može se djelomično prekriti kako bi granica „svijetlo-tamno” bila oštrija.

3.2.5.   Osvijetljenost koju proizvodi kratki svjetlosni snop na zaslonu, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

Točka na mjernom zaslonu

Zahtijevana osvijetljenost u luksima

Glavno svjetlo za promet desnom stranom

Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

Točka

B 50 L

Točka

B 50 R

≤ 0,4

Točka

B 75 R

Točka

B 75 L

≥ 12

Točka

B 75 L

Točka

B 75 R

≤ 12

Točka

B 50 L

Točka

B 50 R

≤ 15

Točka

B 50 R

Točka

B 50 L

≥ 12

Točka

B 50 V

Točka

B 50 V

≥ 6

Točka

B 25 L

Točka

B 25 R

≥ 2

Točka

B 25 R

Točka

B 25 L

≥ 2

Sve točke u području III.

≤ 0,7

Sve točke u području IV.

≥ 3

Sve točke u području I.

≤ 2 × (E50 R ili E50 L) (35)

3.2.6.   U područjima I., II., III. i IV. ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti koja bi ugrozila dobru vidljivost.

3.2.7.   Vrijednosti osvijetljenosti u područjima „A” i „B” kao što su prikazane na slici C u Prilogu IV., moraju se provjeriti mjerenjem fotometrijskih vrijednosti u točkama od 1 do 8 na toj slici. Te se vrijednosti moraju nalaziti unutar sljedećih granica:

0,7 lx ≥ 1, 2, 3, 7 ≥ 0,1 lx, i

0,7 lx ≥ 4, 5, 6, 8 ≥ 0,2 lx

3.2.8.   Glavna svjetla koja su konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom, moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti zadovoljavati gore navedene zahtjeve koji se odnose na određenu stranu prometa.

3.3.   Odredbe koje se odnose na dugi svjetlosni snop

3.3.1.   U slučaju glavnog svjetla koje je konstruirano da daje dugi i kratki svjetlosni snop, mjerenja osvijetljenosti koju dugi svjetlosni snop proizvodi na zaslonu obavlja se istim usmjerenjem glavnog svjetla kao pri mjerenjima prema točkama od 3.2.5. do 3.2.7. U slučaju glavnog svjetla koje daje samo dugi svjetlosni snop, ono se mora namjestiti tako da se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu crta h-h i v-v. Takvo glavno svjetlo treba zadovoljavati samo zahtjeve navedene u točki 3.3.

3.3.2.   Osvijetljenost, koju na zaslonu proizvodi dugi svjetlosni snop, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

3.3.2.1.   Točka sjecišta (HV) crta h-h i v-v mora se nalaziti unutar „izoluksa” koji predstavlja 90 % najveće osvijetljenosti. Ta najveća vrijednost (Emax) ne smije biti manja od 48 lx. Najveća vrijednost ni u kojem slučaju ne smije biti veća od 240 lx. Dodatno, u slučaju kombiniranoga glavnog svjetla za kratki i dugi svjetlosni snop, ta najveća vrijednost ne smije prekoračiti više od 16 puta osvijetljenosti izmjerene za kratki svjetlosni snop u točki 75 R (ili 75 L).

3.3.2.1.1.   Najveća svjetlosna jakost (Imax) za dugi svjetlosni snop, izraženo u tisućama kandela, izračunava se prema formuli:

Imax = 0,625 Emax

3.3.2.1.2.   Referentna oznaka (I'max) koja prikazuje tu najveću jakost, na koju se upućuje u točki 1.6. izračunava se prema formuli:

Formula

Ta se vrijednost zaokružuje na najbližu od sljedećih vrijednosti: 7,5; 10; 12,5; 17,5; 20; 25; 27,5; 30; 37,5; 40; 45; 50.

3.3.2.2.   Polazeći iz točke HV, vodoravno u desno i u lijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 24 lx do udaljenosti 1,125 m, niti manja od 6 lx do udaljenosti 2,25 m.

3.4.   Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu, koje su navedene u točkama od 3.2.5. do 3.2.7. i točki 3.3. moraju se mjeriti s fotoosjetilom, čija se korisna površina mora nalaziti u kvadratu stranice 65 mm.

4.   OCJENA NEUGODNOSTI (ZASLJEPLJIVANJA)

Mora se ocijeniti neugodnost od zasljepljivanja izazvana kratkim svjetlosnim snopom glavnog svjetla.

5.   ETALON GLAVNO SVJETLO

5.1.   Glavno svjetlo smatra se etalon glavnim svjetlom ako:

5.1.1.   zadovoljava gore navedene zahtjeve za homologaciju;

5.1.2.   ima efektivni promjer najmanje 160 mm;

5.1.3.   pomoću etalon žarulje sa žarnom niti, u različitim točkama i na različitim područjima navedenim u točki 3.2.5. proizvodi osvijetljenost koja iznosi:

5.1.3.1.   najviše 90 % od najvećih dopuštenih vrijednosti i

5.1.3.2.   najmanje 120 % od najmanjih dopuštenih vrijednosti, propisanih u tablici u točki 3.2.5.

6.   DODATNI ZAHTJEVI ZA INSPEKCIJSKE NADZORE KOJE MOGU PROVODITI NADLEŽNA TIJELA PRI PROVJERI SUKLADNOSTI PROIZVODNJE U SKLADU S TOČKOM 5.1. PRILOGA I.

6.1.   Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R):

0,2 lx ekvivalent 20 %,

0,3 lx ekvivalent 30 %;

Područje III:

0,3 lx ekvivalent 20 %,

0,45 lx ekvivalent 30 %;

6.2.   Za kratki svjetlosni snop, propisane vrijednosti u ovoj Direktivi u točki HV trebaju biti zadovoljene (s dopuštenim odstupanjem 0,2 lx), a povezano s tim namještanjem, najmanje jedna točka svakog područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno krugom polumjera od 15 cm oko točaka B 50 L (ili R) (s dopuštenim odstupanjem 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 R (ili L), 25 R, 25 L i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L.

6.2.1.   Ako se za dugi svjetlosni snop točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki navedenoj u točki 3.2.5. ovog Priloga dopušteno je odstupanje + 20 % za najveće vrijednosti i – 20 % za najmanje, s iznimkom referentne oznake.

6.3.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne zadovoljavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnog svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnog snopa ne pomakne bočno za više od 1° u desno ili u lijevo.

6.4.   Glavna svjetla s vidljivim greškama ne uzimaju se u obzir.

6.5.   Referentna oznaka ne uzima se u obzir.

Dodatak 1.

Mjerni zaslon

Normirani europski svjetlosni snop

A.   Glavno svjetlo za promet desnom stranom

(dimenzije u mm)

Image

B.   Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

(dimenzije u mm)

Image

Image

Napomena:

Slika C prikazuje mjerne točke za promet desnom stranom. Točke 7 i 8 nalaze se u odgovarajućem položaju na desnoj strani slike za promet lijevom stranom.

Dodatak 2.

Ispitivanja postojanosti fotometrijskih značajka glavnih svjetala u radu

ISPITIVANJA NA CJELOVITIM GLAVNIM SVJETLIMA

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu sa zahtjevima ove Direktive, u točki za Emax za dugi svjetlosni snop i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratki svjetlosni snop (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet po lijevoj strani), uzorak potpunoga glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijske značajke u radu. „Potpuno glavno svjetlo” treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji mogu utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.   ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Ispitivanja se provode u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je cjelovito glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradbi na vozilo.

1.1.   Čisto glavno svjetlo

Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u točki 1.1.1., a potom ga treba provjeriti kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

(a)

u slučaju kad se homologira samo funkcija osvjetljavanja (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajući žarna nit svijetli propisano vrijeme (36);

(b)

u slučaju glavnog kratkog svjetla uzajamno povezanog s glavnim dugim svjetlom (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje s jednom žarnom niti):

ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s jednom uključenom žarnom niti (37), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem svake određene funkcije u trajanju po pola vremena određenog u točki 1.1.,

u svim ostalim slučajevima (36)  (37), glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne postigne propisano vrijeme:

15 minuta, svijetli žarnom niti za kratki svjetlosni snop

5 minuta, svijetle sve žarne niti;

(c)

u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja, sve pojedinačne funkcije trebaju svijetliti istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinačne funkcije osvjetljavanja (a) pri čemu također treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.   Napon ispitivanja

Napon se mora namjestiti tako da napajanje bude s 90 % snage određene u Prilogu IV. Primijenjeni napon mora u svim slučajevima biti u skladu s odgovarajućom vrijednosti za žarulju sa žarnom niti za nazivni napon 12 V, osim ako podnositelj zahtjeva za homologaciju odredi da se glavno svjetlo može upotrebljavati na nekom drugom naponu. U potonjem slučaju, ispitivanje treba obaviti žaruljom sa žarnom niti čija je snaga veća od one koja se može upotrijebiti.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.   Vizualni pregled

Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnog svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom se mora vizualno pregledati; ne smije biti primjetno nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ili promjena boje leće glavnog svjetla ili vanjske leće, ako postoji.

1.1.2.2.   Fotometrijsko ispitivanje

Za zadovoljavanje zahtjeva ove Direktive, fotometrijske vrijednosti moraju se provjeriti u sljedećim točkama:

Kratki svjetlosni snop:

50 R - B 50 L - HV za glavnog svjetla konstruiranog za promet desnom stranom,

50 L - B 50 R - HV za glavnog svjetla konstruiranog za promet lijevom stranom.

Dugi svjetlosni snop:

točka Emax.

Može se obaviti novo namještanje da bi se uzelo u obzir bilo koje izobličenje nosača glavnog svjetla zbog topline (promjena položaja crte „svijetlo-tamno” obuhvaćena je u točki 2. ovog Dodatka).

Dopušteno je odstupanje do 10 % između fotometrijskih značajki i vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja uključujući odstupanja fotometrijskog postupka.

1.2.   Prljavo glavno svjetlo

Nakon što je ispitano kao što je određeno u točki 1.1., glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kao što je propisano u točki 1.2.1., treba raditi jedan sat kako je opisano u točki 1.1.1. i potom se provjerava kako je propisano u točki 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnog svjetla

1.2.1.1.   Ispitna mješavina

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo u svrhu ovog ispitivanja mora se sastojati od devet dijelova (masenih) kremenog pijeska veličine zrna od 0 do 100 μm, jednog dijela (masenog) biljne ugljene prašine veličine zrna od 0 do 100 μm, 0,2 dijela (masena) NaCMC (38) i primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost manju od 1 mS/m.

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.   Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja glavnog svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20 % od vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanim u točki 1.

Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu za dugo/kratko svjetlo,

Emax pri dugom svjetlosnom snopu, za razdiobu samo za dugo svjetlo,

50 R i 50 V (39) samo za kratko svjetlo konstruirano za promet desnom stranom,

50 L i 50 V samo za kratko svjetlo konstruirano za promet lijevom stranom.

1.2.1.3.   Mjerna oprema

Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnog svjetla. Za fotometrijsku provjeru upotrebljava se etalon žarulja sa žarnom niti.

2.   ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA CRTE „SVIJETLO-TAMNO” POD UTJECAJEM TOPLINE

Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomak crte „svijetlo-tamno” pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratko svjetlo, kad je uključeno.

Glavno svjetlo ispitano u skladu s točkom 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.1., bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1.   Ispitivanje

Ispitivanje se mora obaviti u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

Uporabom serijski proizvedene žarulje sa žarnom niti koja je već bila ispitivana starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratki svjetlosni snop glavnog svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovog ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2.). Položaj crte „svijetlo-tamno” u njezinom vodoravnom dijelu (između crte v-v i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet desnom stranom ili B 50 R za promet lijevom stranom) mora se provjeriti redom tri minute (r3) i šezdeset minuta (r60) nakon uključivanja.

Mjerenje promjene položaja crte „svijetlo-tamno” kako je gore opisano obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.   Rezultati ispitivanja

Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost Formula utvrđena na ovom glavnom kratkom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (Δr1 ≤ 1,0 mrad).

2.2.1.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad, ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < Δr1 ≤ 1,5 mrad) mora se ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u točki 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo dolje opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnog svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradbu na vozilu:

Uključen kratki svjetlosni snop u trajanju od jednog sata (napon treba namjestiti u skladu s točkom 1.1.1.2.),

Isključeno u trajanju od jednog sata.

Tip glavnog svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti Δr1 izmjerenih na prvom uzorku i Δr1 izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:Formula

Dodatak 3.

Zahtjevi za svjetla s lećom od plastičnog materijala i ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

1.   OPĆE SPECIFIKACIJE

1.1.   Uzorci dostavljeni u skladu s točkom 2.4. Priloga I. moraju zadovoljavati specifikacije navedene u točkama od 2.1. do 2.5. ovog Dodatka.

1.2.   Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.3. Priloga I. i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala moraju, s obzirom na materijal leće, zadovoljavati specifikacije navedene u točki 2.6. ovog Dodatka.

1.3.   Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A u Dodatku 3.1.

1.4.   Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama od 2.1. do 2.5., ili istovrijedna ispitivanja sukladna nekoj drugoj Direktivi, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. Dodatka 3.1.

2.   ISPITIVANJA

2.1.   Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

Tri nova uzorka (leća) treba izložiti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 % - 95 % RH,

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 % - 75 % RH

15 sati pri - 30 °C ± 2 °C,

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 % - 75 % RH,

3 sata pri 80 °C ± 2 °C,

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 % - 75 % RH.

Prije ovog ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 % -75 % RH.

Napomena:

Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °C moraju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.   Metoda

Fotometrijska se mjerenja moraju obaviti na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

Ta se mjerenja moraju obaviti uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

B 50 L i 50 R za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala predviđenih za promet lijevom stranom) ili B 50 R i 50 R/L u slučaju simetričnog svjetlosnog snopa;

Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo,

HV i Emax i području D za prednja svjetla za maglu.

2.1.2.2.   Rezultati

Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10 % uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.   Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu razdiobu energije sličnu onoj crnog tijela pri temperaturi između 5 500 K i 6 000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanje zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2 500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar kućišta ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima mora biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min–1.

Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m na temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

prskanje:

5 minuta,

sušenje:

25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

Nakon ispitivanja opisanog u točki 2.2.1. i mjerenja opisanog u točki 2.2.3.1., vanjsku površinu navedenih triju uzoraka treba premazati kako je opisano u točki 2.2.2.2. s mješavinom određenom u točki 2.2.2.1.

2.2.2.1.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5 % n-heptana, 12,5 % toluena, 7,5 % etil-tetraklorida, 12,5 % trikloretilena i 6 % ksilena (volumenski postotak).

2.2.2.2.   Nanošenje ispitne mješavine

Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u točki 2.2.2.1. i, unutar 10 sekunda, staviti i držati 10 minuta na vanjsku površinu uzorka s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

Tijekom ovog 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprečavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.   Čišćenje

Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u točki 2.3. (Otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2 % nečistoća pri 23 °C ± 5 °C, a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.   Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i izobličenje, a srednja vrijednost promjene propuštanja Formula,

izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prekoračiti 0,020 (Δtm ≤ 0,020).

2.2.3.2.   Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati bilo kakve tragove kemijskog bojenja (promjene boje) koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene Formula,

izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prekoračiti 0,020 (Δdm ≤ 0,020).

2.3.   Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

Vanjska površina triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02 % nečistoća, i jednog dijela alkilaril sulfonata.

Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

Vanjska površina ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70 % n-heptana i 30 % toluena (volumenski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja Formula,

izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 3.2. ovom Prilogu ne smije prekoračiti 0,010 (Δtm ≤ 0,010).

2.4.   Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikog mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u Dodatku 3.3. ovom Prilogu.

2.4.2.   Rezultati

Nakon ovog ispitivanja, promjene:

u propuštanju:

Formula

i raspršivanju:

Formula

trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u Dodatku 3.2. ovom Prilogu u području određenom u točki 2.2.4. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da je:

Δtm ≤ 0,100;

Δdm ≤ 0,050.

2.5.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

Površinu veličine 20 mm × 20 mm, u području prevlake leće, treba nožićem za brijanje ili iglom narezati u obliku mreže s veličinom oka od približno 2 mm × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2.   Opis ispitivanja

Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20 %, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u Dodatku 3.4. ovom Prilogu. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u točki 2.5.1.

Nakon toga kraj ljepljive vrpce treba opteretiti na način da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ureza su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15 % površine područja s mrežom.

2.6.   Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.   Ispitivanja

Leću uzorka svjetla broj 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.4.1.

2.6.1.2.   Rezultati

Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovom Direktivom ne smiju prekoračiti za više od 30 % najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smiju biti za više od 10 % manje od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L). U slučaju simetričnog kratkog svjetlosnog snopa treba uzeti u obzir točke B 50 i H.

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

Leću uzorka svjetla broj 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u točki 2.5.

3.   PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

3.1.   Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, u skladu s ovom Direktivom ako se:

3.1.1.   nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzoraka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ili deformacije vidljive golim okom (vidi točke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2.   nakon ispitivanja opisanih u točki 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u točki 2.6.1.2., nalaze unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovoj Direktivi.

3.2.   Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se moraju ponoviti na drugom nasumce odabranom uzorku glavnih svjetala.

Dodatak 3.1.

Vremenski redoslijed homologacijskih ispitivanja

A.   Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu s točkom 1.2.4. Priloga I.)

Uzorci

Leće ili uzorci materijala

Leće

Uzorak br.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1.   Ograničena fotometrija (2.1.2.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

×

×

×

 

1.1.1.   Promjena temperature (2.1.1.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

×

×

×

 

1.2.   Ograničena fotometrija (2.1.2.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

×

×

×

 

1.2.1.   Mjerenje propuštanja

×

×

×

×

×

×

×

×

×

 

 

 

 

1.2.2.   Mjerenje raspršivanja

×

×

×

 

 

 

×

×

×

 

 

 

 

1.3.   Atmosferski utjecaji (2.2.1.)

×

×

×

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.3.1.   Mjerenje propuštanja

×

×

×

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.4.   Kemijska sredstva (2.2.2.)

×

×

×

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.4.1.   Mjerenje raspršivanja

×

×

×

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.5.   Deterdženti (2.3.1.)

 

 

 

×

×

×

 

 

 

 

 

 

 

1.6.   Ugljikovodici (2.3.2.)

 

 

 

×

×

×

 

 

 

 

 

 

 

1.6.1.   Mjerenje propuštanja

 

 

 

×

×

×

 

 

 

 

 

 

 

1.7.   Oštećivanje (2.4.1.)

 

 

 

 

 

 

×

×

×

 

 

 

 

1.7.1.   Mjerenje propuštanja

 

 

 

 

 

 

×

×

×

 

 

 

 

1.7.2.   Mjerenje raspršivanja

 

 

 

 

 

 

×

×

×

 

 

 

 

1.8.   Prianjanje (2.5.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

×

B.   Ispitivanja na potpunim svjetlima (dostavljenim u skladu s točkom 1.2.3. Priloga I.)

Ispitivanja

Potpuna glavna svjetla

Uzorak broj

1

2

2.1.   Oštećivanje (točka 2.6.1.1.)

×

 

2.2.   Fotometrija (točka 2.6.1.2.)

×

 

2.3.   Prianjanje (točka 2.6.2.)

 

×

Dodatak 3.2.

Metoda mjerenja raspršivanja i propuštanja svjetlosti

1.   OPREMA (vidi sliku)

Svjetlosni snop kolimatora K s polovinom divergencije

Formula

ograniči se blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 mora biti takav da ona ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnog kuta

Formula

Prstenasta blenda DD s kutovima

Formula i Formula

smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

Neprozirni središnji dio blende je potreban da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Mora biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvobitni položaj.

Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2  (40) leće L2 moraju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakog očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.   MJERENJA

Obavljaju se sjedeća očitavanja:

Očitavanje

s uzorkom

sa središnjim dijelom od DD

Predstavljena veličina

T1

ne

ne

Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

T2

da

(prije ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen novim materijalom u polju od 24 °C

T3

da

(nakon ispitivanja)

ne

Svjetlosni tok prenesen ispitanim materijalom u polju od 24 °C

T4

da

(prije ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen novim materijalom

T5

da

(nakon ispitivanja)

da

Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

Image

Dodatak 3.3

Metoda ispitivanja prskanjem

1.   ISPITNA OPREMA

1.1.   Prskalica

Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bar – 0 bar, + 0,5 bar.

Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm mm od sapnice.

1.2.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od:

kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom razdiobom, s faktorom zaobljenosti 1,8 do 2,

vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.   ISPITIVANJE

Vanjsku površinu leća svjetla treba jednom ili više puta podvrgnuti djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je gore pisano. Mlaz mora prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednog ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koje se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u Dodatku 2. ne bude takva da je:

Formula

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

Dodatak 3.4.

Ispitivanje prianjanja ljepljive vrpce

1.   SVRHA

Ova metoda omogućuje određivanje pod normiranim uvjetima linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču.

2.   NAČELO

Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.   UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 % ± 15 % relativna vlažnost (RH).

4.   ISPITNI KOMADI

Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidi gornju točku 3.).

Iz svakog svitka treba ispitati pet ispitnih komada duljine 400 mm svaki. Ove ispitne komade treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.   POSTUPAK

Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u točki 3.

Pet ispitnih komada treba uzeti iz svitka tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno s laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjeranog pritiska, na način da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić,

sklop ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima,

približno 25 mm ispitnog komada odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada,

ploču učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti na način da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču,

nakon toga vrpcu treba povući tako da se odlijepi brzinom od 300 mm/s i pritom upotrijebljenu silu treba zapisati.

6.   REZULTATI

Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

Dodatak 4.

Image

Dodatak 5.

Image

PRILOG IV.

ŽARULJE SA ŽARNOM NITI PREDVIĐENE ZA UPORABU U HOMOLOGIRANIM SVJETLIMA ZA MOPEDE, MOTOCIKLE I TRICIKLE

Dodatak 1.

Kategorija žarulja R2

Dodatak 2.

Kategorija žarulja H1

Dodatak 3.

Kategorija žarulja H2

Dodatak 4.

Kategorija žarulja H3

Dodatak 5.

Kategorija žarulja H4

Dodatak 6.

Kategorija žarulja HS1

Dodatak 7.

Kategorija žarulja HB3

Dodatak 8.

Kategorija žarulja HB4

Dodatak 9.

Kategorija žarulja H7

Dodatak 10.

Kategorija žarulja HS2

Dodatak 11.

Kategorija žarulja S1 i S2

Dodatak 12.

Kategorija žarulja S3

Dodatak 13.

Kategorija žarulja S4

Dodatak 14.

Kategorija žarulja P21W

Dodatak 15.

Kategorija žarulja P21/5W

Dodatak 16.

Kategorija žarulja R5W

Dodatak 17.

Kategorija žarulja R10W

Dodatak 18.

Kategorija žarulja T4W

Dodatak 19.

Kategorija žarulja C5W

Dodatak 20.

Kategorija žarulja C21W

Dodatak 21.

Kategorija žarulja W3W

Dodatak 22.

Kategorija žarulja W5W

Dodatak 23.

Primjer izgleda homologacijske oznake žarulje sa žarnom niti

Dodatak 24.

Svjetlosno središte i oblici žarnih niti žarulja

1.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA ŽARULJU SA ŽARNOM NITI

1.1.   Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela za žarulju sa žarnom niti koji je podnesen u skladu s člankom 3. Direktive 92/61/EEZ, mora dodatno sadržavati i sljedeće podatke:

1.1.1.   tri primjerka crteža dovoljno detaljnog da omogućavaju prepoznavanje tipa;

1.1.2.   kratak tehnički opis;

1.1.3.   pet uzoraka za svaku boju za koju je podnesen zahtjev;

1.2.   Za tip žarulje sa žarnom niti koji se razlikuje od već homologiranog tipa samo po marki ili trgovačkom nazivu dovoljno je dostaviti:

1.2.1.   izjavu proizvođača žarulje da je dostavljeni tip (osim marke ili trgovačkog naziva) isti kao već homologirani tip i da ga je proizveo isti proizvođač te da je kasnije označen svojom homologacijskom kodnom oznakom;

1.2.2.   dva uzorka označena novom markom ili trgovački nazivom.

2.   DODATNI ZAHTJEVI ZA OZNAČIVANJE I OZNAKE ŽARULJA SA ŽARNOM NITI

2.1.   Žarulje sa žarnom niti koje su dostavljene za homologaciju tipa moraju imati na podnošku ili balonu (u ovom drugom slučaju bez nepovoljnog utjecaja na svjetlosne značajke):

2.1.1.   marku ili trgovački naziv podnositelja zahtjeva;

2.1.2.   nazivni napon;

2.1.3.   međunarodnu oznaku odgovarajuće kategorije;

2.1.4.   nazivnu snagu (redoslijedom, primarna žarna nit/sekundarna žarna nit za žarulje s dvije žarne niti); to nije potrebno označivati odvojeno ako je dio međunarodne oznake odgovarajuće kategorije žarulje sa žarnom niti;

2.1.5.   prostor dovoljan za postavljanje homologacijske oznake.

2.2.   Prostor naveden u točki 2.1.5. mora biti prikazan na crtežima koji su priloženi uz zahtjev za homologaciju tipa.

2.3.   Mogu se postaviti drugi natpisi osim onih na koje se primjenjuje točka 2.1., pod uvjetom da ne utječu nepovoljno na svjetlosne značajke.

3.   HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA ŽARULJU SA ŽARNOM NITI

3.1.   Homologacija tipa dodijelit će se ako svi uzorci tipa žarulje sa žarnom niti koji su dostavljeni u skladu s točkama 1.1.3. ili 1.2.2. zadovoljavaju zahtjeve ovog Priloga.

3.2.   Homologacijska oznaka tipa sastavnog dijela, u skladu s odredbama članka 8. Direktive 92/61/EEZ mora se postaviti u prostoru na koji upućuje točka 2.1.5.

3.3.   U Dodatku 23. ovom Prilogu dan je primjer izgleda homologacijske oznake.

4.   TEHNIČKI ZAHTJEVI

4.1.   Tehnički zahtjevi navedeni su u točkama 2.1. i 3. Pravilnika ECE R 37 (Gospodarske komisije UN-a za Europu), čija je konsolidirana verzija dana u sljedećem dokumentu:

Revizija 2, koja sadrži niz izmjena 02 i 03, Ispravak 2 i dopune od 1 do 9 priložene uz niz izmjena 03.

5.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

5.1.   Žarulje sa žarnom niti koje su homologirane u skladu s ovim Prilogom, moraju biti proizvedene tako da budu u skladu s homologiranim tipom što podrazumijeva zadovoljavanje zahtjeva za označivanja i tehničkih zahtjeva navedenih u točkama 2.1., 3.2. i 4. i u odgovarajućim dodacima ovog Priloga.

5.2.   Da bi se utvrdilo da su zadovoljeni zahtjevi točke 5.1., u proizvodnji se moraju obaviti provjere kako je određeno u točki 4. i prilozima 6., 7., 8. i 9. Pravilnika ECE R 37 na koji se upućuje u točki 4.1.

5.3.   Homologacija tipa koja je dodijeljena za tip žarulje sa žarnom niti prema ovom Prilogu može biti povučena ako nisu ispunjeni zahtjevi iz točaka 5.1. i 5.2. ili ako žarulja sa žarnom niti označena homologacijskom oznakom nije u skladu s homologiranim tipom.

Dodatak 1.

Kategorija žarulja R2

LIST R2/1

Image

Crteži prikazuju samo bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

Električne i fotometrijske značajke

 

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

Nazivne vrijednosti

Volta

6 (41)

12 (41)

24 (41)

12 (41)

Watta

45

40

45

40

55

50

45

40

Ispitni napon

Volta

6,3

13,2

28

13,2

Predviđene vrijednosti

Watta

53

maks.

47

maks.

57

maks.

51

maks.

76

maks.

69

maks.

52 + 0 %

– 10 %

46 ± 5 %

Svjetlosni tok lm

720

min.

570

± 15 %

860

min.

675

± 15 %

1 000

min.

860

± 15 %

 

 

Referentni svjetlosni tok na približno 12 V

700

450

LIST R2/2

Položaj i dimenzije štita i žarnih niti

Image

Crteži su namijenjeni da prikažu samo bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

LIST R2/3

Položaj i dimenzije žarnih niti i štita (42)

Dimenzije u mm

Dopušteno odstupanje

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

6 V

12 V

24 V

12 V

A

0,60

± 0,35

± 0,15

b1/30,0 (43)

b1/33,0

0,20

b1/30,0 mv (44)

± 0,35

± 0,15

b2/30,0 (43)

b2/33,0

0,20

b2/30,0 mv (44)

± 0,35

± 0,15

c/30,0 (43)

c/33,0

0,50

c/30,0 mv (44)

± 0,30

± 0,15

e

6, 12 V

24 V

28,5

28,8

± 0,35

± 0,15

f

6, 12 V

24 V

1,8

2,2

± 0,40

± 0,20

g

0

± 0,50

± 0,30

h/30,0 (43)

h/33,0

0

h/30 mv (44)

± 0,50

± 0,30

½ (p-q)

0

± 0,60

± 0,30

lc

5,5

± 1,50

± 0,50

γ (45)

15° nom.

 

 

 

 

Podnožak P45t-41 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-95-4)

Dodatak 2.

Kategorija žarulja H1

LIST H1/1

(Dimenzije u mm)

Image

Crteži su namijenjeni da prikažu samo bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

LIST H1/2

Dimenzije u mm

Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

6 V

12 V

24 V

b

0,7 f

 

 

 

 

e (5) (9)

25,0

(8)

± 0,15

f (5) (9)

6 V

4,5

± 1,0

 

12 V

5,0

± 0,5

+ 0,5

0

24 V

5,5

± 1,0

 

g (6)

0,5 d (7)

± 0,5 d

± 0,25 d

h1

0

(8)

± 0,20 (4)

h2

(8)

± 0,25 (4)

ε

45°

± 12°

± 3°

Podnožak P 14,5s u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-46-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti

Volta

6

12

24

12

Watta

55

70

55

Ispitni napon

Volta

6,3

13,2

28,0

 

Predviđene vrijednosti

Watta

maks.

63

maks.

68

maks.

84

maks.

68 za 13,2 V

Svjetlosni tok lm

1 350

1 550

1 900

 

 

± %

15

 

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnih svjetala: 1 550 lm za približno 12 V

LIST H1/3

(1)

Referentna os je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz točku određenu dimenzijom označenom s (1).

(2)

Oba izvoda za dovod struje moraju biti unutar balona; a dulji izvod mora biti iznad žarne niti (u pogledu na žarulju kao što je prikazan na slici). Unutrašnja konstrukcija žarulje mora biti takva, da se koliko god je moguće izbjegne pojava zrcalnih slika ili refleksije svjetla koje bi pravile smetnje, na primjer postavljanjem rashladnih obloga na dijelovima žarne niti izvan zavojnice.

(3)

Valjkasti dio balona na duljini „f” mora biti takav da ne iskrivljuje projiciranu sliku žarne niti u tolikoj mjeri da bi to znatno nepovoljno djelovalo na optičke učinke.

(4)

Ekscentričnost se mjeri samo u vodoravnom i vertikalnom smjeru žarulje sa žarnom niti, kao što je prikazano na slici. Točke u kojima se obavlja mjerenje su točke u kojima je projekcija vanjske strane krajnjih zavoja najbliža ili najudaljenija od referentne ravnine.

(5)

Smjer gledanja je okomit na referentnu os koja se nalazi u ravnini određenoj s referentnom osi i središtem drugog zatika podnoška.

(6)

Pomak žarne niti u odnosu na os balona, izmjeren na razmaku 27,5 mm od referentne ravnine.

(7)

d: promjer žarne niti.

(8)

Provjerava se „box sistemom” prema listu H1/4.

(9)

Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima projekcija vanjske strane krajnjih zavoja, najbližih ili najudaljenijih od referentne ravnine, gledano u smjeru određenom u gornjoj napomeni 5., presijeca referentnu os (posebne upute za „bi-spiralne” žarne niti su u pripremi).

LIST H1/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

Ovo se ispitivanje upotrebljava za određivanje zadovoljava li žarulja sa žarnom niti zahtjeve provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

(Dimenzije u mm)

Image

 

a1

a2

b1

b2

c1

c2

6 V

1,4 d

1,9 d

0,25

6

3,5

12 V

6

4,5

24 V

7

4,5

d = promjer žarne niti

Početak žarne niti, koji je određen u napomeni 2 na listu H1/1, mora biti između crta Z1 i Z2.

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima FH i FV koji su prikazani na listu H1/1.

Žarna nit u cijelosti mora biti unutar prikazanih granica.

Dodatak 3.

Kategorija žarulja H2

LIST H2/1

(Dimenzije u mm)

Image

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

LIST H2/2

Dimenzije u mm

Dopušteno odstupanje

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

6 V

12 V

24 V

e (6)

12,25

(5)

± 0,15

f (6)

6 V

4,5

± 1,0

 

12 V

5,5

± 0,50

24 V

 

g (1), (2)

0,5 d

± 0,5 d

± 0,25 d

h1 (2)

7,1

(5)

± 0,20

h2 (4)

(5)

± 0,25

h3 (1) (2)

0,5 d

(5)

± 0,20

h4 (1) (4)

(5)

± 0,25

Podnožak X 511 sukladno s Publikacijom IEC 61 (list 7004-99-2)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti

Volta

6

12

24

12

Watta

55

70

55

Ispitni napon

Volta

6,3

13,2

28,0

 

Predviđena vrijednost

Watta

maks.

63

maks.

68

maks.

84

maks.

68 za 13,2 V

Svjetlosni tok lm

1 300

1 800

2 150

 

 

± %

15

 

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnih svjetala: 1 300 lm za približno 12 V.

LIST H2/3

(1)

d: promjer žarne niti.

(2)

Ti se pomaci moraju mjeriti na poprečnom presjeku okomitom na os balona i koji prolazi kroz kraj žarne niti (46) koji je bliži podnošku.

(3)

Tri znaka X na ravnini oslanjanja prikazuju položaje triju izdanaka koji određuju tu ravninu na držaču. Unutar kruga promjera 3 mm oko tih točaka ne smije biti nikakvih vidljivih deformacija ni zareza koji bi mogli utjecati na namještanje žarulje sa žarnom niti.

(4)

Ti se pomaci moraju mjeriti u poprečnom presjeku okomitom na os balona i koji prolazi kroz kraj žarne niti (46) koji je dalji od podnoška.

(5)

Provjerava se „box sistemom” prema listu H2/4.

(6)

Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima projekcija vanjske strane krajnjih zavoja, najbližih ili najudaljenijih od podnoška, gledano u smjeru „D” (list H2/1), presijeca crtu koja je usporedna s crtom ZZ i od nje udaljena 7,1 mm (posebne upute za „bi-spiralne” žarne niti su u pripremi).

LIST H2/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

Ovo se ispitivanje upotrebljava kako bi se odredilo zadovoljava li žarulja sa žarnom niti zahtjeve, putem provjere je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na osi x–x, y–y i z-z (47).

(Dimenzije u mm) (48)

Image

Kraj žarne niti (49) koji je bliži podnošku mora biti unutar b1 i b2. Žarna nit u cijelosti mora biti unutar prikazanih granica.

Oznaka

6 V

12 V

24 V

a1

d + 0,50

d + 1,0

a2

d + 1,0

b1, b2

0,25

d1

7,1

d2

0,5 d – 0,35

h

6

7

d = promjer žarne niti.

Dodatak 4.

Kategorija žarulja H3

LIST H3/1

(Dimenzije u mm)

Image

Boja emitirane svjetlosti mora biti bijela.

LIST H3/2

Definicija središta obruča i referentne osi (2)

Dimenzije žarne niti i dopuštena odstupanja za etalon žarulje, vidi list H3/3

(Dimenzije u mm)

Image

LIST H3/3

Dimenzije u mm

Dopušteno odstupanje

Etalon žarulja

Serijski proizvedene žarulje

6 V

12 V

24 V

e

18,0 (5)

18,0

f (7)

3,0 min.

4,0 min.

5,0 ± 0,50

k

(5)

0 ± 0,20

h1

0 ± 0,15 (6)

h3

 

h2

0 ± 0,25 (6)

h4

 

Podnožak PK 22s u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-47-2)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE VRIJEDNOSTI

Nazivne vrijednosti

Volta

6

12

24

12

Watta

55

70

55

Ispitni napon

Volta

6,3

13,2

28,0

 

Predviđene vrijednosti

Watta

maks. 63

maks. 68

maks. 84

maks. 68 za 13,2 V

Svjetlosni tok

1 050

1 450

1 750

 

 

%

15

 

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnih svjetala: 1 100 lm za približno 12 V.

LIST H3/4

(1)

Deformacija balona na strani podnoška ne smije biti vidljiva u svim smjerovima izvan kuta zatamnjenja od 80° maks. Štitovi ne smiju proizvoditi ometajuće refleksije. Kut između referentne osi i ravnina obaju štitova, izmjeren na strani balona, ne smije prelaziti 90°.

(2)

Dopušteno odstupanje središta obruča podnoška od referentne osi iznosi 0,5 mm okomito na crtu Z-Z i 0,05 mm usporedno s crtom Z-Z.

(3)

Najmanja duljina iznad visine središta emitiranja svjetlosti („e”) na kojoj balon mora biti cilindričan.

(4)

Dijelovi opruge i dijelovi držača žarulje trebaju nalijegati na obod podnoška samo izvan pravokutnika prikazanog crtkanom linijom.

(5)

Te se dimenzije serijsko proizvedenih žarulja provjeravaju pomoću „box-sistema” prema listu H3/5).

(6)

Kod etalon žarulja sa žarnom niti točke koje treba mjeriti su sjecišta projekcije vanjskih dijelova krajnjih zavoja s osi žarne niti.

(7)

Položaj prvog i zadnjeg zavoja žarne niti određuje se sjecištem vanjskih rubova prvog i zadnjeg zavoja koji emitira svjetlost s ravninom koja je usporedna s referentnom ravninom i od nje udaljena 13,0 mm (posebne upute za „bi-spiralne” žarne niti su u pripremi).

LIST H3/5

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

Ovo se ispitivanje upotrebljava za određivanje zadovoljava li žarulja sa žarnom niti zahtjeve putem provjere je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

(Dimenzije u mm)

Image

 

a

c

k

g

6 V

1,8 d

1,6 d

1,0

2,0

12 V

2,8

24 V

2,9

d = promjer žarne niti

Žarna nit u cijelosti mora biti unutar prikazanih granica.

Središte žarne niti mora se nalaziti unutar granica dimenzije „k”.

Dodatak 5.

Kategorija žarulja H4

LIST H4/1

(Dimenzije u milimetrima)

Image

Crteži su namijenjeni da prikažu samo bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

Oznaka

Dimenzija

Dopušteno odstupanje

12 V

24 V

12 V

24 V

 

 

 

+0,45

 

e

28,5

29,0

–0,25

± 0,35

p

28,95

29,25

m (1)

maks. 60,0

n (1)

maks. 34,5

s (2)

45,0

α (3)

maks. 40°

LIST H4/2

Značajke

 

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulje

Nazivne vrijednosti

Volta

12 (4)

24 (4)

12 (4)

Watta

60

55

75

70

60

55

Ispitni napon

Volta

13,2

28

 

 

Predviđene vrijednosti

Watta

maks.

75

maks.

68

max.

85

maks.

80

maks. 75

za 13,2 V

maks. 68

za 13,2 V

Svjetlosni tok lm

1 650

1 000

1 900

1 200

 

 

 

± %

15

 

 

Referentni svjetlosni tok za približno 12 V lm

1 250

750

Podnožak P43t-38 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-39-2)

LIST H4/3

Položaj štita (50)

(Dimenzije u milimetrima)

Image

LIST H4/4

Položaj žarnih niti (51)

(Dimenzije u milimetrima)

Image

LIST H4/5

DODATNA OBJAŠNJENJE UZ LISTOVE H4/3 i H4/4

Sljedeće navedene dimenzije mjere se u tri smjera:

Image

za dimenzije a, b1, c, d, e, f, lR i lC;

Image

za dimenzije g, h, p i q;

Image

za dimenziju b2.

Dimenzije p i q mjere se u ravnini koja je usporedna s referentnom ravninom i od nje udaljena 33 mm.

Dimenzije b1, b2, c i h mjere se u ravninama usporednim s referentnom ravninom od koje je jedna udaljena 29,5 mm (30,0 mm za žarulje 24 V) i druga 33 mm.

Dimenzije a i g mjere se u ravninama, usporednim s referentnom ravninom od koje je jedna udaljena 26,0 mm i druga 23,5 mm.

Napomena: Za postupak mjerenja vidi Prilog E publikaciji IEC 809.

LIST H4/6

Tablica dimenzija koje se navode u crtežima na listovima H4/3 i H4/4 (u mm)

Oznaka

Dimenzija

Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

12 V

24 V

12 V

24 V

12 V

24 V

12 V

a/26 (52)

0,8

± 0,35

± 0,2

a/23,5 (52)

0,8

± 0,60

± 0,2

b1/29,5 (52)

b1/30,0 (52)

0

± 0,30

± 0,35

± 0,2

b1/33 (52)

b1/29,5 mv (53)

b1/30,0 mv (53)

± 0,30

± 0,35

± 0,15

b2/29,5 (52)

b2/30,0 (52)

0

± 0,30

± 0,35

± 0,2

b2/33 (52)

b2/29,5 mv (53)

b2/30,0 mv (53)

± 0,30

± 0,35

± 0,15

c/29,5 (52)

c/30,0 (52)

0,6

0,75

± 0,35

± 0,2

c/33 (52)

c/29,5 mv (53)

c/30,0 mv (53)

± 0,35

± 0,15

d

min. 0,1

e (7)

28,5

29,0

+0,35

–0,25

± 0,35

+0,2

–0,0

f (5) (6) (8)

1,7

2,0

+0,50

–0,30

± 0,40

+ 0,3

–0,1

g/26 (52)

0

± 0,5

± 0,3

g/23,5 (52)

0

± 0,7

± 0,3

h/29,5 (52)

h/30,0 (52)

0

± 0,5

± 0,3

h/33 (52)

h 29,5 mv (53)

h/30,0 mv (53)

± 0,35

± 0,2

lR (5) (8)

4,5

5,25

± 0,8

± 0,4

lC 5) (6)

5,5

5,25

± 0,5

± 0,8

± 0,35

p/33 (52)

Depinde de forma ecranului

q/33 (52)

Formula

± 0,6

± 0,3

LIST H4/7

(1)

„m” i „n” označuju najveće dimenzije žarulje.

(2)

Žarulju treba biti moguće postaviti u valjak promjera „s”, koji je koncentričan u odnosu na referentnu os i na jednom kraju omeđen ravninom usporednom s referentnom ravninom i na udaljenosti 20 mm od nje, a na drugom kraju polukuglom polumjera

Formula

.

(3)

Zatamnjenje se mora postići najmanje do valjkastog dijela balona. Ono također mora prekrivati unutarnji štit kad je vidljiv u smjeru okomitom na referentnu os. Učinak odsisavanja zatamnjenjem može se postići drugim sredstvima.

(4)

Vrijednosti u lijevom stupcu odnose se na dugi svjetlosni snop. Vrijednosti u desnom stupcu na kratki svjetlosni snop.

(5)

Krajnji zavoji žarnih niti su određeni kao prvi i zadnji žareći zavoj s potpuno ispravnim kutom zavojnice. Kod „bi-spiralnih” žarnih niti, zavoji su određeni s ovojnicom primarnih zavoja.

(6)

Kod žarne niti za kratki svjetlosni snop, točke koje treba mjeriti su sjecišta, gledano u smjeru

Image, bočnog ruba štita i vanjskog dijela krajnjih zavoja definiranih u napomeni 5.

(7)

„e” jest razmak od referentne ravnine do početka žarne niti za kratki svjetlosni snop kako se navodi gore.

(8)

Kod žarne niti za dugi svjetlosni snop, točke koje treba mjeriti su sjecišta, gledano u smjeru

Image, ravnine usporedne s ravninom H-H i postavljene na razmaku od 0,8 mm ispod nje i krajnjih zavoja definiranih u napomeni 5.

(9)

Referentna os je crta okomita na referentnu ravninu i koja prolazi kroz središte kruga s promjerom „M” (vidi list H4/1).

(10)

Ravnina VV je ravnina koja je okomita na referentnu ravninu, prolazi kroz referentnu os i sjecište kruga promjera „M” s osi referentnog zatika.

(11)

Ravnina HH je ravnina koja je okomita na referentnu ravninu i na ravninu VV i prolazi kroz referentnu os.

Dodatak 6.

Kategorija HS1

LIST HS1/1

(Dimenzije u milimetrima)

Image

Crteži nisu obvezni; njihova jedina svrha jest prikazati koje se dimenzije moraju provjeriti.

Oznaka

Dimenzija

Dopuštena odstupanja

6 V

12 V

6 V

12 V

o

28,5

+ 0,45

– 0,25

p

28,95

m (1)

maks. 60,0

n (1)

maks. 34,5

s (2)

45,0

α (3)

maks. 40°

LIST HS1/2

Značajke

 

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

Nazivne vrijednosti

Volta

6 (4)

12 (4)

12 (4)

Watta

35

35

35

35

35

35

Ispitni napon

Volta

6,3

13,2

 

 

Predviđene vrijednosti

Watta

35

35

35

35

35

za 13,2 V

35

za 13,2 V

± %

5

5

5

5

5

5

 

Svjetlosni tok lm

700

440

825

525

 

 

 

± %

15

 

 

Referentni svjetlosni tok: za približno 12 V lm

700

450

Podnožak P43t-38 u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-34-1)

LIST HS1/3

Tablica dimenzija koje se odnose na slike na listovima HS1/4 i HS1/5 (u mm)

Oznaka

Dimenzija

Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

6 V

12 V

6 V

12 V

6 V

12 V

12 V

a/26 (54)

0,8

± 0,35

± 0,2

a/25 (54)

0,8

± 0,55

± 0,2

b1/29,5 (54)

0

± 0,35

± 0,2

b1/33 (54)

b1/29,5 mv

± 0,35

± 0,15

b2/29,5 (54)

0

± 0,35

± 0,2

b2/33 (54)

b2/29,5 mv

± 0,35

± 0,15

c/29,5 (54)

0,5

± 0,35

± 0,2

c/31 (54)

c/29,5 mv

± 0,30

± 0,15

d

min. 0,1

maks. 1,5

e (7)

28,5

+ 0,45

– 0,25

+ 0,2

– 0,0

f (5) (6) (8)

1,7

+ 0,50

– 0,30

+ 0,3

– 0,1

g/25 (54)

0

± 0,5

± 0,3

g/25 (54)

0

± 0,7

± 0,3

h/29,5 (54)

0

± 0,5

± 0,3

h/31 (54)

h/29,5

± 0,30

± 0,2

lR (5) (8)

3,5

4,0

± 0,8

± 0,4

lC (5) (6)

3,3

4,5

± 0,8

± 0,35

p/33 (54)

Ovisno o obliku štita

q/33 (54)

Formula

± 0,6

± 0,3

LIST HS1/4

Položaj žarnih niti  (55)

(Dimenzije u milimetrima)

Image

LIST HS1/5

Položaj štita  (56)

(Dimenzije u milimetrima)

Image

LIST HS1/6

DODATNA OBJAŠNJENJA UZ LISTOVE HS1/4 i HS1/5

Sljedeće navedene dimenzije mjere se u tri smjera:

Image

za dimenzije a, b1, c, d, e, f, lR i lC;

Image

za dimenzije g, h, p i q;

Image

za dimenziju b2.

Dimenzije p i q mjere se u ravnini koja je usporedna s referentnom ravninom i od nje udaljena 33 mm.

Dimenzije b1 i b2 mjere se u ravninama koje su usporedne s referentnom ravninom i od nje udaljene 29,5 mm i 33 mm.

Dimenzije a i g mjere se u ravninama, usporednim s referentnom ravninom i od nje udaljene 25 mm i 36 mm.

Dimenzije c i h mjere se u ravninama koje su usporedne s referentnom ravninom i od nje udaljene 29,5 mm i 31 mm.

LIST HS1/7

(1)

„m” i „n” predstavljaju najveće dimenzije žarulje.

(2)

Žarulju mora biti moguće postaviti u valjak promjera „s”, koji je koncentričan u odnosu na referentnu os i koji je na jednom kraju omeđen ravninom usporednom s referentnom ravninom i udaljenoj 20 mm od nje, a na drugom kraju polukuglom polumjera

Formula

.

(3)

Zatamnjenje se mora protezati najmanje toliko, koliki je cilindrični dio balona. Također mora preklapati unutarnji štit gledano u smjeru okomitom na referentnu os. Učinak zatamnjenja može se postići i na neki drugi način.

(4)

Vrijednosti u lijevom stupcu odnose se na dugi svjetlosni snop. Vrijednosti u desnom stupcu odnose se na kratki svjetlosni snop.

(5)

Krajnji zavoji žarne niti određeni su kao prvi i posljednji zavoj koji emitira svjetlost s pravilnim kutom uspona. Kod „bi-spiralnih” žarnih niti zavoji su određeni ovojnicom primarne zavojnice.

(6)

Za žarnu nit kratkog svjetlosnog snopa mjerne točke su sjecišta, gledano u smjeru

Image

, bočnih rubova štita s vanjskom stranom krajnjih zavoja određenih u napomeni 5.

(7)

„e” jest razmak od referentne ravnine do početka žarne niti kratkog svjetlosnog snopa kako je prethodno određena.

(8)

Za žarnu nit dugog svjetlosnog snopa mjerne točke su sjecišta, gledano u smjeru

Image

, ravnine usporedne s ravninom HH, na udaljenosti 0,8 mm ispod nje, s krajnjim zavojima određenim u napomeni 5.

(9)

Referentna os je crta okomita na referentnu ravninu i koja prolazi kroz središte kruga promjera „M” (vidi list HS1/1).

(10)

Ravnina VV je ravnina okomita na referentnu ravninu i koja prolazi kroz referentnu os i kroz sjecište kruga promjera „M” s osi referentnog zatika.

(11)

Ravnina HH je ravnina okomita na referentnu ravninu i ravninu VV i koja prolazi kroz referentnu os.

Dodatak 7.

Kategorija HB3

LIST HB3/1

(Dimenzije u milimetrima)

Image

Crteži su namijenjeni samo da prikažu bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

LIST HB3/2

Dimenzije u mm (12)

Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

e (8) (4)

31,5

(7)

± 0,16

f (8) (4)

5,1

(7)

± 0,16

h1, h2

0

(7)

± 0,15 (3)

h3

0

(7)

± 0,08 (3)

γ1 (5)

45° min.

γ2 (5)

52° min.

Podnožje P 20d u skladu s publikacijom IEC 61 (list 7004-31-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti

Volta

12

12

Watta

60

60

Ispitni napon

Volta

13,2

13,2

Predviđene vrijednosti

Watta

73 maks.

73 maks.

Svjetlosni tok lm

1 860

 

 

± %

12

 

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 1 300 lm za približno 12 V

LIST HB3/3

(1)

Referentna ravnina je ravnina koja je određena točkama dodira podnoška s držačem.

(2)

Referentna os je okomita na referentnu ravninu i koncentrična u odnosu na promjer podnoška 17,46 mm.

(3)

Ekscentričnost se mjeri samo u smjerovima gledanja (57) A i B, kako je prikazano na slici na listu HB3/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

(4)

Smjer gledanja je smjer B (57), kako je prikazano na slici na listu HB3/1.

(5)

Vanjska strana staklenog balona žarulje ne smije uzrokovati osno optičko izobličenje unutar kutova γ1 i γ2. Taj se zahtjev odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova γ1 i γ2. Boja emitirane svjetlosti mora biti bijela.

(6)

Stakleni balon i nosači ne smiju stršiti preko granične konture i ne smiju smetati umetanju kroz vodeći žlijeb žarulje. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

(7)

Provjerava se pomoću „box- sistema” list HB3/4 (57).

(8)

Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru (57) određenom u prethodnoj napomeni 4, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(9)

Vodeći žlijeb je obvezan.

(10)

Žarulju sa žarnom niti mora se okretati u držaču mjerne naprave dok referentno krilce ne dodirne ravninu C držača.

(11)

Dimenzije se moraju provjeravati bez O-prstena.

LIST HB3/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

Ovo se ispitivanje upotrebljava za određivanje zadovoljava li žarulja sa žarnom niti zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

(Dimenzije u milimetrima)

Image

 

p

q

r

s

t

u

v

12 V

1,3 d

1,6 d

3,0

2,9

0,9

0,4

0,7

d promjer žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu HB3/1.

Početak žarne niti, kako je određen u napomeni 8 na listu HB3/3, mora se nalaziti u području „B”, a kraj žarne niti u području „C”.

Cjelokupna žarna nit treba biti unutar navedenih graničnih vrijednosti. U području „A” ne postoje zahtjevi za središte žarne niti.

Dodatak 8.

Kategorija HB4

LIST HB4/1

(Dimenzije u milimetrima)

Image

Crteži su namijenjeni da prikažu samo bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

LIST HB4/2

Dimenzije u mm (12)

Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

e (4) (9)

31,5

(8)

± 0,16

f (4) (9)

5,1

(8)

± 0,16

h1, h2

0

(8)

± 0,15 (3)

h3

0

(8)

± 0,08 (3)

g (4)

0,75

± 0,5

± 0,3

γ1 (5)

50° min.

γ2 (5)

52° min.

γ3 (7)

45°

± 5°

± 5°

Podnožje P 22d u skladu s Publikacijom IEC 61 (list 7004-32-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti

Volta

12

12

Watta

51

51

Ispitni napon

Volta

13,2

13,2

Predviđene vrijednosti

Watta

62 maks.

62 maks.

Svjetlosni tok lm

1 095

 

 

± %

15

 

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 825 lm za približno 12 V.

LIST HB4/3

(1)

Referentna ravnina je ravnina koja je određena točkama dodira podnoška s držačem.

(2)

Referentna os je okomita na referentnu ravninu i koncentrična u odnosu na promjer podnoška 19,46 mm.

(3)

Ekscentričnost se mjeri samo u smjerovima gledanja (1) A i B, kako je prikazano na slici na listu HB4/1. Mjerne točke su one, gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne osi, siječe os žarne niti.

(4)

Smjer gledanja je smjer B (58), kako je prikazano na slici na listu HB4/1.

(5)

Vanjska strana staklenog balona žarulje ne smije uzrokovati osno optičko izobličenje unutar kutova γ1 i γ2. Taj se zahtjev odnosi na cjelokupni opseg balona unutar kutova γ1 i γ2. Boja emitirane svjetlosti mora biti bijela.

(6)

Stakleni balon i nosači ne smiju stršiti preko granične konture (envelope) i ne smiju smetati umetanju kroz vodeći žlijeb žarulje. Granična kontura je koncentrična u odnosu na referentnu os.

(7)

Zatamnjenje treba sezati najmanje do kuta γ3 te najmanje do cilindričnog dijela balona koji je određen kutom γ1.

(8)

Provjerava se pomoću „box- sistema”, list HB4/4 (58).

(9)

Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, gledano u smjeru (58) određenom u prethodnoj napomeni 4, projekcija vanjskih strana zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(10)

Vodeći žlijeb je obvezan.

(11)

Žarulju sa žarnom niti mora se okretati u držaču mjerne naprave dok referentno krilce ne dodirne ravninu C držača.

(12)

Dimenzije se moraju provjeravati bez O-prstena.

LIST HB4/4

Zahtjevi za projekciju na zaslonu

Ovo se ispitivanje upotrebljava za određivanje zadovoljava li žarulja sa žarnom niti zahtjeve, provjerom je li žarna nit postavljena ispravno u odnosu na referentnu os i referentnu ravninu.

(Dimenzije u milimetrima)

Image

 

p

q

r

s

t

u

v

12 V

1,3 d

1,6 d

3,0

2,9

0,9

0,4

0,7

d = promjer žarne niti

Položaj žarne niti provjerava se samo u smjerovima A i B, kako je prikazano na listu HB4/1.

Početak žarne niti, kako je određen u napomeni 12 na listu HB4/3, treba se nalaziti u području „B” a kraj žarne niti u području „C”.

Cjelokupna žarna nit treba biti unutar navedenih graničnih vrijednosti. U području „A” ne postoje zahtjevi za središte žarne niti.

Dodatak 9.

Kategorija H7

LIST H7/1

Slika 1.: Glavni crtež

(Dimenzije u milimetrima)

Image

Crteži su namijenjeni da prikažu samo bitne dimenzije žarulje sa žarnom niti.

LIST H7/2

Image

Nazivni napon 12 V

Dimenzije u mm

Dopuštena odstupanja

Serijski proizvedene žarulje

Etalon žarulja

e (7)

25,0

(8)

± 0,1

f (7)

4,1

(8)

± 0,1

g (10)

0,5

min.

u pripremi

h1 (9)

0

(8)

± 0,1

h2 (9)

0

(8)

± 0,15

γ1 (4)

40° min.

γ2 (4)

50° min.

γ3 (5)

30° min.

Podnožje PX 26d u skladu s Publikacijom IEC 61 (List 7004-5-1)

ELEKTRIČNE I FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Nazivne vrijednosti

Volta

12

12

Watta

55

55

Ispitni napon

Volta

13,2

13,2

Predviđene vrijednosti

Watta

58 maks.

58 maks.

Svjetlos. tok lm

1 500

 

 

± %

10

 

Referentni svjetlosni tok za ispitivanje glavnog svjetla: 1 100 lm za približno 12 V.

LIST H7/3

(1)

Referentna ravnina je ravnina određena s tri dodirne točke krilaca prstena podnoška s gornjom površinom držača.

(2)

Referentna os je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz sjecište dviju okomica, kako je prikazano na slici 3, list H7/1.

(3)

Stakleni balon i nosači ne smiju izlaziti izvan granične konture prikazane na slici 2. na listu H7/1. Granična kontura koncentrična je s referentnom osi.

(4)

Unutar kutova γ1 i γ2 na balonu ne smije biti optičkih izobličenja. Taj se zahtjev primjenjuje za cijeli obod balona unutar kutova γ1 i γ2.

(5)

Zatamnjenje treba sezati najmanje do kuta γ3 te najmanje do cilindričnog dijela balona na cijelom gornjem obodu balona.

(6)

Unutarnja konstrukcija žarulje treba biti takva da je gledano vodoravno moguće opaziti raspršeno svjetlo i refleksije samo iznad žarne niti (pogled u smjeru

Image kako je prikazan na slici 1. na listu H7/1). U iscrtkanom području na slici 5. na listu H7/1 ne smije se nalaziti nikakav metalni dio osim zavoja žarne niti.

(7)

Krajevi žarne niti su određeni kao točke u kojima, pri smjeru gledanja

Image kako je prikazan na slici 1. na listu H7/1, projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja siječe os žarne niti.

(8)

Provjerava se pomoću „box- sistema”, list H7/4.

(9)

Pomak žarne niti u odnosu na referentnu os mjeri se samo u smjerovima gledanja

Image iImage, kako je prikazano na slici 1 na listu H7/1. Mjerne točke su one gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne ravnine, siječe os žarne niti.

(10)

Pomak žarne niti s obzirom na os balona, koji se mjeri u dvije ravnine, usporedne s referentnom ravninom, na mjestu gdje projekcija vanjskog ruba zadnjih zavoja, najbližih i najudaljenijih od referentne ravnine, siječe os žarne niti.

(11)

Boja emitirane svjetlosti mora biti bijela.

(12)

Napomene o promjeru žarne niti

trenutačno ne postoje ograničenja promjera žarne ni