—

uzimajući u obzir osnivački akt Parlamentarne skupštine Euronesta od 3. svibnja 2011.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Bruxellesu 24. studenog 2017. te zajedničke izjave s prethodnih sastanaka na vrhu,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Euronesta od 3. travnja 2012. o jačanju civilnog društva u zemljama Istočnog partnerstva, uključujući pitanje suradnje između vlade i civilnog društva te pitanje reformi za osnaživanje civilnog društva (1),

—

uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020. (2),

—

uzimajući u obzir zajednički radni dokument Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. lipnja 2017. naslovljenu „Istočno partnerstvo – 20 ciljeva za 2020.: usmjerenost na ključne prioritete i konkretne rezultate” (SWD(2017)0300),

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje od 18. ožujka 2020. o politici Istočnog partnerstva u razdoblju nakon 2020. (JOIN(2020)0007) i prateći zajednički radni dokument naslovljen „Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje donosi koristi za sve” (SWD(2020)0056),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. svibnja 2020. o politici Istočnog partnerstva nakon 2020.,

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., a posebno cilj održivog razvoja br. 3 o osiguranju zdravog života i promicanju dobrobiti za sve u svim dobnim skupinama te cilj održivog razvoja br. 4 o osiguravanju uključivog, ravnopravnog i kvalitetnog obrazovanja i promicanju mogućnosti za cjeloživotno učenje za sve,

—

uzimajući u obzir dokument za raspravu o europskom gospodarstvu Komisije od 8. listopada 2020. naslovljen „Prema većoj prikladnosti i održivosti: pregled mirovinskih sustava i mirovinskih reformi u zemljama Istočnog partnerstva”,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegovo 15. načelo o dohotku u starosti i mirovinama,

—

uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020. (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (4),

—

uzimajući u obzir hitan poziv glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa 23. ožujka 2020. na hitan prekid vatre diljem svijeta radi usredotočivanja na svladavanje bolesti COVID-19;

—

uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju EU-a s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom te Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Armenije i Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Azerbajdžana, a posebno poglavlja tih sporazuma koja se odnose na trgovinu i održivi razvoj te na zapošljavanje, socijalnu politiku i jednake mogućnosti;

A.

budući da se u zaključcima Vijeća od 11. svibnja 2020. o politici Istočnog partnerstva nakon 2020. ističe da će jačanje otpornosti kao prevladavajućeg političkog okvira biti jedan od ključnih ciljeva Istočnog partnerstva tijekom sljedećih godina, među ostalim u područjima okoliša, zdravlja (posebno u kontekstu trenutačne pandemije bolesti COVID-19) i sigurnosti građana;

B.

budući da se u zajedničkoj komunikaciji od 18. ožujka 2020. o politici Istočnog partnerstva nakon 2020. poseban naglasak stavlja na jačanje otpornosti te se predviđa jačanje djelovanja u područjima koja su ključna za zdravlje i dobrobit građana;

C.

budući da je poboljšanje kvalitete života dugogodišnji eksplicitan i implicitan politički cilj nacionalnih vlada, dok su njegova odgovarajuća definicija i mjerenje zahtjevni i često neostvarivi;

D.

budući da je kvaliteta života širok pojam koji ne obuhvaća samo gospodarski rast i materijalne životne uvjete; budući da taj pojam obuhvaća niz pokazatelja koji odražavaju njegovu višedimenzionalnost koja sadržava zadovoljstvo životom, zapošljavanje, zdravstveno stanje, društvene odnose, slobodno vrijeme, obrazovanje i vještine, ravnotežu između poslovnog i privatnog života, društveni angažman i upravljanje, kvalitetu okoliša, sigurnost građana i upravljanje;

E.

budući da svaki od sporazuma o pridruživanju Istočnog partnerstva kao i Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između EU-a i Armenije sadržava poglavlje posvećeno zdravstvenim pitanjima, kojim se predviđa suradnja koja obuhvaća širok raspon područja s ciljem poboljšanja standarda javnog zdravlja i zaštite ljudskog zdravlja, i poglavlje posvećeno okolišu, s ciljem postizanja visokog stupnja regulatorne konvergencije;

F.

budući da postoje znatne razlike unutar i između država članica EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, što se i odražava u društveno-ekonomskim pokazateljima i indeksu ljudskog razvoja; budući da je očekivani životni vijek u zemljama Istočnog partnerstva kao ključni pokazatelj niži za do sedam godina od prosjeka EU-a;

G.

budući da kombinacija raširenosti neformalne ekonomije, visoke stope nezaposlenosti, niskih stopa štednje i velikog oslanjanja na doznake u regiji Istočnog partnerstva upućuje na ranjivost velikih dijelova društva u zemljama Istočnog partnerstva za koje je vjerojatno da će zbog krize prouzročene bolešću COVID-19 biti izloženi povećanim razinama siromaštva i nejednakosti;

H.

budući da društveno-ekonomski šokovi koje je prouzročila pandemija negativno utječu na prihode i fizičko i mentalno zdravlje ljudi te na društvenu koheziju zajednica u cjelini;

I.

budući da su cjenovno pristupačni, učinkoviti, dostupni, održivi i otporni javni zdravstveni sustavi glavna odrednica poboljšanja kvalitete života i dobrobiti građana;

J.

budući da su izdaci za zdravstvo, i u apsolutnom smislu i kao udio u BDP-u, znatno niži u zemljama Istočnog partnerstva nego u EU-u;

K.

budući da su organizacije civilnog društva bile i da će i dalje biti ključne za dugoročno ublažavanje posljedica pandemije te će im biti potrebna podrška kako bi se osigurao kontinuitet tih ključnih aktivnosti potpore radi ublažavanja gospodarskih, društvenih i zdravstvenih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19;

L.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 izrazito naglasila potrebu za jačanjem pripravnosti i kapaciteta za odgovor diljem šire europske regije na krizne situacije, a posebno na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju;

M.

budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila važnost podupiranja i ubrzavanja zelene i digitalne tranzicije te tranzicije skrbi kako nitko ne bi bio zapostavljen;

N.

budući da je EU kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 mobilizirao paket hitne potpore u iznosu od 80 Milijuna EUR za neodgodive potrebe i do 1 milijardu EUR za potporu zdravstvenim sustavima te kratkoročnom i srednjoročnom društvenom i gospodarskom oporavku u regiji Istočnog partnerstva;

O.

budući da programi kao što je inicijativa Solidarnost EU-a za zdravlje u zemljama Istočnog partnerstva pružaju kratkoročnu i srednjoročnu pomoć za suočavanje s izazovima krize uzrokovane bolešću COVID-19 te bi mogli biti odskočna daska za daljnju suradnju;

P.

budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala važnost zajedničkog djelovanja EU-a; budući da je Parlament, između ostalog, pozvao na stvaranje europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja u svrhu bolje pripreme i zajedničkog i koordiniranog odgovora na zdravstvene ili sanitarne krize;

Q.

budući da se EU obvezao na ujedinjen i koordiniran pristup u cilju učinkovitog i solidarnog djelovanja pri suočavanju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, posebno u pogledu nabave i uvođenja cjepiva, dok države članice zadržavaju potpunu odgovornost za svoje javne zdravstvene politike kao i odgovornost za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite;

R.

budući da su starije žene izložene većem riziku od siromaštva zbog, među ostalim čimbenicima, razlike u plaćama i mirovinama, rodne segregacije na tržištu rada, rodno uvjetovane razlike u skrbi i rodnih razlika u pogledu radnog vremena;

S.

budući da su Komisija i Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije u svojoj zajedničkoj izjavi od 4. studenoga 2020. (5) prepoznali da su potrebni dodatni napori kako bi se zemljama Istočnog partnerstva pomoglo u poboljšanju regionalne i podregionalne zdravstvene sigurnosti, rješavanju zdravstvenih nejednakosti, jačanju otpornosti zdravstvenih sustava i jačanju suradnje između državnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije i delegacija EU-a uz istodobno osnaživanje partnerstva između Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i ured WHO za Europu kako bi se osigurali usklađeni strateški pristupi u cijeloj regiji;

T.

budući da su predvidljivi, prikladni i održivi mirovinski sustavi važan dio osiguravanja dobre kvalitete života nakon odlaska u mirovinu, kao i u jamčenju sigurnosti prihoda, sprečavanju siromaštva i smanjenju nejednakosti u starijoj dobi;

U.

budući da upravljanje mirovinskim sustavima ostaje u nadležnosti država članica unutar EU-a; budući da olakšavanje uzajamnog učenja i razmjene najboljih praksi između EU-a i njegovih partnerskih zemalja ima znatan potencijal za poboljšanje odgovora na demografske izazove i prikladnosti i održivosti mirovinskih sustava;

V.

budući da u kontekstu sve bržeg starenja stanovništva, raširenosti neformalne ekonomije i velikog broja sezonskih radnika, kao i gospodarske krize koja je u tijeku, postaje sve teže postići ciljeve mirovinske politike u regiji Istočnog partnerstva;

W.

budući da europski stup socijalnih prava sadrži niz odredbi o mirovinskim pravima kojima je obuhvaćeno i pravo radnika i samozaposlenih osoba na mirovinu koja odgovara njihovim doprinosima i čini primjeren dohodak, pravo žena i muškaraca na jednake mogućnosti za ostvarivanje prava na mirovinu i pravo na resurse koji im omogućuju dostojan život u starijoj dobi;

X.

budući da je ulaganje u gospodarstvo skrbi od ključne važnosti za osiguravanje pristojnog života za sve i zaštitu svih ljudi koji žive u EU-u i Istočnom partnerstvu; budući da su starije osobe bile i, i dalje su, snažno pogođene komplikacijama i smrtnim slučajevima povezanima s različitim bolestima, uključujući bolest COVID-19;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.