PROTOKOL

o izmjeni Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna

Ugovorne stranke Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna, sastavljene u Riju de Janeiru 14. svibnja 1966. (dalje u tekstu „Konvencija”),

PODSJEĆAJUĆI na Preporuku ICCAT-a o osnivanju Radne skupine za izradu izmjena Konvencije ICCAT-a [Preporuka 12-10] i nacrte prijedloga za izmjenu koji su proizašli iz rada te radne skupine,

UZIMAJUĆI U OBZIR Rezoluciju ICCAT-a o sudjelovanju subjekata u ribarstvu na temelju izmijenjene Konvencije ICCAT-a [Rezolucija 19-13] i Preporuku ICCAT-a o ribama koje se smatraju tunom i tuni sličnim ribama ili oceanskim, pelagičnim i vrlo migratornim prečnoustama [Preporuka 19-01], koje su sastavni dio prijedlogâ za izmjenu i koje je donijela Komisija u vezi s dovršenjem ovog Protokola,

S OBZIROM na to da se navedenim prijedlozima za izmjenu Konvencije podrazumijevaju nove obveze,

NAGLAŠAVAJUĆI važnost da svaka ugovorna stranka što prije dovrši svoje unutarnje postupke prihvaćanja kako bi Protokol mogao što prije stupiti na snagu za sve ugovorne stranke,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Preambula Konvencije mijenja se i glasi kako slijedi:

„Vlade čiji su propisno ovlašteni predstavnici ovdje potpisani, uzimajući u obzir svoj zajednički interes za populacije tuna i tuni sličnih riba te oceanskih, pelagičnih i vrlo migratornih prečnousta koje žive u Atlantskom oceanu, sa željom da surađuju na održavanju populacija tih riba na razini koja dopušta njihovo dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje za hranu i druge svrhe, odlučile su sklopiti Konvenciju o očuvanju tih resursa i radi ostvarenja toga cilja sporazumjele su se kako slijedi:”

Članak 2.

Članci II. i III. Konvencije mijenjaju se i glase kako slijedi:

„Članak II.

Ničim navedenim u ovoj Konvenciji ne dovode se u pitanje prava, jurisdikcija i obveze država na temelju međunarodnog prava. Ova se Konvencija tumači i primjenjuje u skladu s međunarodnim pravom.

Članak III.

1. Ugovorne stranke sporazumne su osnovati i voditi komisiju pod imenom Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna, dalje u tekstu „Komisija”, koja provodi ciljeve određene ovom Konvencijom. Svaka ugovorna stranka članica je Komisije.

2. Svaku članicu Komisije u Komisiji zastupaju najviše tri predstavnika. Tim predstavnicima mogu pomagati stručnjaci i savjetnici.

3. Komisija svoje odluke u pravilu donosi konsenzusom. Osim ako je ovom Konvencijom predviđeno drukčije, ako se konsenzus ne može postići, odluke se donose dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članica Komisije koje su glasovale za ili protiv, pri čemu svaka članica Komisije ima jedan glas. Kvorum čini dvije trećine svih članica Komisije.

4. Komisija održava redovne sastanke jednom u dvije godine. Izvanredni sastanci mogu se sazvati u svako doba, na zahtjev većine svih članica Komisije ili odlukom Vijeća osnovanog člankom VI.

5. Na svojem prvom sastanku, a zatim na svakom redovnom sastanku, Komisija između ugovornih stranaka izabire predsjednika, prvog potpredsjednika i drugog potpredsjednika, koji mogu biti ponovno izabrani samo za još jedan mandat.

6. Sastanci Komisije i njezinih pomoćnih tijela javni su, osim ako Komisija odluči drukčije.

7. Službeni jezici Komisije jesu engleski, francuski i španjolski.

8. Komisija je ovlaštena donositi poslovnike i financijske pravilnike koji su joj potrebni za obavljanje svojih dužnosti.

9. Komisija svake dvije godine članicama Komisije podnosi izvješće o svojem radu i nalazima te svaku članicu Komisije na zahtjev izvješćuje o svakom pitanju povezanom s ciljevima ove Konvencije.”

Članak 3.

Konvenciji se dodaje novi članak IV. koji glasi kako slijedi:

„Članak IV.

Komisija i njezine članice pri obavljanju svojih dužnosti u okviru ove Konvencije djeluju tako da:

(a)	primjenjuju predostrožni i ekosustavni pristup upravljanju ribarstvom u skladu s relevantnim međunarodno dogovorenim standardima i, prema potrebi, preporučenim praksama i postupcima;

(b)	upotrebljavaju najbolje raspoložive znanstvene dokaze;

(c)	štite biološku raznolikost u morskom okolišu;

(d)	osiguravaju pravednost i transparentnost u postupcima donošenja odluka, među ostalim u pogledu raspodjele ribolovnih mogućnosti, i drugim aktivnostima; i

(e)	u potpunosti priznaju posebne zahtjeve članica Komisije u razvoju, među ostalim njihovu potrebu za izgradnjom kapaciteta u skladu s međunarodnim pravom, radi provedbe njihovih obveza na temelju ove Konvencije i razvoja njihova ribarstva.”

Članak 4.

Mijenja se numeracija članaka IV., V., VI., VII. i VIII. Konvencije, koji postaju članci V., VI., VII., VIII. i IX. te se mijenjaju i glase kako slijedi:

„Članak V.

1. U svrhu ostvarivanja ciljeva ove Konvencije:

(a)

Komisija je nadležna za proučavanje populacija tune i tuni sličnih riba te oceanskih, pelagičnih i vrlo migratornih prečnousta, dalje u tekstu „vrste obuhvaćene ICCAT-om”, i drugih takvih vrsta ulovljenih tijekom ribolova vrsta obuhvaćenih ICCAT-om na konvencijskom području, uzimajući u obzir rad drugih relevantnih međunarodnih organizacija ili sporazuma povezanih s ribarstvom. Takvo proučavanje uključuje istraživanje prethodno navedenih vrsta, oceanografije njihova staništa te učinaka prirodnih i ljudskih čimbenika na njihovu brojnost. Komisija proučavanjem može obuhvatiti i vrste koje pripadaju istom ekosustavu ili koje su ovisne o vrstama obuhvaćenima ICCAT-om ili su s njima povezane.

(b)

Koliko je to moguće, u provedbi tih nadležnosti Komisija upotrebljava tehničke i znanstvene usluge i podatke službenih agencija članica Komisije i njihovih političkih podjedinica; ako je to poželjno, može upotrijebiti raspoložive usluge i podatke javnih ili privatnih institucija, organizacija ili pojedinaca te u granicama svojeg proračuna i uz suradnju dotičnih članica Komisije može poduzimati samostalna istraživanja u svrhu nadopune istraživačkog rada koji obavljaju vlade, nacionalne institucije ili druge međunarodne organizacije;

(c)	Komisija osigurava da sve informacije primljene od takve institucije, organizacije ili pojedinca budu u skladu s provjerenim znanstvenim standardima u pogledu kvalitete i objektivnosti.

2. Izvršavanje odredbi iz stavka 1. ovog članka uključuje:

(a)	prikupljanje i analizu statističkih podataka koji se odnose na trenutačna stanja i trendove vrsta obuhvaćenih ICCAT-om na konvencijskom području;

(b)

izučavanje i procjenu podataka koji se odnose na mjere i načine osiguravanja održanja populacija vrsta obuhvaćenih ICCAT-om na konvencijskom području na razinama koje dopuštaju postizanje najvišeg održivog prinosa ili iznad tih razina te koje omogućavaju učinkovito iskorištavanje tih vrsta na način koji je u skladu s tim prinosom;

(c)	preporučivanje studija i istraživanja članicama Komisije; i

(d)	tiskanje ili drukčije objavljivanje izvješća o svojim nalazima te statističkih, bioloških i drugih znanstvenih podataka u vezi s vrstama obuhvaćenima ICCAT-om na konvencijskom području.

Članak VI.

1. U okviru Komisije osniva se Vijeće koje čine predsjednik i potpredsjednici Komisije zajedno s predstavnicima najmanje četiri, a najviše osam ugovornih stranaka. Ugovorne stranke koje imaju svoje predstavnike u Vijeću biraju se na svakom redovnom sastanku Komisije. Međutim ako u bilo koje doba broj ugovornih stranaka prijeđe četrdeset, Komisija može u Vijeće izabrati predstavnike još dviju ugovornih stranaka. Ugovorne stranke čiji su državljani predsjednik i potpredsjednici Komisije ne biraju se u Vijeće. Tijekom izbora u Vijeće Komisija posvećuje dužnu pažnju geografskim interesima, interesima ribolova i prerade tune ugovornih stranaka te jednakom pravu ugovornih stranaka da budu predstavljene u Vijeću.

2. Vijeće izvršava dužnosti koje su mu određene ovom Konvencijom ili koje mu odredi Komisija te se sastaje najmanje jednom u razdoblju između redovnih sastanaka Komisije. Između dvaju sastanka Komisije Vijeće donosi potrebne odluke o zadaćama koje zaposlenici trebaju izvršiti i izdaje potrebne naputke izvršnom tajniku. Odluke Vijeća donose se u skladu s pravilima koje određuje Komisija.

Članak VII.

U svrhu ostvarivanja ciljeva ove Konvencije Komisija može osnovati radna tijela na osnovi vrsta, skupina vrsta ili geografskih područja. U tom slučaju svako radno tijelo:

(a)	nadležno je za nadgledanje vrste, skupine vrsta ili geografskog područja unutar svojeg djelokruga te za prikupljanje znanstvenih i drugih podataka koji se na njih odnose;

(b)	na temelju znanstvenih istraživanja može Komisiji iznijeti preporuke za zajedničko djelovanje članica Komisije; i

(c)	može Komisiji preporučiti studije i istraživanja potrebna da bi se prikupili podaci o vrstama, skupinama vrsta i geografskim područjima te usklađivanje programa istraživanja članica Komisije.

Članak VIII.

Komisija imenuje izvršnog tajnika koji stoji na raspolaganju Komisiji. U skladu s pravilima i postupcima koje odredi Komisija izvršni tajnik ima ovlasti u pogledu odabira i upravljanja osobljem Komisije. Među ostalim izvršni tajnik obavlja sljedeće dužnosti koje mu Komisija može povjeriti:

(a)	koordinira programe istraživanja provedenih u skladu s člancima V. i VII. ove Konvencije;

(b)	priprema nacrte proračuna, koje Komisija razmatra;

(c)	odobrava isplate sredstava u skladu s proračunom Komisije;

(d)	odgovara za financijska sredstva Komisije;

(e)	uspostavlja suradnju s organizacijama iz članka XIII. ove Konvencije;

(f)	priprema prikupljanje i analiziranje podataka potrebnih za ostvarenje ciljeva ove Konvencije, posebno podataka koji se odnose na trenutačni i najviši održivi prinos stokova vrsta obuhvaćenih ICCAT-om; i

(g)	priprema znanstvena, administrativna i druga izvješća Komisije i njezinih pomoćnih tijela, koja Komisija odobrava.

Članak IX.

(a)

Komisija može, na temelju znanstvenih dokaza, donijeti preporuke radi:

i.	dugoročnog očuvanja i održivog iskorištavanja vrsta obuhvaćenih ICCAT-om na konvencijskom području, očuvanjem ili obnovom brojnosti stokova tih vrsta na razinama koje omogućuju postizanje najvišeg održivog prinosa ili iznad tih razina;

ii.

promicanja, prema potrebi, očuvanja drugih vrsta koje ovise o vrstama obuhvaćenima ICCAT-om ili su s njima povezane kako bi se populacije tih vrsta održale iznad razina koje bi mogle ozbiljno ugroziti njihovo razmnožavanje ili obnovile do tih razina.

Te preporuke stupaju na snagu za članice Komisije pod uvjetima utvrđenima u stavcima 2. i 3. ovog članka.

(b)

Prethodno navedene preporuke donose se:

i.	na inicijativu Komisije ako odgovarajuće radno tijelo nije osnovano;

ii.	na inicijativu Komisije uz suglasnost najmanje dvije trećine svih članica Komisije ako je odgovarajuće radno tijelo osnovano, ali još nije odobrilo prijedlog;

iii.	na prijedlog koji je odobrilo odgovarajuće radno tijelo; ili

iv.	na prijedlog koji su odobrila odgovarajuća radna tijela ako se dotična preporuka odnosi na više od jednog geografskog područja, vrste ili skupine vrsta.

2. Svaka preporuka donesena u skladu sa stavkom 1. ovog članka stupa na snagu za sve članice Komisije četiri mjeseca nakon dana na koji Komisija članicama Komisije dostavi obavijest o preporuci, osim ako Komisija pri donošenju preporuke dogovori drukčije i osim kako je predviđeno u stavku 3. ovog članka. Međutim preporuka ni u kojem slučaju ne stupa na snagu za manje od tri mjeseca.

(a)

Ako, u slučaju preporuke donesene u skladu s prethodnim stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. ili ii., članica Komisije ili, u slučaju preporuke donesene u skladu s prethodnim stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii. ili iv., članica Komisije koja je ujedno članica odgovarajućeg radnog tijela Komisiji podnese prigovor na takvu preporuku u roku iz prethodnog stavka 2., ta preporuka ne stupa na snagu za članice Komisije koje su podnijele prigovor.

(b)

Ako je većina članica Komisije podnijela prigovore u roku iz prethodnog stavka 2. preporuka ne stupa na snagu ni za jednu članicu Komisije.

(c)

Članica Komisije koja podnosi prigovor u skladu s prethodnom točkom (a) Komisiji istovremeno u pisanom obliku podnosi razloge za podnošenje prigovora, koji se moraju temeljiti na jednom od sljedećih razloga:

i.	preporuka nije u skladu s Konvencijom ili drugim relevantnim pravilima međunarodnog prava;

ii.	preporukom se neopravdano formalno ili činjenično diskriminira članicu Komisije koja podnosi prigovor;

iii.	članica Komisije nije u mogućnosti postupati u skladu s mjerom jer primjenjuje drukčiji pristup očuvanju i održivom upravljanju ili jer nema tehničke kapacitete za provedbu preporuke; ili

iv.	postoje sigurnosna ograničenja zbog kojih članica Komisije koja podnosi prigovor nije u mogućnosti provesti mjeru ili postupati u skladu s njom.

(d)

Ako je to moguće, svaka članica Komisije koja podnese prigovor u skladu s ovim člankom Komisiji dostavlja opis alternativnih mjera očuvanja i upravljanja, koje moraju biti najmanje jednako djelotvorne kao mjera na koju se podnosi prigovor.

4. Članica Komisije koja podnese prigovor na preporuku može u svako doba taj prigovor povući, u kojem slučaju preporuka stupa na snagu za tu članicu Komisije odmah ako je već na snazi ili kad stupi na snagu u skladu s ovim člankom.

5. Izvršni tajnik odmah svim članicama Komisije dostavlja sve pojedinosti o svakom prigovoru i obrazloženju primljenom u skladu s ovim člankom te o svakom povlačenju prigovora te obavješćuje članice Komisije o stupanju na snagu svake nove preporuke.”

Članak 5.

Konvenciji se dodaje novi članak X. koji glasi kako slijedi:

„Članak X.

1. Komisija poduzima sve napore kako bi se spriječili sporovi, a stranke u sporu međusobno se savjetuju kako bi sporove koji se odnose na ovu Konvenciju što prije sporazumno riješile.

2. Ako se spor odnosi na pitanje tehničke naravi, stranke u sporu mogu zajednički uputiti spor ad hoc stručnom radnom tijelu osnovanom u skladu s postupcima koje donosi Komisija. Stručno radno tijelo savjetuje se sa strankama u sporu i nastoji brzo riješiti spor bez primjene obvezujućih postupaka.

3. Ako dođe do spora između dvije ili više ugovornih stranaka u vezi s tumačenjem ili primjenom ove Konvencije, poduzima se sve kako bi se spor riješio mirnim putem.

4. Spor koji se ne riješi kako je opisano u prethodnim stavcima može se na zajednički zahtjev stranaka u sporu uputiti na rješavanje pred konačnom i obvezujućom arbitražom. Prije podnošenja zajedničkog zahtjeva za arbitražu stranke u sporu trebale bi se dogovoriti o opsegu spora. Stranke u sporu mogu se dogovoriti da se arbitražni sud osnuje i vodi u skladu s Prilogom 1. ovoj Konvenciji ili u skladu s drugim postupcima koje stranke u sporu sporazumno odluče primijeniti. Takav arbitražni sud donosi svoje odluke u skladu s ovom Konvencijom, međunarodnim pravom i relevantnim standardima koje su priznale stranke u sporu radi očuvanja živih morskih resursa.

5. Mehanizmi rješavanja sporova navedeni u ovom članku primjenjuju se samo na sporove koji se odnose na radnje, činjenice ili situacije koje nastupe nakon dana stupanja na snagu ovog članka.

6. Ničim navedenim u ovom članku ne dovodi se u pitanje mogućnost stranaka u sporu da umjesto postupka rješavanja spora predviđenog u ovom članku pokrenu postupak rješavanja spora na temelju drugih ugovora ili međunarodnih sporazuma kojih su stranke, u skladu sa zahtjevima tih ugovora ili međunarodnih sporazuma.”

Članak 6.

Mijenja se numeracija članaka IX., X. i XI. Konvencije, koji postaju članci XI., XII. i XIII. te se mijenjaju i glase kako slijedi:

„Članak XI.

1. Članice Komisije suglasne su da će poduzeti sve potrebne mjere radi osiguranja provedbe ove Konvencije. Svaka članica Komisije Komisiji jednom u dvije godine ili u drugo doba na zahtjev Komisije dostavlja izvješće o svojem djelovanju poduzetom u te svrhe.

2. Članice Komisije suglasne su:

(a)	na zahtjev Komisije dostaviti sve dostupne statističke, biološke i druge znanstvene podatke koji bi Komisiji mogli biti potrebni za potrebe ove Konvencije;

(b)	da će, ako njihove službene agencije ne mogu pribaviti i dostaviti navedene podatke, omogućiti Komisiji da preko svojih članica te podatke pribavi na dobrovoljnoj osnovi izravno od gospodarskih subjekata i ribara.

3. Članice Komisije obvezuju se surađivati radi donošenja odgovarajućih djelotvornih mjera radi primjene odredaba ove Konvencije.

4. Ugovorne stranke obvezuju se uspostaviti sustav međunarodne provedbe koji će se primjenjivati na konvencijsko područje osim u teritorijalnom moru i drugim vodama, ako postoje, u kojima prema međunarodnom pravu države imaju pravo ostvarivati jurisdikciju u pogledu ribarstva.

Članak XII.

1. Nakon svakog redovnog sastanka Komisija donosi dvogodišnji proračun za zajedničke troškove Komisije.

(a)

Svaka članica Komisije svake godine uplaćuje u proračun Komisije doprinos izračunan u skladu s programom predviđenim financijskim pravilnicima koje je donijela Komisija. Pri donošenju tog programa Komisija bi za svaku članicu trebala uzeti u obzir, među ostalim, fiksne osnovne Komisijine pristojbe za članstvo u Komisiji i radnim tijelima, ukupnu živu masu ulova i neto masu konzerviranih proizvoda atlantske tune i tuni sličnih riba te stupanj gospodarskog razvoja članica Komisije.

(b)

Program godišnjih doprinosa u financijskim pravilnicima utvrđuje se ili mijenja samo na temelju sporazuma svih prisutnih članica Komisije koje su glasale. Članice Komisije o tome se obavješćuju devedeset dana unaprijed.

3. Vijeće preispituje drugi dio dvogodišnjeg proračuna na svojem redovnom sastanku između sastanaka Komisije, a na temelju trenutačnog i predviđenog razvoja može odrediti preraspodjelu iznosa u proračunu Komisije za drugu godinu u okviru ukupnog proračuna koji je odobrila Komisija.

4. Izvršni tajnik Komisije obavješćuje svaku članicu Komisije o njezinoj godišnjoj procjeni. Doprinosi su plativi prvog siječnja za godinu za koju je izvršena procjena. Doprinosi koji se ne uplate do prvog siječnja sljedeće godine smatraju se dugovanjima.

5. Doprinosi u dvogodišnji proračun uplaćuju se u valutama koje odredi Komisija.

6. Na svojem prvom sastanku Komisija odobrava proračun za prvu godinu djelovanja Komisije i za sljedeće dvogodišnje razdoblje. Proračune odmah dostavlja članicama Komisije zajedno s obavijestima o odgovarajućim procjenama za prvi godišnji doprinos.

7. Nakon toga, najmanje šezdeset dana prije redovnog sastanka Komisije koji prethodi dvogodišnjem razdoblju, izvršni tajnik svakoj članici Komisije dostavlja nacrt dvogodišnjeg proračuna zajedno s predviđenim procjenama.

8. Komisija može suspendirati pravo glasa svakoj članici Komisije čija dugovanja dostignu ili premaše iznos njezina doprinosa za dvije prethodne godine.

9. Komisija osniva Fond obrtnih sredstava za financiranje djelatnosti Komisije prije primitka godišnjih doprinosa, te za druge namjene koje odredi Komisija. Komisija određuje visinu sredstava tog fonda, procjenjuje sredstva potrebna za njegovo osnivanje i donosi propise koji uređuju njegovo korištenje.

10. Komisija osigurava godišnju neovisnu reviziju svojih računa. U godinama u kojima nema redovnog sastanka Komisije nalaze revizije pregledava i odobrava Komisija ili Vijeće.

11. Komisija za obavljanje svojeg rada može prihvatiti i druge doprinose osim onih predviđenih u stavku 2. ovog članka.

Članak XIII.

1. Ugovorne stranke suglasne su da bi trebali postojati radni odnosi između Komisije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. U tu svrhu Komisija započinje pregovore s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda radi sklapanja sporazuma u skladu s člankom XIII. Statuta te organizacije. Takav sporazum trebao bi, među ostalim, ovlastiti glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda da imenuje predstavnika koji će sudjelovati na svim sastancima Komisije i njezinih pomoćnih tijela, ali bez prava glasa.

2. Članice Komisije suglasne su da bi Komisija trebala surađivati s drugim međunarodnim komisijama i znanstvenim organizacijama koje se bave ribarstvom, a mogle bi doprinijeti radu Komisije. Komisija s takvim komisijama i organizacijama može sklopiti sporazume.

3. Komisija može pozvati odgovarajuće međunarodne organizacije i vlade koje su članice Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, a nisu članice Komisije, da upute promatrače na sastanke Komisije i njezinih pomoćnih tijela.”

Članak 7.

Mijenja se numeracija članka XII. Konvencije, koji postaje članak XIV. Stavak 2. tog članka mijenja se i glasi kako slijedi:

„2. U bilo koje doba nakon deset godina od stupanja na snagu ove Konvencije svaka ugovorna stranka može se povući iz Konvencije trideset i prvog prosinca bilo koje godine uključujući desetu godinu, i to pisanom obavijesti o povlačenju upućenom trideset i prvog prosinca prethodne godine ili prije tog datuma glavnom direktoru Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.”

Članak 8.

Mijenja se numeracija članka XIII. Konvencije, koji postaje članak XV. Stavak 1. tog članka mijenja se i glasi kako slijedi:

‘1.

(a)	Komisija može predložiti izmjene ove Konvencije na inicijativu svake ugovorne stranke ili same Komisije. Svaki takav prijedlog donosi se konsenzusom.
(b)	Glavni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda dostavlja ovjerenu presliku teksta svake predložene izmjene svim ugovornim strankama.
(c)	Izmjena koja ne podrazumijeva nove obveze stupa na snagu za sve ugovorne stranke tridesetog dana nakon što je prihvati tri četvrtine ugovornih stranaka.
(d)	Izmjena koja podrazumijeva nove obveze stupa na snagu za sve ugovorne stranke koje su je prihvatile devedesetog dana nakon što je prihvati tri četvrtine ugovornih stranaka, a nakon toga za svaku preostalu ugovornu stranku nakon što je ona prihvati. Smatra se da izmjena za koju jedna ili više ugovornih stranaka smatraju da podrazumijeva nove obveze podrazumijeva nove obveze te stupa na snagu u skladu s tim.
(e)	Vlada koja postane ugovorna stranka nakon što predložena izmjena ove Konvencije bude otvorena za prihvat u skladu s odredbama ovog članka obvezana je ovom Konvencijom kako je izmijenjena kad ta izmjena stupi na snagu.’

Članak 9.

Konvenciji se dodaje novi članak XVI. koji glasi kako slijedi:

„Članak XVI.

Prilozi čine sastavni dio ove Konvencije i upućivanje na ovu Konvenciju uključuje upućivanje na te priloge.”

Članak 10.

Mijenja se numeracija članaka XIV., XV. i XVI. Konvencije, koji postaju članci XVII., XVIII. i XIX. te se mijenjaju i glase kako slijedi:

„Članak XVII.

1. Ova Konvencija otvorena je za potpisivanje vladi svake države koja je članica Ujedinjenih naroda ili specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda. Vlade koje nisu potpisale ovu Konvenciju mogu joj pristupiti u svako doba.

2. Konvencija podliježe ratifikaciji ili odobrenju država potpisnica u skladu s njihovim ustavima. Isprave o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju polažu se kod glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

3. Konvencija stupa na snagu nakon što sedam vlada položi isprave o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju, a za vlade koje nakon toga polože ispravu o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju na dan polaganja takve isprave.

4. Konvencija je otvorena za potpisivanje ili pristupanje svakoj međuvladinoj organizaciji za gospodarsku integraciju koju čine države koje su takvoj organizaciji prenijele nadležnost nad pitanjima uređenima Konvencijom, među ostalim nadležnost za sklapanje ugovora u vezi s tim pitanjima.

5. Nakon polaganja isprave o službenom potvrđivanju ili pristupanju organizacija iz stavka 4. postaje ugovorna stanka s jednakim pravima i obvezama prema ovoj Konvenciji kao i druge ugovorne stranke. Upućivanje na „državu” u članku XI. stavku 4. i na „vladu” u preambuli i članku XV. stavku 1. u ovoj Konvenciji tumače se na taj način.

6. Ako organizacija iz stavka 4. postane ugovorna stranka ove Konvencije, države članice te organizacije i one koje joj pristupe u budućnosti prestaju biti stranke Konvencije; pisanu obavijest o tome dostavljaju glavnom direktoru Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

Članak XVIII.

Glavni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda obavješćuje sve vlade iz članka XVII. stavka 1. i sve organizacije iz stavka 4. istog članka o polaganju isprava o ratifikaciji, odobrenju, službenom potvrđivanju ili pristupanju, stupanju Konvencije na snagu, prijedlozima izmjena, prihvatu izmjena, stupanju na snagu izmjena te povlačenju.

Članak XIX.

Izvornik ove Konvencije polaže se kod glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda koji ovjerene preslike izvornika dostavlja vladama iz članka XVII. stavka 1. i organizacijama iz stavka 4. istog članka.”

Članak 11.

Konvenciji se dodaju dva priloga koji glase:

„PRILOG 1.

POSTUPCI RJEŠAVANJA SPOROVA

Arbitražni sud iz članka X. stavka 4. trebao bi se, prema potrebi, sastojati od tri arbitra koja se mogu imenovati na sljedeći način:

(a)

Jedna od stranaka u sporu trebala bi dostaviti ime arbitra drugoj stranci u sporu koja bi, s druge strane, trebala dostaviti ime drugog arbitra u roku od četrdeset dana nakon te obavijesti. U sporovima između više od dvije članice Komisije, stranke koje imaju isti interes trebale bi zajednički imenovati jednog arbitra. Stranke u sporu trebale bi, u roku od šezdeset dana od imenovanja drugog arbitra, imenovati trećeg arbitra koji ne smije biti državljanin niti jedne članice Komisije niti imati isto državljanstvo kao bilo koji od dvojice prethodno imenovanih arbitara. Treći arbitar trebao bi predsjedati sudom;

(b)	Ako se drugi arbitar ne imenuje u propisanom roku ili ako se stranke ne mogu suglasiti unutar propisanog roka za imenovanje trećeg arbitra, tog arbitra, na zahtjev stranaka u sporu, može imenovati predsjednik Komisije u roku od dva mjeseca od datuma primitka zahtjeva.

Odluku arbitražnog suda trebala bi donijeti većina njegovih članova, koji se ne bi smjeli suzdržati od glasovanja.

Odluka arbitražnog suda konačna je i obvezujuća za stranke u sporu. Stranke u sporu trebale bi postupiti u skladu s odlukom bez odgode. Arbitražni sud može protumačiti odluku na zahtjev jedne od stranaka u sporu.

PRILOG 2.

SUBJEKTI U RIBARSTVU

Nakon stupanja na snagu izmjena ove Konvencije donesenih 18. studenoga 2019. samo onaj subjekt u ribarstvu koji je do 10. srpnja 2013. ostvario status surađujućeg subjekta u skladu s postupcima koje je utvrdila Komisija, kako je navedeno u Rezoluciji 19-13, koja je donesena usporedno s ovim Prilogom, može dostavom pisane isprave izvršnom tajniku Komisije izraziti svoje čvrsto preuzimanje obveze poštovanja uvjeta ove Konvencije i postupanja u skladu s preporukama donesenima na temelju te konvencije. Takvo preuzimanje obveze stupa na snagu trideset dana nakon datuma primitka isprave. Takav subjekt u ribarstvu može povući takvo preuzimanje obveze dostavom pisane obavijesti izvršnom tajniku Komisije. Povlačenje stupa na snagu godinu dana nakon datuma primitka te obavijesti, osim ako je u obavijesti naveden kasniji datum.

U slučaju daljnje izmjene ove Konvencije u skladu s člankom XV. subjekt u ribarstvu iz stavka 1. može dostavom pisane isprave izvršnom tajniku Komisije izraziti svoje čvrsto preuzimanje obveze poštovanja uvjeta izmijenjene Konvencije i postupanja u skladu s preporukama donesenima na temelju te konvencije. To preuzimanje obveze subjekta u ribarstvu stupa na snagu na datume iz članka XV. ili na datum primitka pisane obavijesti iz ovog stavka, ovisno o tome koji datum nastupi kasnije.

Izvršni tajnik obavješćuje ugovorne stranke o primitku takvih preuzimanja obveza ili obavijesti; takve obavijesti dostavlja ugovornim strankama; subjektu u ribarstvu dostavlja obavijesti ugovornih stranaka, uključujući obavijesti o ratifikaciji, odobrenju, pristupanju ili stupanju na snagu ove Konvencije i njezinih izmjena; i čuva sve isprave koje si subjekt u ribarstvu i izvršni tajnik međusobno dostave.

Subjekt u ribarstvu iz stavka 1. koji je iskazao, dostavom pisane isprave iz stavaka 1. i 2., svoje čvrsto preuzimanje obveze poštovanja uvjeta ove Konvencije i postupanja u skladu s preporukama donesenima na temelju ove Konvencije može sudjelovati u relevantnom radu, među ostalim u donošenju odluka, i mutatis mutandis uživa ista prava i obveze kao članice Komisije, kako je utvrđeno u člancima III., V., VII., IX., XI., XII. i XIII. ove Konvencije.

Ako je subjekt u ribarstvu iz stavka 1. koji je izrazio svoje preuzimanje obveze poštovanja uvjeta ove Konvencije u skladu s ovim Prilogom stranka u sporu koji se ne može riješiti sporazumno, taj se spor, uz pristanak obiju stranaka u sporu, upućuje, prema potrebi, na ad hoc stručno radno tijelo ili, nakon što se nastoji postići dogovor o predmetu spora, na konačnu i obvezujuću arbitražu.

Odredbe ovog Priloga o sudjelovanju subjekta u ribarstvu iz stavka 1. vrijede isključivo za potrebe ove Konvencije.

Svaka neugovorna stranka, subjekt ili subjekt u ribarstvu koji stekne status surađujućeg subjekta nakon 10. srpnja 2013. ne smatra se subjektom u ribarstvu za potrebe ovog Priloga te stoga ne uživa ista prava i obveze kao članice Komisije, kako je utvrđeno u člancima III., V., VII., IX., XI., XII. i XIII. ove Konvencije.

”

Članak 12.

Izvornik ovog Protokola, čija su engleska, francuska i španjolska verzija jednako vjerodostojne, polaže se kod glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. Otvoren je za potpisivanje u Palmi de Mallorci, u Španjolskoj, 20. studenoga 2019., a nakon toga u Rimu do 20. studenoga 2020. Ugovorne stranke Konvencije koje ne potpišu ovaj Protokol svejedno u bilo koje doba mogu položiti svoje isprave o odobrenju, ratifikaciji ili prihvaćanju. Glavni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda dostavlja ovjerenu presliku ovog Protokola svakoj ugovornoj stranci Konvencije.

Članak 13.

Ovaj Protokol stupa na snagu za sve ugovorne stranke Konvencije koje su ga prihvatile na devedeseti dan nakon što je tri četvrtine ugovornih stranaka Konvencije položilo isprave o odobrenju, ratifikaciji ili prihvaćanju kod glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, a nakon toga za svaku preostalu ugovornu stranku nakon što ona odobri, ratificira ili prihvati Protokol. Za vladu koja postane ugovorna stranka Konvencije nakon što se ovaj Protokol otvori za potpisivanje u skladu s prethodnim člankom 12. smatra se da je prihvatila ovaj Protokol.

Članak 14.

Nakon stupanja na snagu ovog Protokola za tri četvrtine ugovornih stranaka Konvencije koje su položile ispravu o odobrenju, ratifikacije ili prihvaćanju kod glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, smatra se da ugovorne stranke Konvencije koje nisu položile svoje isprave o odobrenju, ratifikaciji ili prihvaćanju ostaju članice Komisije. Komisija donosi mjere kako bi osigurala uredno funkcioniranje ovog Protokola sve dok ovaj Protokol ne stupi na snagu za sve ugovorne stranke Konvencije. Ugovorna stranka Konvencije za koju ovaj Protokol još nije stupio na snagu svejedno može odlučiti privremeno provoditi dotične izmjene i o tome obavijestiti glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu.

Sastavljeno u Palmi de Mallorci, u Španjolskoj, 20. studenoga 2019.