23.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 315/11


REZOLUCIJA (1)

o izazovima, potencijalu i novom angažmanu u suradnji u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u okviru Istočnog partnerstva

(2015/C 315/03)

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA EURONEST,

uzimajući u obzir osnivački akt Parlamentarne skupštine EURONEST od 3. svibnja 2011.,

uzimajući u obzir Zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Vilniusu 28. i 29. studenog 2013.,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. listopada 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030.,

uzimajući u obzir odluke s Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održane u Varšavi od 11. do 22. studenog 2013.,

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 5. veljače 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030. (2),

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 21. svibnja 2013. o sadašnjim izazovima i mogućnostima za obnovljivu energiju na europskom unutarnjem energetskom tržištu (3),

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. ožujka 2013. pod naslovom „Energetski plan do 2050., budućnost s energijom” (4),

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. lipnja 2012. pod nazivom „Sudjelovanje u suradnji na području energetske politike s partnerima izvan naših granica: strateški pristup sigurnoj, održivoj i konkurentnoj opskrbi energijom” (5),

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 26. studenog 2014. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Limi, u kojoj se poziva na obvezujući cilj energetske učinkovitosti od 40 % u skladu s ukupnim troškovno učinkovitim potencijalom za poboljšanje energetske učinkovitosti (6),

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2014. naslovljenu „Energetska učinkovitost i njezin doprinos energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030.” (COM(2014) 0520),

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. –2030.” (COM(2014) 0015),

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. pod naslovom „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika u 2050.” (COM(2011) 0112),

uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ,

uzimajući u obzir nacionalne strateške dokumente o energiji u Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelarusu, Gruziji, Moldovi i Ukrajini za razdoblja do 2020. i 2030.,

uzimajući u obzir osnovne ciljeve i program rada treće platforme Istočnog partnerstva za energetsku sigurnost za razdoblje 2014. –2017.,

uzimajući u obzir uspostavu Istočnoeuropskog partnerstva za energetsku učinkovitost i okoliš (E5P) 2009. godine,

uzimajući u obzir godišnje izvješće o radu Energetske zajednice za 2013. podneseno Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima te godišnje izvješće od 24. rujna 2014. o radu Energetske zajednice tijekom 2014.,

A.

budući da svjetska potražnja za energijom stalno raste, istom brzinom kao i rast stanovništva, ljudske aktivnosti i tehnološki razvoj, te da je posljedica sve veća globalna konkurencija u pogledu izvora fosilnih goriva, čime se ugrožava opskrba energijom za najsiromašnija gospodarstva;

B.

budući da se javlja zabrinutost zbog klimatskih promjena, rastuće potražnje za energijom i nesigurnosti na svjetskim tržištima nafte i plina, zbog čega i zemlje proizvođači i zemlje potrošači razmatraju mogućnosti izrade uzajamno korisnih strategija za transformaciju energetskih sektora u sektore s niskim razinama emisija, pronalaženje nove ravnoteže među raznim izvorima energije, jamčenje pouzdane i sigurne opskrbe te ograničavanje potrošnje energije;

C.

budući da se očekuje da će brzina rasta potrošnje energije u istočnoeuropskoj regiji biti veća od prosjeka EU-a kao dio općeg trenda koji prati gospodarski i socijalni razvoj te regije; budući da je potrošnja energije u istočnoeuropskim partnerskim zemljama trenutačno tri puta veća od prosjeka država članica EU-a te je njihov neiskorišteni potencijal za energetsku učinkovitost golem;

D.

budući da je stoga u gospodarskom, socijalnom i ekološkom interesu i EU-a i istočnoeuropskih partnerskih zemalja smanjiti emisije ugljičnog dioksida prouzročene upotrebom fosilnih goriva, pronaći alternativne i troškovno učinkovite izvore energije te povećati energetsku učinkovitost;

E.

budući da se dijalog o regionalnoj energetskoj politici u okviru Istočnog partnerstva posljednjih godina intenzivirao i sada obuhvaća konvergenciju energetskih tržišta, diversifikaciju izvora opskrbe energijom i tranzitnih pravaca te razvoj održivih izvora energije kao i infrastrukturu od zajedničke i regionalne važnosti;

F.

budući da je na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj u Varšavi u studenome 2013. ostvaren važan napredak prema postizanju novog općeg sporazuma o klimi 2015., koji će se posebno temeljiti na politikama i mjerama za smanjivanje emisija ugljičnog dioksida iz energetskih sustava;

G.

budući da bi se mjerama za uštedu energije i energetsku učinkovitost, uz povećanu upotrebu obnovljivih izvora, također pridonijelo smanjenju višestrukih oblika energetske ovisnosti, uključujući financijsku ili tehnološku ovisnost ili ovisnost o gorivima u nuklearnom sektoru i sektoru fosilnih goriva, kupnju strateške energetske infrastrukture i vlasništvo nad njome te ulaganje u energetske projekte u EU-u i istočnoeuropskim partnerskim zemljama koje provode nepouzdane treće strane;

H.

budući da povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora može dovesti do znatnih ušteda, kao što je vidljivo na temelju izdataka EU-a za vanjsku energiju tijekom proteklih godina (smanjenje od 30 milijardi EUR 2012.);

I.

budući da naslijeđeno loše stanje stambenih zgrada te infrastruktura za prijenos i distribuciju energije predstavlja ozbiljne probleme za energetsku učinkovitost i uštedu energije u mnogim zemljama EU-a i istočnoeuropskim partnerskim zemljama;

J.

budući da je EU usvojio okvir za klimatsku i energetsku politiku za 2030., postavivši skup ciljeva, konkretno cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na razine iz 1990., cilj povećanja udjela obnovljive energije u potrošnji energije u EU-u za 27 % i cilj poboljšanja energetske učinkovitosti za najmanje 27 % u usporedbi s predviđanjima za 2030.;

K.

budući da su sve države članice EU-a odgovorne za potpunu provedbu aktualnog kao i drugog klimatskog i energetskog paketa i kasnijeg zakonodavstva EU-a u području energetske učinkovitosti, a isto vrijedi i za istočnoeuropske partnerske zemlje u pogledu prenesenog zakonodavstva; budući da izostanak ispravnog i pravodobnog prijenosa može ugroziti sigurnost pojedinih država članica EU-a ili EU-a i njegovih istočnoeuropskih partnerskih zemalja u cjelini;

L.

budući da je EU 2009. donio Direktivu o obnovljivoj energiji u kojoj su utvrđeni obvezni nacionalni ciljevi koje treba ostvariti promicanjem upotrebe obnovljive energije; budući da je zatim 2012. donio Direktivu o energetskoj učinkovitosti u skladu s kojom države članice moraju provesti obvezujuće mjere za uštedu energije, posebno obveze da se godišnje obnovi 3 % vladinih zgrada i da energetska poduzeća smanje potrošnju energije na razini potrošača;

M.

budući da su istočnoeuropske partnerske zemlje počele s donošenjem i provedbom političkih i pravnih okvira za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, među ostalim preko ugovornih odnosa između nekih od njih, koji postoje u okviru Ugovora o energetskoj zajednici; budući da, međutim, njihova nastojanja ometaju nedovoljno praćenje i nedovoljni tehnički kapaciteti te nedostatak ulaganja i instrumenata za njihovu provedbu;

N.

budući da su se 2013. Armenija, Gruzija i Moldova pridružile Istočnoeuropskom partnerstvu za energetsku učinkovitost i okoliš (E5P), koje je prvotno uspostavljeno s Ukrajinom i čiji je cilj promicanje energetske učinkovitosti i ulaganja u okoliš u zemljama Istočnog partnerstva;

O.

budući da unatoč globalnoj gospodarskoj krizi, koja je negativno utjecala na ulaganja u uštedu energije i obnovljive izvore energije, međunarodne financijske institucije i dalje imaju važnu ulogu jer stvaraju učinak poluge na nacionalna sredstva i zajmove za ulaganja u održivu upotrebu energije i razvoj obnovljivih izvora energije;

P.

budući da EU i istočnoeuropske partnerske zemlje trebaju uzeti u obzir sveukupnu konkurentnost svojih gospodarstava i energetskih sektora pri izradi primjerenih politika za nametanje obveza energetske učinkovitosti industrijskim sektorima, razvoj obnovljivih izvora i njihovo integriranje u nacionalne kombinacije izvora energije;

Q.

budući da su se Ukrajina i Moldova 2011. pridružile Energetskoj zajednici te su stoga morale prenijeti, među ostalim, Direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada (do 30. rujna 2012.), Direktivu o označivanju potrošnje energije (do kraja 2011.), Direktivu o energetskim uslugama (do kraja 2011.) i Direktivu o obnovljivim izvorima energije (do kraja 2013.); budući da su u tijeku pregovori s Gruzijom o punopravnom članstvu u Energetskoj zajednici 2015. godine;

Postizanje napretka i ostvarivanje rezultata u pogledu obnovljive energije i energetske učinkovitosti

1.

dijeli stajalište sudionika sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Vilniusu o strateškoj važnosti i nužnosti uže suradnje u području okoliša i klimatskih promjena kao prioritetnih područja djelovanja; pozdravlja rad sudionika sastanka na vrhu na izradi novog zajedničkog sporazuma o klimi koji bi se trebao sklopiti na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2015. u Parizu; naglašava da je u zajedničkom interesu jačanje bilateralne i multilateralne suradnje u području energije u okviru Istočnog partnerstva radi ostvarenja ciljeva klimatske politike;

2.

pozdravlja napredak ostvaren zahvaljujući sastanku na vrhu u Vilniusu i poziva sudionike sastanka na vrhu koji će se održati u svibnju 2015. u Rigi da poduzmu daljnje korake u pogledu suradnje u području energije u okviru Istočnog partnerstva; izražava žaljenje zbog toga što se Ruska Federacija u pojedinim slučajevima koristi bilateralnom trgovinom energijom kao sredstvom političkog pritiska; ističe da je potreban daljnji razvoj suradnje između EU-a i njegovih partnera kako bi se ojačala uzajamna energetska sigurnost i kako bi postali nezavisniji i otporniji na vanjske pritiske;

3.

naglašava da je važno staviti visoko na listu političkih prioriteta ostvarivanje napretka u razvoju obnovljive energije i energetske učinkovitosti u cilju prijelaza na energetske sustave s niskim razinama emisija, ublažavanja rizika koje predstavljaju klimatske promjene i promicanja sigurne, održive i pristupačne energije za dobrobit naših gospodarstava i građana;

4.

ističe da postojeće infrastrukture koje su sve starije, „karike koje nedostaju” i veći udio obnovljivih izvora u proizvodnji i potrošnji energije upućuju na potrebu za velikim ulaganjima u izgradnju odgovarajuće infrastrukture za prijenos i skladištenje električne energije; poziva EU i istočnoeuropske partnerske zemlje da ojačaju regionalnu suradnju i potaknu modernizaciju energetskih mreža, posebno razvojem i promicanjem „pametnih mreža” i izgradnjom novih prekograničnih infrastruktura za interkonekcije; naglašava da ta ulaganja treba upotpuniti mjerama za promjene u ponašanju, uštedu energije i snažnu podršku potrošačima, ističući prednosti prijelaza s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, posebno u sektoru grijanja; također ističe važnost razvoja internetske jezgrene mreže radi podrške operacijama pametne mreže te osiguravanja informatičke sigurnosti ključnih infrastruktura;

5.

napominje da su neki obnovljivi izvori energije samo povremeni i s tim u vezi smatra da se, što je veća rasprostranjenost elektroenergetskih mreža, mogu iskorištavati geografski udaljeniji izvori energije te se tako može postići ravnoteža u pogledu proizvodnje ili nedostupnosti pogona za obnovljivu energiju;

6.

ističe ulogu energetske učinkovitosti zgrada i važnost obnove energetski neučinkovitih zgrada u suradnji s EU-om kako bi postale energetski što učinkovitije;

7.

smatra da bi uz razvoj obnovljive energije trebalo podupirati kapacitete za skladištenje i fleksibilni rezervni kapacitet električne energije te ističe potrebu za djelotvornim mjerama energetske učinkovitosti kako bi se osigurala opskrba električnom energijom u razdobljima najveće potražnje; potiče EU i istočnoeuropske partnerske zemlje da podrže i olakšaju osnivanje novih partnerstva kako bi se zajamčio prijenos tehnologije u području upravljanja potražnjom, pametnih mreža i tehnologija za skladištenje; poziva na pojačanu suradnju između EU-a i njegovih zemalja partnera u zajedničkim nastojanjima da se suzbiju sve vrste napada na ključne infrastrukture;

8.

ističe probleme u vezi s uplinjavanjem kojima su pogođene ruralne zajednice u istočnoeuropskim partnerskim zemljama, s obzirom na to da te zajednice još uvijek ovise o prirodnim resursima dobivenim iz šuma, što dovodi do masivnog krčenja i uništavanja šuma, čija je posljedica otprilike petina ukupnih emisija koje uzrokuju ljudi;

9.

preporučuje da EU i istočnoeuropske partnerske zemlje ojačaju i testiraju lokalnu i decentraliziranu proizvodnju energije i distribucijske mreže uz pomoć kojih bi se uspostavio otporniji, uravnotežen i demokratičan energetski sustav, poboljšala energetska sigurnost, stvorile poslovne prilike i zadovoljile potrebe lokalnih zajednica i tržišta;

10.

poziva države članice EU-a i njihove partnere da povećaju kapacitet suradnje s privatnim investitorima u potrazi za alternativnom energijom u izvlačenju organski bogatog plina iz škriljevca, čime bi se stvorila znatna prednost zahvaljujući kojoj bi zemlje koje ovise o uvozu energije bolje podnosile vanjski politički pritisak;

11.

naglašava da se potencijal uštede energije odnosi na sve sektore gospodarstva, uključujući industriju, poljoprivredu, građevinu (posebno kada je riječ o visokim razinama energetske neučinkovitosti stambenih zgrada), promet i usluge; smatra da se napredak prema energetskoj učinkovitosti mora temeljiti na odlukama o učinkovitoj provedbi pametno financiranih mjera koje će donositi složen lanac dionika, od tvoraca politika do proizvođača energije i pojedinačnih potrošača;

12.

ističe da bi se prijelazom na energetski učinkovitije gospodarstvo također trebalo ubrzati širenje inovativnih tehnoloških rješenja i povećati konkurentnost industrije, potičući pritom gospodarski rast i otvarajući visokokvalitetna radna mjesta u nizu sektora povezanih s energetskom učinkovitosti;

13.

ističe da bi se politike energetske učinkovitosti trebale temeljiti na detaljnim analizama upotrebe energije, tržišta i tehnologija te na prepoznavanju sektora i prilika u kojima bi se potencijalno mogla postići najveća poboljšanja; s tim u vezi poziva države članice EU-a i istočnoeuropske partnerske zemlje da izrade politike energetske učinkovitosti, težeći ponajprije uklanjanju prepreka ulaganjima u učinkovitost, postupnom postavljanju i provedbi standarda uspješnosti u svim energetski intenzivnim sektorima, uključujući industriju, povećanju poreza na najneučinkovitije proizvode i opremu u slučajevima kada postoje alternativne opcije s manjom potrošnjom energije te uspostavi modela financiranja koji će biti dostupni privatnim kućanstvima;

14.

naglašava važnost dovršenja projekata centraliziranog grijanja diljem istočnoeuropskih partnerskih zemalja, uz jamstvo da je energetska učinkovitost prioritet svakog projekta obnove ili izgradnje;

Osiguravanje pravih okvirnih uvjeta za održiv razvoj obnovljive energije i poticanje energetske učinkovitosti

15.

podržava ciljeve osvješćivanja javnosti o obnovljivoj energiji u istočnoeuropskim partnerskim zemljama i uviđa da poslovnoj zajednici u tim zemljama trenutačno nedostaje znanja o proizvodnji obnovljive energije i načinima sudjelovanja u projektima ulaganja; naglašava ulogu međunarodnih financijskih institucija u stvaranju učinka poluge na nacionalna sredstva i zajmove za ulaganja u održivu upotrebu energije i razvoj obnovljivih izvora energije;

16.

podržava ciljeve radnog programa platforme Istočnog partnerstva za energetsku sigurnost za razdoblje 2014. –2017., a posebno cilj o pojačanoj suradnji u provedbi zakonodavstva o energetskoj učinkovitosti i obnovljivoj energiji te u promicanju ulaganja;

17.

ističe da su regulatorni okviri za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost od iznimne važnosti jer na odluke o ulaganjima u tim područjima uvelike utječu administrativna odobrenja; preporučuje da vlade država članica EU-a i istočnoeuropskih partnerskih zemalja osiguraju transparentnost, dosljednost i kontinuitet pri izradi pravnih, financijskih i regulatornih okvira u cilju jačanja povjerenja ulagača i razmjene regulatornog znanja i najboljih praksi; ističe da bi Komisija trebala biti na oprezu i pobrinuti se za to da se energetskim ulaganjima i političkim odlukama u bilo kojoj od država članica EU-a ne naruši energetska sigurnost u drugim državama članicama ili u istočnoeuropskim partnerskim zemljama;

18.

poziva Komisiju da revidira Direktivu o energetskoj učinkovitosti kako bi se sustavi obveza o energetskoj učinkovitosti produžili i nakon 2020. te da Energetskoj zajednici podnese prijedlog revidirane direktive s ciljevima za 2030. na konačno donošenje;

19.

podržava usklađivanje istočnoeuropskih partnerskih zemalja sa zakonodavstvom i standardima EU-a u vezi s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitosti, posebno u okviru Energetske zajednice, kao i provedbu povezanih nacionalnih strategija i akcijskih planova; s tim u vezi ističe važnost zakonodavstva kojim se pristup domaćim tržištima obnovljive energije širi na strane ulagače te se olakšava trgovina energijom među nacionalnim i lokalnim sudionicima; naglašava da bi domaći i strani ulagači trebali imati jednake uvjete u pogledu pristupa tržištima obnovljive energije; očekuje zakonodavne prijedloge o nastavku rasta domaćih obnovljivih izvora energije i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora nakon 2020.; pozdravlja činjenicu da su istočnoeuropske partnerske zemlje koje su donijele nacionalne programe energetske učinkovitosti postavile kvantificirane ciljeve, posebno u pogledu smanjenja energetskog intenziteta te smanjenja emisija ugljičnog dioksida i gubitka topline u stambenom sektoru; naglašava da bi ciljeve energetske učinkovitosti koji nisu postignuti trebalo periodički preispitivati te donijeti nove strategije kako bi se zajamčilo ostvarenje tih ciljeva u EU-u i partnerskim zemljama;

20.

smatra da su potrebni dosljedniji sustavi potpore za obnovljivu energiju kako bi se na učinkovit način povećali kapaciteti obnovljive energije, posebno za inovativne tehnologije u sektorima solarne energije, energije vjetra i energije iz biomase, ali da oni ne trebali rezultirati prekomjernim subvencijama i da bi ih trebalo postupno ukidati kada se te tehnologije ustale;

21.

ističe ulogu koju u smanjenju emisija može imati prometni sektor uz pomoć integracije ciljeva o obnovljivoj energiji u radne programe za javni prijevoz;

22.

potiče EU i istočnoeuropske partnerske zemlje da izrade nove modele financiranja za poboljšanje obnovljivih izvora energije i energetske uštede, koji će se manje oslanjati na javna sredstva, a više na privatna;

23.

poziva na provođenje studija o potrošnji energije u pojedinačnim državama u cilju donošenja strategije kojom bi se optimizirala ulaganja uz pomoć kojih bi se dugoročno povećala učinkovitost te smanjili troškovi i ovisnost o uvozu; potiče na pojačana privatna i javna ulaganja u obnovu energetski neučinkovitih stambenih zgrada u EU-u i zemljama partnerima;

24.

podsjeća na svoju preporuku da države članice EU-a i istočnoeuropski partneri olakšaju omogućivanje povlaštenog položaja za trgovinu energijom koja je dobivena iz obnovljivih izvora, tj. na temelju mehanizama i uvjeta utvrđenih u Direktivi 2009/28/EZ;

25.

pozdravlja činjenicu da je, u okviru prenesene Direktive o obnovljivim izvorima energije, Ukrajina gotovo udvostručila udio energije iz obnovljivih izvora u svojoj konačnoj potrošnji, s 2,99 % 2012. na 3,96 % 2013.;

Poticanje zajedničkog pristupa izradi politika i jačanju multilateralne suradnje u području obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti u Istočnom partnerstvu

26.

ističe da, iako su ciljevi energetske politike utvrđeni i koordinirani na razini EU-a, države članice EU-a moraju izabrati odgovarajuće strategije ovisno o strukturi svojih domaćih energetskih tržišta; preporučuje da države članice EU-a i istočnoeuropske partnerske zemlje i dalje nastave dijalog i suradnju u području istraživanja i donošenja politika u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, baveći se istodobno i problemom energetskog siromaštva, uz poseban naglasak na kućanstvima s niskim prihodima i ugroženim kućanstvima koja si sama ne mogu priuštiti ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i modernizacije te bi bila najviše pogođena rastom cijena energije, te da im pruže informacije i prilagođene mehanizme financiranja kako bi im omogućile da smanje upotrebu energije, diversificiraju izvore energije i uspostave energetsku autonomiju na razini kućanstva;

27.

naglašava prednost uspostave otvorenog i integriranog energetskog tržišta između EU-a i njegovih istočnoeuropskih partnera, kojim bi se mogao potaknuti razvoj obnovljive energije zahvaljujući većem broju prilika za trgovinu i ulaganja; preporučuje da EU i istočnoeuropske partnerske zemlje započnu razvijati regionalnu trgovinu električnom energijom iz obnovljivih izvora u okviru novih sporazuma;

28.

pozdravlja namjeru Komisije da izradi smjernice o trgovini energijom iz obnovljivih izvora na europskoj razini i preporučuje da se pritom u potpunosti uzme u obzir potencijal trgovine između EU-a i istočnoeuropskih partnerskih zemalja;

29.

pozdravlja potporu koja je pružena istočnoeuropskim partnerskim zemljama u okviru programa INOGATE, uključujući Inicijativu za uštedu energije u građevinskom sektoru (ESIB); smatra da bi u budućnosti program INOGATE trebalo provoditi na način prilagođeniji svakoj pojedinoj zemlji partneru, na temelju ugovora i preuzetih obveza o mijenjanju politika;

30.

pohvaljuje rezultate inicijative EU-a „Sporazum gradonačelnika” u okviru koje su se gradska vijeća udružila u nastojanjima da se uz pomoć energetske učinkovitosti i aktivnosti u području obnovljive energije smanje emisije ugljičnog dioksida; poziva EU da osnaži tu inicijativu i da je preporuči većem broju općina, posebno u istočnoeuropskim partnerskim zemljama; preporučuje da se u okviru te inicijative poduzmu dodatni napori za promicanje načela energetske učinkovitosti i promjenu mentaliteta potrošača, posebno preko kampanja osvješćivanja;

31.

prepoznaje vrijednost Istočnoeuropskog partnerstva za energetsku učinkovitost i okoliš (E5P) kao fonda s više donatora kojim upravlja Europska banka za obnovu i razvoj i čija je namjena olakšati ulaganja u energetsku učinkovitost i smanjenje emisija ugljičnog dioksida u istočnoeuropskim partnerskim zemljama; pozdravlja odluku Armenije, Gruzije i Moldove iz listopada 2013. o pridruživanju aktivnostima fonda E5P u ulozi doprinositelja i primatelja te napominje da u Ukrajini fond uspješno djeluje od 2009.; potiče Azerbajdžan i Bjelarus da također postanu države članice E5P-a te da se pridruže ostalim donatorima i tako omoguće jačanje napora za poboljšanje energetske učinkovitosti;

32.

poziva EU da bolje iskoristi mogućnosti Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvu i da sufinancira ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i projekte u području obnovljive energije, nadovezujući se, među ostalim, na iskustvo stečeno pri provedbi projekata energetske učinkovitosti u sklopu Okvira za investicije na zapadnom Balkanu;

33.

ističe potrebu za razvojem obrazovanja u akademskim područjima relevantnim za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost kao važnog pokretača inovacija; preporučuje da EU izradi programe potpore u okviru Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvu za razdoblje 2014. –2020. kojima će sveučilištima i tehničkim školama u EU-u i istočnoeuropskim partnerskim zemljama omogućiti da razviju užu suradnju i razmjenu doktoranada i diplomskih studenata u području energetskog inženjerstva i ekonomije;

34.

pozdravlja prioritete programa EU-a Inteligentna energija – Europa i Okvirnog programa za istraživanje i inovacije (Obzor 2020.); poziva EU da istočnoeuropskim partnerskim zemljama omogući pristup programu Inteligentna energija – Europa te da poduzme mjere kako bi se olakšalo njihovo sudjelovanje, u cilju razmjene najboljih praksi, razvoja novih tehnologija i poticanja inovacija u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti;

35.

nalaže svojim supredsjednicima da ovu Rezoluciju proslijede predsjedniku Europskog parlamenta, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te vladama i parlamentima država članica EU-a i istočnoeuropskih partnera.


(1)  Donesena 17. ožujka 2015. u Erevanu u Armeniji.

(2)  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0094.

(3)  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0201.

(4)  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0088.

(5)  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0238.

(6)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0063.