21994A1223(17)

SPORAZUM O TRGOVINSKIM ASPEKTIMA PRAVA INTELEKTUALNOGVLASNIŠTVA

ČLANICE,

ŽELEĆI smanjiti nepravilnosti i prepreke u međunarodnoj trgovini, i uzimajući u obzirpotrebu za promicanjem učinkovite i primjerene zaštite prava intelektualnog vlasništva iosiguranja da mjere i postupci za ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva sami posebi ne postanu prepreke zakonitoj trgovini;

PREPOZNAJUĆI, u tom cilju, potrebu za novim pravilima i disciplinama vezano uz:

PREPOZNAJUĆI potrebu za multilateralnim okvirom načela, pravila i disciplina u područjumeđunarodne trgovine krivotvorenom robom;

PREPOZNAJUĆI da su prava intelektualnog vlasništva privatna prava;

PREPOZNAJUĆI istaknute ciljeve javne politike nacionalnih sustava za zaštituintelektualnog vlasništva, uključujući razvojne i tehnološke ciljeve;

PREPOZNAJUĆI također posebne potrebe najmanje razvijenih država članica u vezi s najvećommogućom fleksibilnošću u primjeni zakona i odredaba u zemlji kako bi mogli stvoritistabilnu i održivu tehnološku bazu;

NAGLAŠAVAJUĆI važnost smanjivanja napetosti postizanjem osnaženih obveza da se sporovi opitanjima trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva rješavaju putemmultilateralnih postupaka;

ŽELEĆI da se uspostavi veza koja pruža obostrano podršku između WTO-a i Svjetskeorganizacije za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu „WIPO”), kao i drugih nadležnih međunarodnih organizacija;

SPORAZUMNE SU:

DIO I.

OPĆE ODREDBE I TEMELJNA NAČELA

Članak 1.

Priroda i obujam obveza

1.   Članice određuju stupanje na snagu odredbi ovog Sporazuma. Članice mogu,ali nisu na to obvezane, primjenjivati u svojem zakonodavstvu veću razinuzaštite nego što se traži ovim Sporazumom, pod pretpostavkom da takvazaštita nije u suprotnosti s odredbama ovog Sporazuma. Članice su slobodneodrediti odgovarajuću metodu primjene odredaba ovog Sporazuma unutarvlastitog pravnog sustava i prakse.

2.   Za potrebe ovog Sporazuma, naziv „intelektualno vlasništvo” odnosi se na sve kategorijeintelektualnog vlasništva koje su predmetom 1. do 7. odjeljka II.dijela.

3.   Članice odobravaju državljanima drugih članica tretman u skladu sodredbama ovog Sporazuma (1). U vezi s relevantnim pravima intelektualnog vlasništva,državljanima drugih članica smatraju se one fizičke ili pravne osobe koje biispunjavale kriterij za pravo na zaštitu koje pružaju Pariška konvencija(1967.), Bernska konvencija (1971.), Rimska konvencija i Ugovor ointelektualnom vlasništvu u vezi s integriranim krugovima, kad bi svečlanice WTO-a bile članice i tih konvencija. (2) Svaka članica koja koristi mogućnosti predviđene stavkom 3. članka5. ili stavkom 2. članka 6. Rimske konvencije dužna je o tome izvijestitikao što je predviđeno tim odredbama Vijeće za trgovinske aspekte Pravaintelektualnog vlasništva („Vijeće za TRIPS”).

Članak 2.

Konvencije o intelektualnom vlasništvu

1.   U vezi s dijelovima II., III. i IV. ovog Sporazuma, članice se usklađujus člancima 1. do 12. i člankom 19. Pariške konvencije (1967.).

2.   Ništa u dijelovima I. do IV. ovog Sporazuma ne odstupa od postojećihobveza koje članice imaju jedna prema drugoj sukladno Pariškoj konvenciji,Bernskoj konvenciji, Rimskoj konvenciji i Ugovoru o intelektualnomvlasništvu u vezi s integriranim krugovima.

Članak 3.

Nacionalni tretman

1.   Svaka članica državljanima ostalih članica odobrava tretman koji nijemanje povoljan od onog kojeg odobrava svojim vlastitim državljanima u vezisa zaštitom (3) intelektualnog vlasništva, uz pridržavanje izuzetaka koji su većodređeni u, redom, Pariškoj konvenciji (1967.), Bernskoj konvenciji (1971.),Rimskoj konvenciji ili Ugovoru o intelektualnom vlasništvu u vezi sintegriranim krugovima. U vezi s izvođačima, proizvođačima fonograma iradio-difuznih organizacija, ova se obveza odnosi samo na prava određenaovim Sporazumom. Svaka članica koja se koristi mogućnostima određenim učlanku 6. Bernske konvencije (1971.) ili u stavku 1. točki (b) članka 16.Rimske konvencije obavješćuje o tome kao što je to predviđeno u odredbamaVijeća TRIPS-a.

2.   Članice se mogu koristiti izuzecima koji su dopušteni u stavku 1. u vezisa sudskim i upravnim postupcima, uključujući određivanje adrese za primanjepošiljaka ili postavljanje zastupnika u okviru nadležnosti članice, samo akosu takvi izuzeci potrebni da bi se osigurala usklađenost sa zakonima iodredbama, a koji ne odstupaju od odredaba ovog Sporazuma te ako se takvapraksa ne primjenjuje na način koji bi predstavljao prikriveno ograničavanjetrgovine.

Članak 4.

Tretman najpovlaštenije nacije

U vezi sa zaštitom intelektualnog vlasništva, svaka prednost, pogodnost,povlastica ili izuzimanje koje jedna članica daje državljanima ostalihzemalja odmah i bezuvjetno vrijedi i za državljane svih ostalih članica.Izuzete od te obveze su svaka prednost, pogodnost, povlastica ili izuzimanjekoje članica odobri:

Članak 5.

Multilateralni sporazumi o stjecanju ili održavanju zaštite

Obveze koje proizlaze iz članaka 3. i 4. ne odnose se na postupke određenemultilateralnim sporazumima koji su sklopljeni pod pokroviteljstvom WIPO-a uvezi sa stjecanjem ili primjenom prava intelektualnog vlasništva.

Članak 6.

Iscrpljenje

Radi rješavanja sporova koji proizlaze iz ovog Sporazuma, pridržavajući seodredaba članaka 3. i 4., ništa se iz ovog Sporazuma ne smije koristiti radipokretanja pitanja iscrpljenja prava intelektualnog vlasništva.

Članak 7.

Ciljevi

Zaštita i ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva treba doprinijetipromicanju tehnoloških inovacija te transferu i širenju tehnologije, naobostranu korist proizvođača i korisnika tehnoloških saznanja i na način kojipozitivno doprinosi društvenom i gospodarskom blagostanju i uravnoteženju pravai obveza.

Članak 8.

Načela

1.   Članice mogu, kod izrade ili izmjene svojih zakona i propisa, prihvatitimjere potrebne za zaštitu javnog zdravlja i prehrane i promicati javniinteres u područjima koja su od vitalne važnosti za njihovdruštveno-gospodarski i tehnološki razvoj, pod pretpostavkom da su te mjereu skladu s odredbama ovog Sporazuma.

2.   Odgovarajuće mjere, pod pretpostavkom da su u skladu s odredbama ovogSporazuma, mogu biti potrebne za sprečavanje zloporabe prava intelektualnogvlasništva od strane njihova nositelja ili pribjegavanja postupcima kojibezrazložno ograničavaju trgovinu ili koji nepovoljno utječu na međunarodnitransfer tehnologije.

DIO II.

STANDARDI U VEZI S DOSTUPNOŠĆU, OBUJMOM I UPORABOM PRAVA INTELEKTUALNOGVLASNIŠTVA

Odjeljak 1.

Autorska prava i srodna prava

Članak 9.

Odnos prema Bernskoj konvenciji

1.   Članice su dužne pridržavati se članaka 1. do 21. Bernske konvencije(1971.) i njezinog Dodatka. Međutim, članice nemaju prava niti obvezaprema ovom Sporazumu u vezi s pravima priznatim člankom 6.bis teKonvencije ili pravima izvedenima iz njega.

2.   Zaštita autorskog prava proteže se na način izražavanja, a ne naideje, postupke, metode rada ili matematičke koncepte kaotakve.

Članak 10.

Računarski programi i zbirke podataka

1.   Računarski programi, bilo u izvornom ili objektnom kodu, zaštićujuse kao književna djela prema Bernskoj konvenciji (1971.).

2.   Zbirke podataka ili druge građe, bilo čitljive strojno ili u drugomobliku, koje zbog odabira ili uređenja njihova sadržaja čineintelektualne tvorevine, zaštićene su kao takve. Takva zaštita, koja sene proteže na same podatke ili građu, ne dovodi u pitanje niti jednoautorsko pravo koje postoji u samim podacima ili građi.

Članak 11.

Pravo najma

Za autore i njihove pravne slijednike članica osigurava, barem u vezi sračunarskim programima i kinematografskim djelima, pravo odobravanja ilizabrane komercijalnog iznajmljivanja javnosti izvornika ili umnoženihprimjeraka njihovih djela zaštićenih autorskim pravom. Članica se oslobađanavedene obveze u vezi s kinematografskim djelima osim ako takvoiznajmljivanje ne dovodi do rasprostranjenog umnožavanja takvog djela kojeosjetno šteti isključivom pravu umnožavanja priznatom u toj članici autorimai njihovim pravnim slijednicima. U vezi s računarskim programima, ova seobveza ne primjenjuje na najam u kojem sam program nije bitan ciljiznajmljivanja.

Članak 12.

Trajanje zaštite

Uvijek kada se rok za zaštitu djela, koje nije fotografsko ili djeloprimijenjene umjetnosti, računa na drugoj osnovi a ne na životu fizičkeosobe, takav rok neće biti kraći od 50 godina od kraja kalendarske godine ukojoj je djelo objavljeno uz ovlaštenje, ili, ako nije objavljeno uzovlaštenje u roku od 50 godina od stvaranja djela, kraći od 50 godina odkraja kalendarske godine u kojoj je stvoreno.

Članak 13.

Ograničenja i izuzeci

Članice limitiraju ograničenja ili izuzetke na isključiva prava naodređene posebne slučajeve koji nisu u suprotnosti s redovitimiskorištavanjem djela i koji neopravdano ne štete legitimnim interesimanositelja prava.

Članak 14.

Zaštita izvođača, proizvođača fonograma (tonskih snimaka) iradio-difuznih organizacija

1.   U vezi s fiksiranjem njihove izvedbe na fonogramu, izvođači imajumogućnost sprečavati sljedeće radnje koje se poduzimaju bez njihovogodobrenja: fiksiranje njihove nefiksirane izvedbe i umnožavanje takvihfiksacija. Izvođači također imaju mogućnost sprečavati sljedeće radnjekoje se poduzimaju bez njihovog odobrenja: bežično radiodifuzijskoemitiranje i priopćavanje javnosti njihove izvedbe uživo.

2.   Proizvođači fonograma imaju pravo odobriti ili zabraniti neposrednoili posredno umnožavanje svojih fonograma.

3.   Radio-difuzne organizacije imaju pravo zabraniti sljedeće radnjekoje se poduzimaju bez njihovog dopuštenja: fiksiranje, umnožavanjefiksacija, bežično radiodifuzijsko reemitiranje emisija, kao ipriopćavanje javnosti televizijskim emitiranjem istih. Kad članice nedaju to pravo radio-difuznim organizacijama, nositeljima autorskog pravana objektu emitiranja moraju omogućiti da spriječe gore navedene radnje,prema o odredbama Bernske konvencije (1971.).

4.   Odredbe članka 11. u vezi s računarskim programima primjenjuju semutatis mutandis na proizvođače fonograma isve druge nositelje prava na fonogramu sukladno unutrašnjem pravučlanice. Ako je na dan 15. travnja 1994.članica imala na snazi sustav pravedne novčane naknade za nositeljaprava u vezi s iznajmljivanjem fonograma, može se zadržati takav sustavpod pretpostavkom da komercijalno iznajmljivanje fonograma nema zaposljedicu osjetnu štetu isključivog prava umnožavanja po nositeljaprava.

5.   Rok zaštite koja se prema ovom Sporazumu pruža izvođačima iproizvođačima fonograma traje najmanje do kraja razdoblja od 50 godinaračunajući od kraja kalendarske godine zabilježbe ili izvedbe. Rokzaštite koja se daje sukladno stavku 3. traje najmanje 20 godina odkraja kalendarske godine emitiranja.

6.   Svaka članica može, u vezi s pravima određenima u stavcima 1., 2. i3., predviđati uvjete, ograničenja, izuzetke i pridržavanja do mjerekoliko je dopušteno Rimskom konvencijom. Ipak, odredbe članka 18.Bernske konvencije (1971.) primjenjuju se, mutatismutandis, i na prava izvođača i proizvođača fonograma nafonogramima.

Odjeljak 2.

Žigovi

Članak 15.

Predmet zaštite

1.   Svaki znak, ili svaka kombinacija znakova, koji mogu razlučivatirobe ili usluge jednog poduzetništva od onih drugog poduzetništva, imajumogućnost za stvaranje žiga. Takvi znakovi, posebno riječi uključujućiosobna imena, slova, brojke, figurativne elemente i kombinacije boja kaoi kombinacija takvih znakova, mogu se registrirati kao žigovi. Kadznakovi sami po sebi nemaju mogućnost razlučivanja robe ili usluga nakoje se odnose, članice mogu stvoriti uvjete da mogućnost registriranjaovisi o distinktivnosti stečenoj uporabom. Članice mogu tražiti, kaouvjet za registraciju, da znakovi budu vidno uočljivi.

2.   Stavak 1. ne smije se tumačiti tako da priječi članici da uskratiregistraciju žiga iz drugih razloga, ako to nije u suprotnosti sodredbama Pariške konvencije (1967.).

3.   Članice mogu stvoriti uvjete da registriranje ovisi o uporabi.Međutim, stvarna uporaba žiga nije uvjet za podnošenje prijave zaregistraciju. Podnesena prijava se ne smije odbiti samo zato što donamjeravane uporabe nije došlo prije isteka od tri godine od danapodnošenja prijave.

4.   Narav robe ili usluga na koje se odnosi žig ni u kojem slučaju nesmije predstavljati prepreku za registraciju žiga.

5.   Članice objavljuju svaki žig bilo prije registracije ili odmah nakonšto je registriran i moraju dati razumnu mogućnost podnositeljima žalbeda ponište registraciju. Usto, članice mogu pružiti mogućnostprotivljenja registraciji nekog žiga.

Članak 16.

Dodijeljena prava

1.   Nositelj registriranog žiga ima isključivo pravo spriječiti svetreće strane koje nemaju njegovu suglasnost da u trgovanju koriste isteili slične znakove za robu ili usluge koji su isti ili slični onima uvezi s kojima je registriran žig kada bi takva uporaba mogla imati zaposljedicu zabunu. U slučaju uporabe istog znaka za istu robu iliusluge, mogućnost zabune se pretpostavlja. Gore navedena prava ne dovodeu pitanje bilo koje ranije postojeće pravo, niti utječu na mogućnost dačlanice predvide stjecanje prava na temelju uporabe.

2.   Članak 6.bis Pariške konvencije (1967.) primjenjuje se, mutatis mutandis, na usluge. U određivanju da lije neki žig općepoznat, članice uzimaju u obzir prepoznatljivost žiga utom javnom sektoru, uključujući prepoznatljivost u samoj članici koja jestečena kao posljedica promocije žiga.

3.   Članak 6.bis Pariške konvencije (1967.) primjenjuje se, mutatis mutandis, na robu ili usluge koje nisuslične onima za koje je registriran žig, pod pretpostavkom da bi uporabatog žiga u vezi s takvom robom ili uslugama mogla upućivati napovezanost između takve robe ili usluga i nositelja registriranog žiga,i pod pretpostavkom da bi interes nositelja registriranog žiga mogaopretrpjeti štetu takvom uporabom.

Članak 17.

Izuzeci

Članice mogu predvidjeti ograničene izuzetke od prava stečenih žigom,kao primjerice poštenu uporabu opisnog nazivlja, pod pretpostavkom da takviizuzeci uvažavaju legitimne interese nositelja žiga i trećih osoba.

Članak 18.

Trajanje zaštite

Početna registracija, i svako obnavljanje registracije, žiga ne možebiti na rok kraći od sedam godina. Registracija žiga može se obnavljatineodređen broj puta.

Članak 19.

Pretpostavka uporabe

1.   Ako se radi održavanja registracije traži uporaba, registracija semože poništiti tek po isteku roka u neprekidnom trajanju od najmanje trigodine neuporabe, osim ako nositelj žiga ne predoči postojanje valjanihrazloga koji priječe njegovu uporabu. Okolnosti nastale neovisno odvolje nositelja žiga koje stvaraju zapreku za korištenje žiga, kao štosu uvozna ograničenja ili druge mjere državne vlasti u vezi s robom iliuslugama zaštićenim žigom, priznaju se kao valjani razlozi zaneuporabu.

2.   Kada žig podliježe kontroli njegova nositelja, uporaba žiga odstrane druge osobe priznaje se kao uporaba žiga u svrhu održavanjaregistracije.

Članak 20.

Druge pretpostavke

Uporaba žiga tijekom trgovanja ne opterećuje se bezrazložno posebnimzahtjevima, kao što su uporaba s drugim žigom, uporaba u posebnom obliku iliuporaba na način koji bi štetio njegovom svojstvu razlikovanja robe iliusluga jednog poduzetnika od drugog poduzetnika. To ne isključuje zahtjevkojim se propisuje korištenje žiga za identificiranje poduzetnika koji premanjemu proizvodi robe ili pruža usluge, ali ne povezujući ga, sa žigom kojirazlikuje specifičnu robu ili usluge tog poduzetnika.

Članak 21.

Licenciranje i dodjela

Članice mogu odrediti uvjete za licenciranje i dodjelu žigovapodrazumijevajući pritom da obvezno licenciranje žigova nije dopušteno i danositelj registriranog žiga ima pravo dodijeliti žig sa ili bez prijenosaposlovanja kojemu žig pripada.

Odjeljak 3.

Oznake zemljopisnog podrijetla

Članak 22.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Oznake zemljopisnog podrijetla su, za potrebe ovog Sporazuma, oznakekoje identificiraju robu s podrijetlom s državnog područja članice, iliregije ili mjesta na tom državnom području, gdje je određena kakvoća,reputacija ili druga karakteristika robe bitno povezana s njezinimzemljopisnim podrijetlom.

2.   U vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla članice pružaju pravnasredstva zainteresiranim strankama radi sprečavanja:

3.   Članica, ex officio ako to njezinozakonodavstvo dopušta ili na zahtjev zainteresirane stranke, odbija iliponištava registraciju žiga koji sadrži ili se sastoji od oznakezemljopisnog podrijetla u vezi s robom koja ne potječe iz naznačenogdržavnog područja, ako bi uporaba oznake u žigu za takvu robu u tojčlanici mogla dovesti u javnosti do pogrešnih zaključaka u vezi snjezinim stvarnim podrijetlom.

4.   Zaštita prema stavcima 1., 2. i 3. primjenjuje se protiv oznakezemljopisnog podrijetla koja bi, premda doslovno vjerodostojna u vezi sdržavnim područjem, regijom ili mjestom iz kojeg potječe roba, ipak ujavnosti mogla stvoriti pogrešan dojam da roba potječe s drugog državnogpodručja.

Članak 23.

Dopunska zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za vina i alkoholnapića

1.   Svaka članica pruža pravna sredstva kojima zainteresirane stranemogu spriječiti uporabu oznaka zemljopisnog podrijetla kojeidentificiraju vina za vina koja ne potječu iz mjesta naznačenog tomoznakom zemljopisnog podrijetla, ili identificiraju alkoholna pića zaalkoholna pića koja ne potječu iz mjesta naznačenog tom oznakomzemljopisnog podrijetla, čak i kada je naznačeno pravo mjesto podrijetlaili kada se oznaka zemljopisnog podrijetla rabi u prijevodu ili jepopraćena izrazima kao „vrsta”, „tip”, „stil”, „imitacija” ili slično (4).

2.   Registracija žiga za vina koji sadrži ili se sastoji od oznake kojaidentificira vina ili za alkoholna pića odbija se ili poništava, ex officio ako zakonodavstvo članice to dopuštaili na zahtjev zainteresirane stranke, u vezi s takvim vinima ilialkoholnim pićima koja nemaju to podrijetlo.

3.   U slučaju homonimnih oznaka zemljopisnog podrijetla za vina, zaštitipodliježe svaka oznaka, prema odredbama stavka 4. članka 22. Svakačlanica određuje praktične uvjete pod kojima se homonimne oznakerazlikuju jedna od druge, uzimajući u obzir potrebu za osiguranjemravnopravnog tretmana proizvođača kojih se to tiče i da se ne zavaravajupotrošače.

4.   Da bi se olakšala zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za vina, uVijeću za TRIPS pregovara se u vezi s uspostavljanjem multilateralnogsustava izvješćivanja i registracije oznaka zemljopisnog podrijetla zavina koja se mogu zaštiti u onim članicama koje sudjeluju usustavu.

Članak 24.

Međunarodni pregovori; izuzeci

1.   Članice su suglasne otpočeti pregovore sa svrhom pojačavanja zaštitepojedinih oznaka zemljopisnog podrijetla prema članku 23. Odredbe niženavedenih stavaka 4. do 8. članice ne koriste kako bi odbile voditipregovore ili sklapati bilateralne ili multilateralne sporazume. Ukontekstu takvih pregovora, članice su voljne razmotriti stalnu primjenutih odredaba na pojedinačne oznake zemljopisnog podrijetla čija jeuporaba bila predmetom naznačenih pregovora.

2.   Vijeće za TRIPS preispituje ponovno primjenu odredaba ovog odjeljka;prvo takvo preispitivanje slijedi unutar dvije godine od stupanju nasnagu WTO Sporazuma. Sve što bi moglo utjecati na pridržavanje obvezaprema ovim odredbama može dati na znanje Vijeću, koje, na zahtjevčlanice, konzultira bilo koju drugu članicu ili članice u vezi s takvimpredmetom u vezi s kojim nije bilo moguće naći zadovoljavajuće rješenjeputem dvostranih ili višestranih konzultacija između tih članica. Vijećepoduzima dogovorene mjere radi lakše primjene i poticanja ciljeva ovogodjeljka.

3.   U provođenju ovog odjeljka, članica ne umanjuje zaštitu oznakazemljopisnog podrijetla koje su postojale u toj članici neposredno prijedana stupanja na snagu WTO Sporazuma.

4.   Ništa u ovom odjeljku ne zahtjeva od članice da spriječi stalnu isličnu uporabu određene oznake zemljopisnog podrijetla druge članicekoja identificira vina ili alkoholna pića u vezi s robom ili uslugamasvojih državljana ili osoba koje imaju u toj članici prebivalište, akoje su stalno rabile tu oznaku zemljopisnog podrijetla u vezi s istomili srodnom robom ili uslugama na državnom području te članice (a)najmanje 10 godina prije 15. travnja 1994.ili (b) u dobroj vjeri prije navedenog datuma.

5.   Kada je žig prijavljen ili registriran u dobroj vjeri ili kada suprava na žig stečena kroz uporabu u dobroj vjeri bilo:

mjere prihvaćene za provedbu ovog odjeljka ne dovode u pitanjesposobnost za registraciju ili valjanost registracije žiga, ilipravo na uporabu žiga, na osnovu činjenice da je takav žig identičanili sličan, s oznakom zemljopisnog podrijetla.

6.   Ništa u ovom odjeljku ne zahtjeva od članice da primjeni svojeodredbe u vezi s oznakom zemljopisnog podrijetla koje druge članice uvezi s robom ili uslugama za koje je ta oznaka identična s uobičajenimnazivom u svagdanjem jeziku kao svagdanji naziv za te robe ili usluge nadržavnom području te članice. Ništa u ovom odjeljku ne zahtjeva odčlanice da primjeni svoje odredbe u vezi s oznakom zemljopisnogpodrijetla koje druge članice u vezi s proizvodom vinove loze čija jeoznaka identična s uobičajenim nazivom vrste grožđa koja postoji nadržavnom području te članice u času stupanja na snagu WTOSporazuma.

7.   Članica može odrediti da svaki zahtjev koji je postavljen prema ovomodjeljku u vezi s uporabom ili registracijom žiga mora biti podnijetunutar pet godina nakon što je nedozvoljena uporaba zaštićene oznakepostala općepoznatom u toj članici ili nakon dana registracije žiga utoj članici, pod pretpostavkom da je žig objavljen do tog dana, ako jetaj dan raniji od dana kad je nedozvoljena uporaba postala općepoznatomu toj članici, pod pretpostavkom da oznaka zemljopisnog podrijetla nijerabljena ili registrirana s nakanom prijevare.

8.   Odredbe ovog odjeljka ni u kojem slučaju ne dovode u pitanje pravobilo koje osobe da rabi, tijekom poslovanja, svoje ime ili ime svojegposrednika u poslovanju, osim kad je to ime rabljeno na način koji bizavaravao javnost.

9.   Ne postoji obveza na temelju ovog Sporazumu da se štite oznakezemljopisnog podrijetla koje nisu zaštićene ili više nisu zaštićene uzemlji podrijetla, ili koje se u toj zemlji više ne rabe.

Odjeljak 4.

Industrijski dizajn (Modeli i uzorci)

Članak 25.

Zahtjevi za zaštitom

1.   Članice utvrđuju zaštitu samostalno stvorenim industrijskimdizajnima koji su novi ili originalni. Članice mogu odrediti da dizajninisu novi ili originalni ako se bitno ne razlikuju od poznatih dizajnaili kombinacija poznatih obilježja dizajna. Članice mogu odrediti da senavedena zaštita ne proteže na dizajne koje u bitnom dijelu nalažutehnički ili funkcionalni razlozi.

2.   Svaka članica osigurava da pretpostavke za osiguranje zaštitetekstilnih dizajna, posebno u vezi s ma kojim troškovima, ispitivanjimaili objavljivanjima, ne umanjuju bezrazložno mogućnost za traženje idobivanje navedene zaštite. Članice su slobodne odlučiti hoće liudovoljiti toj obvezi putem propisa o industrijskom dizajnu iliautorskom pravu.

Članak 26.

Zaštita

1.   Nositelj zaštićenog industrijskog dizajna ima pravo spriječiti trećeosobe koje nemaju njegovu suglasnost da izrađuju, prodaju ili uvozeproizvode koji nose ili sadržavaju dizajn koji je kopija, ili uglavnomkopija, zaštićenog dizajna, kada se takve radnje poduzimaju ukomercijalne svrhe.

2.   Članice mogu propisati ograničene izuzetke od zaštite industrijskogdizajna, pod uvjetom da ti izuzeci nisu bez razloga suprotni uobičajenomiskorištavanju zaštićenih industrijskih dizajna i da bezrazložno nedovode u pitanje legitimne interese nositelja zaštićenog industrijskogdizajna, uzimajući u obzir legitimne interese trećih osoba.

3.   Trajanje zaštite koja je predviđena iznosi najmanje 10godina.

Odjeljak 5.

Patenti

Članak 27.

Predmet patentiranja

1.   Ovisno o odredbama stavaka 2. i 3. patenti se odobravaju za koje godizume, bez obzira radi li se o proizvodu ili postupku, iz svih granatehnologije, pod pretpostavkom da su novi, rezultat inventivnosti isposobni za industrijsku primjenu. (5) U skladu sa stavkom 4. članka 65., stavkom 8. članka 70. istavkom 3. ovog članka, patenti se odobravaju i patentna prava uživajubez diskriminacije u pogledu mjesta izuma, tehnološke grane i da li suproizvodi uvezeni ili su domaće proizvodnje.

2.   Članice mogu od patentiranja izuzeti izume za koje je unutarnjihovog državnog područja sprečavanje komercijalnog iskorištavanjaneophodno radi zaštite javnog poretka ili morala, uključujući zaštituživota ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja, ili radi izbjegavanjaozbiljne štete po okoliš, pod pretpostavkom da se takav izuzetak neučini samo zato što je iskorištavanje zabranjeno njezinimpropisima.

3.   Članice mogu također izuzeti od patentiranja:

Članak 28.

Dodijeljena prava

1.   Patentom se njegovom nositelju dodjeljuju sljedeća isključivaprava:

2.   Nositelji patenta također imaju pravo patent prenositi, pravnimposlom ili putem univerzalne sukcesije, i zaključiti licenceugovore.

Članak 29.

Uvjeti za patentnu prijavu

1.   Članice zahtijevaju da podnositelj patentne prijave otkrije izumdovoljno jasno i potpuno da bi ga mogla izvesti neka osoba vješta u tomute se može tražiti od podnositelja prijave da naznači najbolji način zaizvođenje izuma koji je izumitelju poznat na dan podnošenja prijave ili,kad se poziva na pravo prvenstva, na dan prvenstva.

2.   Članice mogu tražiti od podnositelja prijave da pruži informacije uvezi s podnositeljevim odgovarajućim stranim prijavama i priznatimpravima.

Članak 30.

Izuzeci od dodijeljenih prava

Članice mogu odrediti ograničene izuzetke od isključivih pravadodijeljenih patentom, pod pretpostavkom da takvi izuzeci ne dovodebezrazložno u pitanje normalno iskorištavanje patenta i bezrazložno ne štetelegitimnim interesima nositelja patenta, uzimajući u obzir legitimneinterese trećih osoba.

Članak 31.

Daljnja uporaba bez dopuštenja nositelja prava

Kada propisi članice omogućavaju dalju uporabu (7) predmeta patenta bez dopuštenja nositelja prava, uključujućiuporabu od strane državne vlasti ili trećih osoba ovlaštenih od državnevlasti, poštuju se sljedeće odredbe:

Članak 32.

Poništenje/gubitak

Mora postojati mogućnost sudskog ispitivanja svake odluke o poništenjuili gubitku patenta.

Članak 33.

Trajanje zaštite

Rok zaštite koja je predviđena ne prestaje prije isteka razdoblja oddvadeset godina računajući od dana prijave (8).

Članak 34.

Patenti za postupke: teret dokaza

1.   Za potrebe građanskopravnog postupka u vezi s povredom pravanositelja prava priznatih u stavku 1. točki (b) članka 28., ako jepredmet patenta postupak za dobivanje proizvoda, sud je ovlaštennaložiti tuženome da dokaže da je postupak za dobivanje identičnogproizvoda različit od patentiranog postupka. Stoga su članice dužneodrediti u najmanje jednom od niže navedenih slučajeva da seidentičan proizvod, kad je proizveden bez dopuštenja nositeljapatenta, u nedostatku dokaza o suprotnom, smatra dobivenim putempatentiranog postupka:

2.   Svaka je članica slobodna odrediti da teret dokazivanja naznačen ustavku 1. bude na navodnom prekršitelju samo ako je ispunjen uvjet iztočke (a) ili samo ako je ispunjen uvjet iz točke (b).

3.   U pridonošenju protudokaza, moraju se uzeti u obzir legitimniinteresi tuženih za zaštitom njihove proizvodnje i poslovnihtajni.

Odjeljak 6.

Planovi rasporeda (topografije) integriranih krugova

Članak 35.

Odnos prema Ugovoru IPIC

Članice su suglasne pružiti zaštitu za planove rasporeda (topografije)integriranih krugova (naznačenih u ovom Sporazumu kao „planovi rasporeda”) u skladu s člancima 2. do7. (osim stavka 3. članka 6.), člankom 12. i stavkom 3. članka 16. Ugovora ointelektualnom vlasništvu u vezi s integriranim krugovima i, pored toga,pridržavati se odredaba koje slijede.

Članak 36.

Obujam zaštite

Pridržavajući se odredaba stavka 1. članka 37., članice smatrajuprotupravnim sljedeća djelovanja ako se poduzimaju bez dopuštenja nositeljaprava: (9) uvoz, prodaju ili na drugi način distribuciju u komercijalne svrhezaštićenih planova rasporeda, integriranog kruga u kojem je inkorporiranzaštićen plan rasporeda ili proizvoda u koje je inkorporiran takavintegrirani krug samo ako takav proizvod i dalje sadrži protupravno umnoženplan rasporeda.

Članak 37.

Djelovanja za koje nije potrebno dopuštenje nositelja prava

1.   Bez obzira na članak 36., niti jedna članica ne smatra protupravnimpoduzimanje bilo koje radnje navedene u tom članku, a u vezi sintegriranim krugom u kojem je inkorporiran protupravno umnožen planrasporeda ili bilo kojeg proizvoda u kojem je inkorporiran takavintegrirani krug, kada osoba koja poduzima te radnje ili ih naruči nezna niti bi trebala znati, u trenutku stjecanja integriranog kruga iliproizvoda koji sadrži takav integrirani krug, da je u istom inkorporiranprotupravno umnožen plan rasporeda. Članice određuju da, nakon što je taosoba dostatno obaviještena o tome da je plan rasporeda protupravnoumnožen, ta osoba može poduzeti bilo što u vezi s robom na skladištu ilinaručenom prije te obavijesti, ali je dužna platiti nositelju pravaiznos koji odgovara razumnoj naknadi koja bi se inače platila podobrovoljno ugovorenoj licenci u vezi s takvim planomrasporeda.

2.   Uvjeti postavljeni u točkama (a) do (k) članka 31. primjenjuju semutatis mutandis u slučaju bilo kojegprinudnog licenciranja plana rasporeda ili njegove uporabe od stranedržavne vlasti i za nju bez dopuštenja nositelja prava.

Članak 38.

Trajanje zaštite

1.   U članicama koje traže registraciju kao uvjet za zaštitu, rokzaštite planova rasporeda ne prestaje prije isteka razdoblja od 10godina računajući od dana podnošenja prijave za registraciju ili odprvog komercijalnog iskorištavanja bez obzira gdje u svijetu do njegadođe.

2.   U članicama koje ne traže registraciju kao uvjet za zaštitu, planovirasporeda zaštićeni su najmanje 10 godina od dana prvog komercijalnogiskorištavanja bez obzira gdje u svijetu do njega dođe.

3.   Bez obzira na stavke 1. i 2., članica može odrediti da zaštitaprestaje 15 godina nakon stvaranja plana rasporeda.

Odjeljak 7.

Zaštita neobjavljenih informacija

Članak 39.

1.   U osiguravanju učinkovite zaštite protiv nepoštene tržišne utakmicekao što je to određeno u članku 10.bis Pariške konvencije (1967.)članice štite neobjavljene informacije u skladu sa stavkom 2. i podatkekoji su predani vladama ili vladinim tijelima u skladu sa stavkom3.

2.   Naravne i pravne osobe moraju imati mogućnost sprečavanja dainformacije koje su punopravno pod njihovom kontrolom ne buduotkrivene, stečene, ili rabljene od strane trećih bez njihovapristanka na način suprotan poštenoj trgovačkoj praksi (10) sve dok takva informacija:

3.   Kada, kao uvjet za odobravanje trgovanja farmaceutskim iliagrokemijskim proizvodima u kojima se koriste nove kemijske supstancije,članice traže podnošenje neotkrivenih testova ili drugih podataka, čijaizrada iziskuje velik napor, one štite takve podatke od nepoštenekomercijalne uporabe. Uz to, članice štite takve podatke od otkrivanja,izuzev kada je ono potrebno da se zaštiti javnost ili osim ako supoduzete mjere za osiguravanje da se ti podaci zaštite od nepoštenekomercijalne uporabe.

Odjeljak 8.

Kontrola prakse protivne tržišnom natjecanju u ugovornim licencama

Članak 40.

1.   Članice se slažu da neka praksa ili uvjeti licenciranja koji se tičuprava intelektualnog vlasništva, koji ograničavaju tržišno natjecanje,mogu imati štetan učinak na trgovinu i da mogu zaustaviti prijenos iširenje tehnologije.

2.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava članice da u svojem zakonodavstvuodrede koja praksa ili uvjeti licenciranja mogu u osobitim slučajevimapredstavljati zloporabu prava intelektualnog vlasništva koja ima štetanučinak na tržišno natjecanje na određenom tržištu. Kao što je goreodređeno, članica može prihvatiti, u skladu s drugim odredbama ovogSporazuma, odgovarajuće mjere za sprečavanje ili kontrolu takve praksekoje mogu uključivati primjerice odredbe o povratu isključive licence,uvjete pod kojima se sprečava dovođenje u pitanje valjanosti i prinudnolicenciranje u paketu, u svijetlu odgovarajućih zakona i propisačlanice.

3.   Svaka od članica stupa, na zahtjev, u konzultacije s bilo kojomdrugom članicom ako ima razloga vjerovati da nositelj pravaintelektualnog vlasništva, koji je državljanin ili ima prebivalište učlanici od koje su zatražene konzultacije, poduzima djela kojapredstavljaju kršenje zakona i propisa u vezi s predmetom ovog odjeljkačlanice koja traži konzultacije, i koja želi da se osigura pokoravanjetakvom zakonodavstvu, ne dovodeći u pitanje bilo koju mjeru koja se možepoduzeti prema propisima i potpunoj slobodi za krajnje odlučivanje kojeod članica. Članica kojoj se obratila druga članica razmatra predmet upotpunosti i s blagonaklonošću, te pruža dostatnu mogućnost zakonzultacije s članicom koja traži konzultacije, i surađujedostavljanjem javno dostupnih informacija koje nisu povjerljive, a važnesu za sporno pitanje te bilo koje druge informacije dostupne članici,sukladno domaćem zakonodavstvu i zaključivanju obostranozadovoljavajućih sporazuma u vezi s osiguranjem povjerljivih informacijaod strane članice koja to traži.

4.   Članica nad čijim je državljanima ili osobama s prebivalištem u njoju tijeku postupak u drugoj članici u vezi s navodnim kršenjem zakona ipropisa te druge članice u vezi s predmetom ovog odjeljka dobiva, nazahtjev, mogućnost za konzultacije s drugom članicom pod istim uvjetimapreviđenim u stavku 3.

DIO III.

PROVEDBA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Odjeljak 1.

Opće obveze

Članak 41.

1.   Članice osiguravaju da provedba postupaka navedenih u ovom dijelubude dostupna u njihovom zakonodavstvu kako bi se omogućile učinkovitemjere protiv bilo koje povrede prava intelektualnog vlasništvapokrivenog ovim Sporazumom, uključujući djelotvorna pravna sredstva zasprečavanje povreda i pravna sredstva dovoljno uvjerljiva za odvraćanjeod budućih povreda. Ovi postupci se primjenjuju na način kojim seizbjegava stvaranje zapreka za zakonito trgovanje i pruža sigurnost odzloporabe.

2.   Postupci u vezi s ostvarivanjem prava intelektualnog vlasništva supošteni i nepristrani. Oni nisu bespotrebno složeni ili skupi, te nezahtijevaju nerazumne vremenske rokove ili nepotrebnaodugovlačenja.

3.   Meritorne odluke u pravnim predmetima su po mogućnosti sačinjene upisanom obliku i obrazložene. Moraju biti dostupne barem strankama upostupku bez nepotrebnog odugovlačenja. Odluke o meritumu spora temeljese samo na dokazima u vezi s kojima je strankama pružena mogućnostizjašnjavanja.

4.   Stranke u postupku imaju mogućnost preispitivanja konačnih upravnihodluka od strane suda i, ovisno o odredbama o nadležnosti u pravnomporetku članice ovisno o važnosti predmeta, barem pravnih aspekataprvostupanjske sudske odluke o meritumu. Međutim, nema obveze zapružanje mogućnosti preispitivanja odluke o oslobađanju u kaznenimpredmetima.

5.   Podrazumijeva se da ovaj Dio ne stvara nikakvu obvezu osnivanjasudskog sustava za ostvarivanje prava intelektualnog vlasništvadrukčijeg od onog za ostvarivanje prava općenito, niti ne utječe nasposobnost članica da ostvaruju svoje propise općenito. Ništa u ovomdijelu ne stvara bilo kakvu obvezu u vezi s raspodjelom resursa izmeđuostvarivanja prava intelektualnog vlasništva i ostvarivanja pravaopćenito.

Odjeljak 2.

Građanskopravni i upravnopravni postupci i pravna sredstva

Članak 42.

Pošten i nepristran postupak

Članice omogućuju nositeljima prava (11) građanskopravni sudski postupak u vezi s ostvarivanjem svakog pravaintelektualnog vlasništva koje je pokriveno ovim Sporazumom. Optuženiciimaju pravo na pisanu obavijest koja se dostavlja pravodobno i sadržidovoljno pojedinosti, uključujući osnovu zahtjeva. Strankama u postupku morabiti dopušteno da budu zastupane po samostalnom pravnom zastupniku, a upostupku se ne postavljaju preteški zahtjevi u vezi s obvezatnom osobnomnazočnosti. Sve stranke u takvom postupku imaju pravo da na odgovarajućinačin potkrijepe svoje zahtjeve i da predoče sve relevantne dokaze. Postupakmora omogućiti mjere za identificiranje i zaštitu povjerljive informacije,osim ako bi to bilo suprotno postojećim ustavnim odredbama.

Članak 43.

Dokazi

1.   Sudske vlasti su ovlaštene, kad stranka ukaže na razumno dostupnedokaze koji su dovoljni da potkrijepe njezine zahtjeve i kada točnonavede dokaze koji su relevantni za dokazivanje opravdanosti njezinihzahtjeva koji su pod kontrolom suparničke stranke, naložiti protivnojstranci da predoči te dokaze, pridržavajući se u odgovarajućimslučajevima uvjeta koji osiguravaju zaštitu povjerljiveinformacije.

2.   U slučajevima u kojima stranka u postupku svojevoljno i bez valjanihrazloga odbije pristup ili na drugi način ne pruži potrebne podatke urazumnom roku ili bitno otežava postupak u vezi s ostvarivanjem prava,članica može sudskim vlastima dati pravo donošenja privremenih ikonačnih odluka, potvrdnih ili odbijajućih, na temelju predočenihpodataka, uključujući tužbeni zahtjev ili navode stranke na čiju ještetu bila uskraćena mogućnost pristupa podacima pod pretpostavkom da sestrankama omogući da budu saslušane o navodima ili dokazima.

Članak 44.

Sudski nalozi

1.   Sudske vlasti su ovlaštene naložiti stranci da odustane od povredeprava, između ostalog, sprečavanjem ulaska u trgovačke kanale podnjezinom nadležnošću uvezene robe koja uključuje povredu pravaintelektualnog vlasništva, odmah nakon obavljenog carinskog postupka.Članice nisu obvezatne takvo ovlaštenje dati sudskim vlastima u vezi sazaštićenim predmetom koji je stečen ili naručen od neke osobe kojaunaprijed nije znala niti je mogla znati da poslovanje s takvimpredmetom može prouzročiti povredu prava intelektualnogvlasništva.

2.   Bez obzira na ostale odredbe ovog dijela i pod pretpostavkom daodredbe dijela II. koje se posebno odnose na uporabu od strane državnevlasti, ili trećih osoba koje imaju dopuštenje državne vlasti, bezdopuštenja nositelja prava u skladu s tim, članice mogu ograničitipravna sredstva koja im stoje na raspolaganju protiv takve uporabe naplaćanje naknade u skladu s točkom (h) članka 31. U drugim seslučajevima primjenjuju pravna sredstva iz ovog Dijela ili, kad su tapravna sredstva nespojiva s pravom članice, na raspolaganju moraju bitideklaratorne presude i primjerena naknada.

Članak 45.

Naknada štete

1.   Sudske vlasti su ovlaštene naložiti kršitelju da nositelju pravaplati primjerenu odštetu radi naknade štete koju je nositelj pravapretrpio zbog povrede svog prava intelektualnog vlasništva od stranekršitelja koji je znao, ili je morao znati, da čini povredu.

2.   Sudske vlasti su također ovlaštene naložiti kršitelju da platinositelju prava troškove koji mogu uključivati i odgovarajuće troškovepravnog zastupanja. U odgovarajućim slučajevima članice mogu ovlastitisudske vlasti da nalože naknadu za izgubljenu zaradu i/ili plaćanjeunaprijed predviđene odštete čak i u slučaju kad kršitelj nije znao nitije morao znati da čini povredu.

Članak 46.

Ostala pravna sredstva

S ciljem učinkovitog odvraćanja od povreda prava tijela sudske vlastitrebaju imati ovlasti narediti da se roba za koju je ustanovljeno da jepredmet povrede, bez bilo kakve naknade, izbaci iz trgovačkih kanala tako dase izbjegne nanošenje štete nositelju prava ili da se, ako to nije usuprotnosti s postojećim ustavnim odredbama, uništi. Tijela sudske vlastitakođer trebaju imati ovlasti da nalože da se materijali i pribor pretežnokorišteni u stvaranju robe kojom se povređuju prava, bez bilo kakve naknade,izbace iz trgovačkih kanala tako da se opasnost od daljnje povrede svede nanajmanju mjeru. Prigodom razmatranja takvih zahtjeva uzima se u obzir odnosizmeđu ozbiljnosti povrede i naloženih pravnih sredstava kao i interesitrećih osoba. U vezi s robom s krivotvorenim žigovima, jednostavnoodstranjivanje žiga s protupravno označene robe nije dovoljno, osim uiznimnim slučajevima, da bi se omogućilo puštanje takve robe u trgovačkekanale.

Članak 47.

Pravo na informaciju

Osim ako je u neskladu s ozbiljnošću povrede, članice mogu propisati datijela sudske vlasti imaju ovlasti da nalože kršitelju da obavijestinositelja prava o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju idistribuciju robe ili usluga koje su predmet povrede kao i o njihovimdistribucijskim kanalima.

Članak 48.

Naknada optuženom

1.   Sudske vlasti imaju ovlasti da nalože stranci na čiji su zahtjevpoduzete mjere i koja je zloporabila postupak ostvarivanja da pružistranci koja je pogođena neopravdanom zabranom ili ograničenjemprimjerenu odštetu za štetu pretrpljenu spomenutom zloporabom. Sudskevlasti također imaju ovlasti naložiti predlagatelju da optuženome platitroškove, koji mogu uključivati i odgovarajuće troškove pravnogzastupanja.

2.   U vezi s primjenom bilo kojeg propisa koji se odnosi na zaštitu iliostvarivanje prava intelektualnog vlasništva, članice jedino izuzimajutijela javne vlasti i službenike od odgovornosti da odgovarajućimmjerama poprave štetu kad su postupci poduzeti ili namjeravani u dobrojvjeri tijekom primjene takvih propisa.

Članak 49.

Upravni postupci

Ako se meritorno odlučivalo o građanskopravnoj odgovornosti u upravnompostupku, takav postupak je sukladan načelima jednakim u suštini onimaodređenim u ovom odjeljku.

Odjeljak 3.

Privremene mjere

Članak 50.

1.   Sudske vlasti ovlaštene su da nalože hitne i djelotvorneprivremene mjere:

2.   Sudske su vlasti ovlaštene, kad je to primjereno, privremene mjereprimijeniti bez saslušanja druge stranke, posebno u slučajevima kada bivjerojatna posljedica odlaganja bila nenadoknadiva šteta za nositeljaprava ili u slučajevima kada postoji očigledna opasnost od uništavanjadokaza.

3.   Sudske su vlasti ovlaštene tražiti od predlagatelja da pruži razumnodostupne dokaze kako bi se u dovoljnoj mjeri uvjerile da je predlagateljnositelj prava i da je predlagateljevo pravo povrijeđeno ili da postojineposredna opasnost od povrede, i naložiti predlagatelju da položikauciju ili odgovarajuće osiguranje dovoljno za zaštitu tuženog isprečavanje zloporabe.

4.   Kada su privremene mjere određene bez saslušanja druge stranke,pogođene stranke se obavješćuju najkasnije odmah po izvršenju mjera.Preispitivanje se, uključujući pravo na saslušanje, obavlja na zahtjevtuženoga u razumnom roku nakon obavijesti o mjerama, zajedno s odlukomda li će se mjere izmijeniti, ukinuti ili potvrditi.

5.   Od podnositelja zahtjeva mogu se tražiti ostale informacije potrebneza identifikaciju robe od strane tijela koje provodi privremenemjere.

6.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4., privremene mjere poduzete natemelju stavaka 1. i 2., na zahtjev tuženika, opozivaju se ili se nadrugi način stavljaju izvan snage, ako postupak za donošenje odluke omeritumu spora nije pokrenut unutar razumnog roka, određenog od stranesudske vlasti koja je donijela odluku o takvim mjerama kada je to premapravu članice dopušteno ili, u nedostatku te odredbe, u roku ne dužem od20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, koji god od njih jedulji.

7.   U slučaju kada se privremene mjere ukidaju ili kada one prestajuzbog nekog čina ili propusta predlagatelja, ili kada se naknadnoustanovi da nije bilo povrede ili opasnosti od povrede pravaintelektualnog vlasništva, sudske vlasti su ovlaštene da naložepredlagatelju, na zahtjev tuženika, da plati tuženiku odgovarajućunaknadu zbog štete nanesene ovim mjerama.

8.   Ako se bilo koja privremena mjera može naložiti u upravnom postupku,taj postupak mora u osnovi biti u skladu s načelima postavljenim u ovomodjeljku.

Odjeljak 4.

Posebne pretpostavke u vezi s pograničnim mjerama (12)

Članak 51.

Zaustavljanje od strane carinskih vlasti

U skladu s niže navedenim odredbama, članice usvajaju postupke (13) koji omogućuju nositelju prava, koji ima valjane razloge za sumnjuda može doći do uvoza robe s krivotvorenim žigom ili neovlašteno umnoženihprimjeraka djela zaštićenog autorskim pravom, (14) da podnese pisani zahtjev nadležnom tijelu, bilo upravnom ilisudskom, da carinsko tijelo zaustave puštanje takve robe u slobodni opticaj.Članice mogu omogućiti primjenu takvog postupka i u vezi s robom kojom se nadrugi način povređuju prava intelektualnog vlasništva, ako su ispunjenepretpostavke iz ovog odjeljka. Članice mogu također odrediti odgovarajućepostupke od strane carinskih vlasti u vezi sa zaustavljanjem puštanja robe uvezi s kojom su povrijeđena navedena prava namijenjene izvozu s njezinogdržavnog područja.

Članak 52.

Primjena

Od svakog nositelja prava koji pokreće postupak prema članku 51.zahtjeva se pružanje prikladnog dokaza koji zadovoljava nadležna tijela da,sukladno propisima zemlje u koju se uvozi, utvrde postojanje prima facie povreda prava intelektualnog vlasništvanositelja prava, te davanje dovoljno detaljnog opisa robe kako bi bila lakoprepoznatljiva carinskim vlastima. Nadležna tijela izvješćuju predlagateljau razumnom roku o prihvaćanju zahtjeva i, kad je određeno od nadležnogtijela, o razdoblju tijekom kojeg carinsko tijelo provode te mjere.

Članak 53.

Kaucija ili ekvivalentno osiguranje

1.   Nadležna tijela ovlaštena su od predlagatelja tražiti kauciju iliekvivalentno osiguranje dovoljno da bi se zaštitio tuženik i nadležnotijelo i da se spriječi zloporaba. Takva kaucija ili ekvivalentnoosiguranje ne sprečava bezrazložno pribjegavanje istimpostupcima.

2.   Kada sukladno zahtjevu iz ovog odjeljka carinsko tijelo zaustavepuštanje u slobodni opticaj robe koja uključuje industrijskooblikovanje, patente, planove rasporeda ili neobjavljene informacije, natemelju odluke koja nije sudska ili od neke druge samostalne vlasti, arok određen člankom 55. je istekao a da je za to nadležno tijelo nijeodobrilo privremeno oslobađanje, i pod pretpostavkom da su svi ostaliuvjeti za uvoz ispunjeni, vlasnik, uvoznik ili primatelj dotične robeima pravo na njezino oslobađanje po polaganju osiguranja u iznosudovoljnom za zaštitu nositelja prava od bilo koje povrede. Plaćanjetakvog pologa ne ograničava ostala pravna sredstva dostupna nositeljuprava, a razumijeva se da se polog vraća ako nositelj prava ne postavisvoj zahtjev u razumnom roku.

Članak 54.

Obavijest o zaustavljanju

Uvoznik i predlagatelj se obavješćuju, bez odlaganja, o zaustavljanjurobe sukladno članku 51.

Članak 55.

Trajanje zaustavljanja

Ako se, u razdoblju ne dužem od deset radnih dana nakon što jepodnositelju zahtjeva dostavljena obavijest o zaustavljanju, carinsko tijelone obavijeste da je postupak za odlučivanje o meritumu predmeta pokrenulastranka koja nije tuženik, ili da je nadležno tijelo donijelo privremenemjere kojima se produžuje zaustavljanje puštanja robe, roba se pušta podpretpostavkom da su zadovoljeni svi ostali uvjeti za uvoz ili izvoz; uodgovarajućim slučajevima ovo se razdoblje može produljiti za daljnjih desetradnih dana. Ako je pokrenut postupak za meritorno odlučivanje o predmetu,revizija postupka, uključujući i pravo na saslušanje, se saziva na zahtjevtuženika, a s ciljem odlučivanja u okviru razumnog roka o tome hoće li semjere izmijeniti, opozvati ili potvrditi. Bez obzira na gore navedeno, kodobustavljanja ili ukidanja mjera zaustavljanja robe sukladno privremenimsudskim mjerama, primjenjuju se odredbe stavka 6. članka 50.

Članak 56.

Odšteta uvozniku i vlasniku robe

Nadležna tijela ovlaštena su naložiti podnositelju zahtjeva da plateuvozniku, primatelju i vlasniku robe prikladnu naknadu za svaku štetuprouzročenu neopravdanim zadržavanjem robe ili zadržavanjem robe puštene upromet sukladno članku 55.

Članak 57.

Pravo na pregled i obavješćivanje

Ne dovodeći u pitanje zaštitu povjerljivih informacija, članicepropisuju da su nadležna tijela ovlaštena da pruže dostatnu mogućnost zapregled robe zadržane od carinsko tijelo kako bi se potkrijepili zahtjevinositelja prava. Nadležna tijela također su ovlaštena dati uvozniku jednakumogućnost za pregled takve robe. Kad je donesena pozitivna odluka o meritumuspora, članice mogu ovlastiti nadležna tijela da obavijeste nositelja pravao imenima i adresama pošiljatelja, uvoznika i primatelja, i o količini terobe.

Članak 58.

Postupanje po službenoj dužnosti

Kad članice zahtijevaju da nadležna tijela djeluju samoinicijativno iobustave propuštanje robe za koju imaju primafacie dokaz o povredi prava intelektualnog vlasništva:

Članak 59.

Pravna sredstva

Ne dovodeći u pitanje ostala prava djelovanja koja su otvorena nositeljuprava i koja podliježu pravu tuženika na traženje preispitivanja od sudskevlasti, nadležna tijela ovlaštena su naložiti da se uništi ili ukloni roba uvezi s kojom se povređuju prava sukladno načelima iz članka 46. U vezi srobom s krivotvorenim žigom, nadležna tijela ne dozvoljavaju ponovni izvoziste robe u neizmijenjenom stanju ili podvrgavanje iste drukčijem carinskompostupku, osim u izuzetnim okolnostima.

Članak 60.

Uvoz malih količina

Članice mogu izuzeti iz primjene gore navedenih odredaba malu količinurobe nekomercijalne naravi u putničkoj osobnoj prtljazi ili poslane u malimpošiljkama.

Odjeljak 5.

Kazneni postupci

Članak 61.

Članice propisuju kaznene postupke i kazne koji se primjenjuju barem uslučajevima namjernog krivotvorenja žiga ili neovlaštenog umnožavanja djelazaštićenog autorskim pravom na komercijalnoj razini. Predviđene kazneobuhvaćaju kaznu zatvora i/ili novčane kazne dovoljne kao prevenciju,sukladno razini kazni primjenjivanih za kaznena djela odgovarajuće težine. Uodgovarajućim slučajevima, raspoložive kazne također uključuju zapljenu,oduzimanje i uništavanje dotične robe kao i svih materijala i pribora kojimaje prvenstvena namjena činjenje takvih kaznenih djela. Članice mogu odreditida se kazneni postupci i kazne primjene u drugim slučajevima povrede pravaintelektualnog vlasništva, posebno ako su počinjeni s namjerom i nakomercijalnoj razini.

DIO IV.

STJECANJE I PRIMJENA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA I SRODNI POSTUPCI MEĐUSTRANKAMA

Članak 62.

1.   Članice mogu tražiti, kao uvjet za stjecanje ili održavanje pravaintelektualnog vlasništva predviđenih u odjeljcima 2. do 6. dijela II.,pridržavanje razložnih postupaka i formalnosti. Takvi postupci i formalnostitrebaju biti u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

2.   Ako stjecanje prava intelektualnog vlasništva podliježe priznavanju iliregistraciji prava, članice osiguravaju da postupci za priznavanje iliregistraciju, uz pridržavanje materijalno-pravnih uvjeta za stjecanje prava,dopuštaju priznavanje ili registraciju prava unutar razumnog roka kako bi seizbjeglo neopravdano skraćivanje razdoblja zaštite.

3.   Članak 4. Pariške konvencije (1967.) primjenjuje se mutatis mutandis za uslužne žigove.

4.   Postupci u vezi sa stjecanjem i primjenom prava intelektualnogvlasništva i, ako zakoni članice predviđaju takve postupke, opoziv uupravnom postupku i inter partes postupci kao što suprotivljenje, opoziv ili poništavanje određuju se prema općim načelimapostavljenim u stavcima 2. i 3. članka 41.

5.   Konačna upravna odluka u svim postupcima navedenim u stavku 4. podliježepreispitivanju sudske vlasti ili kvazi-sudske vlasti. Međutim, ne postojiobveza za pružanje mogućnosti za takvo preispitivanje odluka u slučajevimaneuspjelog protivljenja ili opoziva u upravnom postupku, pod pretpostavkomda razlozi za takve postupke mogu biti predmetom postupka zaponištenje.

DIO V.

SPREČAVANJE I RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 63.

Transparentnost

1.   Zakoni i propisi, te opće primjenljive pravomoćne sudske i upravneodluke, koji su na snazi u članici, a odnose se na predmet ovog Sporazuma(dostupnost, obujam, stjecanje, ostvarivanje i sprečavanje zloporabe pravaintelektualnog vlasništva), objavljuju se na nacionalnom jeziku ili kadatakvo objavljivanje nije dovoljno dostupno javnosti, tako da omogućujuvladama i nositeljima prava da se s njima upoznaju. Sporazumi koji se odnosena predmet ovog Sporazuma koji su na snazi između vlada ili vladinih tijelačlanice i vlade ili vladinih tijela druge članice također seobjavljuju.

2.   Članice obavješćuju Vijeće za TRIPS o zakonima i propisima navedenima ustavku 1. kako bi pomogle Vijeću u njegovom ispitivanju operativne provedbeovog Sporazuma. Vijeće pokušava umanjiti teret članica u izvršavanju oveobveze i može odlučiti da ukine obvezu izvješćivanja o takvim zakonima ipropisima direktno Vijeću ako konzultacije s WIPO-om o uspostavljanjuzajedničkog registra koji sadrži te zakone i propise budu uspješne. Vijećetakođer razmatra s tim u vezi sva tražena djelovanja u vezi s izvješćivanjemsukladno obvezama iz ovog Sporazuma koje proizlaze iz članka 6.b Pariškekonvencije (1967.).

3.   Svaka članica treba biti spremna pribaviti, kao odgovor na pisanizahtjev druge članice, onu vrstu obavijesti navedenu u stavku 1. Članica,koja ima razloga vjerovati da određena sudska odluka ili upravna odluka ilidvostrani sporazum u području prava intelektualnog vlasništva utječe nanjezina prava iz ovog Sporazuma, može također pismeno tražiti da joj seomogući pristup ili da bude obaviještena dovoljno detaljno o takvojodređenoj sudskoj odluci ili upravnoj odluci ili o bilateralnimsporazumima.

4.   Ništa iz stavaka 1., 2. i 3. ne zahtjeva da članice otkriju povjerljiveinformacije koje bi dovele u pitanje provedbu zakona ili bi na drugi načinbile suprotne javnom interesu ili bi štetile legitimnim trgovačkiminteresima određenih poduzetnika, javnih ili privatnih.

Članak 64.

Rješavanje sporova

1.   Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994. razrađenih i primijenjenihDogovorom o rješavanju spora primjenjuju se na konzultacije i rješavanjesporova iz ovog Sporazuma, osim ako njime nije izričito drukčijenavedeno.

2.   Podstavak 1. točke (b) i (c) članka XXIII. GATT-a 1994. ne primjenjujuse na rješavanje sporova iz ovog Sporazuma za razdoblje od pet godina oddana stupanja na snagu WTO Sporazuma.

3.   Za vrijeme razdoblja navedenog u stavku 2., Vijeće za TRIPS ispitujeobujam i modalitete za vrste prigovora predviđenih u podstavku 1. točkama(b) i (c) članka XXIII. GATT-a 1994. podnesenih sukladno ovom Sporazumu, ipodnosi svoje preporuke Ministarskoj konferenciji na odobravanje. Bilo kojaodluka Ministarske konferencije kojom se odobravaju takve preporuke ili seprodužuje rok iz stavka 2. donosi se jedino konsenzusom, a odobrenapreporuka vrijedi za sve članice bez daljnjeg službenog postupkaprihvaćanja.

DIO VI.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 65.

Prijelazne odredbe

1.   Pridržavajući se odredaba stavaka 2., 3. i 4., nijedna članica nijeobvezna primjenjivati odredbe ovog Sporazuma prije isteka općeg roka odjedne godine nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma.

2.   Članica zemlja u razvoju ima pravo odgoditi primjenu odredaba ovogSporazuma, osim članaka 3., 4. i 5., za daljnje razdoblje od četiri godine,kako je navedeno u stavku 1.

3.   Bilo koja druga članica koja se nalazi u procesu preobrazbe od centralnoplaniranoga gospodarstva na tržišno, gospodarstvo slobodnog poduzetništva ikoja poduzima strukturnu reformu sustava intelektualnog vlasništva i suočavase s posebnim problemima u pripremi i provedbi zakona i propisa ointelektualnom vlasništvu, može također koristiti rok odgode predviđen ustavku 2.

4.   U mjeri u kojoj je članica zemlja u razvoju dužna ovim Sporazumomproširiti zaštitu patenata za proizvode u područja tehnologije koja nisutako zaštićena na njezinom državnom području na opći datum primjene ovogSporazuma za tu članicu, kao što je određeno u stavku 2., ista može odgoditiprimjenu odredaba o patentima za proizvode iz odjeljka 5. dijela II. naspomenuta područja tehnologije na dodatno razdoblje od pet godina.

5.   Članica koja koristi prijelazno razdoblje prema stavcima 1., 2., 3. ili4. osigurava da nijedna izmjena zakona, propisa i prakse nastala u tomrazdoblju ne rezultira manjim stupnjem podudarnosti s odredbama ovogSporazuma.

Članak 66.

Najmanje razvijene države članice

1.   S obzirom na posebne potrebe i zahtjeve najmanje razvijenih državačlanica, njihovih gospodarskih, financijskih i upravnih ograničenja injihove potrebe za fleksibilnošću radi stvaranja održive tehnološke osnove,od takvih se članica ne zahtijeva da primjenjuju odredbe ovog Sporazuma,osim članaka 3., 4. i 5., u razdoblju od 10 godina od datuma primjeneodređenog stavkom 1. članka 65. Vijeće za TRIPS, na temelju urednoobrazloženog zahtjeva najmanje razvijene države članice, odobrava produženjetog razdoblja.

2.   Razvijene države članice odobravaju povlastice poduzećima iinstitucijama na svojem području u svrhu promicanja i poticanja prijenosatehnologije u najmanje razvijene države članice kako bi im omogućilestvaranje zdrave i održive tehnološke baze.

Članak 67.

Tehnička suradnja

S ciljem olakšavanja provedbe ovog Sporazuma, razvijene države članicepružaju, na traženje i prema zajednički dogovorenim uvjetima, tehničku ifinancijsku suradnju u korist zemalja u razvoju i najmanje razvijenih državačlanica. Takva suradnja uključuje pomoć pri pripremi zakona i propisa o zaštitii ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva, kao i o sprečavanju njihovezloporabe, te uključuje i podršku u vezi s uspostavljanjem ili jačanjem domaćihureda i udruga koji se bave navedenom djelatnošću, uključujući obukuosoblja.

DIO VII.

INSTITUCIONALNI DOGOVORI; ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

Vijeće za trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva

Vijeće za TRIPS nadzire operativnu provedbu ovog Sporazuma i, posebno, da ličlanice udovoljavaju obvezama iz njega, te članicama daje priliku zasavjetovanje o pitanjima vezanim uz trgovinske aspekte prava intelektualnogvlasništva. Izvršava i druge zadatke koje mu dodijele članice i, posebno, pružasvaku pomoć koju one od njega zatraže u vezi s postupkom rješavanja sporova. Uizvršavanju svojih dužnosti, Vijeće za TRIPS se može savjetovati i tražitiinformacije od bilo kojeg izvora kojeg smatra prikladnim. U dogovoru s WIPO-mVijeće nastoji uspostaviti, u roku jedne godine od prvog sastanka, prikladneoblike za suradnju s tijelima te organizacije.

Članak 69.

Međunarodna suradnja

Članice su suglasne međusobno surađivati radi ukidanja međunarodne trgovinerobom kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva. U tu svrhuuspostavljaju i prijavljuju kontaktne točke u njihovim državnim upravama, te suspremne na razmjenu informacija o trgovini takvom robom. Posebno unapređujurazmjenu informacija i suradnju između carinskih vlasti s obzirom na trgovinurobom s krivotvorenim žigom i neovlašteno umnoženih primjeraka djela zaštićenogautorskim pravom.

Članak 70.

Zaštita postojećih predmeta zaštite

1.   Ovaj Sporazum ne odnosi se na obveze s obzirom na djelovanja koja su sezbila prije dana primjene Sporazuma za članicu o kojoj se radi.

2.   Osim ako ovim Sporazumom nije drukčije određeno, ovaj Sporazum izazivaobveze s obzirom na sve predmete zaštite koji postoje na dan primjene ovogSporazuma za dotičnu članicu, i koji su u tom trenutku u toj članicizaštićeni, ili koji ispunjavaju ili će naknadno ispuniti kriterije zazaštitu određenu ovim Sporazumom. U vezi s ovim člankom i člancima 3. i 4.,autorsko-pravne obveze u vezi s postojećim djelima su jedino određene premačlanku 18. Bernske konvencije (1971.), i obveze u vezi s pravima proizvođačafonograma i izvođačima na postojećim fonogramima određene su jedino premačlanku 18. Bernske konvencije (1971.), kao što je primjena određena premastavku 6. članka 14. ovog Sporazuma.

3.   Nema obveze ponovnog uspostavljanja zaštite predmeta zaštite koji je nadan primjene ovog Sporazuma za članicu o kojoj se radi bio javnodobro.

4.   U vezi s bilo kojim djelovanjem u vezi s određenim objektima koji sadržezaštićeni predmet zaštite povrijeđen prema propisanim uvjetima u skladu sovim Sporazumom, i koje je započelo, ili u vezi s kojim su uložena znatnasredstva, prije dana prihvaćanja WTO Sporazuma od strane te članice, svakačlanica može odrediti ograničavanje pravnih sredstava dostupnih nositeljuprava u pogledu nastavka izvođenja takvih djelovanja nakon dana primjeneovog Sporazuma za tu članicu. U takvim slučajevima članica, međutim,određuje barem plaćanje primjerene naknade.

5.   Članica nije obvezna primijeniti odredbe članka 11. i stavka 4. članka14. u vezi s originalom ili umnoženim primjercima kupljenim prije datumaprimjene ovog Sporazuma za tu članicu.

6.   Od članica se ne zahtjeva primjena članka 31., ili zahtjeva iz stavka 1.članka 27. da se patentna prava mogu uživati bez diskriminacije u pogledupodručja tehnologije, za uporabu bez dopuštenja nositelja prava kada jedopuštenje za takvu uporabu dala javna vlast prije dana kad je ovaj Sporazumpostao poznat.

7.   U slučaju prava intelektualnog vlasništva čija je zaštita uvjetovanaregistracijom, zahtjevi za zaštitu koji su neriješeni na dan primjene ovogSporazuma za dotičnu članicu, mogu se nadopuniti traženjem veće zaštiteodređene prema odredbama ovog Sporazuma. Takve nadopune ne uključuju novepredmete.

8.   Kada članica ne omogući danom stupanja na snagu WTO Sporazuma zaštitupatenta za farmaceutske i agrokemijske proizvode razmjernu svojimobvezama iz članka 27., ta članica:

9.   Kada je proizvod predmet patentne prijave u članici sukladno stavku 8.točki (a), isključivo pravo prodaje dodjeljuje se, bez obzira na odredbedijela VI., za razdoblje od pet godina nakon dobivanja odobrenja za prodajuu toj članici ili dok se patent za proizvod odobri ili odbije u toj članici,kojigod je rok kraći, pod pretpostavkom da je, nakon stupanja na snagu WTOSporazuma, patentna prijava podnesena i patent za taj proizvod dodijeljen udrugoj članici i odobrenje za prodaju dobiveno u toj drugojčlanici.

Članak 71.

Izmjene

1.   Vijeće za TRIPS ispituje provedbu ovog Sporazuma nakon istekaprijelaznog razdoblja navedenog u stavku 2. članka 65. Uzimajući u obziriskustva stečena u njegovoj provedbi, Vijeće ispituje provedbu Sporazumadvije godine nakon tog roka i u istim razmacima nakon toga. Vijeće možetakođer izvršiti preispitivanje u svijetlu svakog relevantnog novog razvojakoji bi mogao opravdati promijene ili dopune ovog Sporazuma.

2.   Dopune koje služe samo u svrhu prilagođivanja višem stupnju zaštiteprava intelektualnog vlasništva postignutog, i na snazi, u drugimmultilateralnim sporazumima i prihvaćene na temelju tih sporazuma od svihčlanica WTO-a mogu se uputiti Ministarskoj konferenciji za djelovanje uskladu sa stavkom 6. članka X. WTO Sporazuma na temelju prijedlogakonsenzusom Vijeća za TRIPS.

Članak 72.

Rezerve

Rezerve se ne mogu staviti u vezi s bilo kojom odredbom ovog Sporazuma bezsuglasnosti drugih članica.

Članak 73.

Sigurnosne iznimke

Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači:

(1)  Kada se u ovom Sporazumu spominju „državljani” treba smatrati se da su, u slučajupostojanja zasebnog carinskog područja članice WTO-a, to osobe,fizičke ili pravne, koje imaju boravište ili stvarno i pravo mjestoindustrijskog ili trgovačkog nastana na tom carinskom području.

(2)  U ovom Sporazumu „Pariška konvencija” odnosi se na Parišku konvenciju za zaštituindustrijskog vlasništva; „Pariška konvencija (1967.)” odnosi se naStokholmski akt te Konvencije od 14. srpnja1967.„Bernska konvencija” odnosi se na Bernsku konvenciju za zaštituknjiževnih i umjetničkih djela; „Bernska konvencija (1971.)” odnosi se naPariški akt te Konvencije od 24. srpnja1971.„Rimska konvencija” odnosi se na Međunarodnu konvenciju zazaštitu izvođača, proizvođača fonograma i radio-difuznihorganizacija koja je usvojena u Rimu 26.listopada 1961. Ugovor o intelektualnom vlasništvu u vezis integriranim krugovima (Ugovor IPIC) odnosi se na Ugovor ointelektualnom vlasništvu u vezi integriranim krugovima koji jeusvojen u Washingtonu 26. svibnja1984.„WTO Sporazum”odnosi se na Sporazum kojim se osniva WTO.

(3)  Za potrebe članaka 3. i 4., „zaštita” uključuje sve što se odnosi na dostupnost,stjecanje, obujam, održavanje i ostvarivanje prava intelektualnogvlasništva, kao i što se odnosi na uporabu prava intelektualnogvlasništva posebno navedenih u ovom Sporazumu.

(4)  Bez obzira na prvu rečenicu članka 42, članice mogu, u vezi s timobvezama, umjesto toga predvidjeti ostvarivanje upravnimmjerama.

(5)  Za potrebe ovog članaka, nazivi „inventivnost” i „sposoban zaindustrijsku primjenu” mogu biti kod stranaka smatraniinačicama za nazive „nepoznat” i „uporabljiv”.

(6)  Ovo pravo, kao i sva prava koja su priznata ovimSporazumom, u vezi s uporabom, prodajom, uvozomili drukčijom distribucijom robe, podliježuodredbama članka 6.

(7)  „Daljauporaba” odnosi se na uporabu drukčiju od one omogućene člankom30.

(8)  Podrazumijeva se da članice koje nemaju sustav izvornog priznavanjaprava mogu odrediti da se trajanje zaštite računa od datumapodnošenja prijave u sustavu izvornog priznavanja prava.

(9)  Naziv „nositeljprava”(right holder) u ovom odjeljku valja razumijevati u istom smislu kaonaziv „holderof the right” uUgovoru IPIC.

(10)  Za potrebe ove odredbe, „način suprotan poštenoj komercijalnojpraksi” znači u najmanju ruku praksa kaokršenje ugovora, kršenje povjerenja i poticanje na kršenje,te uključuje stjecanje neotkrivenih informacija od trećihosoba koje znaju, ili su zbog grube nepažnje propustilesaznati, da je stečeno takvom praksom.

(11)  Za potrebe ovog odjeljka, naziv „nositelj prava” uključuje saveze i udruženjakoja imaju pravnu osnovu za zahtijevanje takvih prava.

(12)  Kada članica u bitnoj mjeri ukine svaku kontrolu nad kretanjemrobe preko granice s drugom članicom s kojom čini dio carinskeunije, nije obvezatna primijeniti odredbe ovog odjeljka na tojgranici.

(13)  Podrazumijeva se da nema nikakve obveze da se takav postupakprimijeni na uvoz robe koju je na tržište druge zemlje plasiraonositelj prava ili je plasirana s njegovim odobrenjem, ili na robu utranzitu.

(14)  Za potrebe ovog Sporazuma: