11/Sv. 37

HR

Službeni list Europske unije

5


21988A1031(01)


L 297/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PRILOG I

 


BEČKA KONVENCIJA O ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA

PREAMBULA

STRANKE OVE KONVENCIJE,

SVJESNE potencijalno štetnog učinka na zdravlje ljudi i okoliš zbog promjene ozonskog sloja,

PODSJEĆAJUĆI na pripadajuće odredbe Deklaracije s Konferencije Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu, a posebno na načelo 21. u kojemu se navodi da „države imaju, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i načelima međunarodnog prava, suvereno pravo iskorištavanja svojih vlastitih resursa sukladno svojim vlastitim politikama o zaštiti okoliša te odgovornost osigurati da aktivnosti u okviru njihove nadležnosti ili nadzora ne nanose štetu okolišu ostalih država ili područjima izvan granica njihove nacionalne nadležnosti”,

UZIMAJUĆI U OBZIR okolnosti i posebne zahtjeve zemalja u razvoju,

IMAJUĆI NA UMU rad i studije koje se provode u okviru međunarodnih i nacionalnih organizacija, a posebno Svjetski plan djelovanja po pitanju ozonskog sloja Programa Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša,

IMAJUĆI NA UMU TAKOĐER i mjere opreza u vezi sa zaštitom ozonskog sloja koje se već poduzimaju na nacionalnim i međunarodnim razinama,

SVJESNE da mjere zaštite ozonskog sloja od promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem iziskuju međunarodnu suradnju i djelovanje te da se trebaju temeljiti na znanstvenim i tehničkim razmatranjima,

SVJESNE TAKOĐER potrebe daljnjeg istraživanja i sustavnog promatranja radi daljnjeg razvijanja znanstvenih spoznaja o ozonskom sloju i mogućim štetnim učincima koji proizlaze iz njegove promjene,

ODLUČNE da zaštite ljudsko zdravlje i okoliš od negativnih utjecaja koji su uzrokovani modifikacijom ozonskog sloja,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Konvencije:

1.

„Ozonski sloj” znači sloj atmosferskog ozona iznad planetarnoga graničnog sloja.

2.

„Štetni učinci” znači promjene u fizičkom okolišu ili biosferi, uključujući klimatske promjene, koje imaju značajne štetne učinke za zdravlje ljudi, odnosno na sastav, prilagodljivost i produktivnost prirodnih i upravljanih ekosustava, ili na materijale korisne za čovječanstvo.

3.

„Alternativne tehnologije ili oprema” znači tehnologije ili oprema čija upotreba omogućuje smanjenje ili učinkovito otklanjanje emisija tvari koje imaju ili će vjerojatno imati štetne učinke na ozonski sloj.

4.

„Alternativne tvari” znači tvari koje smanjuju, otklanjaju ili sprečavaju štetne učinke na ozonski sloj.

5.

„Stranke” znači stranke ove Konvencije, osim ako u tekstu nije drukčije naznačeno.

6.

„Regionalna zajednica gospodarskog udruživanja” znači organizacija koju čine suverene države određene regije koja je nadležna za pitanja uređena ovom Konvencijom ili njezinim protokolima i koja je propisno ovlaštena, u skladu sa svojim unutarnjim postupcima, potpisivati, ratificirati, prihvaćati, odobravati ili pristupati dotičnim instrumentima.

7.

„Protokoli” znači protokoli uz ovu Konvenciju.

Članak 2.

Opće obveze

1.   Stranke poduzimaju odgovarajuće mjere u skladu s odredbama ove Konvencije i onih važećih protokola čije su stranke radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša od štetnih učinaka koji proizlaze ili do kojih će vjerojatno doći od ljudskog djelovanja, a koji mijenjaju ili će vjerojatno uzrokovati promjene ozonskog sloja.

2.   S tim ciljem stranke, u skladu sa svojim raspoloživim sredstvima i mogućnostima:

(a)

surađuju kroz sustavna promatranja, istraživanje i razmjenu informacija radi boljeg razumijevanja i procjene učinaka ljudskog djelovanja na ozonski sloj i okoliš zbog promjene ozonskog sloja;

(b)

usvajaju odgovarajuće zakonske i administrativne mjere te surađuju na usklađivanju odgovarajućih politika u svrhu kontrole, ograničenja, smanjenja ili sprečavanja ljudskog djelovanja pod njihovom nadležnosti ili nadzorom ako se utvrdi da ta djelovanja imaju ili će vjerojatno imati štetne učinke koji proizlaze iz promjene ili moguće promjene ozonskog sloja;

(c)

surađuju na izradi usuglašenih mjera, postupaka i standarda za provedbu ove Konvencije, s ciljem usvajanja protokola i priloga;

(d)

surađuju s nadležnim međunarodnim tijelima na učinkovitoj provedbi ove Konvencije i protokola kojih su stranke.

3.   Odredbe ove Konvencije ni na koji način ne utječu na pravo stranaka da usvoje, u skladu s međunarodnim pravom, domaće mjere pored onih navedenih u stavcima 1. i 2. gore, niti utječu na dodatne domaće mjere koje je neka stranka već poduzela, pod uvjetom da te mjere nisu u suprotnosti s njihovim obvezama prema ovoj Konvenciji.

4.   Primjena ovog članka temelji se na odgovarajućim znanstvenim i tehničkim razmatranjima.

Članak 3.

Istraživanje i sustavna promatranja

1.   Stranke se prema potrebi obvezuju započeti i surađivati, izravno ili putem nadležnih međunarodnih tijela, na provedbi istraživačkih i znanstvenih procjena u vezi s:

(a)

fizikalnim i kemijskim procesima koji mogu utjecati na ozonski sloj;

(b)

zdravlja ljudi i ostalih bioloških učinaka koji proizlaze iz svake promjene ozonskog sloja, posebno onih koji proizlaze iz promjena u ultraljubičastom sunčevom zračenju s biološkim učincima (UVB);

(c)

klimatskih učinaka koji nastaju zbog svake promjene u ozonskom sloju;

(d)

učinaka koji proizlaze iz svake promjene u ozonskom sloju i svake posljedične promjene u UVB zračenju na prirodne i sintetičke materijale korisne za čovječanstvo;

(e)

tvari, praksa, postupaka i aktivnosti koje mogu utjecati na ozonski sloj te njihovih ukupnih učinaka;

(f)

alternativnih tvari i tehnologija;

(g)

društveno-gospodarskih pitanja s tim u vezi;

i kako je detaljnije razrađeno u prilozima I. i II.

2.   Stranke se prema potrebi obvezuju promicati ili pokrenuti, izravno ili putem nadležnih međunarodnih tijela i u potpunosti uzimajući u obzir nacionalno zakonodavstvo i odgovarajuće aktivnosti koje se provode kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, zajedničke ili dopunske programe radi sustavnih promatranja stanja ozonskog sloja i drugih odgovarajućih parametara, kako je razrađeno u Prilogu I.

3.   Stranke se obvezuju redovito i pravovremeno surađivati, izravno ili putem nadležnih međunarodnih tijela, na osiguranju sakupljanja, potvrđivanja i prijenosa podataka prikupljenih istraživanjem i promatranjem putem odgovarajućih svjetskih informacijskih centara.

Članak 4.

Suradnja na pravnom, znanstvenom i tehničkom području

1.   Stranke olakšavaju i potiču razmjenu znanstvenih, tehničkih, društveno-gospodarskih, trgovinskih i pravnih informacija koje se odnose na ovu Konvenciju, kako je dalje razrađeno u Prilogu II. Takve se informacije dostavljaju tijelima o kojima su se stranke suglasile. Svako takvo tijelo koje primi informaciju koju stranka koja je daje smatra povjerljivom, osigurava da se takva informacija ne odaje i sakuplja ih radi zaštite njihove povjerljivosti prije nego budu dostupne svim strankama.

2.   Stranke surađuju, sukladno svojim nacionalnim zakonima, propisima i praksama te posebno uzimajući u obzir potrebe zemalja u razvoju, na promicanju, izravno ili putem nadležnih međunarodnih tijela, razvoja i prijenosa tehnologije i znanja. Takva se suradnja provodi posebno putem:

(a)

olakšavanja drugim strankama stjecanja alternativnih tehnologija;

(b)

osiguravanja informacija o alternativnim tehnologijama i opremi te nabavci posebnih priručnika ili uputa s tim u vezi;

(c)

nabavke potrebne opreme i uređaja za istraživanje i sustavna promatranja;

(d)

odgovarajućeg osposobljavanja znanstvenog i tehničkog osoblja.

Članak 5.

Prijenos informacija

Stranke putem tajništva prenose Konferenciji stranaka utvrđenoj na temelju članka 6. informacije o mjerama koje su usvojile pri provedbi ove Konvencije i protokola čije su stranke, u obliku i u vremenskim razmacima koji se utvrđuju na sastancima stranaka u skladu s odgovarajućim instrumentima.

Članak 6.

Konferencija stranaka

1.   Ovim se osniva Konferencija stranaka. Prvu sjednicu Konferencije stranaka saziva privremeno imenovano tajništvo na temelju članka 7. najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ove Konvencije. Nakon toga, uobičajene sjednice Konferencije stranaka redovito se održavaju, što utvrđuje Konferencija na svojoj prvoj sjednici.

2.   Izvanredne sjednice Konferencije stranaka održavaju se onda kada Konferencija to smatra potrebnim, ili na pisani zahtjev bilo koje stranke, pod uvjetom da ga u roku šest mjeseci nakon što im ga je tajništvo priopćilo podrži najmanje jedna trećina stranaka.

3.   Konferencija stranaka konsenzusom usuglašava i usvaja svoj poslovnik i financijska pravila te ona svakog pomoćnog tijela koje može osnovati, kao i financijske odredbe kojima se uređuje rad tajništva.

4.   Konferencija stranaka stalno prati provedbu ove Konvencije i pored toga:

(a)

utvrđuje oblik i vremenske razmake prijenosa informacija koje se dostavljaju u skladu s člankom 5. te razmatra takve informacije kao i izvješća koje podnosi neko pomoćno tijelo;

(b)

pregledava znanstvene podatke o ozonskom sloju, njegovim mogućim promjenama i mogućim posljedicama svake takve promjene;

(c)

u skladu s člankom 2. promiče, usklađivanje odgovarajućih politika, strategija i mjera za minimaliziranje otpuštanja tvari koje uzrokuju ili će vjerojatno uzrokovati promjenu ozonskog sloja te daje preporuke o svakoj drugoj mjeri u vezi s ovom Konvencijom;

(d)

usvaja, u skladu s člancima 3. i 4., programe istraživanja, sustavnih promatranja, znanstvene i tehničke suradnje, razmjenu informacija i prijenos tehnologija i znanja;

(e)

razmatra i prema potrebi usvaja u skladu s člancima 9. i 10. izmjene ove Konvencije i njezinih priloga;

(f)

razmatra izmjene svakog protokola i svakog njegovog priloga te ako tako bude odlučeno predlaže njihovo usvajanje strankama dotičnog protokola;

(g)

razmatra i usvaja prema potrebi, u skladu s člankom 10., dopunske priloge ovoj Konvenciji;

(h)

razmatra i usvaja prema potrebi protokole u skladu s člankom 8.;

(i)

osniva pomoćna tijela koja se smatraju nužnima za provedbu ove Konvencije;

(j)

prema potrebi traži uslugu nadležnih međunarodnih tijela i znanstvenih odbora, posebno Svjetske meteorološke organizacije i Svjetske zdravstvene organizacije, kao i koordinacijskog odbora za pitanja ozonskog sloja, u pogledu znanstvenog istraživanja, sustavnih promatranja i drugih aktivnosti koje se odnose na ciljeve ove Konvencije te prema potrebi koristi informacije dobivene od tih tijela i odbora;

(k)

razmatra i poduzima svaku dodatnu radnju koja može biti potrebna za ostvarivanje ciljeva ove Konvencije.

5.   Na sjednicama Konferencije stranaka kao promatrači mogu prisustvovati predstavnici Ujedinjenih naroda, njegovih specijaliziranih agencija i Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i svaka država koja nije stranka ove Konvencije. Svako tijelo ili agencija, bilo nacionalna ili međunarodna, vladina ili nevladina, koja se bavi pitanjima zaštite ozonskog sloja, a izvijestila je tajništvo o svojoj želji da kao promatrač prisustvuje na sjednici Konferencije stranaka, može prisustvovati osim ako se tome ne usprotivi najmanje jedna trećina prisutnih stranaka. Pristupanje i sudjelovanje promatrača podliježe poslovniku koji usvaja Konferencija stranaka.

Članak 7.

Tajništvo

1.   Funkcije tajništva su:

(a)

organizacija i podrška sjednicama predviđenih u člancima 6., 8., 9. i 10.;

(b)

priprema i prosljeđivanje izvješća na temelju informacija dobivenih u skladu s člancima 4. i 5., kao i informacija dobivenih sa sjednica pomoćnih tijela osnovanih na temelju članka 6.;

(c)

obavljanje dužnosti koje su mu dodijeljene nekim protokolom;

(d)

izrada izvješća o njegovim aktivnostima koje poduzima prilikom obavljanja svojih funkcija na temelju ove Konvencije i njihovo dostavljanje Konferenciji stranaka;

(e)

osiguravanje potrebne koordinacije s ostalim odgovarajućim međunarodnim tijelima, a posebno sklapanje takvih administrativnih i ugovornih dogovora potrebnih za učinkovito obnašanje njegovih dužnosti;

(f)

obavljanje svih ostalih funkcija koje odredi Konferencija stranaka.

2.   Funkcije tajništva privremeno će obavljati Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, dok se ne održi prva redovita sjednica Konferencije stranaka sukladno članku 6. Na svojoj prvoj redovitoj sjednici, Konferencija stranaka imenuje članove tajništva između onih postojećih nadležnih međunarodnih organizacija koje su izrazile svoju želju da obavljaju funkcije tajništva na temelju ove Konvencije.

Članak 8.

Usvajanje protokola

1.   Konferencija stranaka može na sjednici usvojiti protokole sukladno članku 2.

2.   Tajništvo dostavlja strankama tekst svakog predloženog protokola najkasnije šest mjeseci prije takve sjednice.

Članak 9.

Izmjene Konvencije ili protokola

1.   Svaka stranka može predložiti izmjene ove Konvencije, odnosno svakog protokola. Takvim se izmjenama između ostalog uzimaju u obzir odgovarajuća znanstvena i tehnička razmatranja.

2.   Izmjene ove Konvencije usvajaju se na sjednici Konferencije stranaka. Izmjene bilo kojeg protokola usvajaju se na sjednici stranaka dotičnog protokola. Tekst svake predložene izmjene ove Konvencije, odnosno svakog protokola, osim ako nije drukčije predviđeno takvim protokolom, tajništvo dostavlja strankama najkasnije šest mjeseci prije sjednice na kojoj se predlaže njegovo usvajanje. Tajništvo također dostavlja predložene izmjene potpisnicama ove Konvencije za informaciju.

3.   Stranke ulažu sve napore da se konsenzusom postigne dogovor o svim predloženim izmjenama. Ako se iscrpe sve mogućnosti postizanja konsenzusa, a dogovor se ne postigne, izmjene u krajnjem slučaju usvajaju se tročetvrtinskom većinom glasova stranaka koje su nazočne i koje glasuju na sjednici te ih depozitar dostavlja svim strankama na ratifikaciju, odobrenje ili prihvaćanje.

4.   Postupak naveden u stavku 3. gore primjenjuje se na izmjene svakog protokola, osim što je za njihovo usvajanje dovoljna dvotrećinska većina stranaka tog protokola koje su nazočne i koje glasuju na sjednici.

5.   Depozitar se pismenim putem obavješćuje o ratifikaciji, odobrenju ili prihvaćanju izmjena. Izmjene usvojene u skladu s gornjim stavcima 3. ili 4. stupaju na snagu za stranke koje su ih prihvatile devedesetog dana nakon što je depozitar zaprimio obavijest o tome da su ih ratificirale, odobrile ili prihvatile najmanje tri četvrtine stranaka ove Konvencije ili najmanje dvije trećine stranaka dotičnog protokola, osim ako nije drukčije predviđeno takvim protokolom. Nakon toga, izmjene stupaju na snagu za svaku stranku devedesetog dana nakon što ta stranka položi svoj instrument o ratifikaciji, odobrenju ili prihvaćanju izmjena.

6.   U svrhu ovog članka, „stranke koje su nazočne i koje glasuju” znači stranke koje su nazočne i koje glasuju pozitivno ili negativno.

Članak 10.

Usvajanje i izmjene priloga

1.   Prilozi ovoj Konvenciji ili nekom protokolu čine sastavni dio ove Konvencije, odnosno takvog protokola, ovisno o slučaju i osim ako izričito nije drukčije naznačeno, upućivanje na ovu Konvenciju ili njezine protokole istodobno predstavlja upućivanje na njezine/njegove priloge. Takvi prilozi ograničeni su na znanstvena, tehnička i administrativna pitanja.

2.   Osim ako nije drukčije predviđeno u nekom protokolu s obzirom na njegove priloge, primjenjuje se sljedeći postupak što se tiče prijedloga, usvajanja i stupanja na snagu dopunskih priloga ovoj Konvenciji ili priloga protokolu:

(a)

prilozi ovoj Konvenciji predlažu se i usvajaju u skladu s postupkom navedenim u članku 9. stavcima 2. i 3., dok se prilozi nekom protokolu predlažu i usvajaju u skladu s postupkom navedenim u članku 9. stavcima 2. i 4.;

(b)

svaka stranka koja nije u mogućnosti odobriti dopunski prilog ovoj Konvenciji ili prilog bilo kojem protokolu kojeg je stranka, o tome pismenim putem obavješćuje depozitara u roku šest mjeseci od dana od kada je depozitar dao obavijest o usvajanju. Depozitar odmah obavješćuje sve stranke o svakoj takvoj zaprimljenoj obavijesti. Stranka može u bilo koje vrijeme zamijeniti prihvaćanje s prethodno izjavljenim prigovorom i prilozi nakon toga stupaju na snagu za tu stranku;

(c)

po isteku šestomjesečnog razdoblja od dana kako je depozitar odaslao obavijest, prilog stupa na snagu za sve stranke ove Konvencije ili svakog dotičnog protokola koje nisu dostavile obavijest u skladu s odredbom iz gornje točke (b).

3.   Prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu izmjena priloga ovoj Konvenciji ili nekom protokolu podliježe istom postupku kao i prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu priloga Konvenciji ili priloga protokolu. Prilozima i njihovim izmjenama uzimaju se u obzir, između ostalog, odgovarajuća znanstvena i tehnička razmatranja.

4.   Ako dopunski prilog ili izmjena priloga uključuje izmjenu i dopunu ove Konvencije ili nekog protokola, dopunski prilog ili izmijenjen prilog stupa na snagu tek kada na snagu stupi izmjena ove Konvencije ili odnosnog protokola.

Članak 11.

Rješavanje sporova

1.   U slučaju spora između stranaka u vezi s tumačenjem ili primjenom ove Konvencije, dotične stranke rješenje nastoje pronaći putem pregovora.

2.   Ako dotične stranke ne mogu postići dogovor putem pregovora, zajednički mogu zatražiti usluge ili zahtijevati posredovanje treće stranke.

3.   Prilikom ratifikacije, prihvaćanja, odobrenja ili pristupanja ovoj Konvenciji, ili u bilo koje vrijeme nakon toga, država ili regionalna zajednica gospodarskog udruživanja može pisanim putem obavijestiti depozitara da u pogledu spora koji nije riješen sukladno gornjem stavku 1. ili 2., prihvaća jedan ili oba od sljedećih načina rješavanja sporova kao obvezne:

(a)

arbitražu u skladu s postupcima koje je Konferencija stranaka usvojila na svojoj prvoj redovitoj sjednici;

(b)

upućivanje spora Međunarodnom sudu pravde.

4.   Ako stranke u skladu s gore navedenim stavkom 3. nisu prihvatile isti ili neki drugi postupak, spor se razrješava mirenjem u skladu s niže navedenim stavkom 5., osim ako se stranke ne suglase drukčije.

5.   Na zahtjev jedne od stranaka u sporu osniva se komisija za mirenje. Komisija se sastoji od jednakog broja članova koje imenuje svaka dotična stranka i predsjednika kojeg zajednički odabiru članovi koje je svaka stranka imenovala. Komisija donosi konačnu odluku u obliku preporuke, koju stranke razmatraju u dobroj namjeri.

6.   Odredbe ovog članka primjenjuju se s obzirom na svaki protokol, osim ako u dotičnom protokolu nije drukčije predviđeno.

Članak 12.

Potpisivanje

Ova Konvencija je otvorena za potpisivanje državama i regionalnim zajednicama gospodarskog udruživanja u Federalnom ministarstvu vanjskih poslova Republike Austrije u Beču od 22. ožujka 1985. do 21. rujna 1985. i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 22. rujna 1985. do 21. ožujka 1986.

Članak 13.

Ratifikacija, prihvaćanje ili odobrenje

1.   Ova Konvencija i svaki protokol podliježu ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju država i regionalnih zajednica gospodarskog udruživanja. Instrumenti o ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju polažu se kod depozitara.

2.   Sve obveze prema ovoj Konvenciji ili protokolu, ovisno o slučaju, postaju obvezujuće za svaku organizaciju iz gornjeg stavka 1. koja postaje strankom Konvencije ili nekog protokola, a da pri tom niti jedna od njezinih država članica nije stranka. Ako se radi o takvim organizacijama, čija su jedna ili više država članica stranke Konvencije ili određenog protokola, ta organizacija i njezine države članice odlučuju o svojim odgovornostima u vezi s izvršavanjem svojih obveza prema ovoj Konvenciji ili protokolu, ovisno o slučaju. U takvim slučajevima, organizacija i države članice nisu ovlaštene istodobno provoditi prava prema ovoj Konvenciji ili odgovarajućem protokolu.

3.   U svojim se instrumentima o ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju organizacije iz gornjeg stavka 1., izjašnjavaju o razini svoje nadležnosti s obzirom na pitanja uređena ovom Konvencijom ili odgovarajućim protokolom. Te organizacije također obavješćuju depozitara o svakoj značajnijoj promjeni u vezi s opsegom njihove nadležnosti.

Članak 14.

Pristupanje

1.   Ova Konvencija i svaki protokol otvoreni su za pristupanje državama i regionalnim zajednicama gospodarskog udruživanja od dana kada Konvencija ili dotični protokol budu zatvoreni za potpisivanje. Instrumenti o pristupanju polažu se kod depozitara.

2.   U svojim instrumentima o pristupanju, organizacije iz stavka 1. gore, navode opseg svoje nadležnosti s obzirom na pitanja uređena ovom Konvencijom ili dotičnim protokolom. Te organizacije također obavješćuju depozitara o svakoj značajnijoj promjeni u vezi s opsegom njihove nadležnosti.

3.   Odredbe članka 13. stavka 2. odnose se na regionalne zajednice gospodarskog udruživanja koje pristupaju ovoj Konvenciji ili nekom protokolu.

Članak 15.

Pravo glasa

1.   Svaka stranka ove Konvencije ili nekog protokola ima jedan glas.

2.   Osim kako je predviđeno u gornjem stavku 1., regionalne zajednice gospodarskog udruživanja, u pitanjima u okviru njihove nadležnosti, ostvaruju svoje pravo glasovanja s brojem glasova koji je jednak broju njihovih država članica koje su stranke Konvencije ili dotičnog protokola. Takve organizacije nemaju pravo glasovanja ako njihove države članice koriste to pravo i obrnuto.

Članak 16.

Odnos između Konvencije i njezinih protokola

1.   Država ili regionalna zajednica gospodarskog udruživanja ne može postati strankom protokola osim ako nije ili istodobno ne postane stranka Konvencije.

2.   Odluke u pogledu nekog protokola donose samo stranke dotičnog protokola.

Članak 17.

Stupanje na snagu

1.   Ova Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od dana polaganja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupanju.

2.   Svaki protokol, osim ako u takvom protokolu nije drukčije predviđeno, stupa na snagu devedesetog dana od dana polaganja jedanaestog instrumenta o ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju takvog protokola ili njegovom pristupanju.

3.   Za svaku stranku koja ratificira, prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupanju, ona na snagu stupa devedesetog dana od dana kada takva stranka položi svoj instrument o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupanju.

4.   Svaki protokol, osim ako u takvom protokolu nije drukčije predviđeno, stupa na snagu za stranku koja ratificira, prihvati ili odobri taj protokol ili mu pristupi nakon njegovog stupanja na snagu sukladno gornjem stavku 2., devedesetog dana od dana kada ta stranka položi svoj instrument o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupanju, ili na dan kada Konvencija stupa na snagu za tu stranku, što već nastupi kasnije.

5.   U svrhu gore navedenih stavaka 1. i 2., niti jedan instrument koji položi regionalna zajednica gospodarskog udruživanja ne smatra se dodatnim onima koje su položile države članice takve organizacije.

Članak 18.

Ograničenja

Na ovu Konvenciju ne smiju se stavljati nikakva ograničenja.

Članak 19.

Povlačenje

1.   U bilo koje vrijeme nakon četverogodišnjeg razdoblja od dana kada je Konvencija stupila na snagu za neku stranku ta se stranka može povući iz Konvencije uz pisanu obavijest depozitaru.

2.   Osim ako je tako predviđeno nekim protokolom, u bilo koje vrijeme nakon četverogodišnjeg razdoblja od dana kada je takav protokol stupio na snagu za neku stranku, ta se stranka može povući iz protokola uz pisanu obavijest depozitaru.

3.   Svako takvo povlačenje stupa na snagu po isteku jednogodišnjeg razdoblja od dana kada ga je depozitar zaprimio ili kasnije kako bude naznačeno u obavijesti o povlačenju.

4.   Svaka stranka koja se povlači iz ove Konvencije smatra se kao da istupa iz svakog protokola kojeg je stranka.

Članak 20.

Depozitar

1.   Glavni tajnik Ujedinjenih naroda preuzima dužnosti depozitara ove Konvencije i svakog protokola.

2.   Depozitar obavješćuje stranke posebno o:

(a)

potpisivanju ove Konvencije i svakog protokola te polaganju instrumenata o ratifikaciji, prihvaćanju, odobrenju ili pristupanju u skladu s člancima 13. i 14.;

(b)

datumu kada će Konvencija i svaki protokol stupiti na snagu u skladu s člankom 17.;

(c)

obavijesti o povlačenju dostavljenoj u skladu s člankom 19.;

(d)

izmjenama usvojenima u odnosu na Konvenciju i neki protokol, njihovom prihvaćanju od stranaka i datumu njihovog stupanja na snagu u skladu s člankom 9.;

(e)

svim priopćenjima u vezi s usvajanjem i odobrenjem priloga i izmjene priloga u skladu s člankom 10.;

(f)

obavijestima koje regionalne zajednice gospodarskog udruživanja dostavljaju o opsegu svoje nadležnosti s obzirom na pitanja uređena ovom Konvencijom i nekim protokolom te o svim njihovim izmjenama;

(g)

izjavama danima u skladu sa člankom 11. stavkom 3.

Članak 21.

Vjerodostojnost tekstova

Izvornik ove Konvencije, s tim da su tekstovi na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku jednako vjerodostojni, pohranjuju se kod Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

U potvrdu toga dolje potpisani, valjano ovlašteni za to, potpisali su ovu Konvenciju.

Sastavljeno u Beču 22. ožujka 1985.

 

Prilog I.

ISTRAŽIVANJE I SUSTAVNA PROMATRANJA

1.

Stranke Konvencije potvrđuju da su važna znanstvena pitanja:

(a)

promjena ozonskog sloja što bi rezultiralo promjenom u količini sunčevog ultraljubičastog zračenja s biološkim učincima (UVB) koje doseže zemljinu površinu i moguće posljedice za zdravlje ljudi, organizme, ekosustave i materijale od koristi za čovječanstvo;

(b)

promjena vertikalne raspodjele ozona, koja bi mogla dovesti do promjene temperature u strukturi atmosfere i moguće posljedice na vrijeme i klimu.

2.

Stranke Konvencije u skladu s člankom 3. surađuju na provođenju istraživanja i sustavnih promatranja i na davanju preporuka za buduće istraživanje i promatranje na područjima kao što su:

(a)

istraživanje fizikalnih i kemijskih svojstava atmosfere

i.

sveobuhvatni teorijski modeli: daljni razvoj modela kojima se razmatra međusobno djelovanje radijacijskih, dinamičkih i kemijskih procesa; studije o istovremenim učincima različitih umjetnih i prirodnih spojeva na atmosferski ozon; tumačenje satelitskih i nesatelitskih skupina podataka o mjerenju; procjena kretanja atmosferskih i geofizičkih parametara te razvoj metoda kojima se promjene u tim parametrima pripisuju određenim uzrocima;

ii.

laboratorijske studije: koeficijenti omjera, poprečni presjeci apsorpcije i mehanizmi kemijskih i fotokemijskih procesa u troposferi i stratosferi; spektroskopski podaci kao podrška terenskim mjerenjima u svim odgovarajućim spektralnim regijama;

iii.

terenska mjerenja: koncentracija i strujanja glavnih izvora plinova prirodnog i antropogenog podrijetla; studije atmosferske dinamike; istovremena mjerenja fotokemijski srodnih spojeva do planetarnoga graničnog sloja, korištenjem podzemnih (in situ) senzorskih instrumenata i onih na daljinsko upravljanje; međusobna usporedba različitih senzora, uključujući koordinirana suodnosna mjerenja kad se radi o satelitskoj instrumentaciji; trodimenzionalna polja ključnih atmosferskih sastavnih dijelova u tragovima, sunčev spektralni tok i meteorološki parametri;

iv.

razvoj instrumenata, uključujući satelitske i nesatelitske senzore za atmosferske sastavne dijelove u tragovima, sunčev tok i meteorološki parametri;

(b)

Istraživanje zdrastvenih, bioloških i fotodegradacijskih učinaka

i.

odnos između čovjekovog izlaganja vidljivom i ultraljubičastom sunčevom zračenju i (a) razvoja nemelanomskog i melanomskog raka kože i (b) posljedica na imunološki sustav;

ii.

učinci UVB zračenja, uključujući ovisnost o valnoj duljini, na (a) poljoprivredne usjeve, šume i druge zemljane ekosustave i (b) morske prehrambene mreže i ribarstvo, kao i mogući prestanak stvaranja kisika morskog fitoplanktona;

iii.

mehanizmi pomoću kojih UVB zračenje djeluje na biološke materijale, vrste i ekosustave, uključujući: odnos između doze, stupnja doze i reakcije; fotoobnavljanje, prilagođavanje i zaštita;

iv.

studije o spektrima biološkog djelovanja i spektralnoj reakciji korištenjem polikromatskog zračenja kako bi se obuhvatila moguća međusobna djelovanja regija s različitom valnom duljinom;

v.

utjecaj UVB zračenja na: osjetljivost i aktivnosti bioloških vrsta važnih za ravnotežu u biosferi; primarni procesi kao što su fotosinteza i biosinteza;

vi.

utjecaj UVB zračenja na fotodegradaciju onečišćujućih tvari, poljoprivrednih kemikalija i drugih materijala;

(c)

Istraživanje učinaka na klimu

i.

studije koje se temelje na teoriji i promatranju o radijacijskim učincima ozona i ostalih spojeva u tragovima te utjecaj na klimatske parametre, kao što su temperatura zemljine površine i oceana, uzorci oborina, izmjena između troposfere i stratosfere;

ii.

ispitivanje posljedica takvih klimatskih utjecaja na različite aspekte ljudskog djelovanja;

(d)

Sustavna promatranja:

i.

stanja ozonskog sloja (tj. prostorna i vremenska promjenljivost ukupnog sadržaja u stupcu i vertikalne raspodjele) potpunim aktiviranjem Globalnog sustava za promatranje ozona, na temelju povezivanja satelitskih i zemaljskih sustava;

ii.

koncentracija plinova prema podrijetlu u troposferi i stratosferi za HOx, NOx, CIOx i skupine ugljika;

iii.

temperature od zemlje do mezosfere, korištenjem zemaljskih i satelitskih sustava;

iv.

sunčevog toka po valnim duljinama koji dopire do i termalnog zračenja koje napušta Zemljinu atmosferu, korištenjem satelitskih mjerenja;

v.

sunčevog toka po valnim duljinama koji dopire do Zemljine površine u ultraljubičastom rasponu s biološkim učincima (UVB);

vi.

svojstava aerosola i raspodjele od površine zemlje do mezosfere, korištenjem zemaljskih, zračnih i satelitskih sustava;

vii.

klimatski značajnih varijabli održavanjem programa visoko kvalitetnih meteoroloških mjerenja na zemlji;

viii.

spojeva u tragovima, temperature, sunčevog toka i aerosola, korištenjem poboljšanih metoda analiziranja globalnih podataka.

3.

Stranke Konvencije surađuju, uzimajući u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju, na promicanju odgovarajućeg znanstvenog i tehničkog osposobljavanja potrebnog za sudjelovanje u istraživanju i sustavnim promatranjima navedenima u ovom Prilogu. Posebno je potrebno staviti naglasak na međusobno umjeravanje instrumenata za promatranje i metoda s ciljem stvaranja usporedivih ili normiziranih skupina znanstvenih podataka.

4.

Za sljedeće kemijske spojeve prirodnog i antropogenog podrijetla, koje nisu navedene po važnosti, smatra se da mogu promijeniti kemijska i fizikalna svojstva ozonskog sloja.

(a)

Ugljikovi spojevi

i.

Ugljikov monoksid (CO)

Ugljikov monoksid ima značajne prirodne i antropogene izvore i smatra se da ima važnu izravnu ulogu u fotokemiji troposfere, odnosno neizravnu ulogu u fotokemiji stratosfere;

ii.

Ugljikov dioksid (CO2)

Ugljikov dioksid ima značajne prirodne i antropogene izvore i utječe na stratosferski ozon djelujući na toplinsku strukturu atmosfere;

iii.

Metan (CH4)

Metan ima i prirodne i antropogene izvore te djeluje na troposferski i stratosferski ozon;

iv.

Spojevi nemetanskog ugljikovodika

Spojevi nemetanskog ugljikovodika, koji se sastoje od velikog broja kemijskih tvari, imaju i prirodne i antropogene izvore kao i izravnu ulogu u fotokemiji troposfere, odnosno neizravnu ulogu u fotokemiji stratosfere;

(b)

Dušikovi spojevi

i.

Dušikov oksid (N2O)

Dominantni izvori N2O su prirodni, ali antropogeni doprinosi postaju sve značajniji. Dušikov oksid je primarni izvor NOx stratosfere, koji ima bitnu ulogu u kontroli količine stratosferskog ozona;

ii.

Dušikovi oksidi (NOx)

Izvori NOx na zemlji imaju važnu izravnu ulogu samo u fotokemijskim procesima troposfere i neizravnu ulogu u fotokemiji stratosfere, dok ubacivanje NOx u blizini tropopauze može dovesti do izravnih promjena u gornjim slojevima troposferskog i stratosferskog ozona;

(c)

Spojevi klora

i.

Potpuno halogenizirani alkani, npr. CCl4, CFCl3 (CFC-11), CF2Cl2 (CFC-12), C2F3Cl3 (CFC-113), C2F4Cl2 (CFC-114)

Potpuno halogenizirani alkani su antropogeni i djeluju kao izvor ClOx, koji ima bitnu ulogu u fotokemiji ozona, posebno na visinama od 30 do 50 kilometara;

ii.

Djelomično halogenizirani alkani, npr. CH3Cl, CHF2Cl (CFC-22), CH3CCl3, CHFCl2 (CFC-21)

Izvori CH3Cl su prirodni, dok su ostali djelomično halogenizirani alkani gore navedeni antropogenog podrijetla. Ti plinovi također djeluju i kao izvor stratosferskog ClOx;

(d)

Spojevi broma

Potpuno halogenizirani alkani, npr. CF3Br

Ti su plinovi antropogeni i djeluju kao izvor BrOx, koji se ponaša na način sličan ClOx;

(e)

Spojevi vodika

i.

Vodik (H2)

Vodik čiji je izvor prirodni i antropogeni, ima manju ulogu u fotokemiji stratosfere;

ii.

Voda (H2O)

Voda, koja je prirodnog podrijetla, ima bitnu ulogu u fotokemiji kako troposfere tako i stratosfere. Lokalni izvori vodene pare u stratosferi uključuju oksidaciju metana te, u manjem opsegu, vodika.

Prilog II.

RAZMJENA INFORMACIJA

1.

Stranke Konvencije priznaju da je prikupljanje i razmjena informacija važno sredstvo u provedbi ciljeva ove Konvencije i osiguranju da je svaka radnja koja se može poduzeti odgovarajuća i pravična. Stoga stranke razmjenjuju znanstvene, tehničke, društveno-gospodarske, poslovne, trgovinske i pravne informacije.

2.

Stranke Konvencije, prilikom odlučivanja koje informacije treba prikupljati i razmjenjivati, trebaju uzeti u obzir korisnost informacija i troškove njihovog dobivanja. Stranke nadalje priznaju da suradnja prema ovom Prilogu treba biti u skladu s nacionalnim zakonima, propisima i praksama što se tiče patenata, trgovinskih tajni i zaštite povjerljivih i vlasničkih informacija.

3.

Znanstveni podaci

Oni obuhvaćaju informacije o:

(a)

planiranim istraživanjima i onima u tijeku, kako vladinim tako i privatnim, radi olakšavanja suradnje na istraživačkim programima kako bi se na najučinkovitiji način iskoristili raspoloživi nacionalni i međunarodni resursi;

(b)

podacima o emisijama potrebnim za istraživanje;

(c)

znanstvenim rezultatima objavljenima u literaturi vrhunskih stručnjaka o razumijevanju fizikalnih i kemijskih svojstava Zemljine atmosfere i njezine podložnosti promjenama, a posebno stanja ozonskog sloja i učinaka na zdravlje ljudi, okoliš i klimu koji bi u svako doba mogli proizaći iz promjena bilo u ukupnom sadržaju u stupcu ili vertikalnoj raspodjeli ozona;

(d)

procjeni rezultata istraživanja i preporukama za buduće istraživanje.

4.

Tehnički podaci

Oni obuhvaćaju informacije o:

(a)

raspoloživosti i troškovima kemijskih zamjenskih tvari i alternativnih tehnologija radi smanjenja emisija tvari koje dovode do promjena u ozonu te o planiranim istraživanjima i onima u tijeku s tim u vezi;

(b)

ograničenjima i svakom riziku koji postoji kad se koriste kemijske ili druge zamjenske tvari i alternativne tehnologije.

5.

Društveno-gospodarske i trgovinske informacije o tvarima navedenima u Prilogu I.

One obuhvaćaju informacije o:

(a)

proizvodnji i kapacitetu proizvodnje;

(b)

upotrebi i modelima za upotrebu;

(c)

uvozu/izvozu;

(d)

troškovima, rizicima i koristima od ljudskih djelovanja koja mogu neizravno dovesti do promjene u ozonskom sloju i utjecaja redovitih radnji koje se poduzimaju ili se njihovo poduzimanje razmatra u svrhu kontrole tih djelovanja.

6.

Pravne informacije

One obuhvaćaju informacije o:

(a)

nacionalnim zakonima, administrativnim mjerama i pravnim analizama koji se odnose na zaštitu ozonskog sloja;

(b)

međunarodnim sporazumima, uključujući dvostrane sporazume, koji se odnose na zaštitu ozonskog sloja;

(c)

načinima i uvjetima dobivanja dozvola za korištenje patenata te njihovoj raspoloživosti s obzirom na zaštitu ozonskog sloja.