02020R0464 — HR — 25.11.2021 — 003.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►M3 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/464

оd 26. ožujka 2020.

o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokumenata potrebnih za retroaktivno priznavanje prijelaznih razdoblja u svrhu prelaska na ekološku proizvodnju, proizvodnje ekoloških proizvoda i informacija koje trebaju pružati države članice ◄

(Tekst značajan za EGP)

( L 098 31.3.2020, 2)

Koju je izmijenila:


		br.	stranica	datum
►M1	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/2042 оd 11. prosinca 2020.	L 420	9	14.12.2020
M2	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1849 оd 21. listopada 2021.	L 374	10	22.10.2021
►M3	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1921 оd 4. studenoga 2021.	L 391	41	5.11.2021

▼B

▼M3

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/464

оd 26. ožujka 2020.

▼B

(Tekst značajan za EGP)

POGLAVLJE I.

PRIJELAZ

Članak 1.

Dokumenti koji se dostavljaju u svrhu retroaktivnog priznavanja prethodnog razdoblja

Za potrebe članka 10. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) 2018/848, subjekt je dužan nadležnim tijelima u državi članici u kojoj obavlja svoju djelatnost i u kojoj njegovo gospodarstvo podliježe sustavu kontrole dostaviti službene dokumente relevantnih nadležnih tijela kojima dokazuje da su zemljišne parcele za koje se traži retroaktivno priznavanje prethodnog razdoblja podlijegale mjerama koje su bile utvrđene u programu provedenom na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) i da na tim zemljišnim parcelama nisu korišteni proizvodi ili tvari koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji.

Za potrebe članka 10. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2018/848, subjekt je dužan nadležnim tijelima u državi članici u kojoj obavlja svoju djelatnost i u kojoj njegovo gospodarstvo podliježe sustavu kontrole dostaviti sljedeće dokumente kojima dokazuje da su te zemljišne parcele bile prirodne površine ili poljoprivredne površine koje tijekom razdoblja od najmanje tri godine nisu tretirane proizvodima ili tvarima koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji u skladu s Uredbom (EU) 2018/848:

(a)

karte s jasno označenim zemljišnim parcelama obuhvaćenima zahtjevom za retroaktivno priznavanje i informacije o ukupnoj površini tih zemljišnih parcela i, ako je relevantno, o vrsti i obujmu tekuće proizvodnje i koordinatama za geolokaciju, ako su dostupne;

(b)

detaljnu analizu rizika koju je provelo kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova u svrhu ocjene je li neka od zemljišnih parcela obuhvaćenih zahtjevom za retroaktivno priznavanje tretirana, tijekom razdoblja od barem tri godine, proizvodima ili tvarima koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji, uzimajući u obzir osobito veličinu ukupne površine na koju se zahtjev odnosi i agronomske mjere provedene tijekom tog razdoblja na svakoj zemljišnoj parceli obuhvaćenoj zahtjevom;

(c)

rezultate laboratorijskih analiza provedenih u akreditiranim laboratorijima na uzorcima tla i/ili bilja koje je uzelo kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova sa svake zemljišne parcele za koju je utvrđen rizik od kontaminacije zbog tretiranja proizvodima i tvarima koji nisu odobreni za upotrebu u ekološkoj proizvodnji nakon detaljne analize rizika iz točke (b);

(d)

izvješće o inspekciji koje je izradilo kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova nakon fizičke inspekcije kod subjekta u svrhu provjere informacija prikupljenih na zemljišnim parcelama obuhvaćenima zahtjevom za retroaktivno priznavanje;

(e)

sve druge relevantne dokumente koje kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova smatraju potrebnima za ocjenu zahtjeva za retroaktivno priznavanje;

(f)

završnu pisanu izjavu kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove u kojoj se navodi je li opravdano retroaktivno priznati prethodno razdoblje kao dio prijelaznog razdoblja i u kojoj se navodi početno razdoblje koje se smatra ekološkim za svaku predmetnu zemljišnu parcelu kao i ukupna površina zemljišnih parcela za koje se retroaktivno priznaje prethodno razdoblje.

POGLAVLJE II.

STOKA

ODJELJAK 1.

GOVEDA, OVCE, KOZE I KOPITARI

Članak 2.

Minimalno razdoblje hranidbe majčinim mlijekom

Minimalno razdoblje iz dijela II. točke 1.4.1. podtočke (g) Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 u kojem se životinje koje još sišu moraju po mogućnosti hraniti majčinim mlijekom iznosi:

(a)

90 dana nakon rođenja za goveda i kopitare;

(b)

45 dana nakon rođenja za ovce i koze.

Članak 3.

Gustoća populacije i minimalna površina za zatvorene prostore i prostore na otvorenom

Za goveda, ovce, koze i kopitare gustoća populacije i minimalna površina zatvorenih prostora i prostora na otvorenom utvrđena je u dijelu I. Priloga I.

Članak 4.

Karakteristike i tehnički zahtjevi za minimalnu površinu za zatvorene prostore

Berem polovina minimalne površine zatvorenog prostora utvrđene u dijelu I. Priloga I. za goveda, ovce, koze i kopitare mora se sastojati od pune konstrukcije, to jest konstrukcije koja nije napravljena od letvica i nije rešetkasta.

ODJELJAK 2.

JELENSKA DIVLJAČ

Članak 5.

Minimalno razdoblje hranidbe majčinim mlijekom

Minimalno razdoblje iz dijela II. točke 1.4.1. podtočke (g) Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 u kojem se životinje koje još sišu moraju po mogućnosti hraniti majčinim mlijekom iznosi 90 dana nakon rođenja.

Članak 6.

Gustoća populacije i minimalna površina za prostore na otvorenom

Za jelensku divljač gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom utvrđena je u dijelu II. Priloga I.

Članak 7.

Karakteristike i tehnički zahtjevi za ograđene prostore na otvorenom ili torove

Kad god to uvjeti dopuštaju jelenska divljač drži se u ograđenim prostorima na otvorenom ili u torovima gdje životinje imaju pristup ispaši.

Ograđeni prostori na otvorenom ili torovi moraju biti konstruirani tako da se različite vrste jelenske divljači prema potrebi mogu razdvojiti.

Svaki ograđeni prostor na otvorenom ili tor mora se moći ili podijeliti na dva dijela ili se mora nalaziti uz drugi ograđeni prostor na otvorenom ili tor tako da se mjere održavanja na tim površinama ili u tim ograđenim prostorima na otvorenom ili torovima mogu provoditi uzastopno.

Članak 8.

Zahtjevi u pogledu vegetacije i karakteristika zaštićenih objekata i prostorâ na otvorenom

Vizualna zaštita i zaštita od vremenskih utjecaja za jelensku divljač pruža se po mogućnosti u vidu prirodnih skloništa, primjerice uključivanjem skupina drveća ili grmlja, dijelova šuma ili rubnih dijelova šume u ograđeni prostor na otvorenom ili tor; ako to nije moguće u dovoljnoj mjeri tijekom cijele godine, pružaju se umjetna natkrivena skloništa.

Ograđeni prostori na otvorenom ili torovi za jelensku divljač moraju biti prekriveni vegetacijom ili opremljeni sredstvima koji životinjama omogućuju skidanje basta (baršunastog ovoja) s rogova struganjem.

U kasnoj fazi trudnoće i dva tjedna nakon okota ženke moraju imati pristup područjima prekrivenima vegetacijom koja im omogućuju skrivanje mladunčadi.

Kod ograđenih prostora na otvorenom ili torova ograde moraju biti konstruirane tako da jelenska divljač ne može pobjeći.

ODJELJAK 3.

SVINJE

Članak 9.

Minimalno razdoblje hranidbe majčinim mlijekom

Članak 10.

Gustoća populacije i minimalna površina za zatvorene prostore i prostore na otvorenom

Za svinje gustoća populacije i minimalna površina zatvorenih prostora i prostora na otvorenom utvrđena je u dijelu III. Priloga I.

Članak 11.

Karakteristike i tehnički zahtjevi za minimalnu površinu za zatvorene prostore i prostore na otvorenom

Barem polovina minimalne površine zatvorenog prostora i minimalne površine prostora na otvorenom koje su utvrđene u dijelu III. Priloga I. mora se sastojati od pune konstrukcije, to jest konstrukcije koja nije napravljena od letvica i nije rešetkasta.

Članak 12.

Zahtjevi u pogledu vegetacije i karakteristika prostorâ na otvorenom

Prostori na otvorenom svinjama moraju biti privlačni. Prednost se po mogućnosti daje poljima s drvećem ili šumama.

Prostori na otvorenom moraju pružati vanjske klimatske uvjete te pristup skloništima i sredstvima koji svinjama omogućuju regulaciju tjelesne temperature.

ODJELJAK 4.

PERAD

Članak 13.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„perad za tov” znači perad namijenjena za proizvodnju mesa;

(b)

„jato” u kontekstu odjeljaka u peradarnicima znači skupina ptica koje se drže skupa i ne miješaju s drugim vrstama peradi te imaju vlastiti namjenski zatvoreni prostor i prostor na otvorenom;

(c)

„mladi pijetao” znači muška životinja iz sojeva kokošiju nesilica namijenjen za proizvodnju mesa;

(d)

„tovljena kokoš” znači ženka vrste Gallus gallus namijenjena za proizvodnju mesa i zaklana u dobi od najmanje 120 dana.

Članak 14.

Gustoća populacije i minimalna površina za zatvorene prostore i prostore na otvorenom

Za perad, gustoća populacije i minimalna površina za zatvorene prostore i prostore na otvorenom utvrđena je u dijelu IV. Priloga I.

Članak 15.

Karakteristike i tehnički zahtjevi za peradarnike

Peradarnici moraju biti konstruirani tako da sve ptice imaju lak pristup prostorima na otvorenom. U tu svrhu primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

Vanjski zidovi peradarnika moraju imati izlazno/ulazne otvore koji omogućuju izravan pristup prostorima na otvorenom;

(b)

svaki izlazno/ulazni otvor ima veličinu dostatnu za ptice;

(c)

ptice moraju imati pristup izlazno/ulaznim otvorima bez ikakvih prepreka;

(d)

izlazno/ulazni otvori na vanjskim zidovima peradarnika moraju imati sveukupnu dužinu od najmanje 4 m na 100 m2 korisne površine minimalne površine zatvorenog prostora peradarnika;

(e)

ako su izlazno/ulazni otvori povišeni, mora postojati rampa.

Za peradarnike s trijemom primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

vanjske stijenke između zatvorenog prostora i trijema te između trijema i prostora na otvorenom moraju imati izlazno/ulazne otvore koji omogućuju lak pristup trijemu odnosno prostoru na otvorenom;

(b)

izlazno/ulazni otvori između zatvorenog prostora i trijema moraju imati sveukupnu dužinu od najmanje 2 m na 100 m2 korisne površine minimalne površine zatvorenog prostora peradarnika, a izlazno/ulazni otvori između trijema i prostora na otvorenom moraju imati sveukupnu dužinu od najmanje 4 m na 100 m2 korisne površine minimalne površine zatvorenog prostora peradarnika;

(c)

korisna površina trijema ne uzima se u obzir pri izračunu gustoće populacije i minimalne površine zatvorenih prostora i prostora na otvorenom kako su utvrđene u Prilogu I. dijelu IV. Međutim, dodatni natkriveni vanjski dio objekta namijenjenog peradi izoliran tako da u njemu ne vladaju vanjski klimatski uvjeti može se uzeti u obzir pri izračunu gustoće populacije i minimalne površine zatvorenih prostora kako su utvrđene u Prilogu I. dijelu IV., ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

potpuno je dostupan 24 sata dnevno;

ii.

ispunjava zahtjeve iz dijela II. točaka 1.6.1. i 1.6.3. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848;

iii.

ispunjava iste zahtjeve za izlazno/ulazne otvore koji su utvrđeni za trijemove u točkama (a) i (b) ovog stavka;

(d)

korisna površina trijema ne uračunava se u ukupnu korisnu površinu peradarnika za perad za tov iz dijela II, točke 1.9.4.4. (m) Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848.

Za peradarnike podijeljene na odjeljke kako bi se smjestilo više jata:

(a)

odjeljci moraju osigurati da je kontakt s drugim jatima ograničen i da se ptice iz različitih jata u peradarniku ne mogu miješati;

(b)

primjenjuju se sljedeće maksimalne veličine jata u pojedinačnom odjeljku peradarnika:

3 000 roditelja vrste Gallus gallus;

ii.

10 000 mladih kokošiju;

iii.

4 800 peradi za tov vrste Gallus gallus;

iv.

2 500 kopuna;

4 000 tovljenih kokošiju;

vi.

2 500 purana;

vii.

2 500 gusaka;

viii.

3 200 mužjaka pekinške patke ili 4 000 ženki pekinške patke;

ix.

3 200 mužjaka mošusne patke ili 4 000 ženki mošusne patke;

3 200 mužjaka patke mulard ili 4 000 ženki patke mulard;

xi.

5 200 biserki;

(c)

za perad za tov osim vrste Gallus gallus odjeljci moraju biti odvojeni punim pregradama; takva puna pregrada osigurava potpuno fizičko odvajanje svakog odjeljka peradarnika od poda do krova objekta;

(d)

za roditelje vrste Gallus gallus, kokoši nesilice, mlade kokoši, mlade pijetlove i perad za tov vrste Gallus gallus odjeljci se odvajaju punim pregradama ili poluzatvorenim pregradama ili mrežama.

U peradarnicima se smiju upotrebljavati višerazinski sustavi. Ako se upotrebljavaju višerazinski sustavi, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

višerazinski sustav smije se upotrebljavati samo za roditelje vrste Gallus gallus, kokoši nesilice, mlade kokoši za buduću proizvodnju jaja, mlade kokoši za buduće roditelje i mlade pijetlove;

(b)

višerazinski sustavi ne smiju imati više od tri razine korisne površine uključujući prizemni dio;

(c)

gornje razine moraju biti konstruirane tako da izmet ne pada na ptice na donjoj razini i moraju biti opremljene učinkovitim sustavom za uklanjanje gnoja;

(d)

mora biti moguć lak pregled ptica na svim razinama;

(e)

višerazinski sustavi moraju biti takvi da sve ptice mogu slobodno i lako prelaziti s razine na razinu ili u prijelazne prostore;

(f)

višerazinski sustavi moraju biti konstruirani na takav način da sve ptice imaju jednak i lak pristup prostorima na otvorenom.

Peradarnici moraju biti opremljeni prečkama ili imati povišene površine za sjedenje ili i jedno i drugo. Prečke ili povišene površine za sjedenje ili i jedno i drugo pticama moraju biti na raspolaganju od rane dobi u dimenzijama ili proporcijama koje odgovaraju veličini jata i veličini ptica, kako je utvrđeno u dijelu IV. Priloga I.

Mobilni peradarnici mogu se upotrebljavati za perad pod uvjetom da se tijekom uzgojnog ciklusa redovito pomiču kako bi se osiguralo da je pticama dostupna vegetacija, a najmanje svaki put između dva turnusa peradi. Gustoća populacije za perad za tov utvrđena u dijelu IV. odjeljcima od 4. do 9. Priloga I. može se povećati do najviše 30 kg žive vage/m2 uz uvjet da površina prizemnog dijela mobilne nastambe nije veća od 150 m2.

Članak 16.

Zahtjevi u pogledu vegetacije i karakteristika prostorâ na otvorenom

Prostori na otvorenom za perad moraju pticama biti privlačni i potpuno dostupni svim pticama.

Kod peradarnika podijeljenih na odjeljke radi smještanja više jatâ, prostori na otvorenom namijenjeni pojedinačnim odjeljcima moraju biti međusobno odvojeni kako bi se osiguralo da je kontakt s drugim jatima ograničen i da se ptice iz različitih jata ne mogu miješati.

Prostori na otvorenom za perad moraju biti uglavnom prekriveni vegetacijom sastavljenom od različitih biljaka.

U prostorima na otvorenom pticama mora biti na raspolaganju dovoljan broj zaštitnih objekata ili skloništa ili grmlja ili drveća raspoređenih po cijelom prostoru na otvorenom kako bi se osiguralo da ptice ravnomjerno upotrebljavaju cijeli prostor na otvorenom.

Vegetacija u prostoru na otvorenom mora se redovito održavati kako bi se smanjila mogućnost pojave viškova hranjivih tvari.

Prostori na otvorenom ne smiju se protezati izvan radijusa od 150 m od najbližeg izlazno/ulaznog otvora peradarnika. Međutim, dopustiv je radijus do najviše 350 m od najbližeg izlazno/ulaznog otvora pod uvjetom da postoji dovoljan broj skloništa od lošeg vremena i predatora ravnomjerno raspoređenih po cijelom prostoru na otvorenom s najmanje četiri skloništa po hektaru. Za guske, prostor na otvorenom pticama mora omogućavati zadovoljavanje njihove potrebe da jedu travu.

Odjeljak 5.

KUNIĆI

Članak 17.

Minimalno razdoblje hranidbe majčinim mlijekom

Članak 18.

Gustoća populacije i minimalna površina za zatvorene prostore i prostore na otvorenom

Za kuniće gustoća populacije i minimalna površina zatvorenih prostora i prostora na otvorenom utvrđena je u dijelu V. Priloga I.

Članak 19.

Karakteristike i tehnički zahtjevi za mobilne ili fiksne objekte

Tijekom sezone ispaše kunići se drže u mobilnim nastambama na pašnjacima ili u fiksnim objektima s pristupom pašnjaku.

Izvan sezone ispaše, kunići se mogu držati u fiksnim objektima s pristupom vanjskom prostoru za kretanje s vegetacijom, po mogućnosti pašnjaku.

Mobilne nastambe na pašnjacima moraju se premještati što je češće moguće kako bi se osigurala maksimalna upotreba pašnjaka i moraju biti konstruirane na takav način da kunići mogu pasti na tlu.

Članak 20.

Karakteristike i tehnički zahtjevi za zatvorene prostore i prostore na otvorenom

Zatvoreni prostor u fiksnim i mobilnim objektima mora biti konstruiran na takav način da bude ispunjeno sljedeće:

(a)

visina mu je dovoljna da svi kunići stoje s uspravnim ušima;

(b)

omogućuje smještaj nekoliko skupina kunića i očuvanje integriteta legla nakon prelaska u fazu tova;

(c)

omogućuje odvajanje mužjaka i ženki koje su skotne ili spolno zrele od ostatka skupine zbog razloga povezanih s dobrobiti životinja i to na određeno vrijeme i uz uvjet da imaju vizualni kontakt s ostalim kunićima;

(d)

ženka može izlaziti iz gnijezda i vraćati se u gnijezdo da bi dojila mlade;

(e)

osiguran je:

dovoljan broj natkrivenih skloništa s tamnim mjestima za skrivanje, za sve kategorije kunića;

ii.

pristup gnijezdima za sve ženke barem tjedan dana prije očekivanog termina koćenja i barem do kraja razdoblja dojenja mladih;

iii.

pristup dovoljnom broju gnijezda za mladunčad, s najmanje jednim gnijezdom za svaku ženku koja doji i njezinu mladunčad;

iv.

materijal koji kunići mogu glodati.

Prostor na otvorenom u objektima s fiksnih nastambama mora biti konstruiran na takav način da je ispunjeno sljedeće:

(a)

postoji dovoljan broj povišenih platformi ravnomjerno raspoređenih po njegovoj minimalnoj površini;

(b)

okružen je ogradama koje su dovoljno visoke i duboke tako da kunići ne mogu pobjeći ni preskakanjem ni kopanjem;

(c)

ako je dio površine na otvorenom izbetoniran, kunićima je lako dostupan dio vanjskog prostora koji je pod vegetacijom. Ako dio pod vegetacijom nije lako dostupan, izbetonirana površina ne uračunava se u minimalnu površinu prostora na otvorenom;

(d)

osiguran je:

dovoljan broj natkrivenih skloništa s tamnim mjestima za skrivanje, za sve kategorije kunića;

ii.

materijal koji kunići mogu glodati.

Članak 21.

Zahtjevi u pogledu vegetacije i karakteristika prostorâ na otvorenom

Vegetacija prostora za kretanje na otvorenom mora se održavati redovito i na takav način da kunićima bude privlačna.

Tijekom sezone ispaše provodi se redovita rotacija pašnjaka kojima se upravlja na takav način da se kunićima osigura optimalna ispaša.

POGLAVLJE III.

ŽIVOTINJE IZ AKVAKULTURE

Članak 22.

Detaljna pravila za životinje iz akvakulture po vrstama ili skupinama vrsta

Subjekti koji uzgajaju životinje iz akvakulture moraju u pogledu gustoće populacije i posebnih karakteristika sustava proizvodnje i kaveznih sustava poštovati detaljna pravila po vrstama ili po skupinama vrsta koja su utvrđena u Prilogu II.

POGLAVLJE IV.

PRERAĐENI PREHRAMBENI PROIZVODI I PRERAĐENA HRANA ZA ŽIVOTINJE

Članak 23.

Tehnike dopuštene u preradi prehrambenih proizvoda

U preradi prehrambenih proizvoda u ekološkoj proizvodnji odobrene su samo tehnike koje su u skladu s načelima utvrđenima u poglavlju II. Uredbe (EU) 2018/848, osobito s relevantnim posebnim načelima iz članka 7. primjenjivima na preradu ekološke hrane, s relevantnim pravilima iz poglavlja III. te uredbe i s detaljnim pravilima proizvodnje iz dijela IV. Priloga II toj uredbi.

Ne dovodeći u pitanje dio VI. točku 3. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848, tehnike ionske izmjene i adsorpcije primjenom smola odobrene su ako se upotrebljavaju za pripremu ekoloških sirovina:

(a)

za proizvode iz članka 1. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) br. 609/2013, pod uvjetom da je upotreba tih tehnika neophodna da bi se ispunili zahtjevi iz te uredbe i zakonodavnih akata donesenih na temelju članka 11. stavka 1. te uredbe za predmetne proizvode; ili

(b)

za proizvode regulirane Direktivom 2006/125/EZ, pod uvjetom da je upotreba tih tehnika neophodna da bi se ispunili zahtjevi iz te direktive.

Ako država članica smatra da bi određena tehnika trebala biti ocijenjena u pogledu njezine sukladnosti s načelima i pravilima iz stavka 1. ili da bi određeni posebni uvjeti za upotrebu te tehnike trebali biti uključeni u ovu Uredbu, može od Komisije zatražiti provođenje takve ocjene. U tu svrhu dostavlja Komisiji i drugim državama članicama dokumentaciju u kojoj su navedeni razlozi za takvu sukladnost ili te posebne uvjete i osigurava javnu dostupnost te dokumentacije, podložno zakonodavstvu Unije i nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti podataka.

Komisija zahtjeve iz prvog podstavka redovito objavljuje.

Komisija analizira dokumente iz stavka 3. Ako analiza koju je provela Komisija pokaže da je tehnika opisana u tim dokumentima u skladu s načelima i pravilima iz stavka 1., Komisija je dužna izmijeniti ovu Uredbu kako bi izričito odobrila tehniku navedenu u tim dokumentima ili uključila posebne uvjete za upotrebu te tehnike u ovu Uredbu.

Komisija preispituje odobrenje tehnika za preradu ekološke hrane, uključujući njihov opis i uvjete za upotrebu, kad god nove činjenice postanu dostupne ili ih dostavi država članica.

Članak 24.

Tehnike dopuštene u preradi hrane za životinje

U preradi hrane za životinje odobrene su samo tehnike koje su u skladu s načelima iz poglavlja II. Uredbe (EU) 2018/848, osobito s relevantnim posebnim načelima iz članka 8. primjenjivima na preradu ekološke hrane za životinje, s relevantnim pravilima iz poglavlja III. te uredbe i s detaljnim pravilima proizvodnje iz dijela V. Priloga II toj uredbi, a tehnike s pomoću kojih se ponovo vraćaju svojstva izgubljena tijekom prerade i skladištenja ekološke hrane za životinje, tehnike koje ispravljaju posljedice nemara u preradi ili pomoću kojih bi se na neki drugi način mogla prikriti prava priroda tih proizvoda ne smiju se primjenjivati.

Komisija zahtjeve iz prvog podstavka redovito objavljuje.

Komisija analizira dokumente iz stavka 2. Ako analiza koju je provela Komisija pokaže da je tehnika opisana u tim dokumentima u skladu s načelima i pravilima iz stavka 1., Komisija je dužna izmijeniti ovu Uredbu kako bi izričito odobrila tehniku navedenu u tim dokumentima ili uključila posebne uvjete za upotrebu te tehnike u ovu Uredbu.

Komisija preispituje odobrenje tehnika za preradu ekološke hrane za životinje, uključujući njihov opis i uvjete za upotrebu, kad god nove činjenice postanu dostupne ili ih dostavi država članica.

POGLAVLJE V.

INFORMACIJE O DOSTUPNOSTI NA TRŽIŠTU EKOLOŠKOG BILJNOG REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA, BILJNOG REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA IZ PRIJELAZNOG RAZDOBLJA, ŽIVOTINJA IZ EKOLOŠKOG UZGOJA I JUVENILNIH ŽIVOTINJA IZ EKOLOŠKE AKVAKULTURE

Članak 25.

Informacije koje dostavljaju države članice

Države članice dostavljaju informacije koje su dužne staviti na raspolaganje u skladu s člankom 53. stavkom 6. točkom (a) Uredbe (EU) 2018/848 iz baze podataka iz članka 26. stavka 1. i sustava iz članka 26. stavka 2. i, ako je primjenjivo, članka 26. stavka 3. te uredbe u skladu sa specifikacijama iz dijela I. Priloga III. ovoj Uredbi.

Države članice dostavljaju informacije koje su dužne staviti na raspolaganje u skladu s člankom 53. stavkom 6. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/848 o odstupanjima odobrenima u skladu s točkom 1.8.5. iz dijela I. Priloga II. toj uredbi i točkama 1.3.4.3. i 1.3.4.4. iz dijela II. tog priloga, u skladu sa specifikacijama iz dijela II. Priloga III. ovoj Uredbi.

Države članice dostavljaju informacije koje su dužne staviti na raspolaganje u skladu s člankom 53. stavkom 6. točkom (c) Uredbe (EU) 2018/848 o dostupnosti na tržištu Unije ekološkog proteinskog krmiva za perad i svinje te informacije o odobrenjima izdanima u skladu s točkom 1.9.3.1. podtočkom (c) i točkom 1.9.4.2. podtočkom (c) iz dijela II. Priloga II. toj uredbi kao odgovor na upitnik koji im Komisija dostavlja svake godine.

Informacije iz stavaka 1., 2. i 3. dostavljaju se u formatu i putem sustava koji na raspolaganje stavlja Komisija. Informacije se dostavljaju svake godine do 30. ►M1 Informacije se dostavljaju svake godine do 30. lipnja, a prvi put do 30. lipnja 2023. za 2022. ◄

Informacije iz stavaka 1. i 2. zaprimljene od država članica u skladu s člankom 53. stavkom 6. Uredbe (EU) 2018/848 unose se u bazu podataka iz članka 26. stavka 1. i u sustave iz članka 26. stavka 2. te, ako je to primjenjivo, članka 26. stavka 3. te uredbe.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

▼M3

Članak 26.

Prijelazne odredbe

Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 3. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji drže svinje u objektima koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna opsežna rekonstrukcija vanjskih objekata da bi se ispunio zahtjev prema kojem se barem polovina površine prostora na otvorenom mora sastojati od pune konstrukcije kako je utvrđeno u članku 11. ove Uredbe, dužni su ispunjavati zahtjeve iz tog članka najkasnije od 1. siječnja 2030.

Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice s peradarnicima koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna obnova prostora za životinje da bi se ispunio zahtjev o sveukupnoj dužini izlazno/ulaznih otvora između zatvorenog prostora i trijema iz članka 15. stavka 2. točke (b) ove Uredbe, dužni su ispunjavati zahtjeve iz te točke najkasnije od 1. siječnja 2025.

Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice s peradarnicima koji imaju vanjski dio objekta koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebno znatno smanjenje gustoće populacije u zatvorenom prostoru ili obnova objekata da bi se ispunili zahtjevi u pogledu izračuna gustoće populacije i minimalne površine zatvorenog prostora iz dijela IV. Priloga I. ovoj Uredbi a u skladu su s člankom 15. stavkom 2. točkom (c), dužni su ispunjavati te zahtjeve najkasnije od 1. siječnja 2025.

Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji imaju peradarnike koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna obnova prostora za životinje ili zamjena opreme da bi se ispunili zahtjevi u pogledu punih pregrada utvrđeni u članku 15. stavku 3. točki (c) ove Uredbe ili u pogledu prečki ili povišenih površina za sjedenje utvrđeni u članku 15. stavku 5. ove Uredbe, dužni su ispunjavati te zahtjeve najkasnije od 1. siječnja 2025.

Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji imaju peradarnike koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje je potrebna opsežna rekonstrukcija prostora za životinje ili zamjena opreme da bi se ispunili zahtjevi u pogledu maksimalnog broja razina i sustava za uklanjanje ptičjeg izmeta utvrđeni u članku 15. stavku 4. točkama (b) odnosno (c) ove Uredbe, dužni su ispunjavati zahtjeve iz tih točaka najkasnije od 1. siječnja 2030.

Odstupajući od poglavlja II. odjeljka 4. ove Uredbe, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji imaju peradarnike s prostorom na otvorenom koji se proteže izvan radijusa od 150 m od najbližeg izlazno/ulaznog otvora peradarnika sagrađene, obnovljene ili stavljene u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje su potrebne opsežne izmjene strukture objekata ili kupnja dodatnog zemljišta da bi se ispunio zahtjev o maksimalnom radijusu iz članka 16. stavka 6. ove Uredbe, dužni su ispunjavati taj zahtjev najkasnije od 1. siječnja 2030.

Odstupajući od dijela IV. odjeljka 2. Priloga I. ovoj Uredbi, gospodarstva ili proizvodne jedinice koji proizvode mlade kokoši u objektima za perad koji su sagrađeni, obnovljeni ili stavljeni u upotrebu u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008 a prije datuma početka primjene ove Uredbe i za koje su potrebne opsežne izmjene strukture peradarnikâ ili kupnja dodatnog zemljišta da bi se poštovala pravila iz dijela IV. odjeljka 2. Priloga I. ovoj Uredbi dužni su ispunjavati zahtjeve u pogledu gustoće populacije i minimalne površine zatvorenih prostora i prostora na otvorenom za mlade kokoši i mlade pijetlove utvrđene u dijelu IV. odjeljku 2. Priloga I. ovoj Uredbi najkasnije od 1. siječnja 2030.

▼B

Članak 27.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

▼M1

Primjenjuje se od 1. siječnja 2022.

▼B

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

PRILOG I.

PRAVILA O GUSTOĆI POPULACIJE I MINIMALNOJ POVRŠINI ZATVORENOG PROSTORA I PROSTORA NA OTVORENOM ZA ŽIVOTINJE, KAKO JE NAVEDENO U POGLAVLJU II.

Dio I.: Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora i prostora na otvorenom za goveda, ovce, koze i kopitare, kako je navedeno u članku 3.

1. Goveda

	Zatvoreni prostor (neto površina na raspolaganju životinjama)		Prostor na otvorenom (površina za kretanje, bez pašnjaka)
	minimalno žive vage (kg)	m2 po životinji	m2 po životinji
	Do 100	1,5	1,1
	Do 200	2,5	1,9
	Do 350	4,0	3
	Više od 350	5 s najmanje 1 m2/100 kg	3,7 s najmanje 0,75 m2/100 kg
Mliječne krave		6	4,5
Bikovi za rasplod		10	30

2. Ovce i koze

	Zatvoreni prostor (neto površina na raspolaganju životinjama)	Prostor na otvorenom (površina za kretanje, bez pašnjaka)
	m2 po životinji	m2 po životinji
Ovce	1,5	2,5
Janjad	0,35	0,5
Koze	1,5	2,5
Kozlići	0,35	0,5

3. Kopitari

	Zatvoreni prostor (neto površina na raspolaganju životinjama)		Prostor na otvorenom (površina za kretanje, bez pašnjaka)
	minimalno žive vage (kg)	m2 po životinji [veličina boksova prema visini konja]	m2 po životinji
Kopitari za rasplod i za tov	Do 100	1,5	1,1
	Do 200	2,5	1,9
	Do 350	4,0	3
	Više od 350	5 s najmanje 1 m2/100 kg	3,7 s najmanje 0,75 m2/100 kg

Dio II.: Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom za jelensku divljač, kako je navedeno u članku 6.

Jelenska divljač vrsta	Minimalna površina prostora na otvorenom po ograđenom prostoru ili po toru	Gustoća populacije, maksimalni broj odraslih životinja (*1) po hektaru
Sika jelen Cervus nippon	1 ha	15
Jelen lopatar Dama dama	1 ha	15
Obični jelen Cervus elaphus	2 ha	7
Davidov jelen Elaphurus davidianus	2 ha	7
Više od jedne vrste jelenske divljači	3 ha	7 ako su u krdu obični jelen ili Davidov jelen; 15 ako u krdu nema ni običnog jelena ni Davidovog jelena
(*1) Kod jelenske divljači dvije životinje do 18 mjeseci starosti računaju se kao jedna životinja

Dio III.: Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora i prostora na otvorenom za svinje, kako je navedeno u članku 10.

		Zatvoreni prostor (neto površina koja je na raspolaganju svinjama znači unutarnje dimenzije, uključujući korita ali isključujući hranilice, unutar kojih svinje ne mogu leći)	Prostor na otvorenom
	minimalno žive vage (kg)	m2 po životinji	m2 po životinji
Dojne krmače s prasadi do odbijanja		7,5 po krmači	2,5
Svinje za tov Odbijena prasad, muške i ženske svinje za uzgoj, nazimice	Ne više od 35 kg	0,6	0,4
	Više od 35 kg ali ne više od 50 kg	0,8	0,6
	Više od 50 kg ali ne više od 85 kg	1,1	0,8
	Više od 85 kg ali ne više od 110 kg	1,3	1
	Više od 110 kg	1,5	1,2
Ženske svinje za rasplod Suprasne krmače		2,5	1,9
Muške svinje za rasplod Nerast		6 10, ako se obori koriste za prirodni pripust	8

Dio IV.: Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora i prostora na otvorenom za perad, kako je navedeno u članku 14., članku 15. stavku 2. točki (c) i članku 15. stavku 6., te prečke ili povišene površine za sjedenje, kako je navedeno u članku 15. stavku 5.

1. Roditelji vrste Gallus gallus namijenjeni za proizvodnju jaja za valenje za buduće kokoši nesilice i roditelji vrste Gallus gallus namijenjeni za proizvodnju jaja za valenje za buduće piliće za tov vrste Gallus gallus:

Dob	≥ 18 tjedana
Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora Maksimalni broj ptica za rasplod po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika	6
Prečke za ptice za rasplod za buduće kokoši nesilice Minimalna dužina prečke u cm po ptici	18
Gnijezda	7 kokošiju po gnijezdu ili u slučaju zajedničkoga gnijezda 120 cm2/kokoši
Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici	4

2. Mlade kokoši i mladi pijetlovi:

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora

Gustoća populacije po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika

21 kg žive vage/m2

Prečke ili povišene površine za sjedenje ili i jedno i drugo

Bilo koja kombinacija prečki ili povišenih površina za sjedenje ili i jednog i drugog koja pruža

minimum od 10 cm prečke po ptici

ili

minimum od 100 cm2 povišene površine za sjedenje po ptici

Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom

Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici

3. Kokoši nesilice uključujući sojeve dvostruke namjene koji se uzgajaju za proizvodnju mesa i jaja.

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora Maksimalni broj ptica po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika	6
Prečke Minimalna dužina prečke u cm po ptici	18
Gnijezda	7 kokošiju nesilica po gnijezdu ili kod zajedničkoga gnijezda 120 cm2 po kokoši nesilici
Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici	4

4. Perad vrste Gallus gallus za tov:

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora Gustoća populacije po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika	21 kg žive vage/m2
Prečke ili povišene površine za sjedenje ili i jedno i drugo	Bilo koja kombinacija prečki ili povišenih površina za sjedenje ili i jednog i drugog koja pruža minimum od 5 cm prečke po ptici minimum od 25 cm2 povišene površine za sjedenje po ptici
Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom za fiksne nastambe Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici	4
Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom za mobilne nastambe Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici	2,5

5. Perad vrste Gallus gallus za tov: kopuni i tovljene kokoši („poulard”):

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora

Gustoća populacije po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika

21 kg žive vage/m2

Prečke ili povišene površine za sjedenje ili i jedno i drugo

Bilo koja kombinacija prečki ili povišenih površina za sjedenje ili i jednog i drugog koja pruža

minimum od 5 cm prečke po ptici

minimum od 25 cm2 povišene površine za sjedenje po ptici

Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom

Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici

6. Perad za tov osim peradi vrste Gallus gallus: Purani vrste Meleagris hallopavo koji se na tržište stavljaju cijeli za pečenje ili namijenjeni za rasijecanje:

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora

Gustoća populacije po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika

21 kg žive vage/m2

Prečke ili povišene površine za sjedenje ili i jedno i drugo

Bilo koja kombinacija prečki ili povišenih površina za sjedenje ili i jednog i drugog koja pruža

minimum od 10 cm prečke po ptici

ili minimum od 100 cm2 povišene površine za sjedenje po ptici

Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom

Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici

7. Perad za tov osim peradi vrste Gallus gallus: Guska Anser anser domesticus:

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora

Gustoća populacije po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika

21 kg žive vage/m2

Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom

Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici

8. Perad za tov drugih vrsta osim vrste Gallus gallus: Pekinške patke Anas platyrhynchos domesticus, mošusne patke Cairina moschata i hibridi i patke mulard Cairina moschata × Anas platyrhynchos:

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora

Gustoća populacije po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika

21 kg žive vage/m2

Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom

Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici

4,5

9. Perad za tov drugih vrsta osim vrste Gallus gallus: Biserka Numida meleagris f. domestica:

Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora

Gustoća populacije po m2 korisne površine zatvorenog prostora peradarnika

21 kg žive vage/m2

Prečke ili povišene površine za sjedenje ili i jedno i drugo

Bilo koja kombinacija prečki ili povišenih površina za sjedenje ili i jednog i drugog koja pruža

minimum od 5 cm prečke po ptici

minimum od 25 cm2 povišene površine za sjedenje po ptici

Gustoća populacije i minimalna površina prostora na otvorenom

Minimalna površina prostora na otvorenom u m2 po ptici

Dio V.: Gustoća populacije i minimalna površina zatvorenog prostora i prostora na otvorenom za kuniće, kako je navedeno u članku 18.

1. Za zatvoreni prostor

Zatvoreni prostor

(neto korisna površina po životinji isključujući platforme u m2 po životinji) za površine za odmaranje

Fiksni objekti

Zatvoreni prostor

(neto korisna površina po životinji isključujući platforme u m2 po životinji) za površine za odmaranje

Mobilni objekti

Ženke koje doje s mladima do odbijanja

0,6 m2 po ženki ispod 6 kg žive vage s mladima

0,72 m2 po ženki iznad 6 kg žive vage s mladima

0,6 m2 po ženki ispod 6 kg žive vage s mladima

0,72 m2 po ženki iznad 6 kg žive vage s mladima

Skotne ženke i spolno zrele ženke kunića

0,5 m2 po skotnoj ženki ili spolno zreloj ženki ispod 6 kg žive vage

0,62 m2 po skotnoj ženki ili spolno zreloj ženki iznad 6 kg žive vage

0,5 m2 po skotnoj ženki ili spolno zreloj ženki ispod 6 kg žive vage

0,62 m2 po skotnoj ženki ili spolno zreloj ženki iznad 6 kg žive vage

Kunići za tov u razdoblju od odbijanja do klanja

Zamjenski kunići (od završetka tova do dobi od 6 mjeseci)

0,2

0,15

Odrasli mužjaci

0,6

1, ako mužjak prima ženke radi parenja

0,6

1 ako mužjak prima ženke radi parenja

2. Za prostor na otvorenom

	Vanjski prostor (vanjski prostor za kretanje s vegetacijom, po mogućnosti pašnjak) (neto korisna površina po životinji, isključujući platforme, u m2 po životinji) Fiksni objekti	Prostor na otvorenom (neto korisna površina po životinji isključujući platforme u m2 po životinji) Mobilni objekti
Ženke koje doje s mladima do odbijanja	2,5 m2/ženki s mladima	2,5 m2/ženki s mladima
Skotne ženke/spolno zrele ženke	2,5	2,5
Kunići za tov u razdoblju od odbijanja do klanja Zamjenski kunići (od završetka tova do dobi od 6 mjeseci)	0,5	0,4
Odrasli mužjaci	2,5	2,5

PRILOG II.

DETALJNA PRAVILA U POGLEDU GUSTOĆE POPULACIJE I SPECIFIČNIH KORAKTERISTIKA UZGOJNIH SUSTAVA I KAVEZNIH SUSTAVA ZA ŽIVOTINJE IZ AKVAKULTURE, KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 22.

Dio I.: Salmonidi u slatkoj vodi

Potočna pastrva (Salmo trutta) — kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) — potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis) — losos (Salmo salar) — jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus) — lipljan (Thymallus thymallus) — američka jezerska zlatovčica (Salvelinus namaycush) — mladica (Hucho hucho)

Uzgojni sustavi

Tovni uzgojni sustavi moraju se snabdijevati iz otvorenih sustava. Protok mora osigurati najmanje 60 % zasićenja kisikom za čitavo jato i mora im osiguravati udobnost i eliminaciju ispusne vode iz uzgajališta.

Maksimalna gustoća populacije

Salmonidne vrste koje nisu navedene: ispod 15 kg/m3

Losos: 20 kg/m3

Potočna pastrva i kalifornijska pastrva: 25 kg/m3

Jezerska zlatovčica 25 kg/m3

Dio II.: Salmonidi u morskoj vodi

Losos (Salmo salar), potočna pastrva (Salmo trutta) — kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss)

Maksimalna gustoća populacije

10 kg/m3 u mrežnom kavezu

Dio III.: Bakalar (Gadus morhua) i ostale ribe iz porodice Gadidae, brancin (Dicentrarchus labrax), komarča (Sparus aurata), hama (Argyrosomus regius), oblić (Psetta maxima [= Scopthalmus maximux]), pagar (Pagrus pagrus [= Sparus pagrus]), crvena hama (Sciaenops ocellatus) i ostale vrste iz porodice Sparidae i bodljikavci (Siganus spp.)

Uzgojni sustavi

U kaveznim sustavima na otvorenom moru (mrežni kavezi/kavezi) s minimalnom brzinom morskih struja da bi se osigurali optimalni životni uvjeti za ribu ili u otvorenim sustavima na kopnu.

Maksimalna gustoća populacije

Za vrste osim oblića: 15 kg/m3

Za oblića: 25 kg/m2

Dio IV.: Brancin, komarča, hama, cipal (dugaš, glavaš) i jegulja (Anguilla spp.) u ribnjacima na kopnu u području izraženih plima i oseka te u obalnim lagunama

Uzgojni sustav	Tradicionalne solane pretvorene u akvakulturne uzgojne jedinice i slični ribnjaci na kopnu u području izraženih plima i oseka
Uzgojni sustavi	Potrebna je primjerena obnova vode da bi se osigurala dobrobit riba. Barem 50 % nasipa mora imati biljni pokrov. Obvezni su močvarni depuracijski ribnjaci.
Maksimalna gustoća populacije	4 kg/m3

Dio V.: Jesetra u slatkoj vodi

Vrste: Vrste iz porodice Acipenser

Uzgojni sustavi

Protok vode u svakoj uzgojnoj jedinici treba biti dostatan za osiguravanje dobrobiti životinja.

Ispusna voda treba biti jednake kvalitete kao i ulazna voda

Maksimalna gustoća populacije

30 kg/m3

Dio VI: Riba u kopnenim vodama

Vrste: vrste iz porodice šarana (Cyprinidae) i ostale srodne vrste u kontekstu polikulture, uključujući smuđa, štuku, pangaziusa, vrste iz porodice Coregonidae, jesetru.

Smuđ (Perca fluviatilis) u monokulturnom uzgoju

Uzgojni sustavi

U ribnjacima koji se moraju povremeno potpuno isprazniti i u jezerima. Jezera moraju biti namijenjena isključivo za ekološki uzgoj, uključujući uzgoj nasada na suhim površinama.

Područje u kojem se vrši izlov mora biti opremljeno dotokom čiste vode i mora biti veličine koja osigurava optimalnu udobnost za ribu. Riba se nakon izlova mora pohraniti u čistoj vodi.

Oko proizvodnih jedinica u kopnenim vodama moraju se održavati područja prirodne vegetacije kao barijera prema vanjskim kopnenim površinama koje nisu uključene u operaciju uzgoja u skladu s pravilima ekološke akvakulture.

Za fazu rasta mora se koristiti „polikultura” uz uvjet da se strogo poštuju kriteriji utvrđeni ovim specifikacijama za druge vrste riba koje žive u jezerima.

Maksimalna gustoća populacije

Ukupna proizvodnja za navedene vrste ograničena je na 1 500 kg ribe po hektaru godišnje (navedeno kao prinos na temelju specifičnih karakteristika uzgojnog sustava).

Maksimalna gustoća populacije samo za smuđ u monokulturi

20 kg/m3

Dio VII.: Mekušice i slatkovodne kozice (Macrobrachium spp.)

Uzgojni sustavi

Lokacija treba biti u sterilnim ilovastim područjima da bi se umanjio utjecaj gradnje ribnjaka na okoliš. Ribnjaci se grade od prirodne, već postojeće gline.

Maksimalna gustoća populacije

Ličinke: maksimalno 22 post larve/m2

Maksimalna trenutačna biomasa: 240 g/m2

Dio VIII.: Slatkovodni rakovi

Vrste: Astacus astacus.

Maksimalna gustoća populacije

Za male slatkovodne rakove (< 20 mm): 100 životinja po m2.

Za slatkovodne rakove srednje veličine (20–50 mm): 30 životinja po m2.

Za odrasle slatkovodne rakove (> 50 mm): 5 životinja po m2, pod uvjetom da postoje odgovarajuća mjesta za skrivanje.

Dio IX.: Mekušci i ježinci

Uzgojni sustavi

Na konopima, splavi, pridneni uzgoj, mrežaste vreće, kavezi, sanduci, vrše, drveni stupovi („bouchot”) i ostali uzgojni sustavi. Za uzgoj dagnji na splavima, broj pergolara ne smije premašivati jedan po četvornom metru površine. Najveća dužina pergolara ne smije premašivati 20 metara. Prorjeđivanje pergolara ne smije se vršiti tijekom uzgojnog ciklusa, međutim pergolari se smiju dijeliti, ali bez povećanja uzgojne gustoće.

Dio X.: Tropske slatkovodne ribe: mliječnica (Chanos chanos), tilapija (Oreochromis spp.), pangazius (Pangasius spp.)

Uzgojni sustavi

Ribnjaci i mrežasti kavezi

Maksimalna gustoća populacije

Pangazius: 10 kg/m3

Oreochromis: 20 kg/m3

PRILOG III.

INFORMACIJE KOJE DOSTAVLJAJU DRŽAVE ČLANICE, KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 25.

Dio I.: Informacije iz baze podataka iz članka 26. stavka 1. i sustavâ iz članka 26. stavka 2. te, ako je primjenjivo, članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/848

Informacije o dostupnosti ekološkog biljnog reprodukcijskog materijala i biljnog reprodukcijskog materijala iz prijelaznog razdoblja, isključujući sadnice ali uključujući sjemenski krumpir, za svaku pojedinu kategoriju sadržanu u bazi podataka iz članka 26. stavka 1. ili u sustavima iz članka 26. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2018/848 uključuju sljedeće:

—

znanstveni i uobičajeni naziv (uobičajeni i latinski naziv);

—

sortu ili oznaku heterogenog materijala;

—

dostupnu količinu iz prijelaznog razdoblja prema procjeni subjekata (ukupni broj jedinica ili težina sjemena);

—

dostupnu količinu materijala iz ekološkog uzgoja prema procjeni subjekata (ukupni broj jedinica ili težina sjemena);

—

broj subjekata koji su dobrovoljno dostavili informacije u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/848.

Za potrebe ove točke, „sadnica” znači mlada biljka koja je narasla iz sjemena a ne iz reznice.

Informacije o dostupnosti juvenilnih riba iz ekološke akvakulture za svaku vrstu pohranjenu u sustavima iz članka 26. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) 2018/848 uključuju sljedeće:

—

vrstu i rod (uobičajeni i latinski naziv);

—

pasmine i sojeve (ako je primjenjivo);

—

razvojni stadij (npr. jaja, mlađ, juvenilne ribe) dostupan za prodaju kao ekološki;

—

dostupnu količinu prema procjeni subjekata;

—

zdravstveni status u skladu s Direktivom Vijeća 2006/88/EZ ( 2 );

—

broj subjekata koji su dobrovoljno dostavili informacije u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/848.

Informacije o dostupnosti životinja iz ekološkog uzgoja za svaku vrstu pohranjenu u sustavima iz članka 26. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) 2018/848 uključuju sljedeće:

—

vrstu i rod (uobičajeni i latinski naziv);

—

pasmine i sojeve;

—

svrhe proizvodnje: meso, mlijeko, dvostruka namjena ili rasplod;

—

životnu fazu: odrasle ili mlade životinje (tj. goveda < 6 mjeseci, odrasla goveda);

—

dostupnu količinu (ukupni broj životinja) prema procjeni subjekata;

—

zdravstveni status u skladu s horizontalnim pravilima o zdravlju životinja;

—

broj subjekata koji su dobrovoljno dostavili informacije u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/848.

Ako je to relevantno, informacije o dostupnosti pasmina i sojeva iz ekološkog uzgoja prilagođenih za ekološki uzgoj za vrste iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/848 uključuju sljedeće:

—

vrstu i rod (uobičajeni i latinski naziv);

—

pasmine i sojeve;

—

svrhe proizvodnje: meso, mlijeko, dvostruka namjena ili rasplod;

—

dostupnu količinu (ukupni broj životinja) prema procjeni subjekata;

—

zdravstveni status u skladu s horizontalnim pravilima o zdravlju životinja;

—

broj subjekata koji su dobrovoljno dostavili informacije u skladu s člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/848.

Ako je to relevantno, informacije o dostupnosti mladih kokošiju iz ekološkog uzgoja kako je navedeno u članku 26. stavku 3. Uredbe (EU) 2018/848 uključuju sljedeće:

—

vrstu i rod (uobičajeni i latinski naziv);

—

pasmine i sojeve;

—

svrhe proizvodnje: meso, jaja, dvostruka namjena ili rasplod;

—

dostupnu količinu (ukupni broj životinja) prema procjeni subjekata;

—

uzgojni sustav (navesti radi li se o višerazinskom uzgoju);

—

zdravstveni status u skladu s horizontalnim pravilima o zdravlju životinja;

—

broj subjekata koji su dobrovoljno učitali informacije u skladu s člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/848.

Dio II.: Informacije o odstupanjima odobrenima u skladu s dijelom I. točkom 1.8.5. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 i dijelom II. točkama 1.3.4.3. i 1.3.4.4. tog priloga

Informacije o odstupanjima odobrenima u skladu s dijelom I. točkom 1.8.5. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 uključuju:

—

znanstveni i uobičajeni naziv (uobičajeni i latinski naziv);

—

sortu;

—

broj odstupanja i ukupnu masu sjemena ili broj biljaka za koje je odobreno odstupanje;

—

obrazloženje za odstupanje: u svrhu istraživanja, nedostatak prikladne sorte, u svrhu očuvanja ili drugi razlozi;

—

ako je primjenjivo, u slučaju odstupanja iz drugih razloga osim u svrhu istraživanja, popis vrsta za koje nije odobreno odstupanje, budući da je na tržištu dostupna dovoljna količina iz ekološkog uzgoja.

Za svaku konvencionalnu vrstu stoke (goveda, kopitari, ovce, koze, svinje i jelenska divljač, kunići i perad), informacije o odstupanjima odobrenima u skladu s dijelom II. točkama 1.3.4.3. i 1.3.4.4. Priloga II. Uredbi (EU) 2018/848 uključuju:

—

znanstveni i uobičajeni naziv (uobičajeni i latinski naziv, tj. vrstu i rod);

—

pasmine i sojeve;

—

svrhe proizvodnje: meso, mlijeko, jaja, dvostruka namjena ili rasplod;

—

broj odstupanja i ukupan broj životinja za koje je odobreno odstupanje;

—

obrazloženje za odstupanje: nedostatak prikladnih životinja ili drugi razlozi.

( 1 ) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

( 2 ) Direktiva Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja (SL L 328, 24.11.2006., str. 14.).