Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

UREDBA (EU) 2019/787 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. travnja 2019.

o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE I KATEGORIJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o:

—

definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića te o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića;

—

etilnom alkoholu i destilatima koji se upotrebljavaju u proizvodnji alkoholnih pića i

—

upotrebi pravnih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda koji nisu jaka alkoholna pića.

Ova se Uredba primjenjuje na proizvode iz stavka 1. koji se stavljaju na tržište Unije proizvedene ili u Uniji ili u trećim zemljama te na one proizvedene u Uniji za izvoz.

U pogledu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, poglavlje III. ove Uredbe također se primjenjuje na robu koja ulazi u carinsko područje Unije, no tamo se ne pušta u slobodan promet.

Članak 2.

Definicija i zahtjevi za jaka alkoholna pića

Za potrebe ove Uredbe jako alkoholno piće je alkoholno piće koje ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

namijenjeno je ljudskoj potrošnji;

(b)

ima posebna organoleptička svojstva;

(c)

ima najmanju alkoholnu jakost od 15 % vol., osim jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve iz kategorije 39. Priloga I.;

(d)

proizvedeno je ili:

izravno upotrebom, zasebno ili u kombinaciji, jedne od sljedećih metoda:

—

destilacije fermentiranih proizvoda, s dodatkom ili bez dodatka aroma ili aromatiziranih prehrambenih proizvoda;

—

maceracije ili slične prerade biljnih tvari u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima ili njihovom kombinacijom;

—

dodavanja, zasebno ili u kombinaciji, etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima nečeg od sljedećeg:

—

aroma koje se koriste u skladu s Uredbom (EZ) br. 1334/2008,

—

bojila koja se koriste u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008,

—

ostalih odobrenih sastojaka koji se koriste u skladu s uredbama (EZ) br. 1333/2008 i (EZ) br. 1334/2008,

—

sladila,

—

drugih poljoprivrednih proizvoda,

—

prehrambenih proizvoda ili

ii.

dodavanjem, zasebno ili u kombinaciji, jakom alkoholnom piću nečeg od sljedećeg:

—

drugih jakih alkoholnih pića,

—

etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla,

—

destilata poljoprivrednog podrijetla,

—

drugih prehrambenih proizvoda;

(e)

nije obuhvaćeno oznakama KN 2203 , 2204 , 2205 , 2206 i 2207 ;

(f)

ako je u njegovoj proizvodnji dodana voda, koja može biti destilirana, demineralizirana, pročišćena permeacijom ili omekšana:

kvaliteta vode u skladu je s Direktivom Vijeća 98/83/EZ ( 1 ) i Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ) i

ii.

alkoholna jakost jakog alkoholnog pića nakon dodavanja vode i dalje je u skladu s minimalnom volumnom alkoholnom jakosti iz točke (c) ovog članka ili odgovarajućom kategorijom jakih alkoholnih pića iz Priloga I.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

„pravni naziv” znači naziv pod kojim se jako alkoholno piće stavlja na tržište, u smislu članka 2. stavka 2. točke (n) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

„složenica” znači, u kontekstu prezentiranja i označivanja alkoholnog pića, kombinacija pravnog naziva navedenog u nekoj kategoriji jakih alkoholnih pića iz Priloga I. ili oznake zemljopisnog podrijetla jakog alkoholnog pića od kojeg potječe sav alkohol u konačnom proizvodu te jednog ili više sljedećih naziva:

(a)

naziva jednog ili više prehrambenih proizvoda, osim alkoholnih pića i prehrambenih proizvoda koji se upotrebljavaju za proizvodnju tog jakog alkoholnog pića u skladu s Prilogom I., ili pridjeva koji proizlaze iz tih naziva;

(b)

izraza „liker” ili „krem”;

▼M4

„aluzija” znači izravno ili neizravno upućivanje na jedan ili više pravnih naziva iz kategorija jakih alkoholnih pića navedenih u Prilogu I. ili na jednu ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, osim upućivanja u složenici ili na popisu sastojaka, kako su navedeni u članku 13. stavcima 2., 3. i 4., pri opisivanju, prezentiranju i označivanju:

(a)

prehrambenog proizvoda koji nije jako alkoholno piće,

(b)

jakog alkoholnog pića koje ispunjava zahtjeve iz kategorija od 33. do 40. Priloga I. ili

(c)

jakog alkoholnog pića koje ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 3.a;

▼B

„zemljopisna oznaka” znači oznaka kojom se jako alkoholno piće identificira kao piće podrijetlom s državnog područja države ili regije ili lokaliteta na tom državnom području ako se kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića može uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;

„specifikacija proizvoda” znači dokumentacija priložena zahtjevu za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u kojoj se navode specifikacije koje jako alkoholno piće treba zadovoljavati i koja se u Uredbi (EZ) br. 110/2008 naziva „tehnička dokumentacija”;

„skupina” znači svako udruženje, bez obzira na njegov pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača određenih jakih alkoholnih pića;

„generički naziv” znači naziv jakog alkoholnog pića koji je, iako vezan uz mjesto ili regiju u kojima se to jako alkoholno piće izvorno proizvodilo ili stavljalo na tržište, u Uniji postao uobičajeni naziv za jako alkoholno piće;

„vidno polje” znači vidno polje kako je definirano u članku 2. stavku 2. točki (k) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

„miješanje” znači spajanje jakog alkoholnog pića koje pripada kategoriji jakih alkoholnih pićâ iz Priloga I. ili oznaci zemljopisnog podrijetla s jednim ili višeg od sljedećeg:

(a)

drugim jakim alkoholnim pićima koja ne pripadaju istoj kategoriji jakih alkoholnih pićâ iz Priloga I.,

(b)

destilatima poljoprivrednog podrijetla;

(c)

etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla;

10.

„mješavina” znači jako alkoholno piće koje je bilo podvrgnuto miješanju;

11.

„kupažiranje” znači spajanje dvaju ili više jakih alkoholnih pića iste kategorije koja se u svojem sastavu tek neznatno razlikuju zbog jednog ili više sljedećih čimbenika:

(a)

načina proizvodnje;

(b)

upotrebe različitih uređaja za destiliranje;

(c)

razdoblja dozrijevanja ili starenja;

(d)

zemljopisnog područja proizvodnje;

tako proizvedeno jako alkoholno piće pripada istoj kategoriji jakog alkoholnog pića kao izvorno jako alkoholno piće prije kupažiranja;

12.

„kupaža” znači jako alkoholno piće koje je bilo podvrgnuto kupažiranju.

Članak 4.

Tehničke definicije i zahtjevi

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće tehničke definicije i zahtjevi:

„opis” znači izrazi koji se koriste za označivanje i prezentiranje te na ambalaži jakog alkoholnog pića, na dokumentima koji se prilažu prilikom prijevoza jakog alkoholnog pića, na komercijalnim ispravama, posebno na računima i otpremnicama te u oglašavanju jakog alkoholnog pića;

„prezentiranje” znači izrazi koji se upotrebljavaju za označivanje i na ambalaži te u oglašavanju i prodajnim promidžbama proizvoda, na slikama ili slično te na spremnicima, uključujući na boci ili zatvaraču;

„označivanje” znači svaka riječ, pojedinosti, žig, zaštitni znak, slikovni prikaz ili simbol koji se odnosi na proizvod i koji se nalazi na bilo kojoj ambalaži, ispravi, oglasu, etiketi, obruču ili privjesku koji prate ili se odnose na taj proizvod;

„etiketa” znači bilo koja oznaka, robna marka, žig, slikovni ili drugi opisni prikaz, napisan, tiskan, otisnut, označen, reljefno nanesen ili utisnut na ili pričvršćen za ambalažu ili spremnik s hranom;

„ambalaža” znači zaštitni omoti, kartoni, sanduci, spremnici i boce koji se upotrebljavaju za prijevoz ili prodaju jakih alkoholnih pića;

„destilacija” znači termički postupak razdvajanja koji se sastoji od jednog ili više koraka razdvajanja kako bi se postigla određena organoleptička svojstva ili viša alkoholna koncentracija ili oboje, neovisno o tome provode li se takvi koraci, s obzirom na uređaj koji se koristi za destilaciju, pod uobičajenim pritiskom ili pod vakuumom, i može biti jednostruka ili višestruka destilacija ili ponovna destilacija;

„destilat poljoprivrednog podrijetla” znači alkoholna tekućina dobivena nakon alkoholne fermentacije destilacijom poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovoru, koja nema svojstva etilnog alkohola i zadržava aromu i okus upotrijebljenih sirovina;

„zaslađivanje” znači upotreba jednog ili više sladila u proizvodnji jakih alkoholnih pića;

„sladila” znači:

(a)

polubijeli šećer, bijeli šećer, ekstra bijeli šećer, dekstroza, fruktoza, glukozni sirup, otopina šećera, otopina invertnog šećera, sirup invertnog šećera, kako su definirani u Dijelu A Priloga Direktivi Vijeća 2001/111/EZ ( 3 );

(b)

rektificirani koncentrirani mošt od grožđa, koncentrirani mošt od grožđa, svježi mošt od grožđa;

(c)

prženi šećer, koji je dobiven isključivo kontroliranim zagrijavanjem saharoze bez dodatka baza, mineralnih kiselina ili drugih kemijskih aditiva;

(d)

med, kako je definiran točki 1. Priloga I. Direktivi Vijeća 2001/110/EZ ( 4 );

(e)

sirup rogača;

(f)

bilo koji drugi prirodni ugljikohidrati sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u točkama od (a) do (e);

10.

„dodavanje alkohola” znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću; to dodavanje ne obuhvaća upotrebu alkohola za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih odobrenih sastojaka koji se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića;

11.

„dozrijevanje” ili „starenje” znači skladištenje jakog alkoholnog pića u odgovarajućim posudama tijekom određenog vremena kako bi se omogućili prirodni procesi koji tom jakom alkoholnom piću daju posebna svojstva;

12.

„dodavanje aroma” znači dodavanje aroma ili aromatiziranih prehrambenih proizvoda u proizvodnji jakih alkoholnih pića jednim ili više navedenih postupaka: dodavanjem, maceracijom, alkoholnom fermentacijom ili destilacijom alkohola u prisutnosti aroma ili aromatiziranih prehrambenih proizvoda ili njihovim natapanjem u alkoholu;

13.

„arome” znači arome kako su definirane u članku 3. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

14.

„aromatična tvar” znači aromatična tvar kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1334/2008.

15.

„prirodna aromatična tvar” znači prirodna aromatična tvar kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (c) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

16.

„aromatični pripravak” znači aromatični pripravak kako je definiran u članku 3. stavku 2. točki (d) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

17.

„druga aroma” znači druga aroma kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 1334/2008;

18.

„aromatizirani prehrambeni proizvodi” znači prehrambeni proizvodi kako su definirani u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) i koji se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića i glavna im je svrha da ih aromatiziraju;

19.

„bojenje” znači upotreba jednog ili više bojila u proizvodnji jakih alkoholnih pića;

20.

„bojila” znači boje kako su definirane u točki 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1333/2008;

21.

„karamel” znači prehrambeni aditiv koji odgovara E-brojevima E 150a, E 150b, E 150c i E 150d ili se odnosi na proizvode više ili manje intenzivne smeđe boje koji su namijenjeni kao bojila, kako je navedeno u dijelu B Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008; ne odnosi se na šećerni aromatski proizvod dobiven zagrijavanjem šećera koji se koristi kao aroma u hrani;

22.

„drugi odobreni sastojci” znači sastojci hrane s osobinama aroma odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1334/2008 i prehrambeni aditivi, osim bojila, odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1333/2008;

23.

„volumna alkoholna jakost” znači omjer volumena čistog alkohola prisutnog u proizvodu pri temperaturi od 20 °C i ukupnog volumena proizvoda pri istoj temperaturi;

24.

„količina hlapljivih tvari” znači količina hlapljivih tvari, osim etilnog alkohola i metanola, sadržanih u jakom alkoholnom piću koje se proizvodi isključivo destilacijom.

Članak 5.

Definicija i zahtjevi za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla

Za potrebe ove Uredbe etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla je tekućina koja ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

dobivena je isključivo iz proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovoru;

(b)

nema zamjetljivog okusa, osim po sirovinama upotrijebljenima u proizvodnji;

(c)

njezina minimalna volumna alkoholna jakost iznosi 96,0 %;

(d)

njezine maksimalne razine ostataka ne premašuju sljedeće:

ukupna kiselost (izražena u octenoj kiselini): 1,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

ii.

esteri (izraženi u etil-acetatu): 1,3 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

aldehidi (izraženi u acetaldehidu): 0,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

viši alkoholi (izraženi u 2-metil propan-1-olu): 0,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

metanol: 30 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

vi.

suhi ekstrakt: 1,5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

vii.

hlapljive baze koje sadržavaju dušik (izražene u dušiku): 0,1 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

viii.

furfural: ne može se detektirati.

Članak 6.

Etilni alkohol i destilati koji se upotrebljavaju u alkoholnim pićima

Etilni alkohol i destilati koji se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića smiju biti isključivo poljoprivrednog podrijetla u smislu Priloga I. Ugovoru.

Za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih odobrenih sastojaka koji se upotrebljavaju u proizvodnji alkoholnih pića koriste se samo etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, destilati poljoprivrednog podrijetla ili jaka alkoholna pića iz kategorija od 1. do 14. iz Priloga I. Taj alkohol koji se upotrebljava za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih odobrenih sastojaka smije se koristiti samo u količinama koje su strogo nužne u tu svrhu.

Jaka alkoholna pića ne smiju sadržavati alkohol sintetičkog podrijetla niti neki drugi alkohol nepoljoprivrednog podrijetla u smislu Priloga I. Ugovoru.

Članak 7.

Kategorije jakih alkoholnih pića

Jaka alkoholna pića dijele se u kategorije u skladu s općim pravilima iz ovog članka i posebnim pravilima iz Priloga I.

Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija jakih alkoholnih pića od 1. do 14. iz Priloga I., jaka alkoholna pića iz tih kategorija:

(a)

proizvedena su alkoholnom fermentacijom i destilacijom isključivo sirovina utvrđenih odgovarajućom kategorijom jakih alkoholnih pića iz Priloga I.;

(b)

nemaju dodan alkohol, razrijeđen ili nerazrijeđen;

(c)

nisu aromatizirana;

(d)

bojena su samo karamelom, upotrebljavanom isključivo za prilagodbu boje tih jakih alkoholnih pića;

(e)

nisu zaslađena, osim da bi se zaokružio konačni okus proizvoda; Maksimalna količina sladila izražena kao invertni šećer ne prelazi pragove utvrđene za svaku kategoriju u Prilogu I.;

(f)

ne sadržavaju dodatke, osim cijelih neprerađenih dijelova sirovina iz kojih se taj alkohol dobiva, i koji se uglavnom koriste u dekorativne svrhe.

Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija jakih alkoholnih pića od 15. do 44. iz Priloga I., jaka alkoholna pića iz tih kategorija mogu:

(a)

biti proizvedena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru;

(b)

imati dodan alkohol;

(c)

sadržavati aromatične tvari, prirodne aromatične tvari, aromatične pripravke i aromatizirane prehrambene proizvode;

(d)

biti obojena;

(e)

biti zaslađena.

Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u Prilogu II., jaka alkoholna pića koja ne zadovoljavaju posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija navedenih u Prilogu I. mogu:

(a)

biti proizvedena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru ili od bilo kojih prehrambenih proizvoda ili oboje;

(b)

imati dodan alkohol;

(c)

biti aromatizirana;

(d)

biti obojena;

(e)

biti zaslađena.

Članak 8.

Delegirane i provedbene ovlasti

Komisija je u skladu s člankom 46. o izmjeni ove Uredbe ovlaštena za donošenje delegiranih akata uvođenjem izmjena tehničkih definicija i zahtjeva iz članka 2. točke (f) i članaka 4. i 5.

Delegirani akti iz prvog podstavka ograničeni su isključivo na zadovoljavanje dokazanih potreba koje odražavaju promjene u zahtjevima potrošača, tehnološki napredak ili nužnost inovacije proizvoda.

Komisija za svaku tehničku definiciju ili zahtjev iz prvog podstavka donosi zaseban delegirani akt.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 46. kojima se dopunjuje ova Uredba i, u iznimnim slučajevima kada to zahtijeva pravo treće zemlje uvoznice, utvrđuju izuzeća od zahtjeva iz članka 2. točke (f) i članaka 4. i 5., zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića navedene u Prilogu I. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u Prilogu II.

Komisija je u skladu s člankom 46. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ova Uredba i utvrđuje koje su druge prirodne tvari ili poljoprivredne sirovine sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u članku 4. stavku 9. točkama od (a) do (e) odobrene u Uniji kao sladila u proizvodnji jakih alkoholnih pića.

Komisija provedbenim aktima može donijeti jedinstvena pravila za upotrebu drugih prirodnih tvari ili poljoprivrednih sirovina odobrenih delegiranim aktima kao sladila u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz stavka 3., kojima se prije svega utvrđuju odgovarajući faktori konverzije za sladila. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

POGLAVLJE II.

OPISIVANJE, PREZENTIRANJE I OZNAČIVANJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA I UPOTREBA NAZIVA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA U PREZENTIRANJU I OZNAČIVANJU DRUGIH PREHRAMBENIH PROIZVODA

Članak 9.

Prezentiranje i označivanje

Jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište Unije moraju biti u skladu sa zahtjevima za prezentiranje i označivanje iz Uredbe (EU) br. 1169/2011, osim ako ovom Uredbom nije utvrđeno drukčije.

Članak 10.

Pravni nazivi jakih alkoholnih pića

Naziv jakog alkoholnog pića njegov je pravni naziv.

U opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića navode se njihovi pravni nazivi.

Pravni nazivi naznačuju se jasno i čitljivo na etiketi jakog alkoholnog pića i ne mogu se zamijeniti niti promijeniti.

Jaka alkoholna pića koja ispunjavaju zahtjeve iz kategorije jakih alkoholnih pića navedene u Prilogu I. kao svoj pravni naziv upotrebljavaju naziv te kategorije, osim ako ta kategorija dopušta upotrebu drugog pravnog naziva.

Jako alkoholno piće koje ne ispunjava zahtjeve utvrđene za kategorije jakih alkoholnih pića navedene u Prilogu I. kao svoj pravni naziv upotrebljava naziv „jako alkoholno piće”.

Jako alkoholno piće koje ispunjava zahtjeve za više od jedne kategorije iz Priloga I. može se stavljati na tržište pod jednim ili više pravnih naziva navedenih za te kategorije u Prilogu I.

Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. ovog članka, pravni naziv jakog alkoholnog pića može se:

(a)

dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. U tom slučaju oznaka zemljopisnog podrijetla može se nadalje dopuniti bilo kojim izrazom koji je dopušten specifikacijom relevantnog proizvoda, pod uvjetom da se time ne zavarava potrošača; i

(b)

zamijeniti složenicom koja uključuje izraze „liker” ili „krem” pod uvjetom da konačni proizvod ispunjava zahtjeve iz kategorije 33. Priloga I.

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 1169/2011 i posebna pravila utvrđena za kategorije jakih alkoholnih pića u Prilogu I. ovoj Uredbi, pravni naziv jakog alkoholnog pića može se dopuniti:

(a)

nazivom ili zemljopisnom oznakom utvrđenom zakonima i drugim propisima koji se primjenjuju u državi članici u kojoj se jako alkoholno piće stavlja na tržište, pod uvjetom da se time ne zavarava potrošače;

(b)

uobičajenim nazivom kako je definiran u članku 2. stavku 2. točki (o) Uredbe (EU) br. 1169/2011, pod uvjetom da se time ne zavarava potrošače;

(c)

složenicom ili aluzijom u skladu s člancima 11. i 12.;

(d)

izrazom „kupaža”, „kupažiranje” ili „kupažirano” ako je piće kupažirano;

(e)

izrazom „mješavina”, „miješano” ili „miješano jako alkoholno piće” ako je piće miješano ili

(f)

izrazom „suho” ili „dry”, osim u slučaju jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve za kategoriju 2. Priloga I., ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u kategorijama od 20. do 22. iz Priloga I., i pod uvjetom da to jako alkoholno piće nije zaslađeno, čak ni radi zaokruživanja okusa. Odstupajući od prvog dijela ove točke, izrazom „suho” ili „dry” može se dopuniti pravni naziv jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve za kategoriju 33. i koja su stoga zaslađena.

▼M1

Ne dovodeći u pitanje članke 11. i 12. te članak 13. stavke 2., 3. i 4. zabranjena je upotreba pravnih naziva iz stavka 2. ovog članka ili oznaka zemljopisnog podrijetla pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju bilo kojeg pića koje ne ispunjava zahtjeve utvrđene za odgovarajuću kategoriju iz Priloga I. ili za odgovarajuću oznaku zemljopisnog podrijetla. Ta se zabrana primjenjuje i kada se ti pravni nazivi ili oznake zemljopisnog podrijetla upotrebljavaju zajedno s riječima ili izrazima kao što su „poput”, „vrsta”, „u stilu”, „proizveden”, „aroma” ili ostalim sličnim izrazima.

▼B

Ne dovodeći u pitanje članak 12. stavak 1. u prezentiranju i označivanju aroma kojima se imitira jako alkoholno piće ili njegova upotreba u proizvodnji prehrambenog proizvoda koji nije piće može se navesti upućivanje na pravne nazive iz stavka 2. ovog članka, pod uvjetom da je tim pravnim nazivima dodan izraz „aroma” ili bilo koji drugi slični izrazi. Oznake zemljopisnog podrijetla ne upotrebljavaju se za opisivanje takvih aroma.

Članak 11.

Složenice

Pri prezentiranju i označivanju alkoholnog pića upotreba pravnog naziva utvrđenog u kategorijama jakih alkoholnih pića navedenih u Prilogu I. ili oznake zemljopisnog podrijetla u složenici za jaka alkoholna pića odobrava se pod uvjetom da:

(a)

alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji alkoholnog pića potječe isključivo od jakog alkoholnog pića navedenog u složenici, osim za alkohol koji smije biti prisutan u aromama, bojilima ili drugim odobrenim sastojcima koji se upotrebljavaju za proizvodnju tog alkoholnog pića i

(b)

jako alkoholno piće nije bilo razrijeđeno samo dodavanjem vode tako da je njegova alkoholna jačina ispod minimalne jačine utvrđene u odgovarajućoj kategoriji jakog alkoholnog pića navedenoj u Prilogu I.

Ne dovodeći u pitanje pravne nazive iz članka 10. izrazi „alkohol”, „jaki alkohol”, „piće”, „jako alkoholno piće” i „voda” ne smiju biti dio složenice kojom se opisuje alkoholno piće.

▼M3

Složenice kojima se opisuje alkoholno piće:

(a)

ispisuju se jednakim slovima istog fonta, veličine i boje;

(b)

ne smiju biti prekinute tekstualnim ili slikovnim elementima koji nisu njihov sastavni dio;

(c)

ne smiju biti ispisane fontom većim od veličine fonta koji se upotrebljava za naziv alkoholnog pića; i

(d)

u slučaju jakog alkoholnog pića, uvijek im se dodaje pravni naziv jakog alkoholnog pića, koji se navodi u istom vidnom polju kao i složenica, osim ako je pravni naziv zamijenjen složenicom u skladu s člankom 10. stavkom 5. točkom (b).

▼B

Članak 12.

Aluzije

U prezentiranju i označivanju prehrambenog proizvoda koji nije alkoholno piće, aluzija na pravne nazive navedene u jednoj ili više kategorija jakih alkoholnih pića iz Priloga I. ili jednoj ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića dopušta se pod uvjetom da alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji tog prehrambenog proizvoda potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji, osim s obzirom na alkohol koji smije biti prisutan u aromama, bojilima ili drugim odobrenim sastojcima koji se upotrebljavaju za proizvodnju tog prehrambenog proizvoda.

Odstupajući od stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 1308/2013 ( 6 ) i Uredbu (EU) br. 251/2014 ( 7 ) Europskog parlamenta i Vijeća, u prezentiranju i označivanju alkoholnih pića koja nisu jako alkoholno piće dopuštena je aluzija na pravne nazive navedene u jednoj ili više kategorija jakih alkoholnih pića iz Priloga I. ovoj Uredbi ili jednoj ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića pod uvjetom da:

(a)

dodani alkohol potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji i

(b)

udio svakog alkoholnog sastojka navodi se barem jednom u istom vidnom polju kao i aluzija, silaznim redoslijedom s obzirom na korištene količine. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u konačnom proizvodu.

Odstupajući od stavka 1. ovog članka i od članka 13. stavka 4., u opisivanju, prezentiranju i označivanju jakog alkoholnog pića koje ispunjava zahtjeve iz kategorija od 33. do 40. Priloga I. dopuštena je aluzija na pravne nazive navedene u jednoj ili više kategorija jakih alkoholnih pića iz tog priloga ili jednoj ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića pod uvjetom da:

(a)

dodani alkohol potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji;

(b)

(c)

izraz „cream” ne koristi se u pravnom nazivu jakog alkoholnog pića koje ispunjava zahtjeve iz kategorija od 33. do 40. Priloga I. niti u pravnom nazivu jakog alkoholnog pića ili jakih alkoholnih pića koja se navode u aluziji.

▼M4

3.a

Odstupajući od stavka 1., pri opisivanju, prezentiranju i označivanju jakog alkoholnog pića koje nije jako alkoholno piće koje ispunjava zahtjeve iz kategorija od 33. do 40. Priloga I. dopuštena je aluzija na pravni naziv naveden u kategoriji jakih alkoholnih pića iz tog priloga ili na oznaku zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, pod sljedećim uvjetima:

(a)

jako alkoholno piće navedeno u aluziji:

upotrijebljeno je kao jedina alkoholna osnova za proizvodnju konačnog jakog alkoholnog pića koje ispunjava zahtjeve iz kategorije jakih alkoholnih pića navedene u Prilogu I.,

ii.

nije spajano ni s jednim prehrambenim proizvodom koji nije prehrambeni proizvod koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju ili proizvodnju konačnog jakog alkoholnog pića u skladu s Prilogom I. ili sa specifikacijom relevantnog proizvoda i

iii.

nije razrijeđeno vodom tako da je njegova alkoholna jakost ispod najmanje jakosti utvrđene u odgovarajućoj kategoriji jakog alkoholnog pića navedenoj u Prilogu I. ili specifikaciji proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla kojoj pripada jako alkoholno piće navedeno u aluziji; ili

(b)

jako alkoholno piće skladišteno je tijekom cijelog ili dijela razdoblja dozrijevanja u drvenoj bačvi koja se prethodno upotrebljavala za dozrijevanje jakog alkoholnog pića navedenog u aluziji, pod sljedećim uvjetima:

drvena bačva ispražnjena je od prethodnog sadržaja za kategorije jakih alkoholnih pića ili oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića za koje je zabranjeno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola,

ii.

aluzija se navodi u opisu bačve koja se upotrebljava za dozrijevanje dobivenog jakog alkoholnog pića,

iii.

aluzija je manje uočljiva od pravnog naziva jakog alkoholnog pića ili bilo koje složenice koja se upotrebljava i

iv.

odstupajući od stavka 4. točke (b), aluzija se ispisuje fontom koji nije veći od veličine fonta koji se upotrebljava za pravni naziv jakog alkoholnog pića ili bilo koju upotrijebljenu složenicu.

▼M4

Aluzija iz stavaka 2., 3. i 3.a:

▼M2

(a)

ne smiju biti u istom retku kao i naziv alkoholnog pića;

(b)

ispisuju se fontom koji je barem dvostruko manji od veličine fonta koji se upotrebljava za naziv alkoholnog pića i, ako se koriste složenice, fontom koji je barem dvostruko manji od veličine fonta koji se upotrebljava za složenice u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (c); i

(c)

u slučaju aluzija u opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, uvijek im se dodaje pravni naziv jakog alkoholnog pića, koji se navodi u istom vidnom polju kao i aluzija.

▼B

Članak 13.

Dodatna pravila o opisivanju, prezentiranju i označivanju

Opis, prezentiranje ili označivanje jakog alkoholnog pića može se odnositi na sirovinu koja se upotrebljava za proizvodnju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla koji se upotrebljavaju u proizvodnji tog jakog alkoholnog pića samo ako je taj etilni alkohol ili taj destilat dobiven isključivo od tih sirovina. U tom se slučaju sve vrste etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla navode silaznim redoslijedom prema volumnoj količini čistog alkohola.

Pravni nazivi iz članka 10. mogu biti uvršteni na popis sastojaka prehrambenih proizvoda pod uvjetom da je popis u skladu s člancima od 18. do 22. Uredbe (EU) br. 1169/2011.

▼M1

U slučaju mješavine, pravni nazivi iz jedne ili više kategorija jakih alkoholnih pića navedenih u Prilogu I. ili jedne ili više oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića mogu se navesti samo na popisu alkoholnih sastojaka koji se nalazi u istom vidnom polju kao i pravni naziv tog jakog alkoholnog pića.

U slučaju iz prvog podstavka, uz popis alkoholnih sastojaka navodi se barem jedan od izraza iz članka 10. stavka 6. točke (e). I popis alkoholnih sastojaka i prateći izraz nalaze se u istom vidnom polju kao i pravni naziv mješavine, ispisani jednakim slovima u istom fontu i boji te u veličini fonta koja je najmanje upola manja od veličine fonta koja se upotrebljava za pravni naziv.

Osim toga, udio svakog alkoholnog sastojka s popisa alkoholnih sastojaka barem jedanput se izražava kao postotak, silaznim redoslijedom prema upotrijebljenim količinama. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u mješavini.

▼M1

3.a

U slučaju kupaže za jako alkoholno piće navodi se pravni naziv predviđen u odgovarajućoj kategoriji jakih alkoholnih pića iz Priloga I.

U slučaju kupaža nastalih spajanjem jakih alkoholnih pića koja pripadaju različitim oznakama zemljopisnog podrijetla ili spajanjem jakih alkoholnih pića koja pripadaju oznakama zemljopisnog podrijetla i jakih alkoholnih pića koja ne pripadaju nijednoj oznaci zemljopisnog podrijetla, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

(a)

pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju kupaže mogu se koristiti pravni nazivi utvrđeni u Prilogu I. ili oznake zemljopisnog podrijetla koje odgovaraju jakim alkoholnim pićima koja su kupažirana pod uvjetom da se ti pravni nazivi nalaze:

isključivo na popisu svih alkoholnih sastojaka sadržanih u kupaži koji se navode jednakim slovima u istom fontu i boji te u veličini fonta koja je najmanje upola manja od veličine fonta koja se upotrebljava za pravni naziv; i

ii.

barem jedanput u istom vidnom polju kao i pravni naziv kupaže;

(b)

uz popis alkoholnih sastojaka navodi se barem jedan od izraza iz članka 10. stavka 6. točke (d);

(c)

udio svakog alkoholnog sastojka s popisa alkoholnih sastojaka barem jedanput se izražava kao postotak, silaznim redoslijedom prema upotrijebljenim količinama. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u kupaži.

▼B

Odstupajući od stavka 3. ovog članka, ako mješavina ispunjava zahtjeve za jednu od kategorija jakih alkoholnih pića iz Priloga I., ta mješavina nosi pravni naziv za odgovarajuću kategoriju.

U slučaju iz prvog podstavka u opisivanju, prezentiranju ili označivanju mješavine mogu se koristiti pravni nazivi određeni u Prilogu I. ili oznake zemljopisnog podrijetla koje odgovaraju jakim alkoholnim pićima koja su miješana pod uvjetom da se ti pravni nazivi nalaze:

(a)

isključivo na popisu svih alkoholnih sastojaka koje sadrži mješavina, a navode se jednakim slovima istog fonta i boje te čija je veličina fonta maksimalno dvostruko manja od veličine fonta koja se upotrebljava za pravni naziv i

(b)

barem jedanput u istom vidnom polju kao i pravni naziv mješavine.

Osim toga, udio svakog alkoholnog sastojka s popisa alkoholnih sastojaka mora se barem jednom izraziti kao postotak, silaznim redoslijedom prema upotrijebljenim količinama. Taj omjer mora biti jednak volumnom postotku čistog alkohola koji on predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u mješavini.

Upotrebom naziva biljnih sirovina koji se upotrebljavaju kao pravni nazivi određenih jakih alkoholnih pića ne dovodi se u pitanje upotreba naziva tih biljnih sirovina u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda. Nazivi tih sirovina mogu se koristiti u opisivanju, prezentiranju ili označivanju drugih jakih alkoholnih pića pod uvjetom da takva upotreba ne dovodi do zavaravanja potrošača.

Razdoblje dozrijevanja ili starost može se navoditi pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića samo ako se odnosi na najmlađu alkoholnu komponentu tog jakog alkoholnog pića i u svakom slučaju pod uvjetom da su svi postupci starenja jakog alkoholnog pića provedeni pod financijskim nadzorom države članice ili pod nadzorom koji pruža jednaka jamstva. Komisija uspostavlja javni registar koji sadrži popis tijela odgovornih za nadzor nad postupcima starenja u svakoj državi članici.

Pravni naziv jakog alkoholnog pića navodi se u elektroničkom trošarinskom dokumentu iz Uredbe Komisije (EZ) br. 684/2009 ( 8 ). Ako je u opisu, prezentaciji ili označivanju jakog alkoholnog pića navedeno razdoblje dozrijevanja ili starenja, ono mora biti navedeno i u elektroničkom trošarinskom dokumentu.

Članak 14.

Navođenje mjesta podrijetla

Kada je u opisu, prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića navedeno njegovo mjesto podrijetla koje nije oznaka zemljopisnog podrijetla ili žig, ono se odnosi na mjesto ili regiju u kojoj je provedena faza proizvodnog postupka u kojoj je gotovo jako alkoholno piće dobilo svoja svojstva i bitna konačna obilježja.

Za jaka alkoholna pića nije potrebno navođenje države ili mjesta podrijetla glavnog sastojka iz Uredbe (EU) br. 1169/2011.

Članak 15.

Jezik koji se upotrebljava za nazive jakih alkoholnih pića

Izrazi u kurzivu u prilozima I. i II. te oznake zemljopisnog podrijetla ne prevode se niti na etiketi niti u prezentiranju jakog alkoholnog pića.

Odstupajući od stavka 1., u slučaju kada je jako alkoholno piće proizvedeno u Uniji i namijenjeno izvozu, izrazi iz stavka 1. i oznake zemljopisnog podrijetla mogu biti popraćeni prijevodom, transkripcijom ili transliteracijom, pod uvjetom da se izrazi i oznake zemljopisnog podrijetla na izvornom jeziku ne skrivaju.

Članak 16.

Upotreba simbola Unije za oznake zemljopisnog podrijetla

Simbol Unije za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla donesen u skladu s člankom 12. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1151/2012 može se upotrebljavati za opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića čiji nazivi sadrže oznaku zemljopisnog podrijetla.

Članak 17.

Zabrana zatvarača i folija koji sadrže olovo

Jaka alkoholna pića ne smiju se nuditi na prodaju niti stavljati na tržište u spremnicima koji su opremljeni mehanizmima za zatvaranje pokrivenima zatvaračima ili folijom koji sadrže olovo.

Članak 18.

Referentne metode Unije za analizu

Ako se etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, destilati poljoprivrednog podrijetla ili jaka alkoholna pića trebaju analizirati kako bi se provjerilo jesu li u skladu s ovom Uredbom, ta analiza mora biti u skladu s referentnim metodama Unije za analizu u cilju utvrđivanja njihova kemijskog i fizičkog sastava i organoleptičkih svojstava.

Dozvoljene su druge metode analize za koje je odgovoran direktor laboratorija, pod uvjetom da su točnost, ponovljivost i obnovljivost metoda najmanje jednake onima odgovarajućih referentnih analitičkih metoda Unije za analizu.

Ako nisu utvrđene metode Unije za analizu u cilju otkrivanja i kvantifikacije sadržaja tvari u određenom jakom alkoholnom piću, koristi se jedna ili više sljedećih metoda:

(a)

metode analize koje su potvrđene na temelju međunarodno priznatih postupaka i koje, prije svega, ispunjavaju kriterije iz Priloga III. Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 );

(b)

metode analize koje su u skladu s preporučenim normama Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO);

(c)

metode analize koje je priznala i objavila Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) ili

(d)

u nedostatku metoda iz točaka(a), (b) ili (c), radi točnosti, mogućnosti ponavljanja i reproduciranja:

—

metoda analize koju je odobrila dotična država članica;

—

po potrebi, bilo koja druga prikladna metoda analize.

Članak 19.

Delegirane ovlasti

Kako bi se uzeo u obzir tradicionalni proces dinamičkog starenja za brandy koji je u državama članicama poznat kao sustav „ criaderas y solera ” ili „ solera e criaderas ”, kako je navedeno u Prilogu III., Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 46., kojima se ova Uredba dopunjuje:

(a)

utvrđivanjem odstupanja od članka 13. stavka 6. u pogledu navođenja razdoblja dozrijevanja ili starosti pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju tih brandyja; i

(b)

uspostavljanjem odgovarajućih kontrolnih mehanizama za te brandyje.

Komisija je ovlaštena u skladu s člankom 46. za donošenje delegiranih akata kojima se dopunjuje ova Uredba u pogledu uspostave javnog registra tijela koja svaka država članica imenuje za nadzor nad postupcima starenja iz članka 13. stavka 6.

Članak 20.

Provedbene ovlasti

Komisija provedbenim aktima može donijeti:

(a)

pravila potrebna kako bi države članice obavješćivale o tijelima imenovanima za nadzor procesa starenja u skladu s člankom 13. stavkom 6.;

(b)

jedinstvena pravila o navođenju zemlje ili mjesta podrijetla pri opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića iz članka 14.;

(c)

pravila o upotrebi simbola Unije iz članka 16. pri opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića;

(d)

detaljna tehnička pravila o referentnoj metodi Unije za analizu iz članka 18.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

POGLAVLJE III.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Članak 21.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom mogu upotrebljavati svi gospodarski subjekti koji stavljaju na tržište jako alkoholno piće proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom zaštićene su od:

(a)

svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom ili ako se upotrebom tog naziva iskorištava ugled zaštićenog naziva, pa i onda kada se ti proizvodi koriste kao sastojak;

(b)

svake zloupotrebe, imitacije ili aluzije, čak i kada je pravo podrijetlo proizvoda ili usluga naznačeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili mu je dodan izraz kao što je „u stilu”, „vrsta”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično, uključujući kada se ti proizvodi koriste kao sastojak;

(c)

svake druge lažne oznake ili oznake koja zavarava u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda u opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o podrijetlu proizvoda;

(d)

svih drugih postupaka kojima bi se potrošača moglo zavarati o pravom podrijetlu proizvoda.

Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene u skladu s ovom Uredbom ne postaju generičke u Uniji.

Zaštite iz stavka 2. primjenjuju se i na robu koja ulazi u carinsko područje Unije, no tamo se ne pušta u slobodan promet.

Članak 22.

Specifikacija proizvoda

Oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u skladu s ovom Uredbom mora biti u skladu sa specifikacijom proizvoda koja uključuje najmanje:

(a)

naziv koji se zaštićuje kao oznaka zemljopisnog podrijetla, kako se koristi u trgovini ili svakodnevnom govoru, samo na jezicima koji se koriste ili su se kroz povijest koristili za opis određenog proizvoda na određenom zemljopisnom području na izvornom pismu i, ako to pismo nije latinica, na latiničnoj transkripciji;

(b)

kategoriju jakog alkoholnog pića ili izraz „jako alkoholno piće” ako jako alkoholno piće ne ispunjava zahtjeve utvrđene za kategorije jakih alkoholnih pića iz Priloga I.;

(c)

opis svojstava jakog alkoholnog pića, uključujući, ako je primjereno, sirovine od kojih je napravljeno te osnovnih fizikalnih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda te specifičnih svojstava proizvoda u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iz iste kategorije;

(d)

definiciju zemljopisnog područja, ograničenog u pogledu veze iz točke (f);

(e)

opis metode proizvodnje jakog alkoholnog pića i, ako je primjereno, autentičnih i nepromjenjivih lokalnih metoda proizvodnje;

(f)

detalje kojima se utvrđuje veza između specifične kvalitete, ugleda ili nekog drugog svojstva jakog alkoholnog pića i njegovog zemljopisnog podrijetla;

(g)

nazive i adrese nadležnih tijela ili, ako je dostupno, nazive i adrese tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda u skladu s člankom 38. i njihove specifične zadaće;

(h)

bilo koja specifična pravila označivanja predmetnih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Specifikacija proizvoda po potrebi sadrži zahtjeve o pakiranju uz obrazloženje u kojem se navodi zašto se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga.

Tehnička dokumentacija podnesena kao dio nekog zahtjeva prije 8. lipnja 2019. u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 smatra se specifikacijom proizvoda u skladu s ovim člankom.

Članak 23.

Sadržaj zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla

Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 24. stavkom 5. ili 8. sadržava najmanje:

(a)

naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev i nadležnih tijela ili, ako je dostupno, tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama o specifikaciji proizvoda;

(b)

specifikaciju proizvoda iz članka 22.;

(c)

jedinstveni dokument koji sadržava sljedeće:

glavne točke specifikacije proizvoda, uključujući naziv koji se zaštićuje, kategoriju kojoj to jako alkoholno piće pripada ili izraz „jako alkoholno piće”, metodu proizvodnje, opis svojstava jakog alkoholnog pića, sažetu definiciju zemljopisnog područja i, po potrebi, posebna pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje;

ii.

opis veze između jakog alkoholnog pića i njegova zemljopisnog podrijetla iz članka 3. točke 4., uključujući, po potrebi, posebne elemente opisa proizvoda ili metode proizvodnje koji opravdavaju tu vezu.

Zahtjev iz članka 24. stavka 8. pored navedenog uključuje informacije o objavi specifikacije proizvoda i dokaz da je naziv proizvoda zaštićen u zemlji podrijetla.

Dokumentacija zahtjeva iz članka 24. stavka 7. obuhvaća:

(a)

naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev;

(b)

jedinstveni dokument iz stavka 1. točke (c) ovog članka;

(c)

izjavu države članice da smatra da je zahtjev u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe i odredbama koje su donesene u skladu s njom;

(d)

informacije o objavi specifikacije proizvoda.

Članak 24.

Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla

Zahtjeve za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla u skladu s ovim poglavljem mogu podnijeti samo skupine koje rade s jakim alkoholnim pićima čiji se nazivi predlažu za registraciju.

Tijelo koje imenuje država članica može se za potrebe ovog poglavlja smatrati skupinom ako predmetnim proizvođačima zbog njihova broja, geografske lokacije ili organizacijskih značajki nije moguće formiranje skupine. U tom se slučaju razlozi za to navode u dokumentaciji o zahtjevu iz članka 23. stavka 2.

Jedna fizička ili pravna osoba može se za potrebe ovog poglavlja smatrati skupinom ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)

dotična osoba jedini je proizvođač koji je voljan podnijeti zahtjev; i

(b)

definirano zemljopisno područje ima obilježja koja se znatno razlikuju od obilježja susjednih područja, svojstva jakog alkoholnog pića razlikuju se od onih proizvedenih u susjednim područjima ili jako alkoholno piće ima posebnu kvalitetu, ugled ili drugo svojstvo koje se jasno može pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

U slučaju oznake zemljopisnog podrijetla kojim se označuje prekogranično zemljopisno područje, nekoliko skupina iz različitih država članica ili trećih zemalja može podnijeti zajednički zahtjev za registraciju.

Ako je podnesen zajednički zahtjev, Komisiji ga podnosi predmetna država članica ili skupina iz predmetne treće zemlje koja podnosi zahtjev, izravno ili posredovanjem nadležnog tijela te treće zemlje nakon savjetovanja sa svim uključenim tijelima i skupinama koje podnose zahtjev. Zajednički zahtjev sadrži izjavu iz članka 23. stavka 2. točke (c) koju su podnijele sve predmetne države članice. Zahtjevi utvrđeni člankom 23. moraju biti ispunjeni u svim predmetnim državama članicama i trećim zemljama.

U slučaju zajedničkih zahtjeva povezani nacionalni postupci prigovora provode se u svim predmetnim državama članicama.

Kada se zahtjev za registraciju odnosi na zemljopisno područje određene države članice, zahtjev se podnosi nadležnim tijelima te države članice.

Država članica na odgovarajući način ispituje svaki zahtjev kako bi provjerila je li obrazložen i ispunjava li zahtjeve iz ovog poglavlja.

Kao dio provjere iz stavka 5. drugog podstavka, država članica pokreće nacionalni postupak prigovora kojim se osigurava odgovarajuća objava zahtjeva iz stavka 5. i određuje razuman rok u kojem svaka fizička ili pravna osoba koja ima legitiman interes i boravište ili poslovni nastan na njezinu državnom području može podnijeti prigovor na zahtjev.

Država članica razmatra prihvatljivost svakog zaprimljenog prigovora u skladu s kriterijima iz članka 28.

Ako država članica nakon ocjene zaprimljenih prigovora smatra da su ispunjeni zahtjevi iz ovog poglavlja, može donijeti povoljnu odluku i Komisiji podnijeti dokumentaciju o zahtjevu. U tom slučaju obavješćuje Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje je zaprimila od fizičke ili pravne osobe koja je predmetne proizvode zakonito stavila na tržište, koristeći se predmetnim nazivima bez prekida, a najmanje pet godina prije datuma objave iz stavka 6. Države članice isto tako izvješćuju Komisiju o svim nacionalnim sudskim postupcima koji bi mogli utjecati na postupak registracije.

Država članica osigurava da ako donese pozitivnu odluku na temelju prvog podstavka, tu odluku javno obznanjuje i da svaka fizička ili pravna osoba koja ima legitiman interes ima mogućnost žalbe.

Država članica osigurava objavu verzije specifikacije proizvoda na kojoj se temelji njezina pozitivna odluka i elektronički pristup specifikaciji proizvoda.

Država članica osigurava i odgovarajuću objavu verzije specifikacije proizvoda na osnovi koje je Komisija donijela svoju odluku u skladu s člankom 26. stavkom 2.

Ako se zahtjev odnosi na zemljopisno područje treće zemlje, zahtjev se podnosi Komisiji, izravno ili posredovanjem nadležnih tijela predmetne treće zemlje.

Dokumenti iz ovog članka šalju se Komisiji na jednom od službenih jezika Unije.

Članak 25.

Privremena nacionalna zaštita

Država članica može, samo privremeno, na nacionalnoj razini odobriti zaštitu naziva u skladu s ovim poglavljem, s učinkom od datuma podnošenja zahtjeva Komisiji.

Ta nacionalna zaštita prestaje na dan donošenja odluke o registraciji u skladu s ovim poglavljem ili s danom povlačenja zahtjeva.

Ako naziv nije registriran u skladu s odredbama iz ovog poglavlja, posljedice takve nacionalne zaštite postaju odgovornost isključivo one države članice na koju se to odnosi.

Mjere koje države članice poduzimaju u skladu s prvim stavkom imaju učinke samo na nacionalnoj razini i nemaju nikakvog učinka na trgovinu unutar Unije niti na međunarodnu trgovinu.

Članak 26.

Ispitni postupak Komisije i objava prigovora

Komisija na odgovarajući način razmatra svaki zahtjev koji je zaprimila u skladu s člankom 24. kako bi provjerila je li obrazložen, ispunjava li zahtjeve iz ovog poglavlja te vodi li se računa o interesima dionika izvan države članice koja je podnijela zahtjev. To razmatranje temelji se na jedinstvenom dokumentu iz članka 23. stavka 1. točke (c) i podrazumijeva provjeru da u tom zahtjevu nema očitih pogrešaka te u pravilu ne bi smjelo trajati dulje od šest mjeseci. Međutim, ako se to razdoblje produlji, Komisija odmah pisanim putem podnositelju zahtjeva obrazlaže razloge produljenja.

Komisija najmanje jednom mjesečno objavljuje popis naziva za koje su podneseni zahtjevi za registraciju i datume podnošenja tih zahtjeva. Popis sadržava i ime države članice ili treće zemlje iz koje zahtjev dolazi.

Ako na temelju ispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom Komisija smatra da su ispunjeni zahtjevi iz ovog poglavlja, ona u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument iz članka 23. stavka 1. točke (c) i informacije o objavi specifikacije proizvoda.

Članak 27.

Postupak prigovora

U roku od tri mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i boravištem ili poslovnim nastanom u trećoj zemlji mogu podnijeti prigovor Komisiji.

Svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom, boravištem ili poslovnim nastanom u državi članici različitoj od one u kojoj je zahtjev podnesen, može podnijeti prigovor državi članici u kojoj ta osoba ima boravište ili poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje prigovora u skladu s prvim podstavkom.

Prigovor sadržava izjavu da bi zahtjev mogao narušavati zahtjeve iz ovog poglavlja.

Prigovor koji ne sadržava tu izjavu smatra se ništavnim.

Komisija prigovor bez odgode prosljeđuje nadležnom tijelu ili tijelu koje je podnijelo zahtjev.

Ako je prigovor podnesen Komisiji i u roku od dva mjeseca popraćen obrazloženom izjavom, Komisija provjerava prihvatljivost obrazloženog prigovora.

U roku od dva mjeseca od zaprimanja prihvatljive obrazložene izjave o prigovoru Komisija poziva nadležno tijelo ili osobu koja je podnijela prigovor i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev da provedu odgovarajuća savjetovanja u roku koji nije dulji od tri mjeseca. Taj rok počinje teći na datum na koji je poziv elektroničkim putem dostavljen zainteresiranim stranama.

Nadležno tijelo ili osoba koja je podnijela prigovor i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev bez odlaganja započinju s provedbom odgovarajućih savjetovanja. Obvezni su međusobno osigurati odgovarajuće informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za registraciju u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja. Ako se sporazum ne postigne, i ta se informacija dostavlja Komisiji.

Kada zainteresirane strane postignu sporazum, nadležna tijela države članice ili treće zemlje iz koje je podnesen zahtjev obavješćuju Komisiju o svim čimbenicima koji su utjecali na postizanje sporazuma, uključujući mišljenja podnositelja zahtjeva i mišljenja nadležnih tijela države članice ili treće zemlje ili drugih fizičkih i pravnih osoba koje su podnijele prigovor.

Bez obzira na to je li sporazum postignut, Komisija se obavješćuje u roku od mjesec dana od završetka postupka savjetovanja.

U bilo kojem trenutku tijekom ta tri mjeseca Komisija može, na zahtjev podnositelja zahtjeva, produljiti rok za postizanje sporazuma za najviše tri mjeseca.

Ako se, nakon provedbe odgovarajućih savjetovanja iz stavka 3. ovog članka, pojedinosti objavljene u skladu s člankom 26. stavkom 2. značajno izmjene, Komisija ponavlja ispitni postupak iz članka 26.

Prigovor, obrazložena izjava i pripadajuća dokumentacija koji se šalju Komisiji u skladu sa stavcima od 1. do 4. moraju biti na jednom od službenih jezika Unije.

Članak 28.

Razlozi podnošenja prigovora

Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 27. stavka 2. prihvaća se samo ako je Komisija zaprimi unutar roka utvrđenog tim člankom te ako:

(a)

predložena oznaka zemljopisnog podrijetla nije u skladu s definicijom iz članka 3. točke 4. ili sa zahtjevima iz članka 22.;

(b)

registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla bilo bi u suprotnosti s člankom 34. ili 35.;

(c)

registriranje predložene oznake zemljopisnog podrijetla ugrozilo bi opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva ili žiga ili opstojnost proizvoda koji su legalno dostupni na tržištu barem pet godina prije datuma objave iz članka 26. stavka 2.; ili

(d)

zahtjevi iz članaka 31. i 32. nisu ispunjeni.

Razlozi podnošenja prigovora ocjenjuju se u odnosu na područje Unije.

Članak 29.

Prijelazna razdoblja upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se osigurava prijelazno razdoblje u trajanju do pet godina kako bi se omogućilo da jaka alkoholna pića podrijetlom iz države članice ili treće zemlje, te čiji je naziv u suprotnosti s člankom 21. stavkom 2., i dalje nose oznaku pod kojom su se stavljala na tržište, pod uvjetom da se prihvatljivom izjavom o prigovoru, u skladu s člankom 24. stavkom 6. ili člankom 27., dokaže da bi registracija naziva ugrozila opstojnost:

(a)

potpuno identičnog naziva ili složenice u kojoj je jedan izraz identičan nazivu koji treba biti registriran; ili

(b)

drugih naziva sličnih nazivu koji treba biti registriran, a koji se odnose na jaka alkoholna pića koja su legalno dostupna na tržištu barem pet godina prije datuma objave iz članka 26. stavka 2.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

Ne dovodeći u pitanje članak 36. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se prijelazno razdoblje odobreno na temelju stavka 1. produžuje do 15 godina ili kojima se dopušta daljnja upotreba na najviše 15 godina u opravdanim slučajevima pod uvjetom da se dokaže:

(a)

da se oznaka iz stavka 1. ovog članka zakonito i pošteno neprekidno upotrebljava tijekom najmanje 25 godina prije nego što je Komisiji podnesen zahtjev za zaštitu;

(b)

da svrha upotrebe oznake iz stavka 1. ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda registrirane oznake zemljopisnog podrijetla i

(c)

da potrošači nisu bili niti su mogli biti zavarani u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

Pri upotrebi oznake iz stavaka 1. i 2. navođenje države podrijetla mora biti jasno i vidljivo označeno na etiketi.

Članak 30.

Odluka o registraciji

Ako na temelju informacija dostupnih Komisiji iz postupka provedenog u skladu s prvim podstavkom članka 26. stavka 1. Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju predložene oznake zemljopisnog podrijetla, ona obavješćuje predmetnog podnositelja zahtjeva iz države članice ili treće zemlje o razlozima odbijanja i daje mu rok od dva mjeseca da podnese svoje primjedbe. Ako Komisija ne zaprimi nikakve primjedbe ili ako unatoč zaprimljenim primjedbama i dalje smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju provedbenim aktima, odbija zahtjev, osim ako zahtjev bude povučen. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

Ako Komisija ne zaprimi nikakav prigovor niti prihvatljivu obrazloženu izjavu na temelju članka 27., donosi provedbene akte bez primjene postupka iz članka 47. stavka 2., radi registracije naziva.

Ako Komisija zaprimi prihvatljivu obrazloženu izjavu o prigovoru, ona, nakon provedbe odgovarajućih savjetovanja iz članka 27. stavka 3. i uzimajući u obzir rezultate tih savjetovanja:

(a)

ako je sporazum postignut, registrira naziv provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 47. stavka 2. i, prema potrebi, izmjenjuje informacije objavljene u skladu s člankom 26. stavkom 2., uz uvjet da te izmjene nisu znatne, ili

(b)

ako sporazum nije postignut, donosi provedbene akte kojima odlučuje o registraciji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

Akti o registraciji i odluke o odbijanju objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Aktom o registraciji odobrava se zaštita oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 21.

Članak 31.

Izmjena specifikacije proizvoda

Svaka skupina s legitimnim interesom može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda.

Zahtjevi sadržavaju opis i razloge zatraženih izmjena.

Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na svoju važnost:

(a)

izmjene na razini Unije za koje je nužan postupak prigovora na razini Unije;

(b)

standardne izmjene koje se rješavaju na razini države članice ili treće zemlje.

Izmjena se smatra izmjenom na razini Unije ako:

(a)

obuhvaća promjenu naziva ili bilo kojeg dijela oznake zemljopisnog podrijetla koja je registrirana u skladu s ovom Uredbom;

(b)

obuhvaća promjenu pravnog naziva ili kategorije jakog alkoholnog pića;

(c)

postoji rizik da se zbog nje izgubi kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića koje se uglavnom može pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu; ili

(d)

podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Sve ostale izmjene smatraju se standardnim izmjenama.

Standardna izmjena također se smatra privremenom izmjenom kada se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda nastalu zbog uvođenja obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera od strane tijela javne vlasti ili povezanu s prirodnim katastrofama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su službeno priznala nadležna tijela.

Izmjene na razini Unije odobrava Komisija. Postupak odobrenja slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen u članku 24. i člancima od 26. do 30. Zahtjevi za izmjene na razini Unije koje su podnijele treće zemlje ili proizvođači iz trećih zemalja obuhvaćaju dokaz da je zatražena izmjena u skladu s pravom o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla koje je primjenjivo u toj trećoj zemlji.

Standardne izmjene odobrava država članica na čijem se teritoriju nalazi zemljopisno područje predmetnog proizvoda. Kada je riječ o trećim zemljama, izmjene se odobravaju u skladu s pravom koje je primjenjivo u dotičnoj trećoj zemlji.

Razmatranje zahtjeva za izmjenu odnosi se isključivo na predloženu izmjenu.

Članak 32.

Poništenje registracije

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, donijeti provedbene akte za poništenje registracije oznake zemljopisnog podrijetla u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

kada se više ne može osigurati sukladnost sa zahtjevima za specifikaciju proizvoda;

(b)

kada proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije prisutan na tržištu barem sedam uzastopnih godina.

Na postupak poništenja registracije primjenjuju se mutatis mutandis članci 24., 26., 27., 28. i 30.

Ne dovodeći u pitanje stavak 1. Komisija može, na zahtjev proizvođača jakog alkoholnog pića koji se stavlja na tržište s oznakom zemljopisnog podrijetla, donijeti provedbene akte kojima se poništava odgovarajuća registracija.

U oba slučaja iz stavaka 1. i 2., prije donošenja provedbenog akta, Komisija se savjetuje s nadležnim tijelima države članice, tijelima treće zemlje ili, ako je to moguće, proizvođačem iz treće zemlje koji je prvotno podnio zahtjev za registraciju predmetne oznake zemljopisnog podrijetla, osim ako ti izvorni podnositelji zahtjeva ne traže izravno poništenje.

Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

Članak 33.

Registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića

U skladu s člankom 46. Komisija do 8. lipnja 2021. donosi delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje te uspostavlja javno dostupan ažurirani elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića koja su priznata prema ovom sustavu („Registar”).

Naziv oznake zemljopisnog podrijetla registrira se na izvornom pismu. U slučaju kada izvorno pismo nije latinica, zajedno s nazivom u izvornom pismu registrira se i njegova transkripcija ili transliteracija na latinici.

Za oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u skladu s ovim poglavljem Registar omogućuje izravan pristup jedinstvenim dokumentima te sadrži informacije o objavi specifikacije proizvoda.

Za oznake zemljopisnog podrijetla registrirane prije 8. lipnja 2019. Registrom se osigurava izravan pristup glavnim specifikacijama tehničke dokumentacije u smislu članka 17. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 110/2008.

Komisija u skladu s člankom 46., donosi delegirane akte kojima se dopunjuje ovaj stavak i utvrđuju dodatna detaljna pravila o obliku i sadržaju Registra.

Oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića proizvedena u trećim zemljama koja su u Uniji zaštićena prema međunarodnom sporazumu u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka mogu se kao oznake zemljopisnog podrijetla uvrstiti u Registar.

Članak 34.

Homonimne oznake zemljopisnog podrijetla

Naziv za koji je podnesen zahtjev, a koji je potpuni ili djelomični homonim naziva koji je već registriran u skladu s ovom Uredbom, registrira se uzimajući u obzir lokalnu i tradicionalnu upotrebu i bilo kakvu opasnost zabune.

Homonim kojim se zavarava potrošača tako da vjeruje da proizvodi dolaze s drugog državnog područja ne registriraju se čak i ako je naziv točan u pogledu stvarnog državnog područja, regije ili mjesta podrijetla tih proizvoda.

Upotreba registrirane oznake zemljopisnog podrijetla koja je homonim podložna je postojanju dovoljne razlike u praksi između homonima koji je registriran poslije i naziva koji se već nalazi u Registru, uzimajući u obzir potrebu da se prema predmetnim proizvođačima postupa na pravičan način i da se potrošače ne dovodi u zabludu.

Zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića obuhvaćenih člankom 21. ove Uredbe ne dovode se u pitanje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 i Uredbe (EU) br. 251/2014.

Članak 35.

Posebni razlozi za odbijanje zaštite

Generički naziv nije zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla.

Kako bi se utvrdilo je li naziv postao generički naziv, uzimaju se u obzir svi mjerodavni čimbenici, a posebno:

(a)

postojeća situacija u Uniji, posebice na području potrošnje;

(b)

odgovarajuće zakonodavstvo Unije ili nacionalno zakonodavstvo.

Naziv nije zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako bi, s obzirom na reputaciju i ugled žiga, zaštita mogla zavarati potrošača u pogledu pravog identiteta jakog alkoholnog pića.

Naziv je zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla samo ako se faze proizvodnje koje jakom alkoholnom piću daju kvalitetu, ugled ili drugu značajku koja se uglavnom može pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu odvijaju na odgovarajućem zemljopisnom području.

Članak 36.

Odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla

Registracija žiga čija upotreba odgovara ili bi mogla odgovarati jednoj ili više okolnosti iz članka 21. stavka 2. odbija se ili se poništava.

Žig čija upotreba odgovara jednoj ili više okolnosti navedenih u članku 21. stavku 2., a za koji je prije dana kada je Komisiji predan zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u dobroj vjeri unutar područja Unije podnesen zahtjev koji je registriran ili koji je uobičajen upotrebom, ako je za to predviđena mogućnost u predmetnom zakonodavstvu, može se i dalje upotrebljavati i produljivati neovisno o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, uz uvjet da nema razloga za njegovo proglašavanje ništavnim ili ukidanje u skladu s Direktivom (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) ili Uredbom (EU) br. 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ).

Članak 37.

Postojeće registrirane oznake zemljopisnog podrijetla

Oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića registrirane u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 i time zaštićene na temelju te Uredbe automatski su zaštićene kao oznake zemljopisnog podrijetla na temelju ove Uredbe. Komisija ih upisuje u Registar iz članka 33. ove Uredbe.

Članak 38.

Provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda

Države članice sastavljaju i ažuriraju popis subjekata koji proizvode jaka alkoholna pića s oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom u skladu s ovom Uredbom.

U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla kojima se označuju jaka alkoholna pića s podrijetlom unutar Unije registriranih u skladu s ovom Uredbom, provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda iz stavka 22. prije stavljanja proizvoda na tržište provodi:

(a)

jedno ili više nadležnih tijela iz članka 43. stavka 1. ili

(b)

kontrolna tijela u smislu članka 2. drugog podstavka točke 5. Uredbe (EZ) br. 882/2004 koja djeluju kao tijela za certificiranje proizvoda.

Ako država članica primjenjuje članak 24. stavak 2., provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda osigurava tijelo koje se ne smatra skupinom u skladu s tim stavkom.

Neovisno o nacionalnom pravu država članica, troškove takve provjere sukladnosti sa specifikacijama proizvoda mogu snositi subjekti koji podliježu tim provjerama.

U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla kojima se označuju jaka alkoholna pića s podrijetlom unutar treće zemlje registriranih u skladu s ovom Uredbom, provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda prije stavljanja proizvoda na tržište provodi:

(a)

javno nadležno tijelo koje je imenovala treća zemlja; ili

(b)

tijelo za certificiranje proizvoda.

Države članice objavljuju nazive i adrese tijela iz stavka 2. i povremeno ažuriraju te informacije.

Komisija objavljuje nazive i adrese tijela iz stavka 3. i povremeno ažurira te informacije.

Kontrolna tijela iz stavka 2. točke (b) i tijela za certificiranje proizvoda iz stavka 3. točke (b) moraju biti sukladna i akreditirana u skladu s europskom normom ISO/IEC 17065:2012 ili njezinom važećom budućom revizijom ili izmijenjenom verzijom.

Nadležna tijela iz stavaka 2. i 3. koja provjeravaju sukladnost oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene na temelju ove Uredbe sa specifikacijama proizvoda objektivna su i nepristrana. Ona na raspolaganju imaju kvalificirano osoblje i resurse potrebne za provedbu svojih zadataka.

Članak 39.

Nadzor nad upotrebom naziva na tržištu

Države članice provode provjere, koje se temelje na analizi rizika, u vezi s tržišnom upotrebom oznaka zemljopisnog podrijetla registriranih na temelju ove Uredbe te poduzimaju sve potrebne mjere u slučaju kršenja uvjeta iz ovog poglavlja.

Države članice poduzimaju odgovarajuće administrativne i pravosudne korake radi sprečavanja ili zaustavljanja nezakonite upotrebe naziva proizvoda ili usluga proizvedenih ili stavljenih na tržište na njihovom državnom području i obuhvaćenih oznakama zemljopisnog podrijetla registriranima u skladu s ovom Uredbom.

Države članice radi toga imenuju tijela nadležna za poduzimanje tih koraka u skladu s postupcima koje određuje svaka pojedina država članica.

Ta tijela nude odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te im na raspolaganju stoji kvalificirano osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih dužnosti.

Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima i adresama nadležnih tijela odgovornih za kontrole u pogledu upotrebe naziva na tržištu, te određenih u skladu s člankom 43. Komisija objavljuje nazive i adrese tih tijela.

Članak 40.

Postupci i zahtjevi te planiranje i izvješćivanje o kontrolnim aktivnostima

Postupci i zahtjevi utvrđeni Uredbom (EZ) br. 882/2004 primjenjuju se mutatis mutandis na provjere iz članaka 38. i 39. ove Uredbe.

Države članice osiguravaju da su aktivnosti za kontrolu obveza iz ovog poglavlja posebno uključene u odvojen dio u okviru višegodišnjih nacionalnih planova kontrola u skladu s člancima od 41. do 43. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

Godišnja izvješća iz članka 44. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 882/2004 uključuju u odvojenom dijelu informacije iz te odredbe koje se odnose na kontrolu obveza utvrđenih ovom Uredbom.

Članak 41.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 46. kojima se dopunjuje ova Uredba i utvrđuju dodatni uvjeti koje treba poštovati, uključujući slučajeve kada zemljopisno područje obuhvaća više zemalja u pogledu:

(a)

zahtjeva za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla iz članaka 23. i 24.; i

(b)

preliminarnih nacionalnih postupaka iz članka 24., kontrole koju provodi Komisija, postupka prigovora i postupka brisanja oznaka zemljopisnog podrijetla.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 46. kojima se ova Uredba dopunjuje te utvrđuju uvjeti i zahtjevi za postupak koji se odnosi na izmjene na razini Unije i standardne izmjene, uključujući privremene izmjene, specifikacija proizvoda iz članka 31.

Članak 42.

Provedbene ovlasti

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila o:

(a)

obliku specifikacije iz članka 22. i mjerama o informacijama koje se trebaju nalaziti u specifikacijama proizvoda s obzirom na vezu između zemljopisnog područja i konačnog proizvoda iz članka 22. stavka 1. točke (f);

(b)

postupcima, obliku i prezentiranju prigovora iz članaka 27. i 28.;

(c)

obliku i prezentiranju izmjena na razini Unije i obavješćivanja o standardnim i privremenim izmjenama u skladu s člankom 31.;

(d)

postupcima i obliku postupka poništenja registracije iz članka 32., kao i o prezentiranju zahtjeva za poništenje; i

(e)

provjerama i kontrolama koje trebaju izvršiti države članice, uključujući testiranje, iz članka 38.

Komisija do 8. lipnja 2021. donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila o postupcima, obliku i prezentiranju zahtjeva iz članaka 23. i 24., uključujući zahtjeve koji se odnose na više državnih područja.

Provedbeni akti iz stavaka 1. i 2. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

POGLAVLJE IV.

KONTROLE, RAZMJENA INFORMACIJA, ZAKONODAVSTVO DRŽAVA ČLANICA

Članak 43.

Kontrole jakih alkoholnih pića

Države članice odgovorne su za kontrole jakih alkoholnih pića. One provode mjere potrebne za osiguravanje poštovanja zahtjeva ove Uredbe te određuju nadležna tijela odgovorna za osiguravanje poštovanja zahtjeva ove Uredbe.

Komisija osigurava jedinstvenu primjenu ove Uredbe i, kada je to potrebno, provedbenim aktima donosi pravila u vezi s administrativnim i fizičkim provjerama koje moraju provesti države članice radi izvršavanja obveza koje proizlaze iz primjene ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

Članak 44.

Razmjena informacija

Države članice i Komisija međusobno razmjenjuju informacije potrebne za primjenu ove Uredbe.

Komisija može donositi provedbene akte koji se odnose na prirodu i vrstu informacija koje se razmjenjuju te načine razmjene informacija.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.

Članak 45.

Zakonodavstvo država članica

U okviru primjene politike kvalitete za jaka alkoholna pića koja su proizvedena na njihovu državnom području, a osobito za oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Registru ili za zaštitu novih oznaka zemljopisnog podrijetla, države članice mogu utvrđivati pravila za proizvodnju, opisivanje, prezentiranje i označivanje koja su stroža od onih u prilozima I. i II. ako su ona u skladu s pravom Unije.

Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice ne smiju zabraniti ili ograničiti uvoz, prodaju ili potrošnju jakih alkoholnih pića proizvedenih u drugim državama članicama ili trećim zemljama koja ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe.

POGLAVLJE V.

DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

ODJELJAK 1.

Delegiranje ovlasti i provedbene odredbe

Članak 46.

Izvršenje delegiranja

Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 8. i 19. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od 24. svibnja 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 33. i 41. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 24. svibnja 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 50. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od šest godina počevši od 24. svibnja 2019.

Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 8., 19., 33., 41. i 50. Odlukom o opozivu okončava se delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Odluka ne utječe na pravovaljanost delegiranih akata koji su već stupili na snagu.

Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Čim Komisija donese delegirani akt, istodobno ga dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt donesen na temelju članaka 8., 19., 33., 41. i 50. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 47.

Postupak odbora

Komisiji pomaže Odbor za jaka alkoholna pića, osnovan Uredbom (EEZ) br. 1576/89. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

ODJELJAK 2.

Odstupanje, prijelazne i završne odredbe

Članak 48.

Odstupanje od zahtjevâ u pogledu nominalnih količina iz Direktive 2007/45/EZ

Odstupajući od članka 3. Direktive 2007/45/EZ i od šestog retka odjeljka 1. Priloga toj direktivi, jednom destilirani shochu ( 12 ) proizveden u kotlu za destilaciju i punjen u boce u Japanu može se stavljati na tržište Unije u nominalnim količinama od 720 ml i 1 800 ml.

Članak 49.

Stavljanje izvan snage

Ne dovodeći u pitanje članak 50. Uredba (EZ) br. 110/2008 stavlja se izvan snage s učinkom od 25. svibnja 2021. Međutim, njezino poglavlje III. stavlja se izvan snage s učinkom od 8. lipnja 2019.

Odstupajući od stavka 1.:

(a)

članak 17. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 110/2008 nastavlja se primjenjivati do 25. svibnja 2021.;

(b)

članak 20. Uredbe (EZ) br. 110/2008 i, ne dovodeći u pitanje primjenjivost drugih odredaba Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 716/2013 ( 13 ), članak 9. te Provedbene uredbe nastavljaju se primjenjivati do završetka postupaka predviđenih u članku 9. te Provedbene uredbe, ali ni u kom slučaju ne kasnije od 25. svibnja 2021., a

(c)

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 nastavlja se primjenjivati dok se ne uspostavi registar iz članka 33. ove Uredbe.

Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 110/2008 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom navedenom u Prilogu IV. ovoj Uredbi.

Članak 50.

Prijelazne mjere

▼C2

Proizvodi iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe koji ne ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe, ali ispunjavaju zahtjeve Uredbe (EZ) br. 110/2008 i koji su proizvedeni prije 25. svibnja 2021. mogu se nastaviti stavljati na tržište do iscrpljenja zaliha.

▼B

Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka jaka alkoholna pića čiji opis, prezentiranje ili označivanje nisu u skladu s člancima 21. i 36. ove Uredbe, ali udovoljavaju člancima 16. i 23. Uredbe (EZ) br. 110/2008 i koja su bila označena prije 8. lipnja 2019. mogu se nastaviti stavljati na tržište do iscrpljenja zaliha.

Komisija je do 25. svibnja 2025. ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 46. kojima se izmjenjuje članak 3. stavci 2., 3., 9., 10., 11. i 12., članak 10. stavci 6. i 7. te članci 11., 12. i 13. ili dopunjuje ova Uredba odstupajući od tih odredbi.

Delegirani akti iz prvog podstavka ograničeni su isključivo na zadovoljavanje dokazanih potreba koje odražavaju okolnosti na tržištu.

Komisija donosi zaseban delegirani akt za svaku definiciju, tehničku definiciju ili zahtjev iz odredaba navedenih u prvom podstavku.

Članci od 22. do 26., 31. i 32. ove Uredbe ne primjenjuju se na zahtjeve za registraciju ili za odobravanje izmjena i na zahtjeve za poništenje koji su još u tijeku 8. lipnja 2019. Na takve zahtjeve i zahtjeve za poništenje i dalje se primjenjuju članak 17. stavci 4., 5. i 6. te članci 18. i 21. Uredbe (EZ) br. 110/2008.

Odredbe o postupku prigovora iz članaka 27., 28. i 29. ove Uredbe ne primjenjuju se na zahtjeve za registraciju ili na zahtjeve za izmjenu, u pogledu kojih su glavne specifikacije tehničke dokumentacije, odnosno zahtjev za izmjenu već objavljeni za prigovor u Službenom listu Europske unije8. lipnja 2019. Nastavlja se primjenjivati članak 17. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 110/2008.

Odredbe o postupku prigovora iz članaka 27., 28. i 29. ove Uredbe ne primjenjuju se na zahtjev za poništenje registracije koji je još u tijeku 8. lipnja 2019. Članak 18. Uredbe (EZ) br. 110/2008 nastavlja se primjenjivati na takve zahtjeve za poništenje.

Za oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u skladu s poglavljem III. ove Uredbe za koje je zahtjev za registraciju još bio u tijeku na dan primjene provedbenih akata kojima se utvrđuju detaljna pravila o postupcima, obliku i prezentiranju zahtjeva u skladu s člankom 23. kako je navedeno u članku 42. stavku 2. ove Uredbe, registrom se može osigurati izravan pristup glavnim specifikacijama tehničke dokumentacije u smislu članka 17. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 110/2008.

U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla koje su registrirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 Komisija, na zahtjev države članice, u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument koji je podnijela ta država članica. Ta objava objavljuje se zajedno s upućivanjem na objavu specifikacije proizvoda nakon koje nije moguće pokrenuti postupak prigovora.

Članak 51.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 25. svibnja 2021.

▼C1

Ne dovodeći u pitanje stavak 1., članak 14. stavak 2., članak 16., članak 20. točka (c), članci 21., 22. i 23., članak 24. stavci 1., 2. i 3., članak 24. stavak 4. prvi i drugi podstavak, članak 24. stavci 8. i 9., članci od 25. do 42., članci 46. i 47., članak 50. stavci 1., 4. i 6., točka 39. podtočka (d) i točka 40. podtočka (d) Priloga I. i definicije iz članka 3. koje se odnose na te odredbe primjenjuju se od 8. lipnja 2019.

▼B

Delegirani akti predviđeni člancima 8., 19. i 50. koji su doneseni u skladu s člankom 46. i provedbeni akti predviđeni člankom 8. stavkom 4. i člancima 20., 43. i 44. koji su doneseni u skladu s člankom 47. primjenjuju se od 25. svibnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

PRILOG I.

KATEGORIJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

1. Rum

(a)

Rum je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenog alkoholnom fermentacijom melase ili sirupa dobivenih u proizvodnji šećerne trske ili iz samog soka šećerne trske, destilirano na manje od 96 % vol., tako da destilat ima prepoznatljiva specifična organoleptička svojstva ruma.

(b)

Alkoholna jakost ruma iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rum se ne aromatizira.

(e)

Rum može sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rum se može zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(g)

U slučaju oznaka zemljopisnog podrijetla registriranih u skladu s ovom Uredbom, pravni naziv ruma može se dopuniti:

izrazom „traditionnel” ili „tradicional” ako je rum koji je u pitanju:

—

proizveden destilacijom na manje od 90 % vol., nakon alkoholne fermentacije sirovina od kojih se dobiva alkohol i koje potječu isključivo iz predmetnog mjesta proizvodnje i

—

ima sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i

—

nije zaslađen;

ii.

izrazom „poljoprivredni” ako rum koji je u pitanju ispunjava zahtjeve iz točke i. i proizveden je isključivo destilacijom nakon alkoholne fermentacije soka šećerne trske. Izraz „poljoprivredni” koristiti se samo u slučaju oznake zemljopisnog podrijetla nekog od francuskih prekomorskih departmana ili Autonomne regije Madeira.

Ovom točkom ne dovodi se u pitanje upotreba izraza „poljoprivredni”, „ traditionnel ” ili „ tradicional ” u vezi s bilo kojim proizvodom koji nije obuhvaćen ovom kategorijom, u skladu s njegovim posebnim kriterijima.

2. Whisky ili whiskey

(a)

Whisky ili whiskey jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo provedbom svih navedenih proizvodnih postupaka:

destilacijom kaše žitnog slada, s cijelim zrnima nesladnih žitarica ili bez njih, koja je bila:

—

ošećerena dijastazom slada koji je u njoj sadržan, s drugim prirodnim enzimima ili bez njih,

—

prevrela uz dodatak kvasca;

ii.

svaka destilacija provodi se na manje od 94,8 % vol. tako da destilat ima aromu i okus upotrijebljenih sirovina;

iii.

dozrijevanjem konačnog destilata najmanje tri godine u drvenim bačvama zapremnine do najviše 700 litara.

Gotov destilat, kojem se mogu dodavati samo voda i karamel (za bojenje), zadržava boju, aromu i okus nastale tijekom proizvodnog postupka iz točaka i., ii. i iii.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda whisky ili whiskey iznosi najmanje 40 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Whisky ili whiskey se ne zaslađuje, čak ni zbog zaokruživanja okusa, ili aromatizirati, niti može sadržavati aditive, osim karamela (E 150a) kao sredstva za prilagodbu boje.

(e)

Pravni naziv „whisky” ili „whiskey” može se dopuniti izrazom „single malt” samo ako je bio destiliran isključivo iz ječmenog slada u jednoj destileriji.

3. Žitna rakija

(a)

Žitna rakija jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentirane kaše cijelog zrna žitarica koje zadržava organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina.

(b)

Alkoholna jakost žitne rakije iznosi najmanje 35 % vol., uz iznimku proizvoda Korn.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Žitna rakija se ne aromatizira.

(e)

Žitna rakija može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Žitna rakija može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 10 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(g)

Žitna rakija može nositi pravni naziv „žitni brandy” ako je proizvedena destilacijom na manje od 95 % vol. iz fermentirane kaše cijelih zrna žitarica, koja ima organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina.

(h)

Riječ „žitna” u pravnom nazivu „žitna rakija” ili „žitni brandy” može se zamijeniti nazivom žitarice koja se upotrebljava isključivo u proizvodnji tog jakog alkoholnog pića.

4. Rakija od vina

(a)

Rakija od vina jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvedeno je isključivo destilacijom vina, vina pojačanog za destilaciju ili vinskog destilata na manje od 86 % vol.;

ii.

sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

sadržava maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

(b)

Alkoholna jakost rakije od vina iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rakija od vina se ne aromatizira. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Rakija od vina može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od vina može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(g)

Ako je rakija od vina bila podvrgnuta dozrijevanju, može se i dalje stavljati na tržište kao „rakija od vina” pod uvjetom da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja utvrđenog za jaka alkoholna pića u okviru kategorije 5.

(h)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje upotreba izraza „Branntwein” u kombinaciji s izrazom „essig” u prezentiranju i označivanju octa.

5. Brandy ili Weinbrand

(a)

Brandy ili Weinbrand jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvedeno je iz rakije od vina kojoj se može dodati vinski destilat pod uvjetom da je destiliran na manje od 94,8 % vol. i da ne prelazi maksimalno 50 % od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

ii.

dozrijevalo je najmanje:

—

godinu dana u hrastovim posudama, od kojih je svaka zapremnine od najmanje 1 000 litara ili

—

šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremnine do najviše 1 000 litara;

iii.

sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, a koja potječe isključivo iz destilacije upotrijebljenih sirovina;

iv.

sadržava maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda brandy ili Weinbrand iznosi najmanje 36 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Brandy ili Weinbrand se ne aromatizira. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Brandy ili Weinbrand može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Brandy ili Weinbrand može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 35 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

6. Rakija od grožđane komine ili komovica

(a)

Rakija od grožđane komine ili komovica jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvedena je isključivo destiliranjem fermentirane grožđane komine, neposredno vodenom parom ili nakon dodavanja vode i ispunjena su oba navedena uvjeta:

—

svaka destilacija provodi se na manje od 86 % vol;

—

prva destilacija provodi se uz prisutnost same komine;

ii.

na 100 kg upotrijebljene grožđane komine može se dodati najviše 25 kg vinskog taloga;

iii.

količina alkohola koja potječe od vinskog taloga ne prelazi 35 % ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

iv.

sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 140 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i sadržava maksimalnu količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije od grožđane komine ili komovice iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rakija od grožđane komine ili komovica se ne aromatizira. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Rakija od grožđane komine ili komovica može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od grožđane komine ili komovica može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 g sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

7. Rakija od voćne komine

(a)

Rakija od voćne komine jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvodi se isključivo fermentacijom i destilacijom voćne komine koja nije grožđana komina i ispunjena su oba navedena uvjeta:

—

svaka destilacija provodi se na manje od 86 % vol alkohola;

—

prva destilacija provodi se uz prisutnost same komine;

ii.

sadržava količinu hlapljivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

sadržava količinu metanola od najviše 1 500 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline može iznositi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije od voćne komine iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rakija od voćne komine se ne aromatizirati.

(e)

Rakija od voćne komine može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od voćne komine može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(g)

Pravni naziv sastoji od naziva voća i izraza „rakija od komine”. Ako se upotrebljava komina nekoliko različitih vrsta voća, upotrebljava se pravni naziv „rakija od voćne komine”, koji se može dopuniti nazivom svake vrste voća navedene silaznim redoslijedom s obzirom na upotrijebljenu količinu.

8. Rakija od grožđica ili raisin brandy

(a)

Rakija od grožđica ili raisin brandy jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenog alkoholnom fermentacijom ekstrakta sušenoga grožđa sorte „crni korinth” ili „muškat iz Aleksandrije”, destiliranog na manje od 94,5 % vol., tako da destilat ima aromu i okus upotrijebljenih sirovina.

(b)

Alkoholna jakost rakije od grožđica ili raisin brandy iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rakija od grožđica ili raisin brandy ne aromatizira se.

(e)

Rakija od grožđica ili raisin brandy može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od grožđica ili raisin brandy može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

9. Rakija od voća

(a)

Rakija od voća jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvedeno je isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom, s košticama ili bez njih, svježih i mesnatih plodova voća, uključujući banane, ili mošta od takvog voća, bobica ili zelenih dijelova;

ii.

svaka destilacija provodi se na manje od 86 % vol. tako da destilat ima aromu i okus destiliranih sirovina;

iii.

sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

u slučaju rakija od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Sadržaj metanola u rakiji od voća iznosi najviše 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, osim:

u slučaju rakija od voća proizvedenih od sljedećeg voća ili bobica te u pogledu kojih maksimalni sadržaj metanola iznosi 1 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola:

—

jabuka (Malus domestica Borkh.),

—

marelica (Prunus armeniaca L.),

—

šljiva (Prunus domestica L.),

—

domaća šljiva (Prunus domestica L.),

—

mirabela (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),

—

breskva (Prunus persica (L.) Batsch),

—

kruška (Pyrus communis L.), osim kruške sorte Williams (Pyrus communis L. cv „Williams”),

—

kupina (Rubus sect. Rubus),

—

malina (Rubus idaeus L.).

ii.

U slučaju rakija od voća proizvedenih od sljedećeg voća ili bobica te u pogledu kojih maksimalni sadržaj metanola iznosi 1 350 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola:

—

dunja (Cydonia oblonga Mill.),

—

borovica (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.),

—

kruška sorte Williams (Pyrus communis L. cv „Williams”),

—

crni ribiz (Ribes nigrum L.),

—

crveni ribiz (Ribes rubrum L.),

—

šipak (Rosa canina L.),

—

bobice bazge (Sambucus nigra L.),

—

oskoruša (Sorbus aucuparia L.),

—

jarebika (Sorbus domestica L.),

—

brekinja (Sorbus torminalis (L.) Crantz).

(c)

Alkoholna jakost rakije od voća iznosi najmanje 37,5 % vol.

(d)

Rakija od voća ne smije se bojiti.

(e)

Neovisno o točki (d) ove kategorije i odstupajući od kategorije hrane 14.2.6. iz dijela E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, karamel se smije koristiti za prilagodbu boje rakija od voća koje su dozrijevale najmanje jednu godinu u dodiru s drvom.

(f)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(g)

Rakija od voća ne aromatizira se.

(h)

Rakija od voća može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 18 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(i)

Pravni naziv rakije od voća jest „rakija”, dopunjen nazivom voća, bobica ili zelenih dijelova. Na bugarskom, češkom, grčkom, hrvatskom, poljskom, rumunjskom, slovačkom i slovenskom jeziku taj se pravni naziv može izraziti nazivom voća, bobica ili zelenih dijelova i odgovarajućih sufiksom.

Alternativno:

pravni naziv iz prvog podstavka može glasiti „wasser”, uz naziv voća.

ii.

sljedeći pravni nazivi mogu se koristiti u sljedećim slučajevima:

—

„ kirsch ” za rakiju od trešnje/višnje (Prunus avium (L.) L.);

—

„šljiva”, „domaća šljiva” ili „šljivovica” za rakiju od šljive (Prunus domestica L.);

—

„mirabelle” za rakiju od šljive mirabele (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.);

—

„planika” za rakiju od planike (Arbutus unedo L.);

—

„zlatni delišes” za rakiju od jabuke (Malus domestica var. „Golden Delicious”);

—

„ Obstler ” za voćnu rakiju proizvedenu od voća, s bobicama ili bez njih, pod uvjetom da je najmanje 85 % kaše dobiveno od različnih sorti jabuka, krušaka ili obojega.

Naziv „ Williams ” ili „viljamovka” može se upotrebljavati samo za prodaju rakije od kruške proizvedene isključivo od kruške sorte „Williams”.

Ako postoji rizik da krajnji potrošač neće lako razumjeti neki od tih pravnih naziva koji ne sadržavaju riječ „rakija” iz ove točke, opis, prezentiranje i označivanje moraju sadržavati riječ „rakija”, koja se može dopuniti obrazloženjem.

(j)

Ako se zajedno destiliraju dvije ili više vrsta voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se stavlja na tržište pod pravnim nazivom:

—

„rakija od voća” za jaka alkoholna pića proizvedena isključivo destilacijom voća ili bobica ili obojega ili

—

„rakija od zelenih dijelova” za jaka alkoholna pića proizvedena isključivo destilacijom zelenih dijelova ili

—

„rakija od voća i zelenih dijelova” za jaka alkoholna pića proizvedena destilacijom kombinacije voća, bobica i zelenih dijelova.

Pravni naziv može se dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili zeleni dio, silaznim redoslijedom u odnosu na upotrijebljenu količinu.

10. Rakija od jabučnog vina, rakija od kruškovog vina i rakija od jabučnog i kruškovog vina

(a)

Rakija od jabučnog vina, rakija od kruškovog vina i rakija od jabučnog i kruškovog vina jaka su alkoholna pića koja zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

proizvedena su isključivo destilacijom vina od jabuke ili vina od kruške na manje od 86 % vol. tako da destilat ima aromu i okus voća;

ii.

sadržavaju količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

sadržavaju količinu metanola od najviše 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije od jabučnog vina, rakije od kruškovog vina i rakije od jabučnog i kruškovog vina iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rakija od jabučnog vina, rakija od kruškovog vina i rakija od jabučnog i kruškovog vina ne aromatizira se. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Rakija od jabučnog vina, rakija od kruškovog vina i rakija od jabučnog i kruškovog vina može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od jabučnog vina, rakija od kruškovog vina i rakija od jabučnog i kruškovog vina može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 15 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(g)

Pravni naziv glasi:

—

„rakija od jabučnog vina” za jaka alkoholna pića isključivo proizvedena destilacijom jabučnog vina;

—

„rakija od kruškovog vina” za jaka alkoholna pića isključivo proizvedena destilacijom kruškovog vina ili

—

„rakija od jabučnog i kruškovog vina” za jaka alkoholna pića proizvedena destilacijom jabučnog i kruškovog vina.

11. Rakija od meda

(a)

Rakija od meda jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvedeno je isključivo fermentacijom i destilacijom otopine meda;

ii.

destilirano je na manje od 86 % vol. tako da destilat ima organoleptička svojstva koja potječu od upotrijebljenih sirovina.

(b)

Alkoholna jakost rakije od meda iznosi najmanje 35 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rakija od meda ne aromatizira se.

(e)

Rakija od meda može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od meda može se zaslađivati jedino medom kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama meda po litri, izraženog kao invertni šećer.

12. Hefebrand ili rakija od taloga

(a)

Hefebrand ili rakija od taloga jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom vinskog taloga, pivskoga taloga ili taloga fermentiranog voća na manje od 86 % vol.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda Hefebrand ili rakije od taloga iznosi najmanje 38 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Hefebrand ili rakija od taloga ne aromatizira se.

(e)

Hefebrand ili rakija od taloga može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Hefebrand ili rakija od taloga može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(g)

Pravni naziv „Hefebrand” ili „rakija od taloga” dopunjuje se nazivom upotrijebljenih sirovina.

13. Rakija od piva

(a)

Rakija od piva jako je alkoholno piće koje se proizvodi isključivo izravnom destilacijom svježeg piva pod normalnim tlakom, s alkoholnom jakosti manjom od 86 % vol., tako da dobiveni destilat ima organoleptička svojstva piva.

(b)

Alkoholna jakost rakije od piva iznosi najmanje 38 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Rakija od piva ne aromatizira se.

(e)

Rakija od piva može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od piva može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

14. Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke

(a)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom gomolja jeruzalemske artičoke (Helianthus tuberosus L.) na manje od 86 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda topinambur ili rakije od jeruzalemske artičoke iznosi najmanje 38 % vol.

(c)

Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.

(d)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke ne aromatizira se.

(e)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

15. Votka

(a)

Votka je jako alkoholno piće proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla dobivenog fermentacijom uz prisutnost kvasca iz:

—

krumpira i/ili žitarica,

—

drugih poljoprivrednih sirovina,

destiliranih tako da se organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina i nusproizvoda nastalih za vrijeme fermentacije selektivno smanjuju.

Nakon toga može slijediti dodatna destilacija ili obrada prikladnim pomoćnim sredstvima, uključujući obradu aktivnim drvenim ugljenom, kako bi se dobila posebna organoleptička svojstva.

Najviše razine ostataka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koji se upotrebljava u proizvodnji votke u skladu su s onima navedenima u članku 4., osim za sadržaj metanola koji ne smije prelaziti 10 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda votka iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Jedine arome koje se mogu dodavati jesu prirodne aromatične tvari ili aromatični pripravci prisutni u destilatu dobivenom od fermentiranih sirovina. Proizvodu se mogu dati i posebna organoleptička svojstva osim dominantne arome.

(d)

Votka se ne smije bojiti.

(e)

Votka se može zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 8 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(f)

Pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda votka koji nije proizveden isključivo od krumpira ili žitarica ili obojeg vidljivo se naznačava „proizvedeno od …”, uz dodatak naziva sirovina upotrijebljenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Ta se naznaka pojavljuje u istom vidnom polju kao i pravni naziv.

(g)

Pravni naziv u bilo kojoj državi članici isto tako može biti „vodka”.

16. Rakija (s dodanim imenom voća, bobica ili orašastog voća) dobivena maceracijom i destilacijom

(a)

Rakija (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća) dobivena maceracijom i destilacijom jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvedeno je:

—

maceracijom djelomično fermentiranog ili nefermentiranog voća, bobica ili orašastog voća iz točke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije ili destilata koji potječe od istog voća, bobica ili orašastog voća, ili njihove kombinacije na 100 kg fermentiranog voća, bobica ili orašastog voća,

—

nakon čega se provodi destilacija; svaka destilacija provodi se na manje od 86 % vol;

ii.

proizvodi se od sljedećih vrsta voća, bobica ili orašastog voća:

—

aronija (Aronia Medik. nom cons.),

—

crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa (Michx.) Elliott),

—

kesten (Castanea sativa Mill.),

—

agrumi (Citrus spp.),

—

lješnjak (Corylus avellana L.),

—

crna mahunica (Empetrum nigrum L.),

—

jagoda (Fragaria spp.),

—

pasji trn (Hippophae rhamnoides L.),

—

bobice božikovine (Ilex aquifolium i Ilex cassine L.),

—

drijen (Cornus mas),

—

orah (Juglans regia L.),

—

banana (Musa spp.),

—

mirta (Myrtus communis L.),

—

indijska smokva (Opuntia ficus-indica (L.) Mill),

—

marakuja (Passiflora edulis Sims),

—

sremza (Prunus padus L.),

—

trnjina (divlja šljiva) (Prunus spinosa L.),

—

crni ribiz (Ribes nigrum L.),

—

bijeli ribiz (Ribes niveum Lindl.),

—

crveni ribiz (Ribes rubrum L.),

—

ogrozd (Ribes uva-crispa L. syn. Ribes grossularia),

—

šipak (Rosa canina L.),

—

arktička kupina (Rubus arcticus L.),

—

močvarna jagoda (Rubus chamaemorus L.),

—

kupina (Rubus sect. Rubus),

—

malina (Rubus idaeus L.).

—

bobice bazge (Sambucus nigra L.),

—

oskoruša (Sorbus aucuparia L.),

—

jarebika (Sorbus domestica L.),

—

brekinja (Sorbus torminalis (L.) Crantz),

—

cythera šljiva (Spondias dulcis Parkinson),

—

mombinska šljiva (Spondias mombin L.),

—

sjevernoamerička borovnica (Vaccinium corymbosum L.),

—

divlja brusnica (Vaccinium oxycoccos L.),

—

borovnica (Vaccinium myrtillus L.),

—

europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea L.).

(b)

Alkoholna jakost rakije (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća) dobivene maceracijom i destilacijom iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Rakija (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća) dobivena maceracijom i destilacijom ne aromatizira se.

(d)

Rakija (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća) dobivena maceracijom i destilacijom ne smije se bojiti.

(e)

Neovisno o točki (d) i odstupajući od kategorije hrane 14.2.6. iz dijela E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, karamel se može koristiti za prilagodbu boje rakije (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća) dobivene maceracijom i destilacijom koja je dozrijevala najmanje jednu godinu u dodiru s drvom.

(f)

Rakija (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća) dobivena maceracijom i destilacijom može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 18 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(g)

U pogledu opisa, prezentiranja i označivanja rakije (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća) dobivene maceracijom i destilacijom, oznaka „proizvedena maceracijom i destilacijom” navodi se pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju slovima u istom fontu, veličini i boji i u istom vidnom polju kao i oznaka „rakija (s dodanim nazivom voća, bobica ili orašastog voća)”, a u slučaju boca to se mora navesti na prednjoj etiketi.

17. Geist (s dodanim nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)

(a)

Geist (s dodanim nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) jako je alkoholno piće proizvedeno maceracijom nefermentiranog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii. ili povrća, orašastih plodova, drugih biljnih tvari poput bilja ili ružinih latica, ili gljiva u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na manje od 86 % vol.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda Geist (s dodanim nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Geist (s dodanim nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) ne aromatizira se.

(d)

Geist (s dodanim nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) ne smije se bojiti.

(e)

Geist (s dodanim nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 10 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(f)

Izraz „geist” ispred kojeg se nalazi izraz koji nije naziv voća, biljke ili druge sirovine može nadopunjavati pravni naziv drugih jakih alkoholnih pića i alkoholnih pića, pod uvjetom da se takvom upotrebom ne zavarava potrošača.

18. Encijan

(a)

Encijan je jako alkoholno piće proizvedeno od destilata encijana dobivenog fermentacijom korijena encijana, uz dodatak etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili bez njega.

(b)

Alkoholna jakost encijana iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Encijan se ne aromatizira.

19. Jako alkoholno piće aromatizirano borovicom

(a)

Jako alkoholno piće aromatizirano borovicom jako je alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili žitne rakije ili žitnog destilata ili njihove kombinacije bobicama borovice (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.).

(b)

Alkoholna jakost jakog alkoholnog pića aromatiziranog borovicom iznosi najmanje 30 % vol.

(c)

Uz borovicu se mogu dodatno upotrebljavati aromatične tvari, aromatični pripravci, bilje s aromatičnim svojstvima ili dijelovi bilja s aromatičnim svojstvima ili njihova kombinacija, ali organoleptička svojstva borovice moraju biti prepoznatljiva, čak i ako su ponekad ublažena.

(d)

Jako alkoholno piće aromatizirano borovicom može nositi pravne nazive „Wacholder” ili „genebra”.

20. Gin

(a)

Gin je jako alkoholno piće aromatizirano borovicom, proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla bobicama borovice (Juniperus communis L.).

(b)

Alkoholna jakost proizvoda gin iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Za proizvodnju proizvoda gin upotrebljavaju se samo aromatične tvari ili aromatični pripravci tako da prevladavajući okus bude okus borovice.

(d)

Izraz „gin” može se dopuniti izrazom „dry” ako ne sadržava dodana sladila iznad 0,1 grama sladila po litri konačnog proizvoda, izraženog kao invertni šećer.

21. Destilirani gin

(a)

Destilirani gin jedno je od sljedećeg:

jako alkoholno piće aromatizirano borovicom, proizvedeno isključivo destilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s početnom jakosti alkohola od najmanje 96 % vol., uz dodatak bobica borovice (Juniperus communis L.) i drugih biljnih pripravaka, uz uvjet da prevladava okus borovice;

ii.

kombinacija proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla jednakog sastava, čistoće i alkoholne jačine; za aromatiziranje proizvoda destilirani gin mogu se upotrebljavati i aromatične tvari ili aromatični pripravci, kako je navedeno u točki (c) kategorije 20.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda destilirani gin iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Gin proizveden jednostavnim dodavanjem ekstrakata ili aroma etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ne smatra se proizvodom destilirani gin.

(d)

Izraz „destilirani gin” može se dopuniti izrazom „dry” ili ga obuhvaćati ako ne sadržava dodana sladila iznad 0,1 grama sladila po litri konačnog proizvoda, izraženog kao invertni šećer.

22. London gin

(a)

London gin je destilirani gin koji zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvodi se isključivo iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, čija je aroma dobivena isključivo destilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, uz dodatak svih prirodnih biljnih tvari;

ii.

dobiveni destilat sadržava najmanje 70 % vol. alkohola;

iii.

dodatni alkohol poljoprivrednog podrijetla koji se dodaje u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u točki 10. članka 4., ali s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

nije obojen;

nije zaslađen s više od 0,1 grama sladila po litri konačnog proizvoda, izraženog kao invertni šećer;

vi.

ne sadržava nikakve druge sastojke osim sastojaka iz točaka i., iii. i v., te vode.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda London gin iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Naziv „London gin” može se dopuniti izrazom „dry” (suhi) ili ga obuhvaćati.

23. Jako alkoholno piće aromatizirano kimom ili Kümmel

(a)

Jako alkoholno piće aromatizirano kimom ili Kümmel jako je alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla kimom (Carum carvi L.).

(b)

Alkoholna jakost jakog alkoholnog pića aromatiziranog kimom ili Kümmel iznosi najmanje 30 % vol.

(c)

Mogu se dodatno upotrebljavati aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, ali prevladava okus kima.

24. Akvavit ili aquavit

(a)

Akvavit ili aquavit jako je alkoholno piće aromatizirano kimom i/ili sjemenkama kopra, proizvedeno upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koji je aromatiziran destilatom bilja ili začina.

(b)

Alkoholna jakost akvavita ili aquavita iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Mogu se dodatno upotrebljavati aromatične tvari ili aromatični pripravci ili oboje, ali okus tih pića mora u velikoj mjeri proizlaziti iz destilata kima (Carum carvi L.) i/ili sjemenki kopra (Anethum graveolens L.) jer je upotreba eteričnih ulja zabranjena.

(d)

Gorke tvari ne smiju jasno prevladavati u okusu; sadržaj suhog ekstrakta ne smije biti veći od 1,5 grama na 100 mililitara.

25. Jako alkoholno piće aromatizirano anisom

(a)

Jako alkoholno piće aromatizirano anisom jako je alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum Hook f.), anisa (Pimpinella anisum L.), komorača (Foeniculum vulgare Mill.) ili bilo koje druge biljke koja sadržava isti glavni aromatski sastojak, upotrebom jednog od sljedećih postupaka ili njihovom kombinacijom:

maceracijom i/ili destilacijom;

ii.

destilacijom alkohola uz dodatak sjemenki ili drugih dijelova prethodno navedenih biljaka;

iii.

dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa.

(b)

Alkoholna jakost jakog alkoholnog pića aromatiziranog anisom iznosi najmanje 15 % vol.

(c)

Jako alkoholno piće aromatizirano anisom može se aromatizirati samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima.

(d)

Mogu se upotrebljavati i drugi prirodni biljni ekstrakti ili aromatične sjemenke, uz uvjet da prevladava okus anisa.

26. Pastis

(a)

Pastis je jako alkoholno piće aromatizirano anisom koje sadržava i prirodne ekstrakte korijena sladića (Glycyrrhiza spp.), što podrazumijeva prisutnost bojila poznatih kao „halkoni”, kao i glicirizinske kiseline, čije najmanje i najveće količine iznose 0,05 odnosno 0,5 g po litri.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda pastis iznosi najmanje 40 % vol.

(c)

Pastis se može aromatizirati samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima.

(d)

Pastis smije sadržavati najviše 100 grama sladila po litri, izraženo kao invertni šećer, uz najmanji i najveći sadržaj anetola od 1,5 odnosno 2 grama po litri.

27. Pastis de Marseille

(a)

Pastis de Marseille je pastis s izrazitim okusom anisa, sa sadržajem anetola između 1,9 i 2,1 grama po litri.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda pastis de Marseille iznosi najmanje 45 % vol.

(c)

Pastis de Marseille aromatizira se samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima.

28. Anis ili janeževec

(a)

Anis ili janeževec jako je alkoholno piće aromatizirano anisom čiji karakterističan okus potječe isključivo od anisa (Pimpinella anisum L.), zvjezdastog anisa (Illicium verum Hook f.) i/ili komorača (Foeniculum vulgare Mill.).

(b)

Alkoholna jakost proizvoda anis ili janeževec iznosi najmanje 35 % vol.

(c)

Anis ili janeževec može se aromatizirati samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima.

29. Destilirani anis

(a)

Destilirani anis je anis koji sadržava alkohol destiliran uz dodatak sjemenki navedenih u točki (a) kategorije 28., a u slučaju oznaka zemljopisnog podrijetla, uz prisutnost mastica (tršlja) i ostalih aromatičnih sjemenki, biljaka ili voća, uz uvjet da takav alkohol čini najmanje 20 % alkoholne jakosti destiliranog anisa.

(b)

Alkoholna jakost destiliranog proizvoda anis iznosi najmanje 35 % vol.

(c)

Destilirani anis može se aromatizirati samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima.

30. Gorko jako alkoholno piće ili bitter

(a)

Gorko jako alkoholno piće ili bitter jako je alkoholno piće u kojem prevladava gorki okus te je proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla aromatizirajućim tvarima ili aromatizirajućim pripravcima ili i jednima i drugima.

(b)

Alkoholna jakost gorkih jakog alkoholnog pića ili bittera iznosi najmanje 15 % vol.

(c)

Ne dovodeći u pitanje upotrebu takvih izraza pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda koji nisu jaka alkoholna pića, gorko jako alkoholno piće ili bitter može se stavljati na tržište i kao „gorka” ili „bitter” sa ili bez drugog izraza.

(d)

Bez obzira na točku (c), izraz „gorki” ili „bitter” može se koristiti pri opisivanju, prezentiranju i označivanju gorkih likera.

31. Aromatizirana votka

(a)

Aromatizirana votka je votka s prevladavajućom aromom drugačijom od arome sirovina upotrijebljenih za proizvodnju votke.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda aromatizirana votka iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Aromatizirana votka može se zaslađivati, kupažirati, aromatizirati, ostaviti da dozrijeva ili bojiti.

(d)

Ako se aromatizirana votka zaslađuje, konačni proizvod sadrži manje od 100 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(e)

Pravni naziv aromatizirane votke može također biti naziv bilo koje prevladavajuće arome u kombinaciji s riječju „votka”. Izraz „votka” na bilo kojem službenom jeziku Unije može se zamijeniti izrazom „vodka”.

32. Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili pacharán

(a)

Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili pacharán jako je alkoholno piće s prevladavajućim okusom divlje šljive i proizvedeno maceracijom divljih šljiva (Prunus spinosa) u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla s dodatkom prirodnih ekstrakata anisa ili destilata anisa ili oboje.

(b)

Najmanja alkoholna jakost jakog alkoholnog pića aromatiziranog divljom šljivom ili pacharána iznosi najmanje 25 % vol.;

(c)

za proizvodnju jakog alkoholnog pića aromatiziranog divljom šljivom ili pacharána upotrijebljeno je najmanje 125 grama divljih šljiva po litri konačnog proizvoda;

(d)

jako alkoholno pića aromatiziranog divljom šljivom ili pacharán ima sadržaj sladila, izražen kao invertni šećer, između 80 i 250 grama po litri konačnog proizvoda;

(e)

organoleptička svojstva, boju i okus jakom alkoholnom piću aromatiziranom divljom šljivom ili pacharánu daju isključivo upotrijebljeno voće i anis.

(f)

Izraz „pacharán” može se upotrebljavati kao pravni naziv samo ako je proizvod proizveden u Španjolskoj. Ako je proizvod proizveden izvan Španjolske, izraz „pacharán” može se upotrebljavati samo kao dopuna pravnom nazivu „jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom”, uz uvjet da su dodane sljedeće riječi: „proizvedeno u …”, iza čega slijedi ime države članice ili treće zemlje u kojoj je piće proizvedeno.

33. Liker

(a)

Liker je jako alkoholno piće:

koje sadržava najmanju količinu sladila, izraženu kao invertni šećer, od:

—

70 grama po litri za liker od trešnje ili višnje, čiji se etilni alkohol sastoji isključivo od rakije od trešnje ili višnje,

—

80 grama po litri za likere koji su aromatizirani isključuivo encijanom ili sličnom biljkom ili pelinom,

—

100 grama po litri u svim drugim slučajevima;

ii.

proizvedeno upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili više jakih alkoholnih pića ili njihovom kombinacijom, zaslađeno i s dodatkom jedne ili više aroma, proizvodâ poljoprivrednog podrijetla ili prehrambenih proizvoda.

(b)

Alkoholna jakost likera iznosi najmanje 15 % vol.

(c)

Za proizvodnju likera mogu se upotrebljavati aromatične tvari i aromatični pripravci.

Međutim, sljedeći likeri mogu se aromatizirati samo aromatiziranim prehrambenim proizvodima, aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima:

voćni likeri od:

—

ananasa (Ananas),

—

agruma (Citrus L.),

—

pasjeg trna (Hippophae rhamnoides L.),

—

duda (Morus alba, Morus rubra),

—

višnje (Prunus cerasus),

—

trešnje (Prunus avium),

—

crnog ribiza (Ribes nigrum L.),

—

arktičke kupine (Rubus arcticus L.),

—

močvarne jagode (Rubus chamaemorus L.),

—

maline (Rubus idaeus L.).

—

divlje brusnice (Vaccinium oxycoccos L.),

—

borovnice (Vaccinium myrtillus L.),

—

europske brusnice (Vaccinium vitis-idaea L.);

ii.

biljni likeri od:

—

génépija (kunice, žutilice) (Artemisia genepi),

—

encijana (Gentiana L.),

—

metvice (Mentha L.),

—

anisa (Pimpinella anisum L.),

(d)

Pravni naziv u bilo kojoj državi članici može biti „liqueur”, a:

—

za likere proizvedene maceracijom višanja ili trešanja (Prunus cerasus ili Prunus avium) u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla pravni naziv može biti „ guignolet ” ili „ češnjevec ”, s izrazom „liker” ili bez njega;

—

za likere proizvedene maceracijom višanja (Prunus cerasus) u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla pravni naziv može biti „ ginja ” ili „ ginjinha ” ili „ višnjevec ”, s izrazom „liker” ili bez njega;

—

za likere čiji udio alkohola daje isključivo rum pravni naziv može biti „ punch au rhum ”, s izrazom „liker” ili bez njega;

—

ne dovodeći u pitanje članak 3. točku 2., članak 10. stavak 5.točku (b) i članak 11., za likere koji sadrže mlijeko ili mliječne proizvode pravni naziv može biti „krem”, s dodanim nazivom upotrijebljene sirovine koja likeru daje njegov prevladavajući okus, s izrazom „liker” ili bez njega.

(e)

Pri opisivanju, prezentiranju i označivanju likera proizvedenih u Uniji upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla, za odražavanje uobičajene metode proizvodnje mogu se upotrebljavati sljedeće složenice:

—

prune brandy (brandy od šljive),

—

orange brandy (brandy od naranče),

—

apricot brandy (brandy od marelice),

—

cherry brandy (brandy od trešnje/višnje),

—

solbaerrom ili rum od crnog ribiza.

U pogledu opisivanja, prezentiranja i označivanja likera iz ove točke, složenica mora biti naznačena u jednom redu jednakim slovima istog fonta i boje, a riječ „liker” nalazi se u neposrednoj blizini i napisana je slovima čija veličina nije manja od slova složenice. Ako alkohol ne potječe od navedenog alkoholnog pića, njegovo se podrijetlo označuje na etiketi u istom vidnom polju uz složenicu, a riječ „liker” naznakom vrste poljoprivrednog alkohola ili riječima „poljoprivredni alkohol”, ispred kojih stoji „proizvedeno od” ili „proizvedeno upotrebom”.

(f)

Ne dovodeći u pitanje članke 11. i 12. te članak 13. stavak 4., pravni naziv „liker” može se dopuniti nazivom arome ili prehrambenog proizvoda koji jakom alkoholnom piću daje prevladavajući okus, pod uvjetom da okus jakog alkoholnog pića daju aromatizirani prehrambeni proizvodi, aromatični pripravci i prirodne aromatične tvari dobivene od sirovine koja se navodi u nazivu arome ili prehrambenog proizvoda, uz dodatak aromatičnih tvari samo gdje je to potrebno za pojačavanje arome te sirovine.

34. Krem liker od (uz dodan naziv upotrijebljenog voća ili druge sirovine)

(a)

Krem liker od (uz dodan naziv upotrijebljenog voća ili druge upotrijebljene sirovine), liker je koji sadrži najmanje 250 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost krem likera od (uz dodan naziv upotrijebljenog voća ili druge sirovine) iznosi najmanje 15 % vol.

(c)

Na to jako alkoholno piće primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 33.

▼C2

(d)

Upotrijebljene sirovine ne uključuju mlijeko i mliječne proizvode.

▼B

(e)

voća ili bilo koja druga sirovina koja se koristi u pravnom nazivu mora biti voće ili sirovina koja tom piću daje njegov prevladavajući okus.

(f)

Pravni naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

(g)

Pravni naziv „crème de cassis” može se koristiti samo za likere proizvedene od crnog ribiza koji imaju sadržaj sladila veći od 400 grama po litri, izražen kao invertni šećer.

35. Sloe gin

(a)

Sloe gin je liker proizveden maceracijom divlje šljive u ginu s mogućim dodatkom soka divlje šljive.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda sloe gin iznosi najmanje 25 % vol.

(c)

Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci mogu upotrebljavati za proizvodnju proizvoda sloe gin.

(d)

Pravni naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

36. Sambuca

(a)

Sambuca je bezbojni liker aromatiziran anisom koji zadovoljava sljedeće zahtjeve:

sadržava destilate anisa (Pimpinella anisum L.), zvjezdastog anisa (Illicium verum L.) ili drugog aromatičnog bilja;

ii.

ima najmanji sadržaj sladila od 350 grama po litri, izražen kao invertni šećer;

iii.

ima sadržaj prirodnog anetola od najmanje 1 grama i najviše 2 grama po litri.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda sambuca iznosi najmanje 38 % vol.

(c)

Na proizvod sambuca primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 33.

(d)

Sambuca se ne smije bojiti.

(e)

Pravni naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

37. Maraschino, marrasquino ili maraskino

(a)

Maraschino, marrasquino ili maraskino bezbojni je liker čija aroma potječe uglavnom od destilata višnje maraske ili proizvoda proizvedenog maceracijom višanja ili dijelova višanja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ili u destilatu višnje maraske, s najmanjim sadržajem sladila od 250 grama po litri, izraženim kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda maraschino, marrasquino ili maraskino iznosi najmanje 24 % vol.

(c)

Na maraschino, marrasquino ili maraskino primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 33.

(d)

Maraschino, marrasquino ili maraskino ne smiju se bojiti.

(e)

Pravni naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

38. Nocino ili orehovec

(a)

Nocino ili orehovec liker je koji dobiva aromu uglavnom maceracijom, ili maceracijom i destilacijom, cijelih zelenih oraha (Juglans regia L.), sa sadržajem sladila od najmanje 100 grama po litri, izraženim kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda nocino ili orehovec iznosi najmanje 30 %.

(c)

Za nocino ili orehovec primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 33.

(d)

Pravni naziv može se dopuniti izrazom „liker”.

39. Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat

(a)

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat jest liker, aromatiziran ili ne, proizveden od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata poljoprivrednog podrijetla ili jakog alkoholnog pića, ili njihove kombinacije, a čiji su sastojci kvalitetni žumanjci, bjelanjci te šećer ili med ili oboje. Najmanji sadržaj šećera ili meda iznosi 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj čistih žumanjaka iznosi 140 grama po litri konačnog proizvoda. Na etiketi se navodi ako se ne koriste jaja kokoši vrste Gallus gallus, nego neka druga jaja.

(b)

Alkoholna jakost likera od jaja ili proizvoda advocaat ili avocat ili advokat iznosi najmanje 14 % vol.

(c)

Za proizvodnju proizvoda advocaat ili avocat ili advokat mogu se upotrebljavati samo aromatizirani prehrambeni proizvodi, aromatične tvari i aromatični pripravci.

▼C2

(d)

Za proizvodnju likera od jaja ili proizvoda advocaat ili avocat ili advokat mogu se upotrebljavati mlijeko i mliječni proizvodi.

▼B

40. Liker s jajima

(a)

Liker s jajima jest liker, aromatiziran ili ne, proizveden od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata poljoprivrednog podrijetla ili jakog alkoholnog pića ili njihove kombinacije, čiji su karakteristični sastojci kvalitetni žumanjci, bjelanjci te šećer ili med ili oboje. Najmanji sadržaj šećera ili meda iznosi 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj žumanjka iznosi 70 grama po litri konačnog proizvoda.

(b)

Alkoholna jakost likera s jajima iznosi najmanje 15 % vol.

(c)

Za proizvodnju likera s jajima mogu se upotrebljavati samo aromatizirani prehrambeni proizvodi, prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci.

▼C2

(d)

Za proizvodnju likera s jajima mogu se upotrebljavati mlijeko i mliječni proizvodi.

▼B

41. Mistrà

(a)

Mistrà je bezbojno jako alkoholno piće aromatizirano sjemenkama anisa ili prirodnim anetolom koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

ima sadržaj anetola od najmanje 1 grama i najviše 2 grama po litri;

ii.

može sadržavati i destilat aromatskog bilja;

iii.

nije zaslađeno.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda mistrà iznosi najmanje 40 % vol., a najviše 47 % vol.

(c)

Mistrà se može aromatizirati samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima.

(d)

Mistrà se ne smije bojiti.

42. Väkevä glögi ili spritglögg

(a)

Väkevä glögi ili spritglögg jako je alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem vina ili vinskih proizvoda i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromom klinčića ili- cimeta ili obojeg upotrebom jednog od sljedećih postupaka ili njihove kombinacije:

maceracije ili destilacije,

ii.

destilacije alkohola uz dodatak dijelova gore navedenog bilja,

iii.

dodatka prirodnih aromatičnih tvari klinčića ili cimeta.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda väkevä glögi ili spritglögg iznosi najmanje 15 % vol.

(c)

Väkevä glögi ili spritglögg može se aromatizirati samo aromatičnim tvarima, aromatičnim pripravcima ili drugim aromama, ali je prevladavajuća aroma začina navedenih u točki (a).

(d)

Sadržaj vina ili vinskih proizvoda ne premašuje 50 % konačnog proizvoda.

43. Berenburg ili Beerenburg

(a)

Berenburg ili Beerenburg jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:

proizvedeno je upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla;

ii.

proizvedeno je maceracijom voća ili bilja ili njihovih dijelova;

iii.

sadržava kao posebnu aromu destilat korijena encijana (Gentiana lutea L.), bobica borovice (Juniperus communis L.) i lišća lovora (Laurus nobilis L.);

iv.

varira u boji od svjetlosmeđe do tamnosmeđe;

može se zasladiti s maksimalno 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost proizvoda Berenburg ili Beerenburg iznosi najmanje 30 % vol.

(c)

Berenburg ili Beerenburg može se aromatizirati samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima.

44. Nektar od meda ili nektar od medovine

(a)

Nektar od meda ili nektar od medovine jako je alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem mješavine fermentirane kaše meda i mednog destilata ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, koji sadržava najmanje 30 % vol. fermentirane kaše meda.

(b)

Alkoholna jakost nektara od meda ili nektar od medovine iznosi najmanje 22 % vol.

(c)

Nektar od meda ili nektar od medovine može se aromatizirati samo aromatičnim pripravcima i prirodnim aromatičnim tvarima, pod uvjetom da prevladava okus meda.

(d)

Nektar od meda ili nektar od medovine može se zaslađivati samo medom.

PRILOG II.

POSEBNA PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA ODREĐENA JAKA ALKOHOLNA PIĆA

Rum-Verschnitt proizvodi se u Njemačkoj i dobiva miješanjem ruma i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, na takav način da udio od najmanje 5 % alkohola sadržanog u konačnom proizvodu potječe od ruma. Alkoholna jakost proizvoda Rum-Verschnitt iznosi najmanje 37,5 % vol. Riječ „ Verschnitt ” navodi se kod opisivanja, prezentiranja i označivanja slovima iste vrste, veličine i boje te u istom redu kao riječ „ Rum ”, a u slučaju pakiranja u bocama navodi se na prednjoj etiketi. Pravni naziv tog proizvoda glasi „jako alkoholno piće”. Ako se Rum-Verschnitt stavlja na tržište izvan Njemačke, na etiketi se navodi alkoholni sastav.

Slivovice se proizvodi u Češkoj i dobiva dodavanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla destilatu šljiva prije konačne destilacije, na takav način da udio od najmanje 70 % alkohola sadržanog u konačnom proizvodu potječe od destilata šljiva. Pravni naziv tog proizvoda glasi „jako alkoholno piće”. Naziv „ slivovice ” može se dodati ako je naveden u istom vidnom polju na prednjoj etiketi. Ako se proizvod slivovice stavlja na tržište izvan Češke, na etiketi se navodi alkoholni sastav. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje upotreba pravnih naziva za voćne rakije u kategoriji 9. Priloga I.

Guignolet Kirsch proizvodi se u Francuskoj i dobiva miješanjem guignoleta i kirscha, na takav način da najmanje 3 % ukupnog čistog alkohola sadržanog u konačnom proizvodu mora potjecati od kirscha. Kod opisivnja, prezentiranja i označivanja riječ „ guignolet ” navodi se slovima iste vrste, veličine i boje te u istom redu kao riječ „ kirsch ”, a u slučaju pakiranja u bocama navodi se na prednjoj etiketi. Pravni naziv tog proizvoda glasi „liker”. U alkoholnom sastavu naznačuje se volumni postotak čistog alkohola koji guignolet i kirsch predstavljaju u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u guignolet kirschu.

PRILOG III.

DINAMIČKI SUSTAV STARENJA ILI SUSTAV „ CRIADERAS Y SOLERA ” ILI „ SOLERA E CRIADERAS ”

Dinamički sustav starenja ili sustav „ criaderas y solera ” ili „ solera e criaderas ” sastoji se od periodičnog ispuštanja dijela brandyja sadržanog u svakoj od bačvi ili spremnika od hrastova drveta koji čine jednu razinu starenja te od dolijevanja odgovarajućih količina brandyja ispuštenog iz druge, prethodne razine starenja.

Definicije

„Razina starenja” znači svaka skupina bačvi ili spremnika od hrastova drveta iste starosti kroz koje prolazi brandy u postupku starenja. Svaka razina naziva se „ criadera ”, osim posljednje, koja prethodi punjenju brandyja u boce i koja se naziva „ solera ”.

„Ispuštanje” znači djelomični volumen brandyja koji se ispušta iz svake bačve ili spremnika od hrastova drveta određene razine starenja te se dodaje u bačve ili spremnike od hrastova drveta sljedeće u nizu razina starenja ili, u slučaju „ solere ”, puni u boce i otprema.

„Dolijevanje” znači volumen brandyja iz bačvi ili spremnika od hrastova drveta određene razine starenja koji se dodaje i miješa sa sadržajem bačvi ili spremnika od hrastova drveta sljedeće u nizu razina starenja.

„Prosječna starost” znači vremensko razdoblje koje odgovara rotaciji ukupnih zaliha brandyja u postupku starenja, izračunato dijeljenjem ukupnog volumena brandyja sadržanog u svim razinama starenja s volumenom ispuštenog brandyja iz posljednje razine starenja – „ solere ” – tijekom godine dana.

Prosječna starost brandyja ispuštenog iz „ solere ” izračunava se prema sljedećoj formuli: t = Vt/Ve, u kojoj je:

—

t prosječna starost, izražena u godinama

—

Vt ukupni volumen zaliha u sustavu starenja, izražen u litrama čistog alkohola

—

Ve ukupni volumen proizvoda ispuštenog iz sustava tijekom godine i namijenjenog otpremanju, izražen u litrama čistog alkohola.

Kada je riječ o bačvama ili spremnicima od hrastova drveta obujma do 1 000 litara, godišnji broj ispuštanja i dolijevanja manji je ili jednak dvostrukom broju razina starenja u sustavu, kako bi se osiguralo da najmlađi dio bude star šest mjeseci ili stariji.

Kada je riječ o bačvama ili spremnicima od hrastova drveta obujma većeg od 1 000 litara, godišnji broj ispuštanja i dolijevanja manji je ili jednak broju razina starenja u sustavu kako bi se osiguralo da najmlađi dio bude star jednu godinu ili stariji.

PRILOG IV.

Korelacijska tablica

Ova Uredba	Uredba (EZ) br. 110/2008
članak 1. stavci 1. i 2.	članak 1. stavci 1. i 2.
članak 2. točke od (a) do (d)	članak 2. stavci 1. i 3.
članak 2. točka (e)	članak 2. stavak 2.
članak 2. točka (f)	Prilog I. točka 6.
članak 3. stavak 1.	Članak 8.
članak 3. stavci 2. i 3.	Članak 10.
članak 3. stavak 4.	članak 15. stavak 1.
članak 3. stavak 5.	—
članak 3. stavak 6.	—
članak 3. stavak 7.	članak 15. stavak 3. treći podstavak
članak 3. stavak 8.	—
članak 3. stavci 9. i 10.	članak 11. stavak 2. i Prilog I. točka 4.
članak 3. stavci 11. i 12.	Prilog I. točka 7.
članak 4. stavak 1.	članak 7. i Prilog I. točka 14.
članak 4. stavak 2.	članak 7. i Prilog I. točka 15.
članak 4. stavak 3.	članak 7. i Prilog I. točka 16.
članak 4. stavak 4.	—
članak 4. stavak 5.	Prilog I. točka 17.
članak 4. stavak 6.	—
članak 4. stavak 7.	Prilog I. točka 2.
članak 4. stavak 8.	Prilog I. točka 3.
članak 4. stavak 9.	Prilog I. točka 3.
članak 4. stavak 10.	Prilog I. točka 5.
članak 4. stavak 11.	Prilog I. točka 8.
članak 4. stavak 12.	Prilog I. točka 9.
članak 4. stavak 13.	—
članak 4. stavak 14.	—
članak 4. stavak 15.	—
članak 4. stavak 16.	—
članak 4. stavak 17.	—
članak 4. stavak 18.	—
članak 4. stavci 19. i 20.	Prilog I. točka 10.
članak 4. stavak 21.	—
članak 4. stavak 22.	—
članak 4. stavak 23.	Prilog I. točka 11.
članak 4. stavak 24.	Prilog I. točka 12.
Članak 5.	Prilog I. točka 1.
članak 6. stavak 1.	članak 3. stavak 1.
članak 6. stavak 2.	članak 3. stavak 3.
članak 6. stavak 3.	članak 3. stavak 4.
članak 7. stavak 1.	Članak 4.
članak 7. stavak 2.	članak 5. stavak 1.
članak 7. stavak 3.	članak 5. stavak 2.
članak 7. stavak 4.	članak 5. stavak 3.
članak 8. stavak 1.	Članak 26.
članak 8. stavak 2.	članak 1. stavak 3.
članak 8. stavak 3.	—
članak 8. stavak 4.	—
Članak 9.	—
članak 10. stavak 1.	—
članak 10. stavak 2.	članak 9. stavak 1.
članak 10. stavak 3.	članak 9. stavak 2.
članak 10. stavak 4.	članak 9. stavak 3.
članak 10. stavak 5.	članak 9. stavci 5. i 6.
članak 10. stavak 6. točke od (a) do (c), (e) i (f)	—
članak 10. stavak 6. točka (d)	članak 12. točka 2.
članak 10. stavak 7. prvi podstavak	članak 9. stavci 4. i 7.
članak 10. stavak 7. drugi podstavak	—
članak 11. stavak 1.	članak 10. stavci 1. i 2.
članak 11. stavci 2. i 3.	—
članak 12. stavak 1.	članak 10. stavak 1.
članak 12. stavci 2., 3. i 4.	—
članak 13. stavak 1.	članak 12. stavak 1.
članak 13. stavak 2.	članak 9. stavak 9.
članak 13. stavak 3. prvi i drugi podstavak	članak 11. stavak 4.
članak 13. stavak 3. treći podstavak	članak 11. stavak 5.
članak 13. stavak 3. četvrti podstavak	—
članak 13. stavak 4. prvi podstavak	članak 11. stavak 3.
članak 13. stavak 4. drugi podstavak	članak 11. stavak 4.
članak 13. stavak 4. treći podstavak	članak 11. stavak 5.
članak 13. stavak 5.	—
članak 13. stavak 6.	članak 12. stavak 3.
članak 13. stavak 7.	—
članak 14. stavak 1.	Prilog I. točka 13.
članak 14. stavak 2.	—
članak 15. stavak 1.	članak 14. stavak 2.
članak 15. stavak 2.	—
Članak 16.	—
Članak 17.	Članak 13.
Članak 18.	—
članak 19. stavak 1.	članak 12. stavak 3.
članak 19. stavak 2.	—
članak 20. točka (a)	—
članak 20. točka (b)	članak 28. stavak 2.
članak 20. točka (c)	—
članak 20. točka (d)	—
članak 21. stavak 1.	—
članak 21. stavak 2.	Članak 16.
članak 21. stavak 3.	članak 15. stavak 3. prvi podstavak
članak 21. stavak 4.	—
članak 22. stavak 1. prvi podstavak	članak 17. stavak 4.
članak 22. stavak 1. drugi podstavak	—
članak 22. stavak 2.	—
članak 23. stavak 1. uvodni tekst i točke (a), (b) i (c)	—
članak 23. stavak 1. drugi podstavak	članak 17. stavak 3.
članak 23. stavak 2.	članak 17. stavak 1. druga rečenica
članak 24. stavci od 1. do 4.	—
članak 24. stavci 5., 6. i 7.	članak 17. stavak 2.
članak 24. stavak 8.	članak 17. stavak 3.
članak 24. stavak 9.	članak 17. stavak 1. prva rečenica
Članak 25.	—
članak 26. stavak 1. prvi podstavak	članak 17. stavak 5.
članak 26. stavak 1. drugi podstavak	—
članak 26. stavak 2.	članak 17. stavak 6.
članak 27. stavak 1.	članak 17. stavak 7. prva rečenica
članak 27. stavci 2., 3. i 4.	—
članak 27. stavak 5.	članak 17. stavak 7. druga rečenica
Članak 28.	—
Članak 29.	—
članak 30. stavci 1., 2. i 3.	članak 17. stavak 8. prva rečenica
članak 30. stavak 4. prvi podstavak	članak 17. stavak 8. druga rečenica
članak 30. stavak 4. drugi podstavak	—
Članak 31.	Članak 21.
Članak 32.	Članak 18.
članak 33. stavak 1.	članak 15. stavak 2.
članak 33. stavci 2. i 3.	—
članak 34. stavci 1., 2. i 3.	Članak 19.
članak 34. stavak 4.	—
članak 35. stavak 1. prvi podstavak	članak 15. stavak 3. drugi podstavak
članak 35. stavak 1. drugi podstavak	—
članak 35. stavak 2.	članak 23. stavak 3.
članak 35. stavak 3.	—
članak 36. stavak 1.	članak 23. stavak 1.
članak 36. stavak 2.	članak 23. stavak 2.
Članak 37.	—
članak 38. stavak 1.	—
članak 38. stavak 2.	članak 22. stavak 1.
članak 38. stavak 3.	članak 22. stavak 2.
članak 38. stavak 4.	—
članak 38. stavak 5.	članak 22. stavak 3.
članak 38. stavak 6.	članak 22. stavak 4.
članak 39. stavak 1.	—
članak 39. stavci 2. i 3.	—
Članak 40.	—
Članak 41.	—
Članak 42.	—
članak 43. stavak 1.	članak 24. stavak 1.
članak 43. stavak 2.	članak 24. stavak 3.
članak 44. stavak 1.	članak 24. stavak 2.
članak 44. stavak 2.	—
Članak 45.	Članak 6.
Članak 46.	—
Članak 47.	Članak 25.
Članak 48.	—
Članak 49.	Članak 29.
Članak 50.	Članak 28.
Članak 51.	Članak 30.
Prilog I. kategorije od 1. do 31.	Prilog II. kategorije od 1. do 31.
Prilog I. kategorija 32.	Prilog II. kategorija 37. točka (a)
Prilog I. kategorija 33.	Prilog II. kategorija 32.
Prilog I. kategorija 34.	Prilog II. kategorija 33.
Prilog I. kategorija 35.	Prilog II. kategorija 37.
Prilog I. kategorija 36.	Prilog II. kategorija 38.
Prilog I. kategorija 37.	Prilog II. kategorija 39.
Prilog I. kategorija 38.	Prilog II. kategorija 40.
Prilog I. kategorija 39.	Prilog II. kategorija 41.
Prilog I. kategorija 40.	Prilog II. kategorija 42.
Prilog I. kategorija 41.	Prilog II. kategorija 43.
Prilog I. kategorija 42.	Prilog II. kategorija 44.
Prilog I. kategorija 43.	Prilog II. kategorija 45.
Prilog I. kategorija 44.	Prilog II. kategorija 46.
Prilog II.	Prilog II. dio pod naslovom „Ostala jaka alkoholna pića”
Prilog III.	—
Prilog IV.	—

( 1 ) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).

( 2 ) Direktiva 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda (SL L 164, 26.6.2009., str. 45.).

( 3 ) Direktiva Vijeća 2001/111/EZ od 20. prosinca 2001. o određenim šećerima namijenjenim prehrani ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 53.).

( 4 ) Direktiva Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu (SL L 10, 12.1.2002., str. 47.).

( 5 ) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

( 6 ) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

( 7 ) Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).

( 8 ) Uredba Komisije (EZ) br. 684/2009 od 24. srpnja 2009. o provedbi Direktive Vijeća 2008/118/EZ s obzirom na računalnu obradu postupaka za kretanje trošarinske robe u sustavu odgode plaćanja trošarine (SL L 197, 29.7.2009., str. 24.).

( 9 ) Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (SL L 165, 30.4.2004., str. 1.).

( 10 ) Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23.12.2015., str. 1.).

( 11 ) Uredba (EU) br. 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).

( 12 ) Kako je navedeno u Prilogu 2.-D Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana.

( 13 ) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 716/2013 оd 25. srpnja 2013. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića (SL L 201, 26.7.2013., str. 21.).


		br.	stranica	datum
►M1	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1096 оd 21. travnja 2021.	L 238	1	6.7.2021
►M2	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1334 оd 27. svibnja 2021.	L 289	1	12.8.2021
►M3	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1335 оd 27. svibnja 2021.	L 289	4	12.8.2021
►M4	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1465 оd 6. srpnja 2021.	L 321	12	13.9.2021

►C1	Ispravak, L 316I, 6.12.2019, 3 (2019/787)
►C2	Ispravak, L 178, 20.5.2021, 4 (2019/787)