02018R1999 — HR — 29.07.2021 — 004.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

UREDBA (EU) 2018/1999 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2018.

o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

( L 328 21.12.2018, 1)

Koju je izmijenila:

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

ODLUKA (EU) 2019/504 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 19. ožujka 2019.

  L 85I

66

27.3.2019

►M2

UREDBA (EU) 2021/1119 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 30. lipnja 2021.

  L 243

1

9.7.2021




▼B

UREDBA (EU) 2018/1999 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2018.

o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)



POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Područje primjene i opseg

1.  

Ovom se Uredbom uspostavlja mehanizam upravljanja za:

▼M2

(a) 

provedbu strategija i mjera osmišljenih za ostvarenje ciljeva energetske unije i dugoročnih obveza Unije u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom, osobito Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), te, za prvo desetogodišnje razdoblje od 2021. do 2030., posebice energetskih i klimatskih ciljeva Unije za 2030.;

▼B

(b) 

poticanje suradnje među državama članicama, među ostalim, ako je to primjereno, na regionalnoj razini, osmišljene radi postizanja ciljeva energetske unije;

(c) 

osiguravanje pravodobnosti, transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti izvješćivanja Unije i njezinih država članica tajništvu UNFCCC-a i Pariškog sporazuma;

(d) 

doprinos većoj regulatornoj sigurnosti kao i doprinos većoj sigurnosti ulagatelja te doprinos potpunom iskorištavanju prilika za ekonomski razvoj, poticanje ulaganja, stvaranje radnih mjesta i socijalnu koheziju.

Mehanizam upravljanja temelji se na dugoročnim strategijama, integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima kojima je obuhvaćeno desetogodišnje razdoblje počevši od 2021. do 2030., odgovarajućim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim izvješćima o napretku država članica i Komisijinim integriranim mehanizmima za praćenje. Mehanizmom upravljanja osiguravaju se djelotvorne prilike za sudjelovanje javnosti u pripremi tih nacionalnih planova i dugoročnih strategija. On obuhvaća strukturirani, transparentni, iterativni postupak između Komisije i država članica u svrhu dovršetka integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i njihove naknadne provedbe, uključujući u pogledu regionalne suradnje i odgovarajućeg djelovanja Komisije.

2.  

Ova se Uredba primjenjuje na pet dimenzija energetske unije, koje su usko povezane i međusobno se osnažuju:

(a) 

energetska sigurnost;

(b) 

unutarnje energetsko tržište;

(c) 

energetska učinkovitost;

(d) 

dekarbonizacija; i

(e) 

istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Članak 2.

Definicije

Primjenjuju se sljedeće definicije:

1. 

„politike i mjere” znači svi instrumenti kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i/ili provedbi obveza na temelju članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) UNFCCC-a, što može uključivati one čiji glavni cilj nije ograničavanje i smanjenje emisija stakleničkih plinova ili promjene u energetskom sustavu;

2. 

„postojeće politike i mjere” znači provedene politike i mjere i donesene politike i mjere;

3. 

„provedene politike i mjere” znači politike i mjere na koje se na datum podnošenja integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana ili integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku primjenjuje jedno ili više od sljedećeg: na snazi je izravno primjenjivo pravo Unije ili nacionalno pravo, uspostavljen je jedan dobrovoljan sporazum ili više njih, dodijeljena su financijska sredstva, mobilizirani su ljudski resursi;

4. 

„donesene politike i mjere” znači politike i mjere za koje je do datuma podnošenja integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana ili integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku donesena službena odluka vlade i za koje postoji jasna predanost da se započne s provedbom;

5. 

„planirane politike i mjere” znači mogućnosti o kojima se raspravlja i za koje postoji realna mogućnost da će biti donesene i provedene nakon datuma podnošenja integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana ili integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku;

6. 

„sustav za politike i mjere te projekcije” znači sustav institucionalnih, pravnih i postupovnih mehanizama uspostavljenih za politike i mjere izvješćivanja te projekcije povezane s antropogenim emisijama po izvorima i uklanjanjem stakleničkih plinova ponorima i s energetskom sustavom, među ostalim kako je propisano člankom 39.;

▼M2

7. 

„projekcije” znači predviđanja antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima ili razvoja energetskog sustava, uključujući barem kvantitativne procjene za niz od šest budućih godina koje završavaju s 0 ili 5 i dolaze neposredno nakon izvještajne godine;

▼B

8. 

„projekcije bez mjera” znači projekcije antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima koje isključuju učinke svih politika i mjera koje su planirane, usvojene ili provedene nakon godine koja je odabrana kao početna točka za relevantnu projekciju;

9. 

„projekcije s mjerama” znači projekcije antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima kojima su obuhvaćeni učinci politika i mjera, u smislu smanjenja emisija stakleničkih plinova ili razvoja energetskog sustava, koje su donesene i provedene;

10. 

„projekcije s dodatnim mjerama” znači projekcije antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima ili razvoja energetskog sustava kojima su obuhvaćeni učinci, u smislu smanjenja emisija stakleničkih plinova, politika i mjera koje su donesene i provedene radi ublažavanja klimatskih promjena ili ostvarivanja energetskih ciljeva te politika i mjera planiranih u tu svrhu;

11. 

„klimatski i energetski ciljevi Unije za 2030.” znači obvezujući cilj na razini Unije od najmanje 40 % domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030. u odnosu na 1990., obvezujući cilj na razini Unije od najmanje 32 % udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji u Uniji do 2030., krovni cilj na razini Unije od najmanje 32,5 % poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030., i cilj od 15 % za elektroenergetsku međupovezanost do 2030. ili naknadni ciljevi u tom pogledu koje su Europsko vijeće ili Europski parlament i Vijeće dogovorili za 2030.;

12. 

„nacionalni sustav inventara” znači sustav institucionalnih, pravnih i postupovnih mehanizama uspostavljenih u državi članici za procjenu antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima i za izvješćivanje i arhiviranje informacija iz inventara;

13. 

„pokazatelj” znači kvalitativni ili kvantitativni čimbenik ili varijabla koji pridonose boljem razumijevanju napretka u provedbi;

14. 

„ključni pokazatelji” znači pokazatelji ostvarenog napretka u pogledu pet dimenzija energetske unije koje je predložila Komisija;

15. 

„tehnički ispravci” znači prilagodbe nacionalnih procjena inventara stakleničkih plinova izrađene u kontekstu preispitivanja provedenog u skladu s člankom 38. kada su dostavljeni podaci o inventaru nepotpuni ili su izrađeni na način koji nije u skladu s relevantnim međunarodnim pravilima ili pravilima Unije ili smjernicama i čija je svrha zamijeniti izvorno dostavljene procjene;

16. 

„osiguranje kvalitete” znači planirani sustav postupaka preispitivanja kojim se osigurava ostvarenje ciljeva kvalitete podataka i dostavljanje najboljih mogućih procjena i informacija za podupiranje djelotvornosti programa kontrole kvalitete i za pomoć državama članicama;

17. 

„kontrola kvalitete” znači sustav redovnih tehničkih aktivnosti za mjerenje i kontrolu informacija i procjena prikupljenih u svrhe osiguravanja cjelovitosti, točnosti i potpunosti podataka, utvrđivanje i rješavanje grešaka i propusta, dokumentiranje i arhiviranje podataka i ostalog korištenog materijala i bilježenje svih aktivnosti osiguranja kvalitete;

18. 

„energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači da se pri planiranju te pri donošenju politika i odluka o ulaganju u području energije, u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir alternativne troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti za povećanje učinkovitosti potražnje za energijom i opskrbe energijom, osobito s pomoću troškovno učinkovite uštede energije u krajnjoj potrošnji, inicijativa za upravljanje potražnjom te učinkovitije pretvorbe, prijenosa i distribucije energije, pri čemu se i dalje ostvaruju ciljevi tih odluka;

19. 

„SET-Plan” znači strateški plan za energetsku tehnologiju utvrđen u Komunikaciji Komisije od 15. rujna 2015. pod naslovom „Ususret integriranom strateškom planu za energetsku tehnologiju (SET): ubrzavanje preobrazbe europskog energetskog sustava”;

20. 

„rani napori” znači:

(a) 

u kontekstu procjene mogućeg jaza između cilja Unije za energiju iz obnovljivih izvora za 2030. i zajedničkih doprinosa država članica, ostvarenje udjela energije iz obnovljivih izvora u državi članici iznad njezina nacionalnog obvezujućeg cilja za 2020. kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi (EU) 2018/2001 ili rani napredak države članice u pogledu ostvarivanja obvezujućeg nacionalnog cilja za 2020.;

(b) 

u kontekstu preporuka Komisije koje se temelje na procjeni u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (b) u pogledu energije iz obnovljivih izvora, rana provedba doprinosa države članice obvezujućem cilju Unije od najmanje 32 % energije iz obnovljivih izvora u 2030. izmjereno u odnosu na nacionalne referentne točke za energiju iz obnovljivih izvora;

21. 

„regionalna suradnja” znači suradnja između dvije ili više država članica koje sudjeluju u partnerstvu koje obuhvaća jednu ili više od pet dimenzija energetske unije;

22. 

„energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih izvora ili obnovljiva energija kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001;

23. 

„konačna bruto potrošnja energije” znači konačna bruto potrošnja energije kako je definirana u članku 2. točki 5. Direktive (EU) 2018/2001;

24. 

„program potpore” znači program potpore kako je definiran u članku 2. točki 5. Direktive (EU) 2018/2001;

25. 

„obnova kapaciteta” znači obnova kapaciteta kako je definirana u članku 2. točki 10. Direktive (EU) 2018/2001;

26. 

„zajednica obnovljive energije” znači zajednica obnovljive energije kako je definirana u članku 2. točki 16. Direktive (EU) 2018/2001;

27. 

„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 19. Direktive (EU) 2018/2001;

28. 

„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 2. točki 23. Direktive (EU) 2018/2001;

29. 

„biomasa” znači biomasa kako je definirana u članku 2. točki 24. Direktive (EU) 2018/2001;

30. 

„poljoprivredna biomasa” znači poljoprivredna biomasa kako je definirana u članku 2. točki 25. Direktive (EU) 2018/2001;

31. 

„šumska biomasa” znači šumska biomasa kako je definirana u članku 2. točki 26. Direktive (EU) 2018/2001;

32. 

„goriva iz biomase” znači goriva iz biomase kako su definirana u članku 2. točki 27. Direktive (EU) 2018/2001;

33. 

„bioplin” znači bioplin kako je definiran u članku 2. točki 28. Direktive (EU) 2018/2001;

34. 

„tekuće biogorivo” znači tekuće biogorivo kako je definirano u članku 2. točki 32. Direktive (EU) 2018/2001;

35. 

„biogorivo” znači biogorivo kako je definirano u članku 2. točki 33. Direktive (EU) 2018/2001;

36. 

„napredna biogoriva” znači napredna biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 34. Direktive (EU) 2018/2001;

37. 

„goriva iz recikliranog ugljika” znači goriva iz recikliranog ugljika kako su definirana u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2018/2001;

38. 

„kulture bogate škrobom” znači kulture bogate škrobom kako su definirane u članku 2. točki 39. Direktive (EU) 2018/2001;

39. 

„kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje” znači kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje kako su definirane u članku 2. točki 40. Direktive (EU) 2018/2001;

40. 

„lignocelulozni materijal” znači lignocelulozni materijal kako je definiran u članku 2. točki 41. Direktive (EU) 2018/2001;

41. 

„ostatci” znači ostatci kako su definirani u članku 2. točki 43. Direktive (EU) 2018/2001;

42. 

„potrošnja primarne energije” znači potrošnja primarne energije kako je definirana u članku 2. točki 2. Direktive 2012/27/EU;

43. 

„krajnja potrošnja energije” znači krajnja potrošnja energije kako je definirana u članku 2. točki 3. Direktive 2012/27/EU;

44. 

„energetska učinkovitost” znači energetska učinkovitost kako je definirana u članku 2. točki 4. Direktive 2012/27/EU;

45. 

„ušteda energije” znači ušteda energije kako je definirana u članku 2. točki 5. Direktive 2012/27/EU;

46. 

„poboljšanje energetske učinkovitosti” znači poboljšanje energetske učinkovitosti kako je definirano u članku 2. točki 6. Direktive 2012/27/EU;

47. 

„energetska usluga” znači energetska usluga kako je definirana u članku 2. točki 7. Direktive 2012/27/EU;

48. 

„ukupna korisna površina poda” znači ukupna korisna površina poda kako je definirana u članku 2. točki 10. Direktive 2012/27/EU;

49. 

„sustav gospodarenja energijom” znači sustav gospodarenja energijom poda kako je definiran u članku 2. točki 11. Direktive 2012/27/EU;

50. 

„stranka obveznica” znači stranka obveznica kako je definirana u članku 2. točki 14. Direktive 2012/27/EU;

51. 

„provedbeno tijelo javne vlasti” znači provedbeno tijelo javne vlasti kako je definirano u članku 2. točki 17. Direktive 2012/27/EU;

52. 

„pojedinačna mjera” znači pojedinačna mjera kako je definirana u članku 2. točki 19. Direktive 2012/27/EU;

53. 

„distributer energije” znači distributer energije kako je definiran u članku 2. točki 20. Direktive 2012/27/EU;

54. 

„operator distribucijskog sustava” znači operator distribucijskog sustava kako je definiran u članku 2. točki 6. Direktive 2009/72/EZ i članku 2. točki 6. Direktive 2009/73/EZ;

55. 

„poduzeće za maloprodaju energije” znači poduzeće za maloprodaju energije kako je definirano u članku 2. točki 22. Direktive 2012/27/EU;

56. 

„pružatelj energetskih usluga” znači pružatelj energetskih usluga kako je definiran u članku 2. točki 24. Direktive 2012/27/EU;

57. 

„ugovor o energetskom učinku” znači ugovor o energetskom učinku kako je definiran u članku 2. točki 27. Direktive 2012/27/EU;

58. 

„kogeneracija” znači kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 30. Direktive 2012/27/EU;

59. 

„zgrada” znači zgrada kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive 2010/31/EU;

60. 

„zgrada gotovo nulte energije” znači zgrada gotovo nulte energije kako je definirana u članku 2. točki 2. Direktive 2010/31/EU;

61. 

„dizalica topline” znači dizalica topline kako je definirana u članku 2. točki 18. Direktive 2010/31/EU;

62. 

„fosilno gorivo” znači neobnovljivi izvori energije na osnovi ugljika kao što su kruta goriva, prirodni plin i nafta.



POGLAVLJE 2.

Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi

Članak 3.

Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi

1.  
Do 31. prosinca 2019. i potom do 1. siječnja 2029. te svakih deset godina nakon toga, svaka država članica priopćuje Komisiji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan. Planovi sadržavaju elemente utvrđene u stavku 2. ovog članka i Prilogu I. Prvim planom obuhvaća se razdoblje od 2021. do 2030., uzimajući u obzir i dugoročniju perspektivu. Sljedeći planovi obuhvaćaju desetogodišnja razdoblja neposredno nakon kraja razdoblja obuhvaćenog prethodnim planom.
2.  

Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi sastoje se od sljedećih glavnih odjeljaka:

(a) 

pregleda postupka upotrijebljenoga za uspostavu integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji se sastoji od sažetka, opisa javnog savjetovanja i sudjelovanja dionika i njihovih rezultata te regionalne suradnje s ostalim državama članicama u pripremi plana, kako je utvrđeno u člancima 10., 11 i 12. i u točki 1. odjeljka A dijela 1. Priloga I.;

(b) 

opisa nacionalnih ciljeva i doprinosa koji se odnose na dimenzije energetske unije, kako je navedeno u članku 4. i Prilogu I.;

(c) 

opisa planiranih politika i mjera koje se odnose na ostvarivanje odgovarajućih ciljeva i doprinosa iz točke (b) kao i općeg pregleda ulaganja potrebnih za ispunjavanje odgovarajućih ciljeva i doprinosa;

(d) 

opisa trenutačnog stanja pet dimenzija energetske unije, među ostalim u pogledu energetskog sustava i emisija stakleničkih plinova i njihova uklanjanja te projekcija u pogledu ciljeva iz točke (b) s već postojećim politikama i mjerama;

(e) 

ako je primjenjivo, opisa regulatornih i neregulatornih prepreka i teškoća pri ispunjavanju ciljeva ili doprinosa povezanih s energijom iz obnovljivih izvora i energetskom učinkovitosti;

▼M2

(f) 

procjene učinaka planiranih politika i mjera za ostvarenje ciljeva iz točke (b) ovog stavka, uključujući njihovu dosljednost s Unijinim ciljem klimatske neutralnosti utvrđenim u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, dugoročnim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju Pariškog sporazuma i dugoročnim strategijama iz članka 15. ove Uredbe;

▼B

(g) 

opće procjene učinka planiranih politika i mjera na konkurentnost povezanu s pet dimenzija energetske unije;

(h) 

priloga, sastavljenog u skladu sa zahtjevima i strukturom utvrđenim u Prilogu III. ovoj Uredbi, u kojem su navedene metodologije i mjere politike država članica za ostvarenje zahtjeva ušteda energije u skladu s člankom 7. Direktive 2012/27/EU i Prilogom V. toj direktivi.

3.  

U pogledu svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova države članice:

(a) 

ograničavaju administrativnu složenost i troškove za sve relevantne dionike;

(b) 

uzimaju u obzir međusobnu povezanost pet dimenzija energetske unije, osobito načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu;

(c) 

koriste pouzdane i dosljedne podatke i pretpostavke u svih pet dimenzija, ako je relevantno;

(d) 

ocjenjuju broj kućanstava u energetskom siromaštvu, uzimajući u obzir domaće energetske usluge potrebne za jamčenje osnovnih životnih standarda u odgovarajućem nacionalnom kontekstu, postojeću socijalnu politiku i druge relevantne politike, kao i Komisijine okvirne smjernice o relevantnim pokazateljima energetskog siromaštva.

U slučaju da država članica, u skladu s točkom (d) prvog podstavka, na temelju svoje procjene provjerljivih podataka utvrdi da postoji znatan broj kućanstava u energetskom siromaštvu, ona u svoj plan uključuje nacionalni okvirni cilj smanjenja energetskog siromaštva. Dotične države članice navode u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, politikama i mjerama kojima se rješava problem energetskog siromaštva, ako postoji, uključujući mjere socijalne politike i druge relevantne nacionalne programe.

4.  
Svaka država članica čini dostupnim javnosti svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan koji je dostavljen Komisiji u skladu s ovim člankom.
5.  
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. radi izmjene točaka 2.1.1. i 3.1.1. odjeljka A i točaka 4.1. i 4.2.1. odjeljka B dijela 1. i točke 3. dijela 2. Priloga I. kako bi ih prilagodila izmjenama okvira energetske i klimatske politike Unije koje su izravno i posebno povezane s doprinosima Unije u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.

Članak 4.

Nacionalni ciljevi i doprinosi za pet dimenzija energetske unije

Svaka država članica u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima utvrđuje sljedeće glavne ciljeve i doprinose kako su navedeni u točki 2 odjeljka A. Priloga I.:

(a) 

u pogledu dimenzije „dekarbonizacija”:

1. 

u pogledu emisija stakleničkih plinova i njihova uklanjanja i kako bi pridonijele ostvarenju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji na razini cijelog gospodarstva:

i. 

obvezujući nacionalni cilj države članice za emisije stakleničkih plinova i obvezujuća godišnja nacionalna ograničenja u skladu s Uredbom (EU) 2018/842;

ii. 

obveze države članice u skladu s Uredbom (EU) 2018/841;

iii. 

prema potrebi, kako bi se ostvarili ciljevi energetske unije i dugoročne obveze Unije u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom, druge ciljeve, uključujući sektorske ciljeve i ciljeve prilagodbe.

2. 

u pogledu energije iz obnovljivih izvora:

radi ostvarenja obvezujućeg cilja Unije od najmanje 32 % energije iz obnovljivih izvora u 2030. kako je navedeno u članku 3. Direktive 2018/2001 doprinos tom cilju u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u državi članici u konačnoj bruto potrošnji energije 2030., s okvirnom putanjom za taj doprinos od 2021. nadalje. Do 2022. okvirna putanja mora doseći referentnu točku od najmanje 18 % ukupnog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora između obvezujućeg nacionalnog cilja te države članice za 2020. i njezina doprinosa cilju za 2030. Do 2025. okvirna putanja mora doseći referentnu točku od najmanje 43 % ukupnog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora između obvezujućeg nacionalnog cilja te države članice za 2020. i njezina doprinosa cilju za 2030. Do 2027. okvirna putanja mora doseći referentnu točku od najmanje 65 % ukupnog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora između obvezujućeg nacionalnog cilja za 2020 te države članice. i njezina doprinosa cilju za 2030.

Do 2030. okvirna putanja mora doseći barem planirani doprinos države članice. Ako država članica očekuje da će premašiti svoj obvezujući nacionalni cilj za 2020., njezina okvirna putanja može početi na razini koju očekuje da će postići. Okvirne putanje država članica uzete zajedno moraju odgovarati referentnim točkama Unije za 2022., 2025. i 2027. i obvezujućem cilju Unije od najmanje 32 % udjela energije iz obnovljivih izvora u 2030. Odvojeno od svojih doprinosa cilju Unije i svoje okvirne putanje za potrebe ove Uredbe, država članica može navesti veću razinu ambicioznosti za potrebe nacionalne politike;

(b) 

u pogledu dimenzije „energetska učinkovitost”:

1. 

okvirni nacionalni doprinos povećanju energetske učinkovitosti radi ostvarivanja Unijinih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za najmanje 32,5 % u 2030. kako je navedeno u članku 1. stavku 1. i članku 3. stavku 5. Direktive 2012/27/EU, na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta.

Države članice iskazuju svoj doprinos kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije u 2020. i kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije u 2030. uz okvirnu putanju za taj doprinos od 2021. nadalje. One objašnjavaju metodologiju upotrijebljenu za izračun i pretvorbene faktore;

2. 

kumulativni iznos uštede energije u krajnjoj potrošnji koji treba ostvariti tijekom razdoblja od 2021. do 2030. u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (b) o obvezama u pogledu uštede energije na temelju Direktive 2012/27/EU;

3. 

okvirne ključne etape dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, plan s mjerljivim pokazateljima napretka utvrđenima na domaćoj razini, na dokazima utemeljenu procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi te doprinos ostvarenju Unijinih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti na temelju Direktive 2012/27/EU u skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU;

4. 

ukupnu površinu poda koja će se renovirati ili ekvivalent godišnje uštede energije koja će se ostvariti od 2021. do 2030. na temelju članka 5. Direktive 2012/27/EU u vezi sa zgradama javnih tijela kao uzorima;

(c) 

u pogledu dimenzije „energetska sigurnost”:

1. 

nacionalne ciljeve u pogledu:

— 
jačanja diversifikacije izvora energije i opskrbe iz trećih zemalja, čija svrha može biti smanjenje ovisnosti o uvozu energije,
— 
povećanja fleksibilnosti nacionalnog energetskog sustava, i
— 
rješavanja pitanja ograničene ili prekinute opskrbe izvorom energije u svrhu poboljšanja otpornosti regionalnih i nacionalnih energetskih sustava, uključujući vremenski okvir za ostvarenje ciljeva;
(d) 

u pogledu dimenzije „unutarnje energetsko tržište”:

1. 

razinu elektroenergetske međupovezivosti koju država članica planira ostvariti u 2030. u odnosu na cilj elektroenergetske međupovezanosti za 2030. od najmanje 15 %, sa strategijom u kojoj je razina od 2021. nadalje utvrđena u bliskoj suradnji s dotičnim državama članicama, uzimajući u obzir cilj međupovezanosti od 10 % za 2020. i pokazatelje hitnosti djelovanja na temelju razlike u cijeni na veleprodajnom tržištu, nominalnog prijenosnog kapaciteta spojnih vodova u odnosu na njihovo vršno opterećenje i na ugrađeni kapacitet proizvodnje iz obnovljivih izvora kako je navedeno u Prilogu I., dijelu 1., odjeljku A, točki 2.4.1. Za svaki novi spojni vod provodi se analiza troškova i koristi u odnosu na socioekonomske i okolišne aspekte, a smije se realizirati samo ako su moguće koristi veće od troškova.

2. 

ključne projekte za infrastrukturu za prijenos električne energije i transport plina, te, prema potrebi, projekte za modernizaciju, koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru pet dimenzija energetske unije;

3. 

nacionalne ciljeve povezane s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput: povećanja fleksibilnosti sustava, osobito kroz politike i mjere u vezi s tržišno utemeljenim formiranjem cijena u skladu s primjenjivim pravom; integracije tržišta i uparivanja s ciljem nastojanja da se poveća utrživi kapacitet postojećih spojnih vodova, pametnih mreža, agregacije, upravljanja potražnjom, skladištenja, distribuirane proizvodnje energije, mehanizama za otpremu, ponovnu otpremu i ograničavanje opskrbe i cjenovnih signala u stvarnom vremenu, uključujući vremenski okvir za ostvarenje ciljeva, te druge nacionalne ciljeve povezane s unutarnjim energetskim tržištem, kako je utvrđeno u Prilogu I. dijelu 1., odjeljku A, točki 2.4.3.;

(e) 

u pogledu dimenzije „istraživanje, inovacije i konkurentnost”:

1. 

nacionalne ciljeve i ciljeve za financiranje javnih i, ako su dostupni, privatnih istraživanja i inovacija povezanih s energetskom unijom, uključujući, prema potrebi, vremenski okvir za ostvarivanje ciljeva; odražavanje prioriteta Strategije energetske unije i, prema potrebi, SET-Plana. Pri utvrđivanju svojih ciljeva i doprinosa, država članica može se nadovezati na postojeće nacionalne strategije ili planove koji su u skladu s pravom Unije.

2. 

ako su dostupni, nacionalne ciljeve za 2050. povezane s promicanjem tehnologija čiste energije.

Članak 5.

Postupak država članica za utvrđivanje doprinosa u području energije iz obnovljivih izvora

1.  

Pri utvrđivanju svojeg doprinosa za svoj udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije u 2030. i u posljednjoj godini razdoblja obuhvaćenog sljedećim nacionalnim planovima, u skladu s člankom 4. točkom (a) podtočkom 2., država članica uzima u obzir sve od sljedećeg:

(a) 

mjere predviđene u Direktivi (EU) 2018/2001;

(b) 

mjere donesene kako bi se ostvario cilja za energetsku učinkovitost donesenog u skladu s Direktivom 2012/27/EU;

(c) 

sve ostale postojeće mjere za promicanje energije iz obnovljivih izvora u državi članici i, ako je relevantno, na razini Unije;

(d) 

obvezujući nacionalni cilj za 2020. za energiju iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije utvrđen u Prilogu I. Direktivi (EU) 2018/2001;

(e) 

sve relevantne okolnosti koje utječu na uvođenje energije iz obnovljivih izvora, kao što su:

i. 

ravnopravna raspodjela uvođenja u cijeloj Uniji;

ii. 

gospodarski uvjeti i potencijal, uključujući BDP po stanovniku;

iii. 

potencijal za troškovno učinkovito uvođenje energije iz obnovljivih izvora;

iv. 

zemljopisna, okolišna i prirodna ograničenja, uključujući ograničenja područja i regija koji nisu međupovezani;

v. 

razina međupovezanosti država članica električnom energijom;

vi. 

ostale relevantne okolnosti, a osobito rani napori.

U pogledu prvog podstavka točke (e), svaka država članica u svojem integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu navodi koje je relevantne okolnosti koje utječu na uvođenje energije iz obnovljivih izvora uzela u obzir.

2.  
Države članice zajedno osiguravaju da zbroj njihovih doprinosa čini najmanje 32 % energije iz obnovljivih izvora u bruto krajnjoj potrošnji energije na razini Unije do 2030.

Članak 6.

Postupak država članica za utvrđivanje doprinosa u području energetske učinkovitosti

▼M1

1.  
Pri utvrđivanju svojeg okvirnog nacionalnog doprinosa cilju energetske učinkovitosti za 2030. i za posljednju godinu razdoblja obuhvaćenog sljedećim nacionalnim planovima u skladu s člankom 4. točkom (b) podtočkom 1. ove Uredbe, svaka država članica uzima u obzir. da, u skladu s člankom 3. Direktive 2012/27/EU, potrošnja energije u Uniji 2020. ne smije biti veća od 1 483  Mtoe primarne energije ili 1 086  Mtoe krajnje energije te da potrošnja energije u Uniji 2030. ne smije biti veća od 1 128  Mtoe primarne energije i/ili veća od 846 Mtoe krajnje energije.

▼B

Nadalje, svaka država članica uzima u obzir:

(a) 

mjere predviđene u Direktivi 2012/27/EU;

(b) 

druge mjere za promicanje energetske učinkovitosti u dotičnoj državi članici i na razini Unije.

2.  

U okviru svojeg doprinosa iz stavka 1., svaka država članica može uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije i krajnju potrošnju energije, kao što su:

(a) 

preostali troškovno učinkovit potencijal uštede energije;

(b) 

razvoj i predviđanje bruto domaćeg proizvoda;

(c) 

promjene u uvozu i izvozu energije;

(d) 

promjene u kombinaciji izvora energije i razvoj hvatanja i skladištenja ugljika; i

(e) 

rana djelovanja.

U pogledu prvog stavka, svaka država članica u svojem integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu navodi je li uzela u obzir relevantne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije i krajnju potrošnju energije te koje su to okolnosti.

Članak 7.

Nacionalne politike i mjere za svaku od pet dimenzija energetske unije

Države članice opisuju, u skladu s Prilogom I., u svojem integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, glavne postojeće i planirane politike i mjere osobito za ostvarivanje općih ciljeva utvrđenih u nacionalnom planu, uključujući, ako je primjenjivo, mjere kojima se predviđa regionalna suradnja i odgovarajuće financiranje na nacionalnoj i regionalnoj razini, uključujući mobilizaciju programa i instrumenata Unije.

Države članice pružaju opći pregled ulaganja potrebnih za postizanje ciljeva i doprinosa utvrđenih u nacionalnom planu, kao i opću procjenu izvora tih ulaganja.

Članak 8.

Analitička osnova za integrirane nacionalne energetske i klimatske planove

1.  
Države članice opisuju, u skladu sa strukturom i formatom utvrđenim u Prilogu I., trenutačno stanje u pogledu svake od pet dimenzija energetske unije, uključujući energetski sustav i emisije stakleničkih plinova i njihova uklanjanja u trenutku podnošenja integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana ili na osnovu posljednjih dostupnih informacija. Države članice uspostavljaju i opisuju projekcije za svaku od pet dimenzija energetske unije, barem za razdoblje trajanja tog plana, za koje se očekuje da će nastati kao posljedica postojećih politika i mjera. Države članice nastoje opisati dodatne dugoročnije perspektive za pet dimenzija nakon isteka trajanja integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, ako je to relevantno i moguće.
2.  

Države članice opisuju u svom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu svoju procjenu, na nacionalnoj i, ako je primjenjivo, regionalnoj razini:

(a) 

učinaka na razvoj energetskoga sustava i emisije stakleničkih plinova i njihovo uklanjanje tijekom razdoblja trajanja plana i za razdoblje od deset godina nakon posljednje godine obuhvaćene planom u okviru planiranih politika i mjera ili skupina mjera uključujući usporedbu s projekcijama utemeljenima na postojećim politikama i mjerama ili skupinama mjera kako je navedeno u stavku 1.;

(b) 

makroekonomskog i, u mjeri u kojoj je to moguće, zdravstvenog, okolišnog i društvenog učinka te učinka na vještine planiranih politika i mjera ili skupina mjera iz članka 7. koje su dalje opisane u Prilogu I. za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030., uključujući usporedbu s projekcijama na temelju postojećih politika i mjera ili skupina mjera kako je navedeno u stavku 1. ovog članka. Metodologija koja se primjenjuje za procjenu tih učinaka objavljuje se;

(c) 

interakcija između postojećih politika i mjera ili skupina mjera u okviru dimenzije politike i između postojećih politika i mjera i planiranih politika i mjera ili skupina mjera različitih dimenzija za prvo desetogodišnje razdoblje najmanje do 2030. Projekcije o sigurnosti opskrbe, infrastrukturi i integraciji tržišta moraju biti povezane s pouzdanim scenarijima energetske učinkovitosti;

(d) 

načina na koji će postojeće politike i mjere i planirane politike i mjere privući ulaganje nužno za njihovu provedbu;

▼M2

(e) 

načina na koji postojeće politike i mjere te planirane politike i mjere doprinose ostvarenju Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119.

▼B

3.  
Države članice čine dostupnim javnosti sveobuhvatne informacije o pretpostavkama, parametrima i metodologijama koje se koriste za završne scenarije i projekcije, uzimajući u obzir statistička ograničenja, poslovno osjetljive podatke i usklađenost s pravilima o zaštiti podataka.

Članak 9.

Nacrt integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova

1.  
Do 31. prosinca 2018. i potom do 1. siječnja 2028. te svakih deset godina nakon toga svaka država članica izrađuje i podnosi Komisiji nacrt integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana u skladu s člankom 3. stavkom 1. i Prilogom I.
2.  

Komisija ocjenjuje nacrt integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i može izdati preporuke o nacrtima planova po zemljama u skladu s člankom 34. najkasnije šest mjeseci prije isteka roka za podnošenje tih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. U tim preporukama može se osobito navesti sljedeće:

(a) 

razina ambicioznosti ciljeva i doprinosa radi zajedničkog ostvarivanja ciljeva energetske unije i osobito ciljeva Unije za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti te razina elektroenergetske međupovezivosti koju država članica planira ostvariti u 2030., kako je navedeno u članku 4. točki (d), pri čemu se u obzir uzimaju relevantne okolnosti koje utječu na uvođenje energije iz obnovljivih izvora i potrošnju energije koje je dotična država članica navela u nacrtu integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kao i pokazatelji hitnosti djelovanja za međupovezivost koji su utvrđeni u Prilogu I. dijelu 1. odjeljku A točki 2.4.1.;

(b) 

politike i mjere povezane s ciljevima država članica i ciljevima na razini Unije i ostalim politikama i mjerama moguće prekogranične važnosti;

(c) 

sve dodatne politike i mjere koje bi se mogle zahtijevati u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima;

(d) 

interakcije i dosljednost između postojećih i planiranih politika i mjera uključenih u integrirani nacionalni energetski i klimatski plan u okviru jedne dimenzije i između različitih dimenzija energetske unije.

3.  
U svojem integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu svaka država članica na odgovarajući način uzima u obzir sve preporuke Komisije. Ako dotična država članica ne djeluje u skladu s preporukom ili njezinim značajnim dijelom, ta država članica dužna je dati svoje obrazloženje i objaviti ga.
4.  
U kontekstu javnog savjetovanja kako je navedeno u članku 10. svaka država članica čini dostupnim javnosti svoj nacrt integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

Članak 10.

Javno savjetovanje

Ne dovodeći u pitanje druge zahtjeve prava Unije, svaka država članica osigurava da javnost pravodobno dobije priliku za djelotvorno sudjelovanje u izradi nacrta integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana – kada je riječ o planovima za razdoblje 2021. – 2030., u pripremi konačnog plana znatno prije njegova donošenja – kao i dugoročnih strategija iz članka 15. Svaka država članica prilaže sažetak stajališta ili privremenog stajališta javnosti prilikom podnošenja takvih dokumenata Komisiji. U mjeri u kojoj se primjenjuje Direktiva 2001/42/EZ, smatra se da se savjetovanjima u vezi s tim nacrtom poduzetima u skladu s tom direktivom zadovoljavaju obveze savjetovanja javnosti iz ove Uredbe.

Svaka država članica osigurava da javnost bude informirana. Svaka država članica postavlja razumne vremenske okvire koji ostavljaju dovoljno vremena kako bi se javnost informirala te kako bi mogla sudjelovati i izraziti svoje mišljenje.

Svaka država članica ograničavaju administrativnu složenost prilikom provedbe ovog članka.

▼M2

Članak 11.

Višerazinski dijalog o klimi i energiji

Svaka država članica u skladu s nacionalnim pravilima uspostavlja višerazinski dijalog o klimi i energiji u kojem lokalna tijela, organizacije civilnog društva, poslovna zajednica, ulagatelji i drugi relevantni dionici te šira javnost mogu aktivno sudjelovati i raspravljati o ostvarenju Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe 2021/1119 i o različitim scenarijima predviđenima za energetsku i klimatsku politiku, uključujući i dugoročnu perspektivu, te preispitati napredak, osim ako već ima strukturu koja služi toj svrsi. U okviru tog dijaloga može se raspravljati o integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

▼B

Članak 12.

Regionalna suradnja

1.  
Države članice međusobno surađuju, vodeći računa o svim postojećim i mogućim oblicima regionalne suradnje, kako bi učinkovito ostvarile ciljeve i doprinose utvrđene u njihovom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.
2.  
Svaka država članica, prije podnošenja svojeg nacrta integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Komisiji na temelju članka 9. stavka 1. – kada je riječ o planovima za razdoblje 2021. – 2030., kod pripreme konačnog plana znatno prije njegova donošenja – utvrđuju prilike za regionalnu suradnju i savjetuju se sa susjednim državama članicama, među ostalim u okviru foruma za regionalnu suradnju. Država članica koja priprema plan može se savjetovati s drugim državama članicama ili trećim zemljama koje su izrazile interes, ako to smatra primjerenim. Otočne države članice bez energetske međupovezanosti s drugim državama članicama, takva savjetovanja provode sa susjednim državama članicama s kojima imaju morsku granicu. Državama članicama s kojima se savjetuje trebalo bi dati razumno vrijeme za očitovanje. Svaka država članica navodi u svojem nacrtu integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana – kada je riječ o planovima za razdoblje 2021. – 2030., u svojem konačnom nacionalnom energetskom i klimatskom planu – barem privremene rezultate takvih regionalnih savjetovanja, uključujući, prema potrebi, kako su uzete u obzir primjedbe država članica ili trećih zemalja s kojima se savjetovalo.
3.  
Države članice mogu započeti s dobrovoljnom zajedničkom izradom dijelova svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova te izvješća o napretku, među ostalim u okviru foruma za regionalnu suradnju. U tom slučaju rezultat zamjenjuje odgovarajuće dijelove njihova integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i izvješća o napretku. Na zahtjev dviju ili više država članica Komisija olakšava taj postupak.
4.  
Kako bi se olakšala tržišna integracija i troškovno učinkovite politike i mjere, države članice u razdoblju između roka za podnošenje svojih nacrta integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i roka za podnošenje svojih konačnih planova predstavljaju relevantne dijelove svojeg nacrta integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana na odgovarajućim forumima za regionalnu suradnju radi njihova dovršetka. Ako je potrebno, Komisija olakšava takvu suradnju i savjetovanje među državama članicama, a ako prepozna mogućnosti za daljnju regionalnu suradnju, državama članicama može pružiti okvirne smjernice kako bi olakšala djelotvoran postupak suradnje i savjetovanja.
5.  
Države članice u svojem konačnom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu uzimaju u obzir primjedbe primljene od drugih država članica u skladu sa stavcima 2. i 3. i u tim planovima objašnjavaju kako su uzele u obzir te primjedbe.
6.  
Za potrebe iz stavka 1., države članice nastavljaju surađivati na regionalnoj razini te, prema potrebi, u okviru foruma za regionalnu suradnju, kada provode relevantne politike i mjere iz svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.
7.  
Države članice također mogu predvidjeti suradnju s potpisnicama energetske zajednice i s trećim zemljama koje su članice Europskog gospodarskog prostora.
8.  
U mjeri u kojoj se primjenjuju odredbe Direktive 2001/42/EZ, smatra se da prekogranična savjetovanja o nacrtu provedena u skladu s člankom 7. navedene Direktive zadovoljavaju obveze u pogledu regionalne suradnje na temelju ove Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz ovog članka.

Članak 13.

Ocjena integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova

Na temelju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i njihovih ažuriranja kako su priopćeni u skladu s člancima 3. i 14. Komisija posebno ocjenjuje jesu li:

(a) 

ciljevi i doprinosi dovoljni su za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije, a za prvo desetogodišnje razdoblje posebno ciljevi Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030.;

(b) 

planovi u skladu sa zahtjevima iz članaka od 3. do 12. te jesu li države članice na odgovarajući način uzele u obzir preporuke Komisije izdane u skladu s člankom 33.

Članak 14.

Ažuriranje integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova

1.  
Do 30. lipnja 2023. i potom do 1. siječnja 2033. te svakih 10 godina nakon toga svaka država članica podnosi Komisiji nacrt ažuriranja posljednjeg priopćenog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana ili Komisiji dostavljaju obrazloženje razloga zbog kojih plan nije potrebno ažurirati.
2.  
Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga države članice prijavljuju Komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, osim ako su obrazložile zašto plan nije potrebno ažurirati na temelju stavka 1.
3.  
Pri ažuriranju iz stavka 2. svaka država članica mijenja svoj nacionalni cilj ili doprinos za bilo koji od kvantificiranih ciljeva ili doprinosa Unije utvrđenih u članku 4. točki (a) podtočki 1. kako bi se odrazila jednaka ili veća razina ambicije u odnosu na onu utvrđenu u njezinom posljednjem priopćenom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu. Pri ažuriranju iz stavka 2. svaka država članica mijenja svoj nacionalni cilj ili doprinos za bilo koji od kvantificiranih ciljeva ili doprinosa Unije utvrđenih u članku 4. točki (a) podtočki 2. i članku 4. točki (b) isključivo kako bi se odrazila jednaka ili veća razina ambicije u odnosu na onu utvrđenu u posljednjem priopćenom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.
4.  
U svojem ažuriranom integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu države članice ulažu napore u ublažavanje negativnih učinaka na okoliš, koji su izašli na vidjelo tijekom integriranog izvješćivanja na temelju članaka od 17. do 25.
5.  
Pri ažuriranjima iz stavka 2. države članice uzimaju u obzir najnovije preporuke po državama izdane u kontekstu Europskog semestra kao i obveze koje proizlaze iz Pariškog sporazuma.
6.  
Postupci propisani u članku 9. stavku 2. i člancima 10. i 12. primjenjuju se na izradu i ocjenjivanje ažuriranih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.
7.  
Ovim člankom ne dovodi se u pitanje pravo država članica da u bilo kojem trenutku izmijene ili prilagode nacionalne politike utvrđene ili spomenute u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, pod uvjetom da te izmjene i prilagodbe budu uključene u integrirano nacionalno energetsko i klimatsko izvješće o napretku.



POGLAVLJE 3.

Dugoročne strategije

Članak 15.

Dugoročne strategije

▼M2

1.  
Do 1. siječnja 2020. i potom do 1. siječnja 2029. te svakih 10 godina nakon toga svaka država članica izrađuje i dostavlja Komisiji svoju dugoročnu strategiju s 30-godišnjom perspektivom usklađenu s Unijinim ciljem klimatske neutralnosti utvrđenim u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina.

▼B

2.  

U nastojanju ostvarenja općih klimatskih ciljeva iz stavka 3., Komisija do 1. travnja 2019. donosi prijedlog dugoročne strategije Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom, uzimajući u obzir nacrte integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica. Dugoročna strategija iz ovog stavka uključuje analizu koja obuhvaća barem:

(a) 

različite scenarije za doprinos Unije ciljevima iz stavka 3., među ostalim i scenarij o postizanju nultih neto emisija stakleničkih plinova u Uniji do 2050., a nakon toga negativnih emisija;

(b) 

implikacije scenarija iz točke (a) za preostali proračuna ugljika u svijetu i u Uniji kako bi se doprinijelo raspravi o troškovnoj učinkovitosti, djelotvornosti i pravednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova.

3.  

Dugoročne strategije država članica i Unije doprinose:

(a) 

izvršavanju obveza Unije i država članica u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma u pogledu smanjenja antropogenih emisija iz izvora i poboljšanja uklanjanja ponorima te promicanja veće sekvestracije ugljika;

(b) 

ostvarenju cilja Pariškog sporazuma da se zadrži povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2°C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da se ulažu napori u ograničavanje povišenja temperature na 1,5°C iznad razine u predindustrijskom razdoblju;

▼M2

(c) 

postizanju dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima u svim sektorima u skladu s Unijinim ciljem klimatske neutralnosti utvrđenim u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, u kontekstu nužnih smanjenja emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima u skladu s Međuvladinim panelom o klimatskim promjenama (IPCC) kako bi se na troškovno učinkovit način smanjile Unijine emisije stakleničkih plinova i poboljšalo uklanjanje ponorima radi ostvarenja dugoročnog temperaturnog cilja iz Pariškog sporazuma da bi se u Uniji postigla ravnoteža između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima te nakon toga prema potrebi ostvarile negativne emisije;

▼B

(d) 

energetskom sustavu Unije koji je visoko energetski učinkovit te se u velikoj mjeri temelji na obnovljivim izvorima energije.

4.  

Dugoročne strategije država članica trebale bi obuhvaćati elemente iz Priloga IV. Nadalje, dugoročnim strategijama država članica i Unije obuhvaćeno je sljedeće:

(a) 

smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova i poboljšanja uklanjanja ponorima;

(b) 

smanjenja emisija i poboljšanja uklanjanja u pojedinim sektorima, uključujući sektore električne energije, industrije, prometa, grijanja i hlađenja te graditeljstva (stambenog i tercijarnog), poljoprivrede, otpada i korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF);

(c) 

očekivani napredak u pogledu prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova, uključujući intenzitet stakleničkih plinova, intenzitet CO2 bruto domaćeg proizvoda, povezane procjene dugoročnih ulaganja i strategija za povezano istraživanje, razvoj i inovacije;

(d) 

u mjeri u kojoj je to moguće, očekivani društveno-gospodarski učinak mjera dekarbonizacije, uključujući među ostalim aspekte povezane s makroekonomskim i socijalnim razvojem, zdravstvenim rizicima i koristima te zaštitom okoliša;

(e) 

veze s drugim nacionalnim dugoročnim ciljevima, planovima te s drugim politikama, mjerama i ulaganjima.

5.  
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. radi izmjene Priloga IV. kako bi ga prilagodila kretanjima u dugoročnoj strategiji Unije ili u okviru energetske i klimatske politike Unije, a koja su izravno i posebno povezana s relevantnim odlukama donesenima u okviru UNFCCC-a te, posebno, u okviru Pariškog sporazuma.
6.  
Integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi. moraju biti u skladu su s dugoročnim strategijama iz ovog članka.
7.  
Države članice i Komisija informiraju javnost i stavljaju joj na raspolaganje svoje dugoročne strategije i njihova ažuriranja, među ostalim i preko e-platforme iz članka 28. Države članice i Komisija javnosti stavljaju na raspolaganje relevantne podatke o konačnim rezultatima, uzimajući u obzir poslovno osjetljive podatke i usklađenost s pravilima o zaštiti podataka.
8.  
Komisija podupire države članice u pripremi njihovih dugoročnih strategija pružanjem informacija o stanju temeljnih znanstvenih spoznaja te o mogućnostima za razmjenu znanja i najboljih praksi, uključujući, prema potrebi, smjernice koje države članice mogu slijediti tijekom faze razvoja i provedbe svojih strategija.
9.  
Komisija procjenjuje jesu li dugoročne nacionalne strategije prikladne za zajedničko postizanje ciljeva energetske unije utvrđenih u članku 1. te pružaju informacije o mogućem preostalom zajedničkom jazu.

Članak 16.

Strateški plan za metan

S obzirom na visoki potencijal globalnog zagrijavanja i relativno kratak životni vijek metana u atmosferi, Komisija analizira implikacije provedbe politika i mjera u svrhu smanjenja kratkoročnog i srednjoročnog utjecaja emisija metana na emisije stakleničkih plinova u Uniji. Uzimajući na odgovarajući način u obzir ciljeve kružnoga gospodarstva, Komisija razmatra mogućnosti politika za pružanje brzog odgovora na problem emisija metana te predlaže strateški plan Unije za metan kao sastavni dio dugoročne strategije Unije iz članka 15.



POGLAVLJE 4.

Izvješćivanje



Odjeljak 1.

Dvogodišnja izvješća o napretku i daljnje postupanje u vezi s njima

Članak 17.

Integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku

1.  
Ne dovodeći u pitanje članak 26., svaka država članica izvješćuje Komisiju do 15. ožujka 2023., i svake dvije godine nakon toga o stanju provedbe svojeg integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana s pomoću integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku kojima je obuhvaćeno svih pet ključnih dimenzija energetske unije.
2.  

Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim izvješćem o napretku obuhvaćaju se sljedeći elementi:

▼M2

(a) 

informacije o ostvarenom napretku prema ostvarivanju ciljeva, uključujući napredak prema ostvarenju Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, i doprinosa utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu te prema financiranju i provedbi politika i mjera nužnih za njihovo ostvarivanje, uključujući preispitivanje stvarnih ulaganja u odnosu na prvotne pretpostavke o ulaganjima;

▼B

(b) 

ako je primjenjivo, informacije o napretku u uspostavi dijaloga iz članka 11.;

(c) 

informacije iz članaka od 20. do 25. i, prema potrebi, novosti o politikama i mjerama, u skladu s tim člancima;

(d) 

informacije o prilagodbi u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a);

(e) 

u mjeri u kojoj je moguće, kvantifikacija učinka politika i mjera u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu na kvalitetu zraka i na emisije onečišćivača zraka.

Unija i države članice dostavljaju dvogodišnja izvješća u skladu s Odlukom 2/CP.17 Konferenciji stranaka UNFCCC-a i nacionalna izvješća u skladu s člankom 12. UNFCCC-a Tajništvu UNFCCC-a.

3.  
Integrirano nacionalno energetsko i klimatsko izvješće o napretku obuhvaća informacije sadržane u godišnjim izvješćima iz članka 26. stavka 3. kao i informacije o politikama i mjerama te projekcijama antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima, koje su sadržane u izvješćima iz članka 18.
4.  
►M2  Komisija, kojoj pomaže Odbor za energetsku uniju iz članka 44. stavka 1. točke (b), donosi provedbene akte kako bi utvrdila strukturu, format, tehničke pojedinosti i postupak za informacije iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uključujući metodologiju za izvješćivanje o postupnom ukidanju energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva, u skladu s člankom 25. točkom (d). ◄

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 6.

5.  
Učestalost i opseg informacija i ažuriranja iz stavka 2. točke (c) usklađuju se s potrebom osiguravanja dovoljne sigurnosti za ulagatelje.
6.  
Ako je Komisija izdala preporuke u skladu s člankom 32. stavcima 1. ili 2., dotična država članica uključuje u svoje integrirano nacionalno energetsko i klimatsko izvješće o napretku informacije o politikama i mjerama koje su donesene ili čije se donošenje i provedba planiraju s ciljem provedbe tih preporuka. Ako je primjenjivo, te informacije uključuju detaljni raspored provedbe.

Ako dotična država članica odluči da neće slijediti preporuku ili njezini znatni dio, obvezna je dati svoje obrazloženje.

7.  
Države članice čine dostupnim javnosti izvješća koja su dostavljena Komisiji u skladu s ovim člankom.

Članak 18.

Integrirano izvješćivanje o politikama i mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova i o projekcijama

1.  

Do 15. ožujka 2021. i svake dvije godine nakon toga, države članice dostavljaju Komisiji informacije o:

(a) 

svojim nacionalnim politikama i mjerama ili skupini mjera kako je utvrđeno u Prilogu VI.; i

(b) 

svojim nacionalnim projekcijama antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima organiziranima po plinu ili skupini plinova (hidroflorougljici i perfluorougljici) navedenima u dijelu 2. Priloga V. Nacionalnim projekcijama uzimaju se u obzir politike i mjere donesene na razini Unije i one uključuju informacije navedene u Prilogu VII.

2.  
Države članice izvješćuju o najažurnijim dostupnim projekcijama. Ako država članica ne dostavi potpune procjene projekcija do 15. ožujka svake druge godine i ako je Komisija utvrdila da ta država članica ne može popuniti razlike u procjenama nakon što su utvrđeni tijekom Komisijinih postupaka osiguranja i kontrole kvalitete, Komisija može izraditi procjene koje su potrebne za sastavljanje projekcija Unije na temelju savjetovanja s dotičnom državom članicom.
3.  
Država članica može Komisiji priopćiti sve bitne promjene informacija dostavljenih u skladu sa stavkom 1. tijekom prve godine izvještajnog razdoblja do 15. ožujka godine koja slijedi nakon prethodnog izvješća.
4.  
Države članice čine dostupnim javnosti, u elektroničkom obliku, svoje nacionalne projekcije u skladu sa stavkom 1. i sve relevantne procjene troškova i učinaka nacionalnih politika i mjera o provedbi politika Unije relevantnih za ograničavanje emisija stakleničkih plinova zajedno s relevantnim tehničkim izvješćima na kojima se one temelje. Te projekcije i procjene trebale bi uključivati opise modela i metodoloških pristupa koji su se upotrebljavali, definicija i osnovnih pretpostavki.

Članak 19.

Integrirano izvješćivanje o nacionalnim djelovanjima prilagodbe, financijskoj i tehnološkoj potpori zemljama u razvoju i prihodima o dražbovne prodaje

1.  
Do 15. ožujka 2021. i svake dvije godine nakon toga, države članice izvješćuju Komisiju o svojim nacionalnim planovima i strategijama prilagodbe klimatskim promjenama u kojima su opisane njihova provedena i planirana djelovanja za olakšavanje prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući informacije navedene u dijelu 1. Priloga VIII. i u skladu sa zahtjevima za izvješćivanje dogovorenima u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.
2.  
Do 31. srpnja 2021. i svake godine nakon toga (godina X) države članice dostavljaju Komisiji informacije o uporabi prihoda koji su države članice stekle dražbovnom prodajom emisijskih jedinica u skladu s člankom 10. stavkom 1. i člankom 3.d stavcima 1. ili 2. Direktive 2003/87/EZ, uključujući informacije navedene u dijelu 3. Priloga VIII.
3.  
Do 30. rujna 2021. i svake godine nakon toga (godina X), države članice Komisiji dostavljaju informacije o potpori zemljama u razvoju, uključujući informacije navedene u dijelu 2. Priloga VIII. i u skladu s relevantnim zahtjevima za izvješćivanje dogovorenima u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma.
4.  
Države članice čine dostupnim javnosti izvješća podnesena Komisiji u skladu s ovim člankom, osim informacija navedenih u Prilogu VIII. dijelu 2. točki (b).
5.  
Komisija, kojoj pomaže Odbor za klimatske promjene iz članka 44. stavka 1. točke (a), donosi provedbene akte kako bi utvrdila strukturu, format i postupke dostavljanja za izvješćivanje država članica o informacijama u skladu s ovim člankom.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 6.

Članak 20.

Integrirano izvješćivanje o energiji iz obnovljivih izvora

Države članice uključuju u izvješća o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova informacije o:

(a) 

provedbi sljedećih putanja i ciljeva:

1. 

okvirne nacionalne putanje za ukupni udio energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj bruto potrošnji energije od 2021. do 2030.;

2. 

procijenjene putanje za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj potrošnji energije od 2021. do 2030. u elektroenergetskom sektoru, sektoru grijanja i hlađenja i sektoru prometa;

3. 

procijenjene putanje prema tehnologijama za dobivanje energije iz obnovljivih izvora kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe i ukupni planirani instalirani kapacitet po tehnologiji i sektoru izražen u MW;

4. 

putanje potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, i putanje opskrbe biomasom po sirovini i podrijetlu (razlikovanje između domaće proizvodnje i uvoza). Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor LULUCF-a;

5. 

ako je primjenjivo, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući dugoročne i sektorske (kao što je udio električne energije proizvedene iz biomase bez uporabe topline, udio energije iz obnovljivih izvora u centralnom grijanju, uporaba obnovljivih izvora energije u zgradama, obnovljivi izvori energije koje proizvode gradovi, zajednice obnovljive energije i potrošač vlastite obnovljive energije), oporabljena energija iz mulja dobivenog obradom otpadnih voda;

(b) 

provedbi sljedećih politika i mjera:

1. 

provedenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje nacionalnog doprinosa obvezujućem cilju na razini Unije za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora kako je navedeno u članku 4. točki (a) podtočki 2. ove Uredbe, uključujući sektorske i tehnološki specifične mjere, s posebnim preispitivanjem provedbe mjera utvrđnih u člancima od 23.do 28. Direktive (EU) 2018/2001;

2. 

ako je dostupno, posebnih mjera regionalne suradnje;

3. 

ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, posebnih mjera za financijsku potporu, uključujući potporu Unije i korištenje sredstava Unije, za promicanje proizvodnje i uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu;

4. 

ako je primjenjivo, procjene potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju države članice trebaju provesti u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/2001;

5. 

posebnih mjera za ispunjavanje zahtjeva iz članaka od 15. do 18. Direktive (EU) 2018/2001;

6. 

ako je primjenjivo, posebnih mjera za procjenu, omogućivanje transparentnosti i smanjenje potrebe za minimalnim kapacitetom koji može dovesti do ograničavanja energije iz obnovljivih izvora;

7. 

sažetka politika i mjera u okviru poticajnog okvira koji države članice trebaju uspostaviti na temelju članka 21. stavka 6. i članka 22. stavka 5. Direktive (EU) 2018/2001 kako bi se potaknuo i olakšao razvoj potrošnje vlastite obnovljive energije i zajednica obnovljive energije;

8. 

mjera za promicanje uporabe energije iz biomase, posebno za mobilizaciju nove biomase uzimajući u obzir biomasu, uključujući dostupnost održive biomase, te mjera za održivost proizvedene i iskorištene biomase;

9. 

postojećih mjera za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja te sektoru prometa;

10. 

politika i mjera za lakše prihvaćanje ugovora o kupnji energije;

(c) 

kako je utvrđeno u dijelu 1. Priloga IX.

Članak 21.

Integrirano izvješćivanje o energetskoj učinkovitosti

Države članice uključuju u integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku informacije o sljedećem:

(a) 

provedbi sljedećih nacionalnih putanja i ciljeva:

1. 

okvirne putanje za potrošnju primarne energije i krajnju godišnju potrošnju energije od 2021. do 2030. kao nacionalnog doprinosa uštedom energije ostvarivanju cilja na razini Unije za 2030., uključujući metodologiju na kojoj se temelji;

2. 

okvirnih ključnih etapa dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, te doprinosa ostvarenju ciljeva povećanja energetske učinkovitosti Unije na temelju Direktive 2012/27/EU u skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU;

3. 

prema potrebi, ažuriranju drugih nacionalnih ciljeva utvrđenih u nacionalnom planu;

(b) 

provedbi sljedećih politika i mjera:

1. 

provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i programa za ostvarivanje okvirnog nacionalnog doprinosa povećanju energetske učinkovitosti za 2030. kao i drugih ciljeva iz članka 6., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetske učinkovitosti zgrada, mjere za iskorištavanje potencijala energetske učinkovitosti plinske i elektroenergetske infrastrukture i ostale mjere za promicanje energetske učinkovitosti;

2. 

ako je primjenjivo, instrumenata utemeljenih na tržištu kojima se daju poticaji za poboljšanja u pogledu energetske učinkovitosti, koji uključuju, ali nisu ograničeni na, poreze na energiju, pristojbe i emisijske jedinice;

3. 

nacionalnog sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera iz članaka 7.a i 7.b Direktive 2012/27/EU i u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi;

4. 

dugoročnih strategija obnove u skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU;

5. 

politika i mjera za poticanje energetskih usluga u javnom sektoru i mjera za uklanjanje regulatornih i neregulatornih prepreka koje onemogućuju prihvaćanje ugovora o energetskom učinku i drugih modela usluga energetske učinkovitosti;

6. 

regionalne suradnje u području energetske učinkovitosti, ako je primjenjivo;

7. 

ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, mjera financiranja u području energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini, uključujući, prema potrebi, potporu Unije i korištenje sredstava Unije;

(c) 

kako je utvrđeno u dijelu 2. Priloga IX.

Članak 22.

Integrirano izvješćivanje o energetskoj sigurnosti

Države članice uključuju u integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku informacije o provedbi:

(a) 

nacionalnih ciljeva za diversifikaciju izvora energije i potražnje;

(b) 

ako je primjenjivo, nacionalnih ciljeva u pogledu smanjenja ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja;

(c) 

nacionalnih ciljeva za razvoj mogućnosti za suočavanje s ograničenom opskrbom ili s prekidom opskrbe izvora energije, uključujući plin i električnu energiju;

(d) 

nacionalnih ciljeva u vezi s povećanjem fleksibilnosti nacionalnog energetskog sustava, osobito uporabom domaćih izvora energije, upravljanjem potražnjom i skladištenjem energije;

(e) 

provedbenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje ciljeva iz točaka od (a) do (d);

(f) 

regionalne suradnje u provedbi ciljeva i politika iz točaka od (a) do (d);

(g) 

ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, ako je to primjenjivo, mjera financiranja u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i korištenje sredstava Unije.

Članak 23.

Integrirano izvješćivanje o unutarnjem energetskom tržištu

1.  

Države članice uključuju u svoja integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća informacije o provedbi sljedećih ciljeva i mjera:

(a) 

razini elektroenergetske međupovezivosti koju država članica planira ostvariti 2030. u odnosu na cilj elektroenergetske međupovezanosti za 2030. od najmanje 15 % i pokazatelje iz Priloga I. dijela 1. odjeljka A točke 2.4.1. te mjere za provedbu strategije za postizanje te razine, uključujući i mjere koje se odnose na davanje odobrenja;

(b) 

ključnih projekata za infrastrukturu za prijenos električne energije i transport plina, koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru pet ključnih dimenzija energetske unije;

(c) 

ako je primjenjivo, glavnih predviđenih infrastrukturnih projekata osim projekata od zajedničkog interesa, uključujući infrastrukturne projekte u kojima sudjeluju treće zemlje i, u mjeri u kojoj je to izvedivo, opću procjenu njihove usklađenosti s ciljevima energetske unije i doprinosa ostvarenju tih ciljeva;

(d) 

nacionalnih ciljeva povezanih s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput povećanja fleksibilnosti sustava, integracije tržišta i uparivanja, nastojanja da se poveća utrživi kapacitet postojećih spojnih vodova, pametnih mreža, agregacije, upravljanja potražnjom, skladištenja, distribuirane proizvodnje energije, mehanizama za otpremu, ponovnu otpremu i ograničavanje usluge, cjenovnih signala u stvarnom vremenu;

(e) 

ako je to primjenjivo, nacionalnih ciljeva i mjera povezanih s nediskriminatornim sudjelovanjem energije iz obnovljivih izvora, upravljanje potražnjom i skladištenjem, među ostalim putem agregacije, na svim energetskim tržištima;

(f) 

ako je primjenjivo, nacionalnih ciljeva i mjera u vezi s osiguravanjem sudjelovanja potrošača u energetskom sustavu i koristi od vlastite proizvodnje i novih tehnologija, uključujući pametna brojila;

(g) 

mjera u pogledu osiguravanja adekvatnosti elektroenergetskog sustava;

(h) 

provedenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje ciljeva iz točaka od (a) do (g);

(i) 

regionalne suradnje u provedbi ciljeva i politika iz točaka od (a) do (h);

(j) 

ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, mjera financiranja na nacionalnoj razini u području unutarnjeg tržišta energije, uključujući potporu Unije i korištenje sredstava Unije, među ostalim u svrhu ostvarenja cilja elektroenergetske međupovezanosti, ako je primjenjivo;

(k) 

mjera za povećanje fleksibilnosti energetskog sustava s obzirom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući uvođenje unutardnevnog uparivanja tržišta i prekograničnih tržišta uravnoteženja.

2.  
Informacije koje su dostavile države članice u skladu sa stavkom 1. moraju biti dosljedne izvješću nacionalnih regulatora iz članka 37. stavka 1. točke (e) Direktive 2009/72/EZ i članka 41. stavka 1. točke (e) Direktive 2009/73/EZ i na odgovarajući se način temeljiti na tome izvješću.

Članak 24.

Integrirano izvješćivanje o energetskom siromaštvu

Kada se primjenjuje članak 3. stavak 3. točka (d) drugi podstavak, dotična država članica u svoje integrirano nacionalno energetsko i klimatsko izvješće o napretku uključuje:

(a) 

informacije o napretku u ostvarenju nacionalnog okvirnog cilja smanjenja broja kućanstava u energetskom siromaštvu; i

(b) 

kvantitativne informacije o broju kućanstava u energetskom siromaštvu, kao i informacije o politikama i mjerama za rješavanje problema energetskog siromaštva.

Podatke koje države članice dostavljaju u skladu s ovim člankom Komisija prosljeđuje Europskom opservatoriju za energetsko siromaštvo.

Članak 25.

Integrirano izvješćivanje o istraživanju, inovacijama i konkurentnosti

Države članice u svoja integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku uključuju informacije o provedbi sljedećih ciljeva i mjera:

(a) 

ako je primjenjivo, nacionalnih ciljeva i politika kojima se prenose u nacionalni kontekst ciljevi i politike iz plana SET;

(b) 

nacionalnih ciljeva u pogledu ukupne javne i, ako je dostupno, privatne potrošnje na istraživanje i inovacije povezane s tehnologijama čiste energije te za tehnološke troškove i razvoj uspješnosti;

(c) 

ako je to primjereno, nacionalnih ciljeva, uključujući dugoročne ciljeve do 2050. za uvođenje tehnologija za dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrijskih sektora i industrijskih sektora s visokom razinom emisija ugljika i, ako je primjenjivo, ciljeve u pogledu infrastrukture za skladištenje i prijevoz ugljika;

(d) 

nacionalnih ciljeva za postupno isključivanje energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva;

(e) 

provedenih, donesenih i planiranih politika i mjera za ostvarivanje ciljeva iz točaka (b) i (c);

(f) 

suradnje s drugim državama članicama u provedbi ciljeva i politika iz točaka od (b) do (d), uključujući koordinaciju politika i mjera u kontekstu plana SET, kao što je usklađivanje istraživačkih i zajedničkih programa;

(g) 

financijskih mjera u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i korištenje sredstava Unije, ako je primjenjivo.



Odjeljak 2.

Godišnje izvješćivanje

Članak 26.

Godišnje izvješćivanje

1.  

Do 15. ožujka 2021. i svake dvije godine nakon toga (godina X), države članice izvješćuju Komisiju o:

(a) 

informacijama iz članka 6. stavka 2. Direktive 2009/119/EZ;

(b) 

informacijama iz točke 3. Priloga IX. Direktivi 2013/30/EU, u skladu s člankom 25. te direktive.

2.  
Države članice do 31. srpnja 2021. i svake godine nakon toga (godina X) Komisiju izvješćuju o svojim približnim inventarima stakleničkih plinova za godinu X-1.

Za potrebe ovog stavka Komisija, na temelju približnih inventara stakleničkih plinova država članica, ili, ako država članica nije do tog datuma priopćila svoje približne inventare, na temelju vlastitih procjena, svake godine sastavlja približni inventar stakleničkih plinova. Komisija te informacije čini dostupnim javnosti do 30. rujna svake godine.

3.  
Od 2023. države članice utvrđuju i dostavljaju Komisiji konačne podatke iz inventara stakleničkih plinova do 15. ožujka svake godine (godina X) i preliminarne podatke do 15. siječnja svake godine, uključujući podatke o stakleničkim plinovima i informacije iz inventara iz Priloga V. Izvješće o konačnim podacima iz inventara stakleničkih plinova uključuju i potpuno i ažurno nacionalno izvješće o inventaru. U roku od tri mjeseca od primitka izvješćâ, Komisija informacije navedene u Prilogu V. dijelu 1. točki (n) stavlja na raspolaganje Odboru za klimatske promjene iz članka 44. stavka 1. točke (a).
4.  
Države članice dostavljaju Tajništvu UNFCCC-a nacionalne inventare koji sadržavaju informacije dostavljene Komisiji o konačnim podacima iz inventara stakleničkih plinova u skladu sa stavkom 3. do 15. travnja svake godine. Komisija u suradnji s državama članicama svake godine sastavlja inventar stakleničkih plinova i priprema izvješće Unije o inventarima stakleničkih plinova i dostavlja ga Tajništvu UNFCCC-a do 15. travnja svake godine.
5.  
Države članice do 15. siječnja 2017. i 15. ožujka 2032. dostavljaju Komisiji preliminarne i konačne podatke iz nacionalnih inventara koji su izrađeni za njihove obračune za LULUCF za potrebe izvješća o usklađenosti u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/841.
6.  

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. kako bi:

(a) 

izmijenila dio 2. Priloga V. dodavanjem tvari na popis stakleničkih plinova ili njihovim brisanjem s tog popisa, u skladu s odgovarajućim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma;

(b) 

dopunila ovu Uredbu donošenjem vrijednosti za potencijale globalnog zatopljenja i navođenjem smjernica za inventare koje se primjenjuju u skladu s relevantnim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma.

7.  
Komisija, kojoj pomaže Odbor za klimatske promjene iz članka 43. stavka 1. točke (a), donosi provedbene akte kako bi utvrdila strukturu, tehničke pojedinosti, format i postupke za države članice za podnošenje približnih inventara stakleničkih plinova u skladu sa stavkom 2. ovog članka, inventara stakleničkih plinova u skladu sa stavkom 3. ovog članka i obračunanih emisija stakleničkih plinova i njihova uklanjanja u skladu s člancima 5. i 14. Uredbe (EU) 2018/841.

Kada predlaže takve provedbene akte Komisija uzima u obzir rasporede UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma za praćenje i izvješćivanje o tim informacijama i relevantne odluke koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma kako bi osigurala usklađenost Unije s njezinim obvezama izvješćivanja koje ima kao stranka UNFCCC-a i Pariškog sporazuma. U tim se provedbenim aktima navode i rasporedi za suradnju i koordinaciju između Komisije i država članica u pripremi izvješća o inventarima stakleničkih plinova u Uniji.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 6.

Članak 27.

Izvješćivanje o ciljevima za 2020.

Do 30. travnja 2022. svaka država članica izvješćuje Komisiju o ostvarenju svojeg nacionalnog cilja povećanja energetske učinkovitosti za 2020., uspostavljenog na temelju članka 3. stavka 1. Direktive 2012/27/EU, pružanjem informacija utvrđenih u dijelu 2. Priloga IX. ovoj Uredbi, i ostvarenju ukupnih nacionalnih ciljeva za udio energije iz obnovljivih izvora u 2020., kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi 2009/28/EZ u verziji koja je na snazi 31. prosinca 2020., i to dostavom sljedećih informacija:

(a) 

sektorski (električna energija, grijanje i hlađenje te promet) i ukupni udjeli energije iz obnovljivih izvora 2020.;

(b) 

mjere poduzete za postizanje nacionalnih ciljeva za energiju iz obnovljivih izvora za 2020., uključujući mjere koje se odnose na programe potpore, jamstva o podrijetlu i pojednostavnjenje administrativnih postupaka;

(c) 

udio energije iz biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica u energetskoj potrošnji u prometu;

(d) 

udio energije iz biogoriva i bioplina za promet proizvedenih iz sirovina i drugih goriva navedenih u dijelu A Priloga IX. Direktivi 2009/28/EZ, u verziji koja je na snazi 31. prosinca 2020., u energetskoj potrošnji u prometu.



Odjeljak 3.

Platforma za izvješćivanje

Članak 28.

E-platforma

1.  
Komisija uspostavlja internetsku platformu (e-platforma) kako bi olakšala komunikaciju između Komisije i država članica, promicala suradnju među državama članicama i olakšala pristup javnosti informacijama.
2.  
Države članice upotrebljavaju e-platformu kako bi Komisiji podnosile izvješća iz ovog poglavlja nakon što postane operativna.
3.  
E-platforma mora postati operativna do 1. siječnja 2020. Komisija upotrebljava e-platformu kako bi olakšala javni internetski pristup izvješćima iz ovog poglavlja, konačnim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, njihovim ažuriranim verzijama te dugoročnim strategijama iz članka 15., uzimajući u obzir poslovno osjetljive podatke i usklađenost s pravilima o zaštiti podataka.



POGLAVLJE 5.

Objedinjeno ocjenjivanje napretka i odgovora politike za osiguravanje ostvarenja ciljeva Unije – praćenje Komisije

Članak 29.

Ocjena napretka

1.  

Do 31. listopada 2021. i svake druge godine nakon toga Komisija ocjenjuje, posebno na temelju izvješća o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, ostalih informacija dostavljenih u skladu s ovom Uredbom, pokazatelja i europskih statistika i podataka, ako su dostupni:

(a) 

napredak ostvaren na razini Unije prema ostvarenju ciljeva energetske unije, uključujući za prvo desetogodišnje razdoblje klimatske i energetske ciljeve Unije za 2030, osobito kako bi se izbjegle razlike među ciljevima Unije do 2030. u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti;

▼M2

(b) 

napredak koji je ostvarila svaka država članica u pogledu ostvarivanja svojih ciljeva, uključujući napredak prema ostvarenju Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, i doprinosa te provedbe politika i mjera utvrđenih u njezinu integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu;

▼B

(c) 

ukupan učinak zrakoplovstva na globalnu klimu, uključujući emisije ili učinke koji nisu CO2, na temelju podataka o emisijama koje su dostavile države članice u skladu s člankom 26. i, prema potrebi, poboljšava to ocjenjivanje upućivanjem na znanstveni napredak i podatke o zračnom prometu;

(d) 

ukupan učinak politika i mjera integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova na djelotvornost mjera Unije u području klimatske i energetske politike;

(e) 

ukupan učinak politika i mjera uključenih u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove na funkcioniranje sustava trgovanja emisijama Europske unije (EU ETS) i na ravnotežu između ponude i potražnje emisijskih jedinica na europskom tržištu ugljika.

2.  
U području energije iz obnovljivih izvora, u okviru svoje ocjene iz stavka 1., Komisija ocjenjuje napredak ostvaren u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u bruto krajnjoj potrošnji Unije na temelju okvirne putanje Unije koja počinje s 20 % u 2020., dostiže referentne točke od najmanje 18 % u 2022., 43 % u 2025. i 65 % u 2027. ukupnog povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora između cilja Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora za 2020. i cilja Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora za 2030. te dostiže cilj Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora za 2030. od najmanje 32 % tijekom 2030.

▼M1

3.  
U području energetske učinkovitosti, u okviru svojeg ocjenjivanja iz stavka 1., Komisija ocjenjuje ostvareni napredak prema zajedničkom ostvarivanju najveće potrošnje energije na razini Unije od 1 128  Mtoe primarne energije i 846 Mtoe krajnje energije 2030. u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 2012/27/EU.

▼B

Pri provedbi svoje ocjene Komisija poduzima sljedeće korake:

(a) 

ispituje je li ostvarena prekretnica od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i najviše 1 086 Mtoe konačne energije u 2020.;

(b) 

ocjenjuje upućuje li napredak koji su ostvarile države članice na to da je Unija u cjelini na dobrom putu prema razini potrošnje energije u 2030. kako je navedeno u prvom podstavku, uzimajući u obzir ocjenjivanje informacija koje su države članice dostavile u svojim izvješćima o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova;

(c) 

koristi rezultate iz postupaka izrade modela u odnosu na buduće trendove u potrošnji energije na razini Unije i nacionalnoj razini i ostalih komplementarnih analiza;

(d) 

uzima u obzir relevantne okolnosti koje utječu na primarnu i krajnju potrošnju energije kako su ih države članice navele u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, u skladu s člankom 6. stavkom 2.

4.  
U području unutarnjeg energetskog tržišta, Komisija u okviru svoje ocjene iz stavka 1. ocjenjuje ostvareni napredak prema razini elektroenergetske međupovezivosti koju država članica planira ostvariti u 2030.
5.  

Do 31. listopada 2021. i svake godine nakon toga Komisija ocjenjuje, posebice na temelju informacija dostavljenih u skladu s ovom Uredbom, jesu li Unija i njezine države članice ostvarile dovoljan napredak prema ispunjavanju sljedećih zahtjeva:

(a) 

obveza iz članka 4. UNFCCC-a i članka 3. Pariškog sporazuma, kako je navedeno u odlukama koje su donijele Konferencija stranaka UNFCCC-a i Konferencija stranaka UNFCCC-a koje služe kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma;

(b) 

obveza iz članka 4. Uredbe (EZ) 2018/842 i članka 4. Uredbe (EU) 2018/841;

(c) 

ciljeva utvrđenih u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu s ciljem ostvarivanja ciljeva energetske unije i za prvo desetogodišnje razdoblje radi ostvarenja klimatskih i energetskih ciljeva Unije za 2030.

6.  
U svojoj ocjeni Komisija uzima u obzir najnovije preporuke po državama izdane kontekstu Europskog semestra.
7.  
Komisija izvješćuje o svome ocjenjivanju u skladu s ovim člankom u okviru izvješća o stanju energetske unije iz članka 35.

Članak 30.

Neusklađenosti s općim ciljevima energetske unije i ciljevima u okviru Uredbe (EU) 2018/842

1.  
Na temelju ocjenjivanja u skladu s člankom 29., Komisija izdaje preporuke državama članicama u skladu s člankom 34. ako se pokaže da je razvoj politika u toj državi članici neusklađen s općim ciljevima energetske unije.
2.  
Država članica koja namjerava upotrijebiti fleksibilnu mogućnost u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/842, nakon što ta informacija postane dostupna, u integrirani nacionalni energetski i klimatski plan uključuje razinu namjeravane upotrebe, kao i politike i mjere koje namjerava donijeti kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 za razdoblje od 2021. do 2030.

Članak 31.

Odgovor na nedovoljnu ambicioznost integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova

1.  
Ako, na temelju svoje ocjene nacrta integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 9. ili svoje ocjene nacrta ažuriranja konačnih planova u skladu s člankom 14. te kao dio iterativnog postupka zaključi da ciljevi i doprinosi država članica nisu dovoljni za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije, a osobito, u prvom desetogodišnjem razdoblju, za ostvarivanje obvezujućeg cilja Unije za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora i cilja Unije za 2030. u pogledu energetske učinkovitosti, Komisija u slučaju Unijina cilja za obnovljivu energiju daje, a u slučaju drugih ciljeva energetske unije može izdati preporuke kojima od država članica čije doprinose smatra nedovoljnima traži da povećaju svoju ambicioznost kako bi se osigurala dovoljna razina zajedničke ambicioznosti.
2.  
Ako se razlika između cilja Unije za 2030. i zajedničkih doprinosa država članica javi u području obnovljive energije, Komisija svoju ocjenu temelji na formuli utvrđenoj u Prilogu II. koja se temelji na objektivnim kriterijima iz članka 5. stavka 1. prvog podstavka točke (e) podtočaka od i. do v., uzimajući u obzir relevantne okolnosti koje utječu na uvođenje energije iz obnovljivih izvora kako je navela država članica u skladu s člankom 5. stavkom 1. drugim podstavkom.

Ako se razlika između cilja Unije za 2030. i zbroja nacionalnih doprinosa javi u području energetske učinkovitosti, Komisija osobito ocjenjuje relevantne okolnosti navedene u članku 6. stavku 2., informacije koje su države članice dostavile u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, rezultate iz postupaka izrade modela u odnosu na buduće trendove u potrošnji energije i, prema potrebi, drugu komplementarnu analizu.

Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog članka, i samo kako bi se ocijenilo je li došlo do razlike između cilja Unije za 2030. i zajedničkih doprinosa država članica, Komisija u svojoj ocjeni pretpostavlja nacionalne doprinose država članica koje nisu podnijele svoj nacrt integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana u skladu s člankom 9. stavkom 1.

U svojoj pretpostavci, u području energije iz obnovljivih izvora, Komisija uzima u obzir nacionalni obvezujući cilj države članice za 2020. kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi (EU) 2018/2001, rezultate iz postupaka izrade modela o razvoju energije iz obnovljivih izvora i rezultate formule iz Priloga II. ovoj Uredbi. U području energetske učinkovitosti, uzima u obzir postupke izrade modela u odnosu na buduće trendove u potrošnji energije i, prema potrebi, drugu komplementarnu analizu.

U svojoj ocjeni doprinosa energiji iz obnovljivih izvora, na temelju formule iz Priloga II., Komisija uzima u obzir sve moguće negativne učinke na sigurnost opskrbe i stabilnost mreže u malim ili izoliranim energetskim sustavima ili u sustavima državama članicama u kojima promjena sinkronog područja može dovesti do znatnih posljedica.

U svojoj ocjeni doprinosa povećanju energetske učinkovitosti Komisija uzima u obzir mogući učinak na rad elektroenergetskog sustava i stabilnost mreže u državama članicama u kojima promjena sinkronog područja može dovesti do znatnih posljedica.

3.  
Ako, na temelju svoje ocjene integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova i njihovih ažuriranja u skladu s člankom 14., zaključi da ciljevi i doprinosi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova ili njihova ažuriranja nisu dovoljni za zajedničko ostvarivanje ciljeva energetske unije i, posebno za prvo desetogodišnje razdoblje, ciljeva Unije do 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, Komisija predlaže mjere i izvršava svoje ovlasti na razini Unije kako bi osigurala zajedničko ostvarenje tih ciljeva. Kada je riječ o energiji iz obnovljivih izvora, takvim mjerama uzima se u obzir stupanj ambicioznosti doprinosa država članica cilju Unije za 2030. koji je utvrđen u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim ažuriranjima.

Članak 32.

Odgovor na nedovoljan napredak u ostvarenju energetskih i klimatskih ciljeva Unije

1.  
Ako, na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (b) zaključi da država članica nije ostvarila dovoljan napredak u ostvarenju svojih ciljeva i doprinosa, svojih referentnih točaka za energiju iz obnovljivih izvora, ili u provedbi politika i mjera utvrđenih u njezinom integriranom nacionalnom klimatskom i energetskom planu, Komisija dotičnoj državi članici izdaje preporuke u skladu s člankom 34.

Pri izdavanju preporuka u području energije iz obnovljivih izvora Komisija uzima u obzir relevantne okolnosti koje je država članica navela u skladu s člankom 5. stavkom 1 drugim podstavkom. Komisija također uzima u obzir projekte u vezi s energijom iz obnovljivih izvora za koje je donesena konačna odluka o ulaganju, pod uvjetom da ti projekti postanu operativni tijekom razdoblja od 2021. do 2030. i da imaju znatan učinak na nacionalni doprinos države članice.

U svojim preporukama u području energetske učinkovitosti Komisija vodi računa o objektivnim kriterijima navedenima u članku 6. stavku 1. točkama (a) i (b) i o relevantnim nacionalnim okolnostima koje je država članica navela u skladu s člankom 6. stavkom 2.

2.  
Ako Komisija, na temelju svoje objedinjene ocjene izvješća o napretku država članica u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a) i dodatnih izvora informacija, prema potrebi, zaključi da postoji rizik da Unija neće ostvariti ciljeve energetske unije i, osobito, za prvo desetogodišnje razdoblje, ciljeve Okvira Unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030., može izdati preporuke svim državama članicama u skladu s člankom 34. kako bi ublažila taj rizik.

U području energije iz obnovljivih izvora Komisija ocjenjuje jesu li nacionalne mjere predviđene stavkom 3. dovoljne za ostvarenje ciljeva Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora. U slučaju da nacionalne mjere nisu dovoljne, Komisija, prema potrebi, povrh tih preporuka predlaže mjere i izvršava svoje ovlastima na razini Unije osobito kako bi osigurala ostvarivanje cilja Unije za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora.

U području energetske učinkovitosti, Komisija, prema potrebi, povrh tih preporuka predlaže mjere i izvršava svoje ovlastima na razini Unije osobito kako bi osigurala ostvarivanje cilja Unije za 2030. u pogledu energetske učinkovitosti.

Kada je riječ o energetskoj učinkovitosti, takvim dodatnim mjerama osobito se može poboljšati energetska učinkovitost:

(a) 

proizvoda, u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ) i Uredbom (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 );

(b) 

zgrada, u skladu s direktivama 2010/31/EU i 2012/27/EU; i

(c) 

prometa.

3.  

Ako, u području energije iz obnovljivih izvora Komisija na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 29. stavcima 1. i 2. zaključi da nije zadovoljena jedna ili više referentnih točaka okvirne putanje Unije u 2022., 2025. i 2027., koje su navedene u članku 29. stavku 2., države članice koje nisu postigle jednu ili više svojih nacionalnih referentnih točaka u 2022., 2025. i 2027., kako je navedeno u članku 4. stavku 2. točki (a), osiguravaju da se u roku od godine dana od datuma primitka ocjene Komisije provedu dodatne mjere kako bi se nadoknadila razlika u odnosu na njihovu nacionalnu referentnu točku, kao što su:

(a) 

nacionalne mjere za povećanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora;

(b) 

prilagodba udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja utvrđenog u članku 23. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001;

(c) 

prilagodba udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja utvrđenog u članku 25. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001;

(d) 

dobrovoljno financijsko plaćanje mehanizmu Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora koji je uspostavljen na razini Unije i iz kojeg se financiraju projekti energije iz obnovljivih izvora te kojim izravno ili neizravno upravlja Komisija u skladu s člankom 33.;

(e) 

korištenje mehanizama suradnje iz Direktive (EU) 2018/2001.

Takvim mjerama uzimaju se u obzir razmatranja Komisije kako su utvrđena u stavku 1. drugom podstavku ovog članka. Dotične države članice te mjere uključuju u svoje integrirano nacionalno energetsko i klimatsko izvješće o napretku.

4.  
Od 1. siječnja 2021. nadalje udio energije iz obnovljivih izvora u svakoj državi članici u bruto krajnjoj potrošnji energije ne smije biti niži od osnovnog udjela koji je jednak obveznom nacionalnom općem cilju za udio energije iz obnovljivih izvora za 2020. kako je navedeno u članku 3. stavku 4. Direktive (EU) 2018/2001. Ako ne održava svoj osnovni udio kako je izmjeren tijekom jednogodišnjeg razdoblja, dotična država članica poduzima, u roku od godine dana, dodatne mjere kao što su one navedene u stavku 3. prvom podstavku u točkama od (a) do (e) ovog članka, a koje su dovoljne da se razlika pokrije u roku od jedne godine.

Za države članice koje ispune obvezu pokrivanja razlike do osnovnog udjela smatra se da su usklađene s obvezama utvrđenima u prvoj rečenici prvog podstavka ovog stavka i članku 3. stavku 4. Direktive (EU) 2018/2001 tijekom cijelog razdoblja u kojem je razlika nastala.

Za potrebe stavka 3. prvog podstavka točke (d) ovog članka, države članice mogu iskoristiti svoje prihode od godišnjih emisijskih jedinica u skladu s Direktivom 2003/87/EZ.

5.  
Ako je njezin udio u energiji iz obnovljivih izvora niži od jedne ili više nacionalnih referentnih točaka u 2022., 2025. i 2027., kako je navedeno u članku 4. stavku 2. točki (a), država članica u sljedećem integriranom izvješću koji podnosi Komisiji u skladu s člankom 17. navodi objašnjenje o tome kako će pokriti razliku u odnosu na svoje nacionalne referentne točke.
6.  
Ako, u području energetske učinkovitosti, ne dovodeći u pitanje druge mjere na razini Unije u skladu s trećim podstavkom stavka 2. 3. ovog članka, Komisija na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 29. stavcima 1. i 3., koja je provedena do 2022., 2025. i 2027., zaključi da nije ostvaren dovoljan napredak prema zajedničkom ostvarivanju cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije iz članka 29. stavka 3. prvog podstavka, predlaže mjere i izvršava svoje ovlasti na razini Unije, povrh onih utvrđenih u Direktivi 2010/31/EU i Direktivi 2012/27/EU kako bi osigurala da su zadovoljeni ciljevi povećanja energetske učinkovitosti Unije do 2030.
7.  
Svaka dotična država članica iz stavka 3. ovog članka do detaljno razrađuje dodatne provedene, donesene i planirane mjere kao dio svojeg sljedećeg izvješća o napretku iz članka 17.
8.  
Ako u području međupovezanosti na temelju svoje ocjene u skladu s člankom 29. stavcima 1. i 4. tijekom 2025. zaključi da nije ostvaren dovoljan napredak, Komisija surađuje s dotičnim državama članicama do 2026. kako bi se riješile nastale okolnosti.

Članak 33.

Mehanizam Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora

1.  
Komisija do 1. siječnja 2021. uspostavlja mehanizam Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora iz članka 32. stavka 3. točke (d) kako bi se pružila potpora novim projektima u području energije iz obnovljivih izvora u Uniji s ciljem pokrivanja razlike u indikativnoj putanji Unije. Potpora se može pružati, među ostalim, u obliku premije isplaćene povrh tržišnih cijena te se dodjeljuje projektima koji se natječu uz najniži trošak ili premiju.
2.  

Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, mehanizam financiranja doprinosi poticajnom okviru u skladu s člankom 3. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/2001 s ciljem pružanja potpore uvođenju energije iz obnovljivih izvora u cijeloj Uniji neovisno o razlici u odnosu na indikativnu putanju Unije. U tu svrhu:

(a) 

plaćanja država članica iz članka 32. mogu se dopuniti dodatnim izvorima, kao što su fondovi Unije, doprinosi privatnog sektora ili dodatna plaćanja država članica kako bi se doprinijelo postizanju cilja Unije;

(b) 

mehanizam financiranja može, među ostalim, pružati potporu u obliku zajmova s niskom kamatnom stopom, bespovratnih sredstava ili njihove kombinacije te može poduprijeti, među ostalim, zajedničke projekte država članica u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2018/2001 i sudjelovanja država članica u zajedničkim projektima s trećim zemljama iz članka 11. te direktive.

3.  
Države članice zadržavaju pravo da odluče hoće li, i ako da, pod kojim uvjetima, dopustiti da postrojenja koja se nalaze na njihovom državnom području dobiju potporu iz mehanizma financiranja.
4.  

Komisija, kojoj pomaže Odbor za energetsku uniju iz članka 44. stavka 1. točke (b), može donijeti provedbene akte kako bi utvrdila odredbe potrebne za uspostavu i rad mehanizma financiranja, odnosno:

(a) 

metodologiju za izračun maksimalne razine premije za svaku ponudu;

(b) 

oblik ponude koji treba primijeniti, što obuhvaća uvjete za isporuku i povezane sankcije;

(c) 

metodologiju za izračun plaćanja država članica i posljedičnih statističkih koristi za države članice koje daju doprinos;

(d) 

minimalne uvjete za sudjelovanje država članica, uzimajući u obzir potrebu da se osiguraju i kontinuitet mehanizma s pomoću dovoljnog trajanja plaćanja država članica i maksimalna fleksibilnost za sudjelovanje država članica;

(e) 

odredbe kojima se osigurava sudjelovanje i/ili odobrenje država članica domaćina i, prema potrebi, odredbe koje se odnose na dodatne naknade sustavnih troškova.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 6.

5.  
Svake godine, energija iz obnovljivih izvora proizvedena u postrojenjima koja se financiraju s pomoću mehanizma financiranja statistički se pripisuje državama članicama sudionicama i odražava njihova relativna plaćanja. Projekti koje podupire ovaj mehanizam financiranja i koji se ne financiraju plaćanjima država članica, već drugim izvorima, ne uračunavaju se u nacionalne doprinose država članica, već u ostvarivanje obvezujućeg cilja Unije u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive (EU) 2018/2001.

Članak 34.

Preporuke Komisije državama članicama

1.  
Komisija, prema potrebi, izdaje preporuke državama članicama kako bi osigurala ostvarivanje ciljeva energetske unije. Komisija odmah čini dostupnim javnosti takve preporuke.
2.  

Kada se u ovoj Uredbi upućuje na ovaj članak, primjenjuju se sljedeća načela:

(a) 

dotična država članica na odgovarajući način uzima u obzir preporuku u duhu solidarnosti između država članica i Unije te između samih država članica;

(b) 

država članica navodi, u svojem izvješću o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova izrađenom u godini nakon godine u kojoj je izdana preporuka, kako je na odgovarajući način uzela u obzir preporuku. Ako dotična država članica odluči ne slijediti preporuku ili njezini značajan dio, obvezna je dati svoje obrazloženje;

(c) 

preporukama bi se trebale nadopunjavati najnovije preporuke po državama izdane u kontekstu Europskog semestra.

Članak 34.

Izvješće o stanju energetske unije

1.  
Komisija do 31. listopada svake godine dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o stanju energetske unije.
2.  

Izvješće o stanju energetske unije uključuje, među ostalim, sljedeće elemente:

(a) 

ocjenu provedenu u skladu s člankom 29.;

(b) 

prema potrebi, preporuke u skladu s člankom 34.;

(c) 

izvješće o funkcioniranju tržišta ugljika iz članka 10. stavka 5. Direktive 2003/87/EZ, uključujući informacije o primjeni te direktive u skladu s člankom 21. stavkom 2.;

(d) 

svake dvije godine od 2023., izvješće o bioenergetskoj održivosti Unije, koje sadržava informacije navedene u Prilogu X.;

(e) 

svake dvije godine izvješće o dobrovoljnim programima u pogledu kojih je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 30. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/2001, koje sadržava informacije navedene u Prilogu XII. ovoj Uredbi;

(f) 

opće izvješće o napretku u primjeni Direktive 2009/72/EZ;

(g) 

opće izvješće o napretku u primjeni Direktive 2009/73/EZ u skladu s člankom 52. te direktive;

(h) 

opće izvješće o napretku sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politike iz članaka 7.a i 7.b Direktive 2012/27/EU;

(i) 

svake dvije godine, opće izvješće o obnovi nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u skladu s planovima koji su navedeni u dugoročnim strategijama obnove koje svaka država članica utvrđuje u skladu s člankom 2.a. Direktive 2010/31/EU;

(j) 

svake četiri godine, opće izvješće o napretku država članica u povećanju broja zgrada gotovo nulte energije u skladu s člankom 9. stavkom 5. Direktive 2010/31/EU;

(k) 

opće izvješće o napretku država članica u stvaranju potpunog i operativnog energetskog tržišta;

(l) 

stvarnu kvalitetu goriva u različitim državama članicama i zemljopisnu pokrivenost goriva s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg čiji je cilj osigurati pregled podataka o kvaliteti goriva u različitim državama članicama koji su dostavljeni u skladu s Direktivom 98/70/EZ;

(m) 

izvješće o napretku u pogledu konkurentnosti;

(n) 

napredak država članica prema postupnom ukidanju energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva;

(o) 

ostala relevantna pitanja za provedbu energetske unije, uključujući javnu i privatnu potporu.

(p) 

do 31. listopada 2019. i svake četiri godine nakon toga, ocjenu provedbe Direktive 2009/31/EZ.

Članak 36.

Praćenje mehanizma upravljanja

U kontekstu stanja energetske unije iz članka 35. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Europski parlament i Vijeće jednom godišnje osvrću se na napredak koji je energetska unija ostvarila u svim dimenzijama energetske i klimatske politike.



POGLAVLJE 6.

Sustavi Unije i nacionalni sustavi za emisije stakleničkih plinova i uklanjanje ponorima

Članak 37.

Sustav inventara Unije i nacionalni sustavi inventara

1.  
Države članice do 1. siječnja 2021. uspostavljaju nacionalne sustave inventara za procjenu antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova navedene u dijelu 2. Priloga V. te njima upravljaju i nastoje ih stalno unapređivati kako bi osigurale pravodobnost, transparentnost, točnost, dosljednost, usporedivost i potpunost svojih inventara stakleničkih plinova.
2.  
Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela za inventare imaju pristup informacijama iz Priloga XII. ovoj Uredbi, da upotrebljavaju sustave izvješćivanja uspostavljene u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 517/2014 za poboljšanje procjene fluoriranih plinova u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova i da mogu poduzeti godišnje provjere usklađenosti iz točaka (i) i (j) dijela 1. Priloga V. ovoj Uredbi.
3.  
Uspostavlja se sustav inventara Unije radi osiguranja pravodobnosti, transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti nacionalnih inventara u odnosu na inventar stakleničkih plinova Unije. Komisija upravlja tim sustavom, održava ga i stalno ga nastoji unaprijediti, što uključuje uspostavu programa za osiguranje i kontrolu kvalitete, utvrđivanje ciljeva kvalitete i izradu plana za osiguranje i kontrolu kvalitete inventara, postupke za izradu procjena emisija za potrebe sastavljanja inventara Unije u skladu sa stavkom 5. ovog članka i revizije iz članka 38.
4.  
Komisija provodi početnu provjeru točnosti preliminarnih podataka iz inventara stakleničkih plinova koje države članice trebaju dostaviti u skladu s člankom 26. stavkom 3. Ona šalje rezultate te provjere državama članicama u roku od šest tjedana od roka za dostavu. Države članice odgovaraju na sva relevantna pitanja postavljena nakon početne provjere do 15. ožujka, zajedno s konačnim podnošenjem inventara za godinu X-2.
5.  
Ako država članica do 15. ožujka ne dostavi podatke iz inventara koji su potrebni za sastavljanje inventara Unije, Komisija, u dogovoru i bliskoj suradnji s dotičnom državom članicom, može pripremiti procjene kako bi nadopunila podatke koje je dostavila država članica. Komisija u tu svrhu upotrebljava smjernice koje se primjenjuju na pripremu nacionalnih inventara stakleničkih plinova.
6.  
Komisija, kojoj pomaže Odbor za klimatske promjene iz članka 44. stavka 1. točke (a) donosi provedbene akte kako bi utvrdila pravila o strukturi, formatu i postupku dostavljanja informacija povezanih s nacionalnim sustavima inventara i zahtjeve u vezi s uspostavom, radom i funkcioniranjem nacionalnih sustava inventara.

Pri predlaganju takvih provedbenih akata Komisija vodi računa o svim relevantnim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 6.

7.  
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 43. kako bi ovu Uredbu dopunila utvrđivanjem pravila u vezi sa zahtjevima o uspostavi, radu i funkcioniranju sustava inventara Unije. Pri predlaganju takvih delegiranih akata Komisija vodi računa o svim relevantnim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma.

Članak 38.

Revizija inventara

1.  
Komisija 2027. i 2032. provodi sveobuhvatnu reviziju podataka iz nacionalnih inventara koje su dostavile države članice u skladu s člankom 26. stavkom 4. ove Uredbe s ciljem praćenja smanjenja emisija stakleničkih plinova država članica ili njihova ograničenja u skladu sa člancima 4., 9. i 10. Uredbe (EU) 2018/842 i njihovih smanjenja emisija i poboljšanja uklanjanja ponorima u skladu s člancima 4. i 14. Uredbe (EU) 2018/841 te svih ostalih ciljeva smanjenja ili ograničavanja emisija stakleničkih plinova utvrđenih u zakonodavstvu Unije. Države članice u potpunosti sudjeluju u tom postupku.
2.  

Sveobuhvatna revizija iz stavka 1. uključuje:

(a) 

kontrole radi provjere transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti dostavljenih podataka;

(b) 

kontrole radi utvrđivanja slučajeva kada su podaci iz inventara pripremljeni na način koji nije u skladu sa dokumentacijom smjernica UNFCCC-a ili pravilima Unije;

(c) 

kontrole radi utvrđivanja slučajeva kada se računovodstvo LULUCF-a obavlja na način koji nije u skladu sa dokumentacijom smjernica UNFCCC-a ili pravilima Unije i

(d) 

prema potrebi, izračun preostalih nužnih tehničkih ispravaka, u dogovoru s državama članicama.

3.  
Komisija, kojoj pomaže Odbor za klimatske promjene iz članka 44. stavka 1. točke (a), donosi provedbene akte kako bi utvrdila rokove i postupak za provođenje sveobuhvatne revizije, među ostalim zadaća iz stavka 2. ovog članka i osigurala primjereno savjetovanje s državama članicama u pogledu zaključaka tih revizija. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43. stavka 6.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 6.

4.  
Komisija provedbenim aktom utvrđuje ukupni zbroj emisija za relevantne godine koji proizlazi iz ispravljenih podataka iz inventara za svaku državu članicu po okončanju revizije podijeljenih između podataka o emisiji relevantnih za članak 9. Uredbe (EU) 2018/842 i podataka o emisijama iz točke (c) dijela 1. Priloga V. ovoj Uredbi te kako bi utvrdila ukupni zbroj emisija i uklanjanja relevantnih za članak 4. Uredbe (EU) 2018/841.
5.  
Podaci za svaku državu članicu, kako su zabilježeni u registrima uspostavljenima u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/841 četiri mjeseca nakon datuma objave provedbenog akta donesenog u skladu sa stavkom 4. ovog članka, upotrebljavaju se za provjeru usklađenosti s člankom 4. Uredbe (EU) 2018/841, uključujući promjene takvih podataka koji nastaju kao posljedica toga što su države članice iskoristile fleksibilnu mogućnosti u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2018/841.
6.  
Podaci za svaku državu članicu, kako su uneseni u registre uspostavljene u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2018/842 dva mjeseca nakon datuma provjere usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/841 iz stavka 5. ovog članka, upotrebljavaju se za provjeru usklađenosti u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2018/842 za godine 2021. i 2026. Provjera usklađenosti u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2018/842 za svaku od godina od 2022. do 2025. i od 2027. do 2030. obavlja se na datum koji pada mjesec dana nakon datuma provjere usklađenosti za prethodnu godinu. Ta provjera uključuje promjene takvih podataka koje nastaju kao rezultat toga što je ta država članica iskoristila fleksibilnu mogućnost u skladu s člancima 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2018/842.

Članak 39.

Sustav Unije i nacionalni sustav za politike i mjere te projekcije

1.  
Do 1. siječnja 2021. države članice upravljaju nacionalnim sustavima, a Komisija sustavom Unije, za izvješćivanje o politikama i mjerama i za izvješćivanje o projekcijama antropogenih emisija stakleničkih plinova po izvora i uklanjanja ponorima te nastoje stalno unapređivati te sustave. Ti sustavi moraju uključivati relevantna institucionalna, pravna i postupovna rješenja uspostavljena u državi članici i u Uniji za ocjenjivanje politike i izradu projekcija antropogenih emisija stakleničkih plinova po izvorima i uklanjanja ponorima.
2.  
Države članice i Komisija nastoje osigurati pravodobnost, transparentnost, točnost, dosljednost, usporedivost i potpunost dostavljenih informacija o politikama i mjerama te o projekcijama antropogenih emisija stakleničkih plinova po izvorima i uklanjanja ponorima, kako je navedeno u članku 18., uključujući uporabu i primjenu podataka, metoda i modela i provedbu aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete i analizu osjetljivosti.
3.  
Komisija, kojoj pomaže Odbor za klimatske promjene iz članka 44. stavka 1. točke (a), donosi provedbene akte kako bi utvrdila strukturu, format i postupke dostavljanja informacija o nacionalnim sustavima i sustavima Unije za politike i mjere te za projekcije u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka i članka 18.

Kad predlaže takve provedbene akte, Komisija uzima u obzir relevantne odluke koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma, uključujući međunarodno odgovorene zahtjeve izvješćivanja i rasporede praćenja i dostavljanja tih informacija.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 6.

Članak 40.

Uspostava i rad registara

1.  
Unija i države članice uspostavljaju i održavaju registre za točno računanje nacionalno utvrđenih doprinosa u skladu s člankom 4. stavkom 13. Pariškog sporazuma i za međunarodno prenesene ishode ublažavanja u skladu s člankom 6. tog sporazuma.
2.  
Unija i države članice mogu održavati svoje registre u objedinjenom sustavu zajedno s jednom ili više država članica.
3.  
Podaci u registrima iz stavka 1. ovog članka stavljaju se na raspolaganje središnjem administratoru imenovanom u skladu s člankom 20. Direktive 2003/87/EZ.
4.  
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 43. kako bi dopunila ovu uredbu uspostavom registara iz stavka 1. ovog članka i kako bi ostvarila, s pomoću registara Unije i registara država članica, nužnu tehničku provedbu relevantnih odluka tijela UNFCCC-a i Pariškog sporazuma, u skladu sa stavkom 1. ovog članka.



POGLAVLJE 7.

Suradnja i potpora

Članak 41.

Suradnja između država članica i Unije

1.  

Države članice u potpunosti surađuju međusobno i s Unijom i koordiniraju svoja djelovanja u pogledu obveza iz ove Uredbe, posebno u pogledu:

(a) 

postupka izrade, donošenja, priopćivanja i ocjenjivanja integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člancima od 9. do 13.;

(b) 

postupka izrade, donošenja, priopćivanja i ocjenjivanja izvješća o napretku u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s člankom 17. i godišnjih izvješća u skladu s člankom 26.;

(c) 

postupka povezanog s preporukama Komisije i provedbom tih preporuka u skladu s člankom 9. stavcima 2. i 3., člankom 17. stavkom 6., člankom 30. stavkom 1., člankom 31. stavkom 1. i člankom 32. stavcima 1. i 2.;

(d) 

sastavljanje inventara stakleničkih plinova Unije i izradi izvješća o inventaru stakleničkih plinova Unije, u skladu s člankom 26. stavkom 4.;

(e) 

izradi nacionalnog izvješća Unije u skladu s člankom 12. UNFCCC-a i dvogodišnjeg izvješća Unije u skladu s Odlukom 2/CP.17 ili naknadnim relevantnim odlukama koje su donijela tijela UNFCCC-a;

(f) 

postupcima revizije i usklađivanja na temelju UNFCCC-a i Pariškog sporazumom u skladu s bilo kojom primjenjivom odlukom na temelju UNFCCC-a te u postupku Unije za reviziju inventara stakleničkih plinova država članica iz članka 38.;

(g) 

prilagodbama nakon postupka revizije iz članka 38. ili drugim promjenama inventara i izvješća o inventaru koja su dostavljena ili će biti dostavljena Tajništvu UNFCCC-a;

(h) 

sastavljanje približnog inventara stakleničkih plinova Unije u skladu s člankom 26. stavkom 2.

2.  
Komisija može, na zahtjev države članice, pružiti tehničku potporu državama članicama u pogledu obveza iz ove Uredbe.

Članak 42.

Uloga Europske agencije za okoliš

Europska agencija za okoliš pomaže Komisiji u njezinom radu u vezi s dimenzijama dekarbonizacije i energetske učinkovitosti s ciljem usklađivanja s člancima od 15. do 21., člancima 26., 28., 29., 35., 37., 38., 39. i 41., u skladu sa svojim godišnjim programom rada. To uključuje, ovisno o zahtjevu, pomoć u pogledu:

(a) 

prikupljanja informacija koje su države članice dostavile o politikama i mjerama te o projekcijama;

(b) 

provođenja postupaka osiguranja i kontrole kvalitete informacija koje su dostavile države članice o projekcijama i politikama i mjerama;

(c) 

izrade procjena ili nadopunjavanja procjena dostupnih Komisiji za podatke o projekcijama koje države članice nisu prijavile;

(d) 

prikupljanja podataka, koji se ako je moguće uzimaju iz europske statistike i vremenski su primjereni, koji se zahtijevaju za izvješće o stanju energetske unije koje priprema Komisija, a podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću;

(e) 

širenja informacija prikupljenih u skladu s ovom Uredbom, uključujući održavanje i ažuriranje baze podataka o politikama i mjerama ublažavanja država članica i Europske platforme za prilagodbu klimatskim promjenama u pogledu učinaka, ranjivosti i prilagodbe klimatskim promjenama;

(f) 

obavljanja postupaka osiguranja i kontrole kvalitete u pripremi inventara stakleničkih plinova Unije;

(g) 

sastavljanja inventara stakleničkih plinova Unije i pripreme izvješća o inventaru stakleničkih plinova Unije;

(h) 

pripreme procjena za podatke koji nisu dostavljeni u okviru nacionalnih inventara stakleničkih plinova;

(i) 

provedbe revizije iz članka 38.;

(j) 

sastavljanja približnih inventara stakleničkih plinova Unije.



POGLAVLJE 8.

Završne odredbe

Članak 43.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 15. stavka 5., članka 26. stavka 6., članka 37. stavka 7. i članka 40. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 24. prosinca 2018. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.  
Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 5., članka 15. stavka 5., članka 26. stavka 6., članka 37. stavka 7. i članka 40. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  
Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.  
Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.
6.  
Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 5., članka 15. stavka 5. članka 26. stavka 6., članka 37. stavka 7. i članka 40. stavka 4. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 44.

Odbori

1.  

Komisiji pomažu:

(a) 

Odbor za klimatske promjene u pogledu provedbe pitanja iz članka 19. stavka 5., članka 26. stavka 7., članka 37. stavka 6., članka 38. stavka 3. i članka 39. stavka 3.; i

(b) 

Odbor za energetsku uniju u pogledu provedbe pitanja iz članka 17. stavka 4. i članka 33. stavka 4.

2.  
Navedeni odbori su odbori u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
3.  
Odbor za klimatske promjene iz stavka 1. točke (a) ovog članka zamjenjuje odbor uspostavljen člankom 26. Uredbe (EU) br. 525/2013.
4.  
Ako bilo koji od dvaju odbora iz stavka 1. razmatra horizontalna pitanja i zajednička djelovanja, o tome na odgovarajući način obavješćuje drugi odbor iz stavka 1. kako bi se osigurala dosljednost politika i postigla najveća moguća sinergija među sektorima.
5.  
Svaka država članica imenuje svoje predstavnike u Odbor za klimatske promjene i Odbor za energetsku uniju. Predstavnici svakog odbora pozivaju se na sastanke drugog odbora.
6.  
Pri upućivanju na ovaj članak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

▼M2

Članak 45.

Preispitivanje

Komisija u roku od šest mjeseci od svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu upravljanju energetskom unijom, njezinu doprinosu dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma, napretku u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. i Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, dodatnih ciljeva energetske unije i o usklađenosti odredaba o planiranju, izvješćivanju i praćenju utvrđenih u ovoj Uredbi s drugim zakonodavstvom Unije ili odlukama povezanima s UNFCCC-om i Pariškim sporazumom. Izvješća Komisije prema potrebi mogu biti popraćena zakonodavnim prijedlozima.

▼B

Članak 46.

Izmjene Direktive 94/22/EZ

Direktiva 94/22/EZ mijenja se kako slijedi:

1. 

u članku 8. stavak 2. briše se;

2. 

članak 9. briše se.

Članak 47.

Izmjene Direktive 98/70/EZ

Direktiva 98/70/EZ mijenja se kako slijedi:

1. 

članak 7.a mijenja se kako slijedi:

(a) 

u stavku 1. trećem podstavku, točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) ukupne količine za svaku isporučenu vrstu goriva ili energije; i”;

(b) 

u stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„2.  
Države članice od isporučitelja zahtijevaju da do 31. prosinca 2020. što je moguće postupnije smanjuju emisije stakleničkih plinova po energetskoj jedinici isporučenog goriva ili energije do 10 % u odnosu na osnovnu normu za gorivo iz Priloga II. Direktivi Vijeća (EU) 2015/652. To se smanjenje sastoji od sljedećih elemenata:”
2. 

u članku 8. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  
Komisija osigurava da su podaci podneseni prema stavku 3. odmah na odgovarajući način dostupni.”

Članak 48.

Izmjene Direktive 2009/31/EZ

Direktiva 2009/31/EZ mijenja se kako slijedi:

1. 

u članku 27. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Svake četiri godine države članice podnose Komisiji izvješće o provedbi ove Direktive koje sadržava i registar iz članka 25. stavka 1. točke (b). Prvo izvješće šalje se Komisiji do 30. lipnja 2011. Izvješće se sastavlja na temelju upitnika ili pregleda koje Komisija donosi u obliku provedbenih akata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 2. Upitnik ili pregled šalje se državama članicama najmanje šest mjeseci prije roka za podnošenje izvješća.”;

2. 

u članku 38. stavak 1. briše se.

Članak 49.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 663/2009

Uredba (EZ) br. 663/2009 mijenja se kako slijedi:

1. 

u članku 27. stavci 1. i 3. brišu se;

2. 

članak 28. briše se.

Članak 50.

Izmjena Uredbe (EZ) br. 715/2009

U Uredbi (EZ) br. 715/2009 članak 29. briše se.

Članak 51.

Izmjene Direktive 2009/73/EZ

Direktiva 2009/73/EZ mijenja se kako slijedi:

1. 

članak 5. briše se;

2. 

članak 52. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 52.

Izvješćivanje

Komisija prati i ispituje primjenu ove Direktive te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi opće izvješće o napretku kao prilog izvješću o stanju energetske unije iz članka 35. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća ( *1 ).

Članak 52.

Izmjene Direktive Vijeća 2009/119/EZ

U članku 6. Direktive br. 2009/119/EZ stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  
Do 15. ožujka svake godine svaka država članica dostavlja Komisiji primjerak sažetka registra zaliha iz stavka 1. iz kojeg se vide barem količine i vrsta zaliha za slučaj nužde koje su uvrštene u registar na posljednji dan prethodne kalendarske godine.”.

Članak 53.

Izmjene Direktive 2010/31/EU

Direktiva 2010/31/EU mijenja se kako slijedi:

1. 

članak 2.a mijenja se kako slijedi:

(a) 

u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„1.  
Svaka država članica utvrđuje dugoročnu strategiju obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., olakšavajući troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije. Svaka dugoročna strategija obnove obuhvaća:”;
(b) 

dodaje se sljedeći stavak:

„8.  
Dugoročna strategija obnove svake države članice podnosi se Komisiji kao dio njezina konačnog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća ( *2 ). Odstupajući od članka 3. stavka 1. te uredbe prva dugoročna strategija obnove iz stavka 1. ovog članka podnosi se Komisiji do 10. ožujka 2020.
2. 

u članku 5. stavku 2. drugom podstavku rečenica „To se izvješće može uključiti u planove djelovanja u vezi s energetskom učinkovitosti iz članka 14. stavka 2. Direktive 2006/32/EZ.” briše se;

3. 

u članku 9. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.  
U okviru svojeg izvješća o stanju energetske unije iz članka 35. Uredbe (EU) 2018/1999 Komisija svake četiri godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku koji su države članice postigle u povećavanju broja zgrada gotovo nulte energije. Komisija na temelju tih dostavljenih informacija prema potrebi izrađuje plan djelovanja i predlaže preporuke i mjere u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2018/1999 za povećanje broja tih zgrada i potiče primjenu najbolje prakse za troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije.”;
4. 

u članku 10. stavci 2. i 3. brišu se;

5. 

u članku 14. stavku 3., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takvo se izvješće podnosi Komisiji kao dio integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999”;

6. 

U članku 15. stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takvo se izvješće podnosi Komisiji kao dio integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999”.

Članak 54.

Izmjene Direktive 2012/27/EU

Direktiva 2012/27/EU mijenja se kako slijedi:

1. 

članak 4. briše se;

2. 

u članku 18. stavku 1. točka (e) briše se;

3. 

članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a) 

stavci 1., 3., 4. i 11. brišu se;

(b) 

stavak 2. briše se;

4. 

Prilog XIV. briše se.

Članak 55.

Izmjena Direktive 2013/30/EU

U članku 25. Direktive 2013/30/EZ stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  
Države članice svake godine u okviru godišnjeg izvješćivanja iz članka 26. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća ( *3 ), dostavljaju informacije navedene u točki 3. Priloga IX.

Članak 56.

Izmjene Direktive (EU) 2015/652

Direktiva (EU) 2015/652 mijenja se kako slijedi:

1. 

u članku 5. stavak 1. zamjenjuje se kako slijedi:

„1.  
Do 31. prosinca svake godine države članice dostavljaju Komisiji podatke za prethodnu kalendarsku godinu koji se odnose na usklađenost s člankom 7.a Direktive 98/70/EZ, kako je definirano u Prilogu III. ovoj Direktivi.”;
2. 

u Prilogu I. dijelu 2. točka 1. podtočka (h) i točke 2., 3. 4. i 7. brišu se;

3. 

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a) 

točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice dostavljaju podatke navedene u točki 3. Navedeni podaci moraju se dostaviti za sva goriva i energente stavljene na tržište u svakoj državi članici. Ako se razna biogoriva miješaju s fosilnim gorivima, moraju se navesti podaci za svako biogorivo.”;

(b) 

u točki 3. podtočke (e) i (f) brišu se;

4. 

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a) 

brišu se sljedeći predlošci za dostavljanje informacija radi osiguravanja sukladnosti dostavljenih podataka:

— 
Podrijetlo – pojedinačni isporučitelji,
— 
Podrijetlo – zajednički isporučitelji,
— 
Mjesto kupnje;
(b) 

u napomenama uz format točke 8. i 9. brišu se.

Članak 57.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 525/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021. podložno prijelaznim odredbama utvrđenim u članku 58. ove Uredbe, osim članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 525/2013/EU koji se stavlja se izvan snage s učinkom od 24. prosinca 2018. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XIII.

Članak 58.

Prijelazne odredbe

Odstupajući od članka 57. ove Uredbe, članak 7. i članak 17. stavak 1. točke (a) i (d) Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavljaju se primjenjivati na izvješća koja sadržavaju podatke koji su u skladu s tim člancima propisani za godine 2018., 2019. i 2020.

Članak 11. stavak 3. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati u pogledu drugog obvezujućeg razdoblja iz Kyotskog protokola.

Članak 19. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati na preispitivanja podataka iz inventara stakleničkih plinova za godine 2018., 2019. i 2020.

Članak 22. Uredbe (EU) br. 525/2013 nastavlja se primjenjivati na podnošenje izvješća propisanog tim člankom.

Za potrebe usklađenosti i pravne sigurnosti, ništa u ovoj Uredbi ne sprečava primjenu odstupanja na temelju relevantnog sektorskog prava Unije u području električne energije i pripravnosti na rizik u vezi s električnom energijom.

Članak 59.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 40., članak 53. stavci od 2., 3, i 4., članak 54. stavak 3. točka (a), članak 54. stavak 4. i članak 55. primjenjuju se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.




PRILOG I.

OPĆI OKVIR ZA INTEGRIRANE NACIONALNE ENERGETSKE I KLIMATSKE PLANOVE

Dio 1.

Opći okvir

ODJELJAK A: NACIONALNI PLAN

1.   PREGLED I POTUPAK ZA DONOŠENJE PLANA

1.1.   Sažetak

i. 

Politički, gospodarski, okolišni i socijalni kontekst plana

ii. 

Strategija koja se odnosi na pet dimenzija energetske unije

iii. 

Tablični prikaz ključnih ciljeva, politika i mjera plana

1.2.   Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika

i. 

Nacionalni energetski sustav i energetski sustav Unije te kontekst politika nacionalnog plana

ii. 

Trenutačne energetske i klimatske politike i mjere koje se odnose na pet dimenzija energetske unije

iii. 

Ključna pitanja od prekogranične važnosti

iv. 

Administrativne strukture za provedbu nacionalnih energetskih i klimatskih politika

1.3.   Savjetovanja i sudjelovanje nacionalnih subjekata i subjekata Unije te ishod savjetovanja

i. 

Sudjelovanje nacionalnog parlamenta

ii. 

Sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela

iii. 

Savjetovanja s dionicima, uključujući socijalne partnere, te uključenost civilnog društva i šire javnosti

iv. 

Savjetovanje s drugim državama članicama

v. 

Iterativni postupak s Komisijom

1.4.   Regionalna suradnja u izradi plana

i. 

Elementi koji podliježu zajedničkom ili koordiniranom planiranju s drugim državama članicama

ii. 

Objašnjenje u pogledu toga kako se u planu razmatra regionalna suradnja

2.   NACIONALNI CILJEVI

2.1.   Dimenzija: dekarbonizacija

2.1.1.   Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova ( 4 )

i. 

Elementi iz članka 4. točke (a) podtočke 1.

ii. 

prema potrebi, drugi nacionalni ciljevi koji su u skladu s Pariškim sporazumom i postojećim dugoročnim strategijama; prema potrebi za doprinos dugoročnoj obvezi unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, drugi ciljevi, uključujući sektorske ciljeve i ciljeve prilagodbe, ako su dostupni

2.1.2.   Energija iz obnovljivih izvora

i. 

Elementi iz članka 4. točke (a) podtočke 2.

ii. 

Procijenjene putanje za sektorski udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije od 2021. do 2030. u elektroenergetskom sektoru, sektoru grijanja i hlađenja i prometnom sektoru;

iii. 

Procijenjene putanje tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, koju države članice planiraju upotrijebiti kako bi ostvarile ukupne i sektorske putanje za energiju iz obnovljivih izvora od 2021. do 2030., uključujući očekivanu konačnu bruto potrošnju energije po tehnologiji i sektoru izraženu u Mtoe i ukupni planirani instalirani kapacitet (raščlanjen na nove i obnovljene kapacitete) po tehnologiji i sektoru izražen u MW

iv. 

Procijenjene putanje potražnje za bioenergijom, raščlanjene na toplinsku i električnu energiju te promet, i putanje opskrbe biomasom po sirovini i podrijetlu (razlikovanje između domaće proizvodnje i uvoza). Za šumsku biomasu, ocjena njezina izvora i utjecaja na ponor u LULUCF;

v. 

Ako je primjenjivo, druge nacionalne putanje i ciljeve, uključujući dugoročne i sektorske (npr. udio obnovljive energije u centraliziranom grijanju, upotreba obnovljive energije u zgradama, obnovljiva energija koju su proizveli gradovi, zajednice obnovljive energije i potrošači vlastite obnovljive energije, energija dobivena iz mulja dobivenog obradom otpadnih voda)

2.2.   Dimenzija: energetska učinkovitost

i. 

Elementi iz članka 4. točke (b)

ii. 

Okvirne ključne etape za 2030., 2040. i 2050., mjerljivi pokazatelji napretka utvrđeni na domaćoj razini, procjena očekivanih ušteda i koristi utemeljena na dokazima, i njihovi doprinosi ciljevima energetske učinkovitosti Unije kako su uključeni u planove utvrđene u strategijama za dugoročnu obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada (javnih i privatnih), u skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU

iii. 

Ako je primjenjivo, drugi nacionalni ciljevi, uključujući dugoročne ciljeve ili strategije i sektorske ciljeve, i nacionalni ciljevi u područjima kao što su energetska učinkovitost u prometnom sektoru i energetska učinkovitost u odnosu na grijanje i hlađenje

2.3.   Dimenzija: energetska sigurnost

i. 

Elementi iz članka 4. točke (c)

ii. 

Nacionalni ciljevi u vezi s povećanjem: diversifikacije izvora energije i opskrbe iz trećih zemalja u svrhu povećanja otpornosti regionalnih i nacionalnih energetskih sustava

iii. 

Ako je primjenjivo, nacionalni ciljevi u pogledu smanjenja ovisnosti o energiji uvezenoj iz trećih zemalja, u svrhu povećanja otpornosti nacionalnih i regionalnih energetskih sustava

iv. 

Nacionalni ciljevi u vezi s povećanjem fleksibilnosti nacionalnog energetskog sustava, osobito u pogledu uporabe domaćih izvora energije, upravljanjem potražnjom i skladištenjem energije

2.4.   Dimenzija: unutarnje energetsko tržište

2.4.1.   Elektroenergetska međupovezivost

i. 

Razina elektroenergetske međupovezivosti koju država članica planira ostvariti 2030. u odnosu na cilj elektroenergetske međupovezanosti do 2030. od najmanje 15 %, sa strategijom u okviru koje se razina od 2021. nadalje utvrđuje u bliskoj suradnji s dotičnim državama članicama, uzimajući u obzir cilj međupovezanosti od 10 % do 2020. i sljedeće pokazatelje hitnosti djelovanja:

(1) 

razliku u cijenama na veleprodajnom tržištu koja premašuje indikativni prag od 2 EUR/MWh između država članica, regija ili zona trgovanja;

(2) 

nazivni kapacitet prijenosa spojnih vodova ispod 30 % vršnog opterećenja;

(3) 

nazivni kapacitet prijenosa spojnih vodova ispod 30 % ugrađenog kapaciteta proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Za svaki novi spojni vod mora se provesti analiza troškova i koristi u odnosu na socioekonomske i okolišne aspekte, a može se realizirati samo ako su moguće koristi veće od troškova.

2.4.2.   Infrastruktura za prijenos energije

i. 

Ključni projekti za prijenos električne energije i transport plina i, prema potrebi, projekti modernizacije, koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva u okviru pet dimenzija Strategije energetske unije

ii. 

Ako je primjenjivo, glavni infrastrukturni projekti koji su predviđeni, osim projekata od zajedničkog interesa ( 5 )

2.4.3.   Integracija tržišta

i. 

Nacionalni ciljevi povezani s drugim aspektima unutarnjeg energetskog tržišta, poput povećanja fleksibilnosti sustava, osobito u vezi s promicanjem tržišnih cijena električne energije u skladu s relevantnim sektorskim pravom, integracije tržišta i uparivanja s ciljem nastojanja da se poveća utrživi kapacitet postojećih spojnih vodova, pametnih mreža, agregacije, upravljanja potražnjom, skladištenja, distribuirane proizvodnje energije, mehanizama za otpremu, ponovnu otpremu i ograničavanje usluge i cjenovnih signala u stvarnom vremenu, uključujući vremenski okvir za ostvarenje ciljeva.

ii. 

Ako je primjenjivo, nacionalni ciljevi povezani s nediskriminatornim sudjelovanjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom i skladištenjem, među ostalim putem agregacije, na svim energetskim tržištima, uključujući vremenski okvir za ostvarenje ciljeva

iii. 

Ako je primjenjivo, nacionalni ciljevi u pogledu osiguranja da potrošači sudjeluju u energetskom sustavu te da imaju koristi od vlastite proizvodnje i novih tehnologija, uključujući pametna brojila;

iv. 

Nacionalni ciljevi u pogledu osiguranja adekvatnosti elektroenergetskog sustava kao i u pogledu fleksibilnosti elektroenergetskog sustava s obzirom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući vremenski okvir za ostvarenje ciljeva

v. 

Ako je primjenjivo, nacionalni ciljevi za zaštitu potrošača energije i poboljšanje konkurentnosti na maloprodajnom tržištu elektroenergetskog sektora

2.4.4.   Energetsko siromaštvo

Ako je primjenjivo, nacionalni ciljevi u pogledu energetskog siromaštva, uključujući vremenski okvir za ostvarenje ciljeva

2.5.   Dimenzija: istraživanje, inovacije i konkurentnost

i. 

Nacionalni ciljevi i ciljevi za financiranje javnih i, ako je primjenjivo, privatnih istraživanja i inovacija povezanih s energetskom unijom, uključujući, ako je primjenjivo, vremenski okvir za ostvarenje ciljeva

ii. 

Ako je primjenjivo, nacionalni ciljevi za 2050. povezani s promicanjem tehnologija čiste energije i, prema potrebi, nacionalni ciljevi koji uključuju dugoročne ciljeve (2050.) za korištenje niskougljičnih tehnologija, uključujući ciljeve za dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrijskih sektora i industrijskih sektora s visokom razinom emisija ugljika i, ako je primjenjivo, ciljeve u pogledu infrastrukture za skladištenje i transport ugljika.

iii. 

Ako je primjenjivo, nacionalni ciljevi u pogledu konkurentnosti

3.   POLITIKE I MJERE

3.1.   Dimenzija: dekarbonizacija

3.1.1.   Emisije stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova

▼M2

i. 

Politike i mjere za ostvarivanje cilja utvrđenog na temelju Uredbe (EU) 2018/842 kako je navedeno u točki 2.1.1. ovog odjeljka te politike i mjere radi usklađivanja s Uredbom (EU) 2018/841, kojima su obuhvaćeni svi ključni sektori koji proizvode velike emisije i sektori za poboljšanje uklanjanja, uz izglede u pogledu ostvarenja Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119

▼B

ii. 

Ako je relevantno, regionalna suradnja u ovom području

iii. 

Ne dovodeći u pitanje primjenjivost pravila o državnoj potpori, financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije-a i upotrebu sredstava Unije, ako je primjenjivo

3.1.2.   Energija iz obnovljivih izvora

i. 

Politike i mjere za ostvarivanje nacionalnog doprinosa obvezujućem cilju na razini Unije za 2030. u pogledu energije iz obnovljivih izvora i putanja iz članka 4. točke (a) podtočke 2. i, ako je primjenjivo i dostupno, elemenata iz točke 2.1.2. ovog Priloga, uključujući mjere specifične za sektor i mjere specifične za tehnologiju ( 6 )

ii. 

Ako je relevantno, posebne mjere za regionalnu suradnju, te, kao mogućnost, procijenjeni višak proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji bi se mogao prenijeti na druge države članice kako bi se ostvario nacionalni doprinos i putanje iz točke 2.1.2.

iii. 

Posebne mjere za financijsku potporu, ako je primjenjivo, uključujući potporu Unije i uporabu sredstava Unije, za promicanje proizvodnje i uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu

iv. 

Ako je primjenjivo, procjena potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju države članice trebaju provesti u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/2001

v. 

Posebne mjere za uvođenje jedne ili više kontaktnih točaka, racionalizaciju administrativnih postupaka, davanje informacija i osposobljavanje te lakše prihvaćanje ugovora o kupnji energije

Sažetak politika i mjera na temelju poticajnog okvira koji države članice moraju uspostaviti na temelju članka 21. stavka 6. i članka 22. stavka 5. Direktive (EU) 2018/2001 kako bi se potaknuo i olakšao razvoj vlastite potrošnje i zajednica obnovljive energije

vi. 

Ocjena potrebe za izgradnjom nove infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje proizvedeno iz obnovljivih izvora

vii. 

Ako je primjenjivo, posebne mjere za poticanje uporabe energije iz biomase, posebno za dobivanje nove biomase pritom uzimajući u obzir:

— 
raspoloživost biomase, uključujući održivu biomasu: domaći potencijal i uvoz iz trećih zemalja
— 
druge uporabe biomase u drugim sektorima (sektori poljoprivrede i šumarstva); kao i mjere za održivost proizvodnje i uporabe biomase

3.1.3.   Ostali elementi dimenzije

i. 

Nacionalne politike i mjere koje utječu na sektor EU sustava trgovanja emisijama (EU ETS) i ocjena komplementarnosti s EU sustavom trgovanja emisijama (EU ETS) i utjecaja na njega, ako je primjenjivo

ii. 

Politike i mjere za ostvarivanje drugih nacionalnih ciljeva, ako je primjenjivo

iii. 

Politike i mjere za postizanje mobilnosti s niskom razinom emisije (uključujući elektrifikaciju prometa)

iv. 

Ako je primjenjivo, nacionalne politike, rokovi i mjere planirane radi postupnog ukidanja energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva

3.2.   Dimenzija: energetska učinkovitost

Planirane politike, mjere i programi za ostvarivanje okvirnog nacionalnog cilja povećanja doprinosa za energetsku učinkovitost za 2030., kao i drugih ciljeva iz točke 2.2., uključujući planirane mjere i instrumente (i one financijske prirode) za promicanje energetskih svojstava zgrada, osobito u pogledu sljedećeg:

i. 

Sustavi obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politika iz članaka 7.a i 7.b i članka 20. stavka 6. Direktive 2012/27/EU i koji će se pripremiti u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi

ii. 

Dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih ( 7 ), uključujući politike, mjere i djelovanja za poticanje troškovno učinkovitih velikih obnova, politika i djelovanja usmjerenih na segmente nacionalnog fonda zgrada s najlošijim učinkom, u skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU

iii. 

Opis politika i mjera za poticanje energetskih usluga u javnom sektoru i mjera za uklanjanje regulatornih i neregulatornih prepreka koje onemogućuju prihvaćanje ugovora o energetskom učinku i drugih modela usluga energetske učinkovitosti ( 8 )

iv. 

Druge planirane politike, mjere i programi za ostvarivanje okvirnog nacionalnog cilja povećanja doprinosa za energetsku učinkovitost za 2030., kao i drugi ciljevi iz točke 2.2. (primjerice mjere kojima se postiže da javne zgrade i energetski učinkovita javna nabava budu uzor, mjere za promicanje energetskih pregleda i sustava gospodarenja energijom ( 9 ), informiranje potrošača i mjere osposobljavanja ( 10 ) te druge mjere za promicanje energetske učinkovitosti ( 11 ))

v. 

Ako je primjenjivo, opis politika i mjera za promicanje uloge lokalnih energetskih zajednica pri davanju doprinosa provedbi politika i mjera iz podtočaka i., ii., iii. i iv.

vi. 

Opis mjera za utvrđivanje mjera kojima je cilj iskorištavanje potencijala za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za plin i električnu energiju ( 12 )

vii. 

Regionalna suradnja u ovom području, ako je primjenjivo

viii. 

Financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i upotrebu sredstava Unije

3.3.   Dimenzija: energetska sigurnost ( 13 )

i. 

Politike i mjere koje se odnose na elemente iz točke 2.3. ( 14 )

ii. 

Regionalna suradnja u ovom području

iii. 

Financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i upotrebu sredstava Unije, ako je primjenjivo.

3.4.   Dimenzija: unutarnje energetsko tržište ( 15 )

3.4.1.   Elektroenergetska infrastruktura

i. 

Politike i mjere za ostvarivanje ciljane razine međupovezivosti iz članka 4. točke (d)

ii. 

Regionalna suradnja u ovom području ( 16 )

iii. 

Financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i upotrebu sredstava Unije, ako je primjenjivo

3.4.2.   Infrastruktura za prijenos energije

i. 

Politike i mjere koje se odnose na elemente iz točke 2.4.2., uključujući, ako je primjenjivo, posebne mjere za omogućavanje provedbe projekata od zajedničkog interesa (PCI) i drugih ključnih infrastrukturnih projekata

ii. 

Regionalna suradnja u ovom području ( 17 )

iii. 

Financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i upotrebu sredstava Unije, ako je primjenjivo.

3.4.3.   Integracija tržišta

i. 

Politike i mjere koje se odnose na elemente iz točke 2.4.3.

ii. 

Mjere za povećanje fleksibilnosti energetskog sustava s obzirom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kao što su pametne mreže, agregacija, upravljanje potražnjom, skladištenje, distribuirana proizvodnja energije, mehanizmi za otpremu, ponovnu otpremu i ograničavanje usluge i cjenovni signali u stvarnom vremenu, uključujući uvođenje unutardnevnog uparivanja tržišta i prekograničnih tržišta uravnoteženja

iii. 

Ako je primjenjivo, mjere za jamčenje nediskriminatornog sudjelovanja obnovljivih izvora energije, upravljanja potrošnjom i skladištenja, među ostalim putem agregacije, na svim energetskim tržištima

iv. 

Politike i mjere za zaštitu potrošača, osobito ranjivih i, ako je primjenjivo, energetski siromašnih potrošača, i mjere za jačanje konkurentnosti i neograničenog tržišnog natjecanja na maloprodajnom energetskom tržištu

v. 

Opis mjera za omogućavanje i razvijanje upravljanja potrošnjom, uključujući one koje se odnose na tarife za poticanje dinamičnog određivanja cijena ( 18 )

3.4.4.   Energetsko siromaštvo

i. 

Ako je primjenjivo, politike i mjere za ostvarivanje ciljeva iz točke 2.4.4.

3.5.   Dimenzija: istraživanje, inovacije i konkurentnost

i. 

Politike i mjere povezane s elementima iz točke 2.5.

ii. 

Ako je primjenjivo, suradnja s drugim državama članicama u ovom području uključujući, ako je primjereno, podatke o tome kako se ciljevi i politike strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) prenose u nacionalni kontekst

iii. 

Financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu Unije i upotrebu sredstava Unije, ako je primjenjivo.

ODJELJAK B: ANALITIČKA OSNOVA ( 19 )

4.   TRENUTAČNO STANJE I PROJEKCIJE NA TEMELJU POSTOJEĆIH POLITIKA I MJERA ( 20 ), ( 21 )

4.1.   Predviđeni razvoj glavnih egzogenih čimbenika koji utječu na energetski sustav i trendove u pogledu emisija stakleničkih plinova

i. 

Makroekonomske prognoze (BDP i rast stanovništva)

ii. 

Sektorske promjene za koje se očekuje da će utjecati na energetski sustav i emisije stakleničkih plinova

iii. 

Globalni energetski trendovi, međunarodne cijene fosilnih goriva, cijena ugljika u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama

iv. 

Promjene u trošku tehnologije

4.2.   Dimenzija: dekarbonizacija

4.2.1.   Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova

i. 

Trendovi u trenutačnim emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova u okviru EU ETS-a, sektora obuhvaćenih raspodjelom napora i LULUCF-om i u okviru drugih energetskih sektora

ii. 

Projekcije sektorskih kretanja uz postojeće nacionalne politike i mjere te politike i mjere Unije barem do 2040. (uključujući projekcije za 2030.)

4.2.2.   Energija iz obnovljivih izvora

i. 

Trenutačni udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije i u različitim sektorima (grijanje i hlađenje, električna energija i promet) kao i po tehnologiji u svakom od tih sektora

ii. 

Okvirne projekcije kretanja uz postojeće politike do 2030. (s izgledima za 2040.)

4.3.   Dimenzija: energetska učinkovitost

i. 

Trenutačna primarna i konačna potrošnja energije u gospodarstvu i po sektoru (uključujući industrijski, stambeni, uslužni i prometni)

ii. 

Trenutačni potencijal za primjenu visokoučinkovite kogeneracije i učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja ( 22 )

iii. 

Projekcije koje u obzir uzimaju postojeće politike, mjere i programe energetske učinkovitosti, kako su opisani u točki 1.2. podtočki ii., za potrošnju primarne energije i krajnju potrošnju energije za svaki sektor barem do 2040. (uključujući projekcije za 2030.) ( 23 )

iv. 

Troškovno učinkovite razine minimalnih zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti proizašle iz nacionalnih izračuna, u skladu s člankom 5. Direktive 2010/31/EU.

4.4.   Dimenzija: energetska sigurnost

i. 

Trenutačna mješavina energetskih izvora, domaći izvori energije, ovisnost o uvezenoj energiji, uključujući relevantne rizike

ii. 

Projekcije kretanja uz postojeće politike i mjere barem do 2040. (uključujući projekcije za 2030.)

4.5.   Dimenzija: unutarnje energetsko tržište

4.5.1.   Elektroenergetska međupovezivost

i. 

Trenutačna razina međupovezanosti i glavni spojni vodovi ( 24 )

ii. 

Projekcije u pogledu zahtjeva za povećanjem broja spojnih vodova (uključujući projekcije za 2030.) ( 25 )

4.5.2.   Infrastruktura za prijenos energije

i. 

Ključne osobine postojeće infrastrukture za prijenos električne energije i plina ( 26 )

ii. 

Projekcije u pogledu zahtjeva za širenjem mreže barem do 2040. (uključujući projekcije za 2030.) ( 27 )

4.5.3.   Tržišta električne energije i plina, cijene energije

i. 

Trenutačno stanje na tržištima električne energije i plina, uključujući cijene energije

ii. 

Projekcije kretanja uz postojeće politike i mjere barem do 2040. (uključujući projekcije za 2030.)

4.6.   Dimenzija: istraživanje, inovacije i konkurentnost

i. 

Trenutačno stanje niskougljičnih tehnologija i, u mjeri u kojoj je to moguće, njihov položaj na globalnom tržištu (ovu analizu trebalo bi napraviti na razini Unije ili na globalnoj razini)

ii. 

Trenutačna razina javne i, ako je dostupno, privatne potrošnje za istraživanja i inovacije u području niskougljičnih tehnologija, trenutačni broj patenata i trenutačni broj istraživača

iii. 

Raščlamba tekućih cjenovnih elemenata koji čine tri cjenovne komponente (energija, mreža te porezi i pristojbe)

iv. 

Opis energetskih subvencija, uključujući za fosilna goriva

5.   OCJENA UČINAKA PLANIRANIH POLITIKA I MJERA ( 28 )

5.1.   Učinci planiranih politika i mjera opisanih u točki 3. o energetskom sustavu i emisijama stakleničkih plinova i uklanjanju stakleničkih plinova, uključujući usporedbu s projekcijama na temelju postojećih politika i mjera (kako su opisane u točki 4.).

i. 

Projekcije trendova u pogledu energetskog sustava te emisija stakleničkih plinova i njihova uklanjanja kao i, ako je relevantno, emisija onečišćivača zraka u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 u okviru planiranih politika i mjera, uključujući relevantne politike i mjere Unije, barem do deset godina nakon razdoblja obuhvaćenog planom (uključujući projekcije za posljednju godinu razdoblja obuhvaćenog planom).

ii. 

Procjena međudjelovanja politika (međudjelovanje između postojećih i planiranih politika i mjera u okviru jedne dimenzije i međudjelovanje između postojećih i planiranih politika i mjera različitih dimenzija) barem do posljednje godine razdoblja obuhvaćenog planom, posebno kako bi se u potpunosti razumio učinak politika energetske učinkovitosti/uštede energije na utvrđivanje veličine energetskog sustava te smanjio rizik od izgubljenih investicija u području opskrbe energijom

iii. 

Procjena interakcija između postojećih politika i mjera te planiranih politika i mjera, kao i između tih politika i mjera te politike Unije u području klime i energije

5.2.   Makroekonomski i, u mjeri u kojoj je to moguće, zdravstveni i okolišni učinci, učinci u pogledu zapošljavanja i obrazovanja, socijalni učinci i učinci na vještine (u smislu troškova i koristi, kao i ekonomičnosti) planiranih politika i mjera opisanih u točki 3. barem do posljednje godine razdoblja obuhvaćenog planom, uključujući usporedbu s projekcijama nastalim na temelju postojećih politika i mjera

5.3.   Pregled potrebnih ulaganja

i. 

postojeći tokovi ulaganja i predviđanja budućih ulaganja u odnosu na planirane politike i mjere

ii. 

čimbenici rizika sektora ili tržišta ili prepreke u nacionalnom ili regionalnom kontekstu;

iii. 

analiza dodatne potpore javnih financija ili izvora za popunjavanje nedostataka utvrđenih u okviru podtočke ii.

5.4.   Učinci planiranih politika i mjera opisanih u točki 3. na druge države članice i na regionalnu suradnju barem do posljednje godine razdoblja obuhvaćenog planom, uključujući usporedbu s projekcijama nastalim na temelju postojećih politika i mjera

i. 

U mjeri u kojoj je to moguće, učinci na energetski sustav susjednih država i drugih država članica u regiji

ii. 

Učinci na cijene energije, komunalne usluge i integraciju energetskog tržišta

iii. 

Ako je relevantno, učinci na regionalnu suradnju

▼M2

5.5.   Doprinos planiranih politika i mjera ostvarenju Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119

▼B

Dio 2.

Popis parametara i varijabli koje treba navesti u odjeljku B nacionalnih planova ( 29 ) ( 30 ) ( 31 ) ( 32 )

Sljedeće parametre, varijable, energetske ravnoteže i pokazatelje treba navesti u odjeljku B nacionalnih planova pod naslovom „Analitička baza”, ako se upotrebljavaju:

1.   Opći parametri i varijable

(1) 

Broj stanovnika [u milijunima]

(2) 

BDP [u milijunima eura]

(3) 

Sektorska bruto dodana vrijednost (uključujući glavne industrijske sektore, građevinski, uslužni i poljoprivredni sektor) [u milijunima eura]

(4) 

Broj kućanstava [u tisućama]

(5) 

Veličina kućanstava [broj stanara po kućanstvu]

(6) 

Raspoloživi dohodak kućanstva [u eurima]

(7) 

Broj putničkih kilometara (pkm): u svim načinima prijevoza, tj. raščlanjeni na cestovni (ako je moguće, razdvojiti automobile i autobuse), željeznički i zračni promet i unutrašnju plovidbu (prema potrebi) [u milijunima pkm]

(8) 

Prijevoz robe u tonskim kilometrima (tkm): svi načini prijevoza osim međunarodnog pomorskog prijevoza, tj. raščlanjeni na cestovni, željeznički i zračni promet i unutrašnju plovidbu (plovidba unutrašnjim plovnim putovima i nacionalna pomorska plovidba) [u milijunima tkm]

(9) 

Međunarodne uvozne cijene nafte, plina i ugljena [EUR/GJ ili EUR/toe] na temelju preporuka Komisije

(10) 

Cijena trgovanja emisijama ugljika u EU-u [EUR/EUA] – na temelju preporuka Komisije

(11) 

Pretpostavke u pogledu deviznog tečaja eura i američkog dolara (ako je primjenjivo) [EUR/ valuta i USD/valuta]

(12) 

Broj dana u sezoni grijanja (HDD)

(13) 

Broj dana u sezoni hlađenja (CDD)

(14) 

Pretpostavke u pogledu troškova tehnologije upotrijebljene u modelima za glavne relevantne tehnologije

2.   Energetske ravnoteže i pokazatelji

2.1.   Opskrba energijom

(1) 

Domaća proizvodnja po vrsti goriva (svi energetski proizvodi koji se proizvode u znatnim količinama) [ktoe]

(2) 

Neto uvoz po vrsti goriva (uključujući električnu energiju, raščlanjen na neto uvoz iz EU-a i neto uvoz izvan EU-a) [ktoe]

(3) 

Ovisnost o energiji uvezenoj iz trećih zemalja [%]

(4) 

Glavni izvori uvoza (zemlje) za glavne nositelje energije (uključujući plin i električnu energiju)

(5) 

Bruto domaća potrošnja po izvoru vrste goriva (uključujući kruta goriva, svi energetski proizvodi: ugljen, sirova nafta i naftni derivati, prirodni plin, nuklearna energija, električna energija, proizvedena toplina, obnovljivi izvori energije, otpad) [ktoe]

2.2.   Električna energija i toplina

(1) 

Bruto proizvodnja električne energije [GWh]

(2) 

Bruto proizvodnja električne energije po gorivu (svi energetski proizvodi) [GWh]

(3) 

Udio kombinirane proizvodnje topline i električne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije i topline [%]

(4) 

Kapacitet proizvodnje električne energije po izvoru uključujući ugašene kapacitete i nova ulaganja [MW]

(5) 

Proizvodnja topline u termoelektranama

(6) 

Proizvodnja topline u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju topline i električne energije, uključujući industrijsku otpadnu toplinu

(7) 

Prekogranični i kapaciteti međupovezanosti za plin i električnu energiju [Definicija za električnu energiju u skladu s ishodom rasprave koja je u tijeku na osnovi cilja međupovezanosti od 15 %] i njihove očekivane stope uporabe

2.3.   Sektor pretvorbe

(1) 

Gorivo utrošeno u termoelektranama (uključujući kruta goriva, naftu, plin) [ktoe]

(2) 

Gorivo utrošeno u drugim postupcima pretvorbe [ktoe]

2.4.   Potrošnja energije

(1) 

Potrošnja primarne energije i konačna potrošnja energije [ktoe]

(2) 

Konačna potrošnja energije po sektoru (uključujući industriju, stambeni sektor, tercijarni sektor, poljoprivredu i promet (uključujući, prema potrebi, raščlambu na putnički i teretni promet)) [ktoe]

(3) 

Konačna potrošnja energije po gorivu (svi energetski proizvodi) [ktoe]

(4) 

Konačna potrošnja za neenergetske namjene [ktoe]

(5) 

Intenzitet primarne energije u ukupnom gospodarstvu (potrošnja primarne energije po BDP-u) [toe/EUR]

(6) 

Intenzitet konačne energije po sektoru (uključujući industriju, stambeni sektor, tercijarni sektor i promet (uključujući, prema potrebi, raščlambu na putnički i teretni promet))

2.5.   Cijene

(1) 

Cijene električne energije po vrsti sektora potrošnje (stambeni, industrijski, tercijarni)

(2) 

Nacionalne cijene goriva u maloprodaji (uključujući poreze, po izvoru i sektoru) [EUR/ktoe]

2.6.   Ulaganja

Troškovi ulaganja u sektore pretvorbe, opskrbe, prijenosa i distribucije energije

2.7.   Obnovljivi izvori

(1) 

Bruto konačna potrošnja energije iz obnovljivih izvora i udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije, i po sektoru (električna energija, grijanje i hlađenje, promet), i po tehnologiji

(2) 

Proizvodnja električne energije i topline iz obnovljive energije u zgradama; to uključuje, ako su dostupni, podatke razvrstane po proizvedenoj energiji, potrošenoj energiji i energiji stavljenoj u mrežu iz solarnih fotovoltnih sustava, solarnih termalnih sustava, biomase, toplinskih crpki, geotermalnih sustava, kao i iz drugih decentraliziranih sustava obnovljive energije

(3) 

Ako je primjenjivo, druge nacionalne putanje, uključujući dugoročne ili sektorske udio biogoriva proizvedenih iz prehrambenih sirovina i naprednih biogoriva, udio energije iz obnovljivih izvora u centraliziranom grijanju, kao i obnovljiva energija koju su proizveli gradovi i zajednice obnovljive energije.

3.   Pokazatelji povezani s emisijama i uklanjanjima stakleničkih plinova

(1) 

Emisije stakleničkih plinova po sektoru politike (EU ETS, raspodjela napora i LULUCF)

(2) 

Emisije stakleničkih plinova po sektoru IPCC i po plinu (prema potrebi razvrstane na sustav EU-a za trgovanje emisijama i sektore na koje se odnosi raspodjela tereta) [tCO2eq]

(3) 

Emisija ugljika ukupnog gospodarstva [tCO2eq/BDP]

(4) 

Pokazatelji povezani s emisijom CO2

(a) 

intenzitet emisija stakleničkih plinova u domaćoj proizvodnji električne i toplinske energije [tCO2eq/MWh]

(b) 

intenzitet emisija stakleničkih plinova krajnje potrošnje energije po sektoru [tCO2eq/toe]

(5) 

Pokazatelji povezani s emisijama koje ne sadržavaju CO2

(a) 

stoka: mliječne krave [1 000 grla], mesna goveda [1 000 grla], ovce [1 000 grla], svinje [1 000 grla], perad [1 000 komada]

(b) 

unos dušika kroz primjenu umjetnih gnojiva [kt dušika]

(c) 

unos dušika kroz primjenu stajskih gnojiva [kt dušika]

(d) 

dušik vezan preko usjeva koji na sebe vežu dušik [kt dušika]

(e) 

dušik u ostacima usjeva koji se vraćaju u tlo [kt dušika]

(f) 

područje kultiviranih organskih tala [hektari]

(g) 

generiranje krutog komunalnog otpada (MSW)

(h) 

kruti komunalni otpad (MSW) koji završava na odlagalištima otpada

(i) 

udio povrata CH4 u ukupnom CH4 nastalom na odlagalištima otpada [%]




PRILOG II.

NACIONALNI DOPRINOSI ZA UDIO ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U KONAČNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE U 2030.

1. Sljedeća okvirna formula predstavlja objektivne kriterije navedene u članku 5. stavku 1. točki (e) podtočkama od i. do v., svaki od njih izražen u postotnim bodovima:

(a) 

nacionalni obvezujući cilj države članice za 2020. kako je utvrđen u trećem stupcu tablice Priloga I. Direktivi (EU) 2018/2001;

(b) 

paušalni doprinos (CFlat);

(c) 

doprinos na temelju BDP-a po glavi stanovnika (CGDP);

(d) 

doprinos na temelju potencijala (CPotential);

(e) 

doprinos koji odražava razinu međupovezanosti države članice (CInterco);

2. CFlat jednak je za sve države članice. Doprinosi CFlat svih država članica zajedno iznose 30 % razlike između ciljeva Unije za 2030. i 2020.

3. CGDP raspodjeljuje se među državama članicama na temelju Eurostatovog indeksa njihova BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na prosjek Unije tijekom razdoblja od 2013. do 2017., izražen u standardu kupovne moći, pri čemu on za pojedinu državu članicu maksimalno iznosi 150 % prosjeka Unije. Doprinosi CGDP svih država članica zajedno iznose 30 % razlike između ciljeva Unije za 2030. i 2020.

4. CPotential raspodjeljuje se među državama članicama na temelju razlike između udjela energije iz obnovljivih izvora za pojedinu državu članicu 2030., kako je utvrđeno u scenariju PRIMES, i njezina obvezujućeg nacionalnog cilja za 2020. Doprinosi CPotential svih država članica zajedno iznose 30 % razlike između ciljeva Unije za 2030. i 2020.

5. CInterco raspodjeljuje se među državama članicama na temelju indeksa udjela elektroenergetske međupovezanosti u odnosu na prosjek Unije u 2017. izmjeren prema mrežnom prijenosnom kapacitetu u odnosu na ukupan proizvodni kapacitet, pri čemu on za pojedinu državu članicu maksimalno iznosi 150 % prosjeka Unije. Doprinosi CInterco svih država članica zajedno iznose 10 % razlike između ciljeva Unije za 2030. i 2020.




PRILOG III.

DOSTAVLJANJE OBAVIJESTI O MJERAMA I METODOLOGIJAMA DRŽAVA ČLANICA ZA PROVEDBU ČLANKA 7. DIREKTIVE 2012/27/EU

Države članice u skladu s točkom 5. Priloga V. Direktivi 2012/27/EU obavješćuju Komisiju o predloženoj detaljnoj metodologiji za rad sustava obveze energetske učinkovitosti i o alternativnim mjerama politike iz članaka 7.a i 7.b te članka 20. stavka 6. te direktive.

1.   Izračun razine propisanih ušteda energije koje se trebaju ostvariti tijekom čitavog razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030., uz prikaz načina na koji su sljedeći elementi uzeti u obzir:

(a) 

godišnja krajnja potrošnja energije prema prosjeku za razdoblje zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019. [u ktoe];

(b) 

ukupna kumulativna količina uštede energije u krajnjoj potrošnji koju je potrebno ostvariti [u ktoe] u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2012/27/EU;

(c) 

podaci koji su upotrijebljeni u izračunu krajnje potrošnje energije, uključujući opravdanje za uporabu alternativnih statističkih izvora i moguće razlike u pogledu izračunatih količina (ako su upotrijebljeni drugi izvori, a ne Eurostat).

2.   Države članice koje odluče iskoristiti bilo koju od mogućnosti iz članka 7. stavka 2. Direktive 2012/27/EU izvješćuju o svojem izračunu razine uštede energije tijekom cijelog razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030., pokazujući kako se uzimaju u obzir i sljedeći elementi:

(a) 

njihova godišnja stopa uštede;

(b) 

njihove osnovne referentne vrijednosti i energija upotrijebljena u prometu, u cijelosti ili djelomično, koja je isključena iz izračuna [u ktoe];

(c) 

izračunati kumulativni iznos uštede energije tijekom čitavog razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. (prije primjene mogućnosti iz članka 7. stavka 4. točaka od (b) do (g) Direktive 2012/27/EU [u ktoe];

(d) 

primjena mogućnosti iz članka 7. stavka 4. točaka od (b) do (g) Direktive 2012/27/EU:

i. 

konačnu potrošnju energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima [u ktoe] navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ, koja je isključena iz izračuna u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Direktive 2012/27/EU;

ii. 

iznos uštede energije [u ktoe] ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Direktive 2012/27/EU;

iii. 

iznos uštede energije [u ktoe] proizišle iz novih pojedinačnih mjera koje se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak 2020. i nakon toga, u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Direktive 2012/27/EU;

iv. 

iznos uštede energije [u ktoe] proizašle iz mjera politike, pod uvjetom da se može dokazati da te mjere politike rezultiraju pojedinačnim mjerama provedenim nakon 1. siječnja 2018. i prije 31. prosinca 2020. kojima se ostvaruju uštede nakon 31. prosinca 2020. u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (e) Direktive 2012/27/EU;

v. 

iznos energije [u ktoe] proizvedene na ili u zgradama za vlastite potrebe kao rezultat mjera politike kojima se promiče nova ugradnja tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (f) Direktive 2012/27/EU;

vi. 

iznos uštede energije [u ktoe] koji prelazi zahtijevanu kumulativnu uštedu energije u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020., koji države članice uzimaju u obzir u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (g) Direktive 2012/27/EU;

(e) 

ukupni kumulativni iznos uštede energije (nakon primjene mogućnosti iz članka 7. stavka 4. točaka od (b) do (g) Direktive 2012/27/EU).

3.   Mjere politike u pogledu ostvarivanja zahtijevane uštede iz članka 7. stavka 1. Direktive 2012/27/EU:

3.1.   Sustavi obveze energetske učinkovitosti iz članka 7.a Direktive 2012/27/EU:

(a) 

opis sustava obveze energetske učinkovitosti;

(b) 

očekivane kumulativne i godišnje količine uštede i trajanje razdoblja obveze;

(c) 

stranke obveznice i njihove odgovornosti;

(d) 

ciljani sektori;

(e) 

prihvatljiva djelovanja predviđena u okviru mjere;

(f) 

informacije o primjeni sljedećih odredaba Direktive 2012/27/EU:

(i) 

ako je primjenjivo, posebna djelovanja da se dio uštede ostvari u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom u skladu s člankom 7. stavkom 11.;

(ii) 

uštede koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće strane u skladu s člankom 7.a stavkom 6. točkom (a);

(iii) 

„akumuliranje i posuđivanje” u skladu s člankom 7. stavkom 6. točkom (b);

(g) 

prema potrebi, podaci o trgovanju uštedama energije.

3.2.   Alternativne mjere iz članka 7.b i članka 20. stavka 6. Direktive 2012/27/EU (osim oporezivanja):

(a) 

vrsta mjere politike;

(b) 

kratki opis mjere politike, uključujući osobine svake mjere politike o kojoj se dostavlja obavijest;

(c) 

očekivani ukupni kumulativni i godišnji iznos uštede po svakoj mjeri i/ili iznos uštede energije za bilo koje prijelazno razdoblje;

(d) 

provedbena tijela javne vlasti, stranke sudionice ili ovlaštene stranke i njihove odgovornosti za provedbu mjere ili mjera politike;

(e) 

ciljani sektori;

(f) 

prihvatljiva djelovanja predviđena u okviru mjere;

(g) 

ako je primjenjivo, posebne mjere politike ili pojedinačne mjere usmjerene na energetsko siromaštvo.

3.3.   Podaci o mjerama oporezivanja:

(a) 

kratki opis mjere oporezivanja;

(b) 

trajanje mjere oporezivanja;

(c) 

provedbeno tijelo javne vlasti;

(d) 

očekivani kumulativni i godišnji iznos uštede po mjeri;

(e) 

ciljani sektori i segment poreznih obveznika;

(f) 

metodologija izračuna, uključujući koje se cjenovne elastičnosti upotrebljavaju i kako su određene u skladu s točkom 4. Priloga V. Direktivi 2012/27/EU.

4.   Metodologija izračuna za mjere priopćene u skladu s člancima 7.a i 7.b i člankom 20. stavkom 6. Direktive 2012/27/EU (osim mjera oporezivanja):

(a) 

upotrijebljene metode mjerenja iz točke 1. Priloga V. Direktivi 2012/27/EU;

(b) 

metoda za iskazivanje uštede energije (ušteda primarne ili krajnje energije);

(c) 

životni vijek mjera, stopa smanjenja ušteda tijekom vremena i pristup koji se koristio za uzimanje u obzir životnog vijeka ušteda;

(d) 

kratak opis metodologije izračuna, uključujući kako se osiguravaju dodatnost i značajnost ušteda te koje se metodologije i mjerila koriste za predviđene i procijenjene uštede;

(e) 

podaci o tome kako se rješavaju moguća preklapanja između mjera politike i pojedinačnih mjera kako bi se izbjeglo dvostruko računanje uštede energije;

(f) 

ako je relevantno, klimatske razlike i primijenjeni pristup.

5.   Praćenje i provjera

(a) 

kratki opis sustava praćenja i provjere i postupka provjere;

(b) 

provedbeno tijelo javne vlasti i njegove glavne odgovornosti u pogledu sustava praćenja i provjere s obzirom na sustav obveze energetske učinkovitosti ili alternativne mjere;

(c) 

neovisnost praćenja i provjere od stranaka obveznica, stranaka sudionica ili ovlaštenih stranaka;

(d) 

statistički značajan udio mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i udio i kriteriji koji su upotrijebljeni za definiranje i odabir reprezentativnog uzorka;

(e) 

obveze stranaka obveznica u pogledu izvješćivanja (uštede koje je ostvarila svaka stranka obveznica ili svaka potkategorija stranke obveznice, te ukupne uštede u okviru sustava).

(f) 

objava ostvarene uštede energije (svake godine) u okviru sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera;

(g) 

informacije o pravu države članice u pogledu sankcija koje treba primijeniti u slučaju nepoštovanja;

(h) 

informacije o mjerama politike koje su predviđene ako napredak nije zadovoljavajući.




PRILOG IV.

OPĆI OKVIR ZA DUGOROČNE STRATEGIJE

1.   PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJA

1.1.

Sažetak

1.2.

Pravni kontekst i kontekst politika

1.3.

Javno savjetovanje

2.   SADRŽAJ

2.1.   UKUPNO SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA I POBOLJŠANJA UKLANJANJA PONORIMA

2.1.1.

Predviđena smanjenja emisija i poboljšanja uklanjanja do 2050.

2.1.2.

Nacionalni cilj za 2030. i nakon toga, ako postoji, i okvirne ključne etape za 2040. i 2050.

2.1.3.

Politike i mjere prilagodbe

2.2.   ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

2.2.1

U mjeri u kojoj je to izvedivo, procijenjeni vjerojatni udio energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj potrošnji energije do 2050.

2.3.   ENERGETSKA UČINKOVITOST

2.3.1.

U mjeri u kojoj je to izvedivo, procijenjena vjerojatna potrošnja energije do 2050.

2.4.   SEKTORSKI SPECIFIČAN POVEZANI SADRŽAJ

2.4.1.   Energetski sustav

2.4.1.1.

Planirana ili predviđena buduća putanja ili opseg emisija

2.4.1.2.

Općeniti opis glavnih pokretača energetske učinkovitosti, fleksibilnosti potražnje i energetske potrošnje te njihov razvoj od 2021. nadalje

2.4.2.   Industrija

2.4.2.1.

Predviđeno smanjenje emisija razvrstano po sektorima i energetskoj potražnji

2.4.2.2.

Opći pregled politika, postojećih planova i mjera za dekarbonizaciju kako su opisani u Prilogu I. dijelu 1. odjeljku A točki 2.1

2.4.3.   Promet

2.4.3.1.

Predviđene emisije i izvori energije razvrstani po vrsti prijevoza (npr. automobili i kombiji, teški cestovni promet, pomorski promet, zračni promet i željeznički promet)

2.4.3.2.

Mogućnosti dekarbonizacije

2.4.4.   Poljoprivreda, korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

2.4.4.1.

U mjeri u kojoj je to izvedivo, predviđene emisije po sektorima i pojedinim stakleničkim plinovima

2.4.4.2.

Predviđene mogućnosti smanjenja emisija

2.4.4.3.

Poveznice s politikama u području poljoprivrede i ruralnog razvoja

3.   FINANCIRANJE

3.1.

Procjena potrebnih ulaganja

3.2.

Politike i mjere za povezano istraživanje, razvoj i inovacije

4.   PROCJENA UČINKA SOCIOEKONOMSKIH ASPEKATA

5.   PRILOZI (po potrebi)

5.1.

Detalji o modelima (uključujući pretpostavke) i/ili analizama, pokazateljima itd.




PRILOG V.

INFORMACIJE IZ INVENTARA STAKLENIČKIH PLINOVA

Dio 1.

Informacije koje treba uključiti u izvješća iz članka 26. stavka 3.:

(a) 

podaci o svojim antropogenim emisijama stakleničkih plinova navedene u dijelu 2. ovog Priloga i antropogenim emisijama stakleničkih plinova iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/842 za godinu X-2;

(b) 

podaci o svojim antropogenim emisijama ugljikovog monoksida (CO), sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx) i hlapivih organskih spojeva, koji su sukladni podacima koji su već dostavljeni u skladu s člankom 8. Direktive (EU) 2016/2284 za godinu X-2;

(c) 

podaci o svojim antropogenim emisijama stakleničkih plinova iz izvora i uklanjanjima CO2 ponorima koji proizlaze iz sektora LULUCF za godinu X-2, u skladu s metodologijama utvrđenim u dijelu 3. ovog Priloga. Ti su podaci važni i za izvješće o usklađivanju iz članka 14. Uredbe (EU) 2018/841;

(d) 

sve promjene informacija iz točaka od (a) do (c) za godine između odgovarajuće bazne godine ili razdoblja i godine X-3, navodeći razloge za te promjene;

(e) 

informacije o pokazateljima kako su utvrđeni u dijelu 4. ovog Priloga za godinu X-2;

(f) 

sažete informacije o izvršenim prijenosima u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2018/842 i člancima 12. i 13. Uredbe (EU) 2018/841 za godinu X-1;

(g) 

informacije o koracima poduzetim s ciljem poboljšanja procjena inventara, posebno u područjima inventara koja su podvrgnuta prilagodbama ili preporukama nakon stručnog pregleda;

(h) 

informacije o stvarnoj ili procijenjenoj raspodjeli verificiranih emisija koje dostavljaju postrojenja i operateri na temelju Direktive 2003/87/EZ u kategorije izvora nacionalnog inventara stakleničkih plinova i udjelu tih verificiranih emisija u ukupnim dostavljenim emisijama stakleničkih plinova u tim kategorijama izvora, za godinu X-2;

(i) 

prema potrebi, rezultate izvršenih provjera sukladnosti dostavljenih informacija iz inventara stakleničkih plinova, za godinu X-2, s verificiranim emisijama dostavljenim na temelju Direktive 2003/87/EZ;

(j) 

prema potrebi, rezultate izvršenih provjera sukladnosti podataka korištenih za procjenu emisija u pripremi inventara stakleničkih plinova, za godinu X-2, zajedno s:

(i) 

podacima korištenim za pripremu inventara onečišćivača zraka na temelju Direktive (EU) 2016/2284;

(ii) 

podacima dostavljenim u skladu s člankom 19. stavkom 1. i Prilogom VII. Uredbi (EU) br. 517/2014;

(iii) 

podacima o energiji, dostavljenim u skladu s člankom 4. i Prilogom B Uredbi (EZ) br. 1099/2008;

(k) 

opis promjena nacionalnog sustava inventara, ako postoje;

(l) 

opis promjena nacionalnog registra, ako postoje;

(m) 

informacije o svojim planovima osiguranja i kontrole kvalitete, općenitoj ocjeni nesigurnosti, općenitoj ocjeni potpunosti i, ako su dostupni, drugim elementima izvješća o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova koji su potrebni za pripremu izvješća o inventaru stakleničkih plinova Unije;

(n) 

informacije o namjerama države članice da iskoristi fleksibilne mogućnosti iz članka 5. stavaka 4. i 5. i članka 7. stavka 1. Uredbe 2018/842 te korištenju prihoda u skladu s člankom 5. stavkom 6. te uredbe.

Država članica može zatražiti da joj Komisija odobri odstupanje od prvog podstavka točke (c) radi primjene drukčije metodologije od one navedene u dijelu III. ovog Priloga ako se potrebno poboljšanje metodologije ne može postići na vrijeme da bi se moglo uzeti u obzir u inventarima stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. ili ako bi trošak poboljšanja metodologije bio nerazmjerno visok u usporedbi s koristima primjene takve metodologije za poboljšanje obračuna emisija i uklanjanja zbog neznatnog značenja emisija i uklanjanja iz dotičnih spremnika ugljika. Države članice koje žele iskoristiti to odstupanje dostavljaju obrazloženi zahtjev Komisiji do 31. prosinca 2020., u kojem navode do kojeg bi se vremena moglo provesti poboljšanje metodologije, predložiti alternativna metodologija ili oboje, te procjenu mogućih utjecaja na točnost obračuna. Komisija može zatražiti da država članica dostavi dodatne informacije u utvrđenom, razumnom roku. Ako Komisija smatra da je zahtjev opravdan, odobrava odstupanje. Ako Komisija odbije zahtjev, ona morao obrazložiti svoju odluku.

Dio 2.

Staklenički plinovi koje treba obuhvatiti su:

ugljikov dioksid (CO2)
metan (CH4)
didušikov oksid (N2O)
sumporov heksafluorid (SF6)
dušični trifluorid (NF3)

Fluorougljikovodici (spojevi HFC):

— 
HFC-23 CHF3
— 
HFC-32 CH2F2
— 
HFC-41 CH3F
— 
HFC-125 CHF2CF3
— 
HFC-134 CHF2CHF2
— 
HFC-134a CH2FCF3
— 
HFC-143 CH2FCHF2
— 
HFC-143a CH3CF3
— 
HFC-152 CH2FCH2F
— 
HFC-152a CH3CHF2
— 
HFC-161 CH3CH2F
— 
HFC-227ea CF3CHFCF3
— 
HFC-236cb CF3CF2CH2F
— 
HFC-236ea CF3CHFCHF2
— 
HFC-236fa CF3CH2CF3
— 
HFC-245fa CHF2CH2CF3
— 
HFC-245ca CH2FCF2CHF2
— 
HFC-365mfc CH3CF2CH2CF3
— 
HFC-43-10mee CF3CHFCHFCF2CF3 ili (C5H2F10)

Perflourougljici (spojevi PFC):

— 
PFC-14, perfluorometan, CF4
— 
PFC-116, perfluoroetan, C2F6
— 
PFC-218, perfluoropropan, C3F8
— 
PFC-318, perfluorociklobutan, c-C4F8
— 
perfluorociklopropan c-C3F6
— 
PFC-3-1-10, perfluorobutan, C4F10
— 
PFC-4-1-12, perfluoropentan, C5F12
— 
PFC-5-1-14, perfluoroheksan, C6F14
— 
PFC-9-1-18, C10F18

Dio 3.

Metodologije za praćenje i izvješćivanje u sektoru LULUCF

Geografski eksplicitni podaci o prenamjeni zemljišta u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.

Metodologija prve razine (Tier 1) u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.

Za emisije i uklanjanja iz spremnika ugljika koji obuhvaća najmanje 25 – 30 % emisija ili uklanjanja u kategoriji izvora ili ponora koja je prioritet u nacionalnom sustavu inventara jer njezina procjena ima znatan utjecaj na ukupan inventar stakleničkih plinova te zemlje u smislu apsolutne razine emisije i uklanjanja, na trend emisija i uklanjanja ili na nesigurnosti u pogledu emisija i uklanjanja u kategorijama korištenja zemljišta, najmanje metodologija druge razine (Tier 2) u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.

Države članice potiču se na primjenu metodologije treće razine (Tier 3), u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.

Dio 4.

Pokazatelji inventara



Naziv pokazatelja

Pokazatelj

PRETVORBA B0

Specifična emisija CO2 iz javnih elektrana i elektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, t/TJ

Emisija CO2 iz javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, kt podijeljen na sve proizvode – proizvodnja javnih i termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ

PRETVORBA E0

Specifična emisija CO2 iz postrojenja s proizvodnjom za vlastite potrebe, t/TJ

Emisija CO2 iz postrojenja s proizvodnjom za vlastite potrebe, kt podijeljen na sve proizvode termoelektrana s proizvodnjom za vlastite potrebe, PJ

INDUSTRIJA A1.1

Ukupna emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji željeza i čelika, t/mil. EUR

Ukupna emisija CO2 iz industrije željeza i čelika, kt podijeljen s bruto dodanom vrijednosti industrije željeza i čelika

INDUSTRIJA A1.2

Emisija CO2 iz potrošnje energije u kemijskoj industriji, t/mil. EUR

Emisija CO2 iz potrošnje energije u kemijskoj industriji, kt podijeljen s bruto dodanom vrijednosti kemijske industrije

INDUSTRIJA A1.3

Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, t/mil. EUR

Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala, kt podijeljen s bruto dodanom vrijednosti industrije stakla, lončarskih proizvoda i građevinskih materijala

INDUSTRIJA A1.4

Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji hrane, pića i duhana, t/mil. EUR

Emisija CO2 iz potrošnje energije u industriji hrane, pića i duhana, kt podijeljen s bruto dodanom vrijednosti industrije hrane, pića i duhana, mil. EUR. (EC95)

INDUSTRIJA A1.5

Emisija CO2 u potrošnji energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, t/mil. EUR

Emisija CO2 u potrošnji energije u papirnoj i tiskarskoj industriji, kt – Bruto dodana vrijednost – papirna i tiskarska industrija, mil. EUR (EC95)

KUĆANSTVA A0

Specifična emisija CO2 iz kućanstava za grijanje prostora, t/m2

Specifična emisija CO2 iz kućanstava za grijanje prostora podijeljena s površinom stalno nastanjenih stambenih prostora, mil. m2

USLUGE B0

Specifična emisija CO2 iz komercijalnog i institucionalnog sektora za grijanje prostora, kg/m2

Specifična emisija CO2 iz komercijalnog i institucionalnog sektora za grijanje prostora, kt podijeljen s površinom uslužnih prostora, mil. m2

PROMET B0

Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila na dizelski pogon, g/100 km

PROMET B0

Specifična emisija CO2 iz putničkih vozila na benzinski pogon, g/100 km




PRILOG VI.

PODACI O POLITIKAMA I MJERAMA U PODRUČJU EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA

Informacije koje se trebaju uključiti u izvješća iz članka 18.:

(a) 

opis svojeg nacionalnog sustava za izvješćivanje o politikama i mjerama i za izvješćivanje o projekcijama antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova u skladu s člankom 39. stavkom 1. ili informacije o mogućim promjenama tog sustava, ako je takav opis već dostavljen;

(b) 

ažuriranja vezana uz svoje dugoročne strategije iz članka 15. i napredak u provedbi tih strategija;

(c) 

informacije o nacionalnim politikama i mjerama, ili skupinama mjera, te o provedbi politika i mjera ili skupina mjera Unije koja ograničavaju ili smanjuju emisije iz izvora i povećavaju uklanjanje ponorima stakleničkih plinova, razvrstane po sektorima i plinovima ili skupini plinova (HFC i PFC) iz dijela 2. Priloga V. Te informacije odnose se na primjenljive i odgovarajuće nacionalne politike ili politike Unije i uključuju:

i. 

cilj politike ili mjere i kratki opis politike ili mjere;

ii. 

vrstu instrumenta politike;

iii. 

stanje provedbe politike ili mjere ili grupe mjera;

iv. 

pokazatelje koji se koriste za praćenje i ocjenu napretka tijekom vremena;

v. 

ako su dostupne, kvantitativne procjene učinaka na emisije iz izvora i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova razvrstanih u:

— 
rezultate ex ante ocjena učinaka pojedinih ili grupa politika i mjera o ublažavanju klimatskih promjena. Procjene se dostavljaju za niz od četiri buduće godine koje završavaju s 0 ili 5 i dolaze neposredno nakon izvještajne godine, uz razlikovanje emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) 2018/842 i Uredbom (EU) 2018/841;
— 
rezultate ex post ocjena učinaka pojedinačnih politika ili skupina politika i mjera o ublažavanju klimatskih promjena, ako su dostupni, uz razlikovanje emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) 2018/842 i Uredbom (EU) 2018/841;
vi. 

dostupne procjene predviđenih troškova i koristi politika i mjera, kao i procjene stvarnih troškova i koristi politika i mjera;

vii. 

sva postojeća upućivanja na ocjene troškova i učinaka nacionalnih politika i mjera, na informacije u provedbi politika i mjera Unije, koje ograničavaju ili smanjuju emisije stakleničkih plinova iz izvora ili jačaju uklanjanja ponorima te na popratna tehnička izvješća;

▼M2

viii. 

ocjenu doprinosa politike ili mjere ostvarenju Unijinog cilja klimatske neutralnosti utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 i ostvarenju dugoročne strategije iz članka 15. ove Uredbe;

▼B

(d) 

informacije o planiranim dodatnim nacionalnim politikama i mjerama, ili skupinama mjera, predviđenim s ciljem ograničavanja emisija stakleničkih plinova povrh svojih obaveza na temelju Uredbe (EU) 2018/842 i Uredbe (EU) 2018/841;

(e) 

informacije u pogledu poveznica između različitih politika i mjera, ili skupina mjera, o kojima se izvještava u skladu s točkom (c) i načina na koji takve politike i mjere, ili skupine mjera, pridonose različitim scenarijima projekcija.




PRILOG VII.

PODACI O PROJEKCIJAMA U PODRUČJU EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA

Informacije koje treba uključiti u izvješća iz članka 18.:

(a) 

projekcije bez mjera, ako su dostupne, projekcije s mjerama i, ako su dostupne, projekcije s dodatnim mjerama;

(b) 

projekcije ukupnih stakleničkih plinova i odvojene procjene predviđenih emisija stakleničkih plinova za izvore emisija iz Direktive 2003/87/EZ i Uredbe (EU) 2018/842 i predviđene emisije iz izvora i uklanjanja po ponorima u okviru Uredbe (EU) 2018/841;

(c) 

utjecaj politika i mjera utvrđenih u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (a). Kada takve politike i mjere nisu uključene, to mora biti jasno navedeno i objašnjeno;

(d) 

rezultati analize osjetljivosti provedene za projekcije i podaci o upotrijebljenim modelima i parametrima;

(e) 

sva odgovarajuća upućivanja na ocjene i tehnička izvješća na kojima se temelje projekcije iz članka 18. stavka 4.




PRILOG VIII.

INFORMACIJE O NACIONALNIM MJERAMA PRILAGODBE, FINANCIJSKOJ I TEHNOLOŠKOJ POTPORI ZEMLJAMA U RAZVOJU TE PRIHODIMA OD DRAŽBOVNE PRODAJE

Dio 1.

Izvješćivanje o mjerama prilagodbe

Informacije koje treba uključiti u izvješća iz članka 19. stavka 1.:

(a) 

glavni ciljevi prilagodbe i institucionalni okvir za prilagodbu;

(b) 

projekcije klimatskih promjena, uključujući vremenske ekstreme, utjecaje klimatskih promjena, ocjenu ranjivosti na klimatske promjene i rizika klimatskih promjena te ključne klimatske nepogode;

(c) 

sposobnost prilagodbe;

(d) 

planovi i strategije prilagodbe;

(e) 

okvir praćenja i evaluacije;

(f) 

napredak ostvaren u provedbi, uključujući dobre prakse i promjene u upravljanju.

Dio 2.

Izvješćivanje o potpori pruženoj zemljama u razvoju

Informacije koje se trebaju uključiti u izvješća iz članka 19. stavka 3.:

(a) 

informacije o financijskoj potpori dodijeljenoj i isplaćenoj zemljama u razvoju za godinu X-1, uključujući:

i. 

kvantitativne informacije o javnim i mobiliziranim sredstvima država članica. Informacije o financijskim tokovima trebaju se temeljiti na takozvanim „pokazateljima iz Rija” za potpore za ublažavanje klimatskih promjena i potpore za prilagođivanje klimatskim promjenama i drugim sustavima praćenja koje je uveo Odbor za razvojnu pomoć OECD-a;

ii. 

kvalitativne metodološke informacije u kojima se objašnjava metoda koja je upotrijebljena za izračun kvantitativnih podataka, uključujući objašnjenje metodologije za kvantificiranje svojih informacija i, prema potrebi, druge informacije o definicijama i metodologijama upotrijebljenim za utvrđivanje brojki, ako ih ima, osobito u pogledu dostavljenih informacija o mobiliziranim financijskim tokovima;

iii. 

dostupne informacije o aktivnostima države članice povezani s projektima prijenosa tehnologije financiranim javnim sredstvima i projektima izgradnje kapaciteta za zemlje u razvoju u okviru UNFCCC-a, uključujući informacije o tome je li prenesena tehnologija ili projekt izgradnje kapaciteta bio upotrijebljen za ublažavanje učinaka klimatskih promjena ili prilagodbu tim učincima, informacije o zemlji primateljici, ako je moguće o iznosu pružene potpore, te vrsti prenesene tehnologije ili projekta izgradnje kapaciteta;

(b) 

dostupne informacije za godinu X i naredne godine o planiranom pružanju potpore, uključujući informacije o planiranim aktivnostima povezanim s projektima prijenosa tehnologije financiranim javnim sredstvima i projektima izgradnje kapaciteta za zemlje u razvoju u okviru UNFCCC-a, i o tehnologijama koje se trebaju prenijeti i projektima izgradnje kapaciteta, uključujući informacije o tome jesu li prenesena tehnologija ili projekt izgradnje kapaciteta namijenjeni za ublažavanje učinaka klimatskih promjena ili prilagodbu tim učincima, informacije o zemlji primateljici, ako je moguće o iznosu potpore koju se planira pružiti, te vrsti prenesene tehnologije ili projekta izgradnje kapaciteta.

Dio 3.

Izvješćivanje o prihodima od dražbovne prodaje

Informacije koje se trebaju uključiti u izvješća iz članka 19. stavka 2.:

(a) 

informacije o korištenju prihoda tijekom godine X-1 koje je država članica stekla prodajom emisijskih jedinica na dražbama sukladno članku 10. stavku 1. Direktive 2003/87/EZ, uključujući informacije o takvim prihodima koji su korišteni za jednu ili više namjena iz članka 10. stavka 3. navedene direktive, ili jednaku financijsku vrijednost tih prihoda i mjera poduzetih sukladno navedenom članku;

(b) 

informacije o korištenju, koje je utvrdila država članica, svih prihoda koje je država članica stekla prodajom emisijskih jedinica na dražbama u skladu s člankom 3.d stavcima 1. ili 2. Direktive 2003/87/EZ, koje se dostavljaju u skladu s člankom 3.d stavkom 4. navedene direktive;

prihodi od dražbovne prodaje koji u trenutku kad država članica podnosi izvješće Komisiji, u skladu s člankom 19. stavkom 2., nisu isplaćeni, kvantificiraju se i dostavljaju u izvješćima za sljedeće godine.




PRILOG IX.

DODATNE OBVEZE IZVJEŠĆIVANJA

Dio 1.

Dodatne obveze izvješćivanja u području proizvodnje energije iz obnovljivih izvora

Osim ako je drukčije navedeno, u skladu s člankom 20. točkom (c) navode se sljedeće dodatne informacije:

(a) 

djelovanje sustava jamstava o podrijetlu za električnu energiju i grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora, razine izdanih i poništenih jamstava o podrijetlu i iz toga proistekla godišnja nacionalna potrošnja energije iz obnovljivih izvora, kao i mjere donesene da se osigura pouzdanost i zaštita od prijevare sustava;

(b) 

količine biogoriva, bioplina, obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, goriva od recikliranog ugljika i električne energije iz obnovljivih izvora potrošene u prometnom sektoru i, ako je relevantno, njihovu učinku u pogledu smanjene emisije stakleničkih plinova, razlikujući goriva proizvedena od različitih vrsta kultura za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje i svake vrste sirovina iz Priloga IX. Direktivi (EU) 2018/2001;

(c) 

trendovi u raspoloživosti, podrijetlu i uporabi izvora biomase u energetske svrhe;

(d) 

promjene u cijeni sirovina i korištenju zemljišta u državi članici povezane s povećanom uporabom biomase i drugih oblika energije iz obnovljivih izvora;

(e) 

procijenjeni višak proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji bi se mogao prenijeti na druge države članice kako bi mogle ispuniti zahtjeve iz članka 3. stavka 3. Direktive (EU) 2018/2001 i ostvariti nacionalni doprinos i putanje iz članka 4. točke (a) podtočke 2. ove Uredbe;

(f) 

ako je primjenjivo, procijenjenu potražnju za energijom iz obnovljivih izvora koja će se zadovoljiti iz drugih izvora različitih od domaće proizvodnje do 2030., uključujući uvezenu sirovinu biomase;

(g) 

tehnološki razvoj i uvođenje biogoriva proizvedenih od sirovina navedenih u Prilogu IX. Direktivi (EU) 2018/2001;

(h) 

ako je dostupan, procijenjeni učinak proizvodnje ili uporabe biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase na bioraznolikost, izvore vode, dostupnost i kvalitetu vode, tlo i kvalitetu zraka u državi članici;

(i) 

uočeni slučajevi prijevare u lancu nadzora biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase;

(j) 

informacije o tome kako je procijenjen udio biorazgradiva otpada u otpadu koji se upotrebljava za proizvodnju energije te što je poduzeto da se te procjene poboljšaju i provjere;

(k) 

proizvodnja električne energije i topline iz obnovljive energije u zgradama, uključujući podatke razvrstane po proizvedenoj energiji, potrošenoj energiji i energiji stavljenoj u mrežu iz solarnih fotovoltnih sustava, solarnih termalnih sustava, biomase, toplinskih crpki, geotermalnih sustava, kao i iz drugih decentraliziranih sustava obnovljive energije;

(l) 

ako je primjenjivo, udio energije iz obnovljivih izvora u centraliziranom grijanju, kao i energija iz obnovljivih izvora koju su proizveli gradovi i zajednice obnovljive energije;

(m) 

primarna opskrba krutom biomasom (u 1 000 m3, osim u pogledu točke 1. podtočke (b)iii. koja se izražava u tonama)

1. 

šumska biomasa koja se upotrebljava za proizvodnju energije (domaća proizvodnja i uvoz)

(a) 

primarna biomasa iz šume koja se izravno upotrebljava za proizvodnju energije

i. 

ako su dostupne, grančice i krošnje stabala (dostavljanje podataka je dobrovoljno)

ii. 

ako je primjenjivo, panjevi (dostavljanje podataka je dobrovoljno)

iii. 

oblo drvo (raščlanjeno na industrijsko oblo drvo i ogrjevno drvo)

(b) 

ako je primjenjivo, nusproizvodi šumske industrije koji se izravno upotrebljavaju za proizvodnju energije

i. 

ako je primjenjivo, kora

ii. 

drveni otpaci, piljevina i druge drvene čestice

iii. 

ako je primjenjivo, crni lug i sirovo tal-ulje

(c) 

ako je dostupno, otpadno drvo nakon njegove uporabe koje se upotrebljava izravno za proizvodnju energije

(d) 

prerađeno gorivo dobiveno iz drva proizvedeno iz sirovine koja nije navedena u točki 1. podtočkama (a), (b) ili (c):

i. 

ako je primjenjivo, drveni ugljen

ii. 

drveni peleti i drveni briketi

2. 

ako je dostupna, poljoprivredna biomasa koja se upotrebljava za proizvodnju energije (domaća proizvodnja, uvoz i izvoz)

(a) 

energetske kulture za proizvodnju električne energije ili topline (uključujući kulture kratkih ophodnji)

(b) 

ostaci poljoprivrednih kultura za proizvodnju električne energije ili topline

3. 

ako je dostupna, biomasa iz organskog otpada koja se upotrebljava za proizvodnju energije (domaća proizvodnja, uvoz i izvoz)

(a) 

organska frakcija industrijskog otpada

(b) 

organska frakcija komunalnog otpada

(c) 

otpadni mulj

(n) 

krajnja potrošnja energije krute biomase (količina krute biomase upotrijebljene za proizvodnju energije u sljedećim sektorima):

1. 

energetski sektor

(a) 

električna energija

(b) 

suproizvodnja toplinske i električne energije

(c) 

toplina

2. 

unutarnji industrijski sektor (potrošena električna energija i električna energija iz vlastite proizvodnje, istodobna proizvodnja toplinske i električne energije i toplina)

3. 

izravna krajnja potrošnja u stambenim prostorima

4. 

ostali

Dio 2.

Dodatne obveze izvješćivanja u području energetske učinkovitosti

U području energetske učinkovitosti, u skladu s člankom 21. točkom (c), navode se sljedeće dodatne informacije:

(a) 

glavne zakonodavne i nezakonodavne politike, mjere, financijske mjere i programi provedeni u godini X-2 i X-1 (pri čemu je godina X godina predaje izvješća) kako bi se ostvarili ciljevi iz članka 4. točke (b) kojima se promiču tržišta energetskih usluga, poboljšavaju energetska svojstva zgrada, mjere za korištenje potencijala za energetsku učinkovitost plina i infrastrukture električne energije i grijanja i hlađenja, poboljšava informiranje i kvalificiranje, druge mjere za promicanje energetske učinkovitosti;

(b) 

kumulativni iznos uštede energije ostvarene primjenom članka 7. Direktive 2012/27/EU u godinama X-3 i X-2;

(c) 

iznos uštede ostvaren mjerama politike usmjerenima na ublažavanje energetskog siromaštva u skladu s člankom 7. stavkom 11. Direktive 2012/27/EU;

(d) 

ako je primjenjivo, iznos uštede ostvaren u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Direktive 2012/27/EU;

(e) 

napredak u svakom sektoru i razlozi zašto je potrošnja energije ostala stabilna ili je rasla u godini X-3 i X-2 u sektorima krajnje potrošnje energije;

(f) 

ukupna površina poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti država članica, čija ukupna korisna površina poda prelazi 250 m2 i koje 1. siječnja godine X-2 i X-1 nisu ispunile zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti iz članka 5. stavka 1. Direktive 2012/27/EU;

(g) 

ukupna površina poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti država članica koja je bila renovirana u godini X-3 i X-2, kako je navedeno u članku 5. stavku 1. Direktive 2012/27/EU, ili iznos uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi središnje vlasti, kako je navedeno u članku 5. stavku 6. Direktive 2012/27/EU;

(h) 

broj energetskih pregleda provedenih u godini X-3 i X-2. Osim toga, ukupni procijenjeni broj velikih trgovačkih društava na teritoriju države članice na koje se primjenjuje članak 8. stavak 4. Direktive 2012/27/EU i broj energetskih revizija provedenih u tim poduzećima u godini X-3 i X-2;

(i) 

primijenjeni nacionalni faktor primarne energije za električnu energiju i obrazloženje ako se razlikuje od zadanog koeficijenta iz bilješke (3) Priloga IV. Direktivi 2012/27/EU;

(j) 

broj i površina poda novih i renoviranih zgrada približno nulte energije u godini X-2 i X-1, kako je predviđeno u članku 9. Direktive 2010/31/EU, ako je potrebno na temelju statističkog uzorkovanja;

(k) 

poveznica na internetsku stranicu na kojoj se može pristupiti popisu ili sučelju pružatelja energetskih usluga iz članka 18. stavka 1. točke (c) Direktive 2012/27/EU.




PRILOG X.

IZVJEŠĆE UNIJE O ODRŽIVOSTI BIOENERGIJE

Izvješće Unije o održivosti bioenergije u pogledu energije iz biomase, koje Komisija donosi svake dvije godine zajedno s izvješćem o stanju energetske unije u skladu s člankom 35. stavkom 2. točkom (d) sadržava barem sljedeće informacije:

(a) 

relativne prednosti različitih biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase za okoliš i njihove troškove, učinke uvozne politike Unije na njih, posljedice za sigurnost opskrbe te načine za ostvarivanje uravnoteženog pristupa između domaće proizvodnje i uvoza;

(b) 

učinak proizvodnje i uporabe biomase na održivost u Uniji i u trećim zemljama, uključujući učinke na bioraznolikost;

(c) 

podatke i analize trenutačne i očekivane održive dostupnosti biomase i potražnje za biomasom, uključujući učinak povećane potražnje za biomasom na sektore koji upotrebljavaju biomasu;

(d) 

tehnološki razvoj i uvođenje biogoriva proizvedenih od sirovina navedenih u Prilogu IX. Direktivi (EU) 2018/2001, i procjenu dostupnosti sirovina i konkurencije resursa, za hranu ljudi i hranu za životinje za potrebe proizvodnje biogoriva, uzimajući u obzir načela kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ;

(e) 

informacije i analizu dostupnih rezultata znanstvenih istraživanja u pogledu neizravne prenamjene zemljišta s obzirom na sve postupke proizvodnje, zajedno s procjenom o tome može li se suziti raspon nesigurnosti prepoznat u analizi koja je temelj procjena emisija povezanih s neizravnom prenamjenom zemljišta te može li se uzeti u obzir mogući utjecaj politika Unije poput okoliša, klime i poljoprivrednih politika;

(f) 

s obzirom na treće zemlje i na države članice koje su značajniji izvori biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koje se troši u Uniji, o nacionalnim mjerama poduzetim s ciljem ispunjavanja kriterija održivosti i kriterija uštede stakleničkih plinova utvrđenih članku 29. stavcima od 2. do 7. i članku 29. stavku 10. Direktive (EU) 2018/2001, za tlo, vodu i zaštitu zraka;. i

(g) 

zbirne informacije iz baza podataka iz članka 28. stavka 2. Direktive (EU) 2018/2001.

Pri izvješćivanju o uštedi emisija stakleničkih plinova zbog uporabe biomase, Komisija se služi vrijednostima koje su prijavile države članice u skladu s točkom (b) dijela 1. Priloga IX., uključujući privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom prenamjenom zemljišta i povezani raspon koji proizlazi iz analize osjetljivosti kako je utvrđeno u Prilogu VIII. Direktivi (EU) 2018/2001. Komisija objavljuje podatke o privremenim srednjim vrijednostima procijenjenih emisija u vezi s neizravnom prenamjenom zemljišta i povezanom rasponu koji je proizašao iz analize osjetljivosti. Osim toga, Komisija procjenjuje hoće li se procjena uštede izravnih emisija promijeniti, i na koje načine, kad bi se uzeli u obzir suproizvodi primjenom supstitucijskog pristupa.




PRILOG XI.

DOBROVOLJNI PROGRAMI U POGLEDU KOJIH JE KOMISIJA DONIJELA ODLUKU U SKLADU S ČLANKOM 30. STAVKOM 4. DIREKTIVE (EU) 2018/2001

Izvješće o dobrovoljnim programima u pogledu kojih je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 30. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/2001, koje Komisija donosi svake dvije godine zajedno s izvješćem o stanju energetske unije u skladu s člankom 35. stavkom 2. točkom (e) ove Uredbe, sadržava procjenu Komisije u pogledu najmanje sljedećeg:

(a) 

neovisnosti, načina i učestalosti revizija, u odnosu na ono što je navedeno o tim aspektima u dokumentaciji programa, u trenutku kada je Komisija odobrila dotični program, te u odnosu na najbolje industrijske prakse;

(b) 

dostupnosti, iskustva i transparentnosti prilikom primjene metoda za prepoznavanje i rješavanje slučajeva nesukladnosti, uz obraćanje posebne pozornosti na rješavanje stvarnih ili navodnih ozbiljnih prijestupa od strane članova programa;

(c) 

transparentnosti, osobito u pogledu dostupnosti programa, dostupnosti prijevoda na službene jezike zemalja i regija iz kojih potječu sirovine, dostupnosti popisa ovlaštenih subjekata i odgovarajućih potvrda te revizorskih izvješća;

(d) 

sudjelovanja dionika, osobito u pogledu savjetovanja s autohtonim i lokalnim zajednicama prije donošenja odluke tijekom izrade i preispitivanja programa te tijekom revizija i odgovor na njihove doprinose;

(e) 

ukupne stabilnosti programa, osobito s obzirom na pravila o akreditaciji, kvalifikaciji i neovisnosti revizora i odgovarajućih programskih tijela;

(f) 

ako je dostupno, ažuriranja programa u odnosu na tržište, količina certificiranih sirovina i biogoriva po zemlji podrijetla i vrsti, broj sudionika;

(g) 

lakoće i djelotvornosti provedbe sustava za praćenje dokaza o usklađenosti s kriterijima održivosti koji su u programu određeni za njegove članove, pri čemu bi taj sustav trebao služiti kao sredstvo za sprečavanje prijevarnih radnji posebno s ciljem uočavanja, obrade i naknadnih postupaka u vezi sa slučajevima u kojima se sumnja na prijevaru i druge nepravilnosti te prema potrebi broj otkrivenih slučajeva prijevare ili nepravilnosti;

(h) 

mogućnosti za subjekte koji će biti ovlašteni za priznavanje i praćenje tijela za ovjeravanje;

(i) 

kriterija za priznavanje ili akreditaciju tijela za ovjeravanje;

(j) 

pravila za provođenje praćenja tijela za ovjeravanje;

(k) 

načina olakšavanja ili poboljšanja promicanja najbolje prakse.




PRILOG XII.

NACIONALNI SUSTAVI INVENTARA

Informacije iz članka 37. uključuju sljedeće:

(a) 

podatke i metode o kojima se izvješćuje za djelatnosti i postrojenja u skladu s Direktivom 2003/87/EZ radi pripreme nacionalnih inventara stakleničkih plinova, kako bi se osigurala usklađenost emisija stakleničkih plinova o kojima se izvješćuje u sklopu EU sustava trgovanja emisijama i u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova;

(b) 

podatke prikupljene kroz sustave izvješćivanja o fluoriranim plinovima u relevantnim sektorima, koji su uspostavljeni u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 517/2014 u svrhu pripreme nacionalnih inventara stakleničkih plinova;

(c) 

emisije, temeljne podatke i metodologije o kojima izvješćuju postrojenja iz Uredbe (EZ) br. 166/2006 radi pripreme nacionalnih inventara stakleničkih plinova;

(d) 

podatke koji se dostavljaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1099/2008.;

(e) 

podatke koji se prikupljaju geografskim praćenjem zemljišta u kontekstu postojećih programa i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey) i Program Copernicus.




PRILOG XIII.

KORELACIJSKA TABLICA



Uredba (EU) br. 525/2013

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 15.

Članak 5.

Članak 37. stavci 1., 2. i 6.; Prilog XII.

Članak 6.

Članak 37. stavci 3. i 7.

Članak 7.

Članak 26. stavci 3. 4., 6. i 7.; Prilog V.

Članak 8.

Članak 26. stavci 2. i 7.

Članak 9.

Članak 37. stavci 4. i 5.

Članak 10.

Članak 40.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 39.

Članak 13.

Članak 18. stavak 1. točka (a) i članak 18. stavci 3. i 4.; Prilog VI.

Članak 14.

Članak 18. stavak 1. točka (b) i članak 18. stavci 2., 3. i 4.; Prilog VII.

Članak 15.

Članak 19. stavak 1.; Prilog VIII., dio 1.

Članak 16.

Članak 19. stavak 3. i Prilog VIII., dio 2.

Članak 17.

Članak 19. stavci 2., 4. i 5.; Prilog VIII., dio 3.

Članak 18.

Članak 17. stavak 2. drugi podstavak

Članak 19.

Članak 20.

Članak 21.

Članak 29. stavak 1. točka (c) i članak 29. stavci 5. i 7.

Članak 22.

Članak 23.

Članak 41. stavak 1. točke (d), (e), (f) i (h)

Članak 24.

Članak 42.

Članak 25.

Članak 26.

Članak 44. stavak 1. točka (a) i članak 44. stavci 2., 3. i 6.

Članak 27.

Članak 28.

Članak 57.

Članak 29.



( 1 ) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1).

( 2 ) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).

( 3 ) Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).

( *1 ) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).”.

( *2 ) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).”;

( *3 ) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).”.

( 4 ) Potrebno osigurati usklađenost s dugoročnim strategijama u skladu s člankom 15.

( 5 ) U skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

( 6 ) Pri planiranju tih mjera države članice uzimaju u obzir kraj životnog vijeka postojećih instalacija i potencijal za obnavljanje postojećih kapaciteta.

( 7 ) U skladu s člankom 2a. Direktive 2010/31/EU.

( 8 ) U skladu s člankom 18. Direktive 2012/27/EU.

( 9 ) U skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU.

( 10 ) U skladu s člankom 12. i člankom 17. Direktive 2012/27/EU.

( 11 ) U skladu s člankom 19. Direktive 2012/27/EU.

( 12 ) U skladu s člankom 15. stavkom 2. Direktive 2012/27/EU.

( 13 ) Politike i mjere odraz su načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu”.

( 14 ) Osigurava se usklađenost s planovima prevencije i interventnim planovima na temelju Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28.10.2017, str. 1), kao i planovima pripravnosti u slučaju rizika na temelju Uredbe (EU) 2018/2001 [kako je predložena u dokumentu COM(2016) 862 o pripravnosti na rizik u elektroenergetskom sektoru te stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ].

( 15 ) Politike i mjere odraz su načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu”.

( 16 ) Osim regionalnih skupina za projekte od zajedničkog interesa, uspostavljenih na temelju Uredbe (EU) br. 347/2013.

( 17 ) Osim regionalnih skupina za projekte od zajedničkog interesa, uspostavljenih na temelju Uredbe (EU) br. 347/2013.

( 18 ) U skladu s člankom 15. stavkom 8. Direktive 2012/27/EU.

( 19 ) Vidi dio 2. radi detaljnog popisa parametara i varijabli koje se trebaju navesti u odjeljku B Plana.

( 20 ) Trenutačna situacija odraz je datuma podnošenja nacionalnog plana (ili posljednjeg dostupnog datuma). Postojeće politike i mjere obuhvaćaju provedene i donesene politike i mjere. Donesene politike i mjere su one za koje je do datuma podnošenja nacionalnog plana donesena službena odluka vlade i za koje postoji jasna predanost u pogledu nastavka provedbe. Provedene politike i mjere su one na koje se na datum podnošenja integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana ili integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog izvješća o napretku odnosi jedno ili više od sljedećeg: nacionalno zakonodavstvo je na snazi, uspostavljeni su dobrovoljni sporazumi, dodijeljena su financijska sredstva, mobilizirani su ljudski resursi.

( 21 ) Odabir egzogenih čimbenika može se temeljiti na pretpostavci iz Referentnog scenarija EU-a za 2016. ili iz drugih kasnijih scenarija politika za iste varijable. Osim toga, i specifični rezultati država članica u pogledu Referentnog scenarija EU-a za 2016., kao i rezultati kasnijih scenarija politika, mogu biti koristan izvor podataka prilikom izrade nacionalnih projekcija uz postojeće politike i mjere te prilikom izrade procjene učinka.

( 22 ) U skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2012/27/EU.

( 23 ) Ta referentna uobičajena projekcija temelj je za ciljanu konačnu potrošnju energije i potrošnju primarne energije za 2030. koja je opisana u točki 2.3. i za pretvorbene faktore.

( 24 ) Pozivajući se na preglede postojeće infrastrukture za prijenos, koje su obavili operatori prijenosnih sustava.

( 25 ) Pozivajući se na nacionalne planove za razvoj mreže i regionalne planove ulaganja koje su pripremili operatori prijenosnih sustava.

( 26 ) Pozivajući se na preglede postojeće infrastrukture za prijenos, koje su obavili operatori prijenosnih sustava.

( 27 ) Pozivajući se na nacionalne planove za razvoj mreže i regionalne planove ulaganja koje su pripremili operatori prijenosnih sustava.

( 28 ) Planirane politike i mjere su mogućnosti o kojima se raspravlja i za koje postoji realna šansa da će biti donesene i provedene nakon datuma podnošenja nacionalnog plana. Prema tome, nastalim projekcijama iz točke 5.1. točke i. nisu obuhvaćene samo provedene i donesene politike i mjere (projekcije uz postojeće politike i mjere), nego i planirane politike i mjere.

( 29 ) Za plan kojim je obuhvaćeno razdoblje od 2021. do 2030.: u točkama 4. i 5. za svaki parametar/varijablu s popisa navesti trendove, u petogodišnjim intervalima, za razdoblje od 2005. do 2040. (i po potrebi, za razdoblje od 2005. do 2050.), uključujući projekcije za 2030. godinu. Navode se parametri utemeljeni na egzogenim pretpostavkama nasuprot izradi modela.

( 30 ) U onoj mjeri u kojoj je to moguće, navedeni podaci i projekcije temelje se na podacima i metodologijama EUROSTAT-a i u skladu su s tim podacima i metodologijama koje se upotrebljavaju za izvješćivanje o europskoj statistici u relevantnom sektorskom pravu, s obzirom na to da je europska statistika primarni izvor statističkih podataka koji se upotrebljavaju za izvješćivanje i praćenje, u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici.

( 31 ) Napomena: sve se projekcije pripremaju na temelju stalnih cijena (cijene iz 2016. upotrebljavaju se kao bazna godina)

( 32 ) Komisija će pripremiti preporuke za ključne parametre projekcija, kojima će biti obuhvaćene barem uvozne cijene nafte, plina i ugljena, kao i cijene ugljika u sustavu EU ETS.