Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012

Ovom se Uredbom utvrđuje opći okvir za sekuritizaciju. Definira se sekuritizacija i utvrđuju zahtjevi za dubinsku analizu, zadržavanje rizika i transparentnost za stranke uključene u sekuritizacije, kriteriji za odobravanje kredita, zahtjevi za prodaju sekuritizacija malim ulagateljima, zabrana resekuritizacije, zahtjev za SSPN-e kao i uvjeti i postupci za sekuritizacijske repozitorije. Utvrđuje se i okvir za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu („STS”) sekuritizaciju.

Ova se Uredba primjenjuje na institucionalne ulagatelje te na inicijatore, sponzore, izvorne zajmodavce i sekuritizacijske subjekte posebne namjene.

Prodavatelj sekuritizacijske pozicije ne smije prodati tu poziciju malom ulagatelju, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 11. Direktive 2014/65/EU, osim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

prodavatelj sekuritizacijske pozicije proveo je test primjerenosti u skladu s člankom 25. stavkom 2. Direktive 2014/65/EU;

(b)

na temelju testa iz točke (a) prodavatelj sekuritizacijske pozicije uvjeren je da je sekuritizacijska pozicija primjerena za tog malog ulagatelja;

(c)

prodavatelj sekuritizacijske pozicije odmah obavješćuje malog ulagatelja u izvješću o ishodu testa primjerenosti.

Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. i ako portfelj financijskih instrumenata ne premašuje iznos od 500 000 EUR, prodavatelj, na temelju informacija koje je mali ulagatelj pružio u skladu sa stavkom 3., osigurava da ukupan iznos koji mali ulagatelj uloži ne pređe 10 % portfelja financijskih instrumenata u sekuritizacijskim pozicijama tog klijenta i da početni minimalni iznos uložen u jednu ili više sekuritizacijskih pozicija iznosi 10 000 EUR.

Mali ulagatelj prodavatelju dostavlja ispravne informacije o portfelju financijskih instrumenata malog ulagatelja, uključujući svako ulaganje u sekuritizacijske pozicije.

Za potrebe stavaka 2. i 3. portfeljom financijskih instrumenata malog ulagatelja obuhvaćeni su gotovinski depoziti i financijski instrumenti, ali su isključeni financijski instrumenti koji su dani kao kolateral.

SSPN-i se ne smiju osnivati u trećoj zemlji ako vrijedi bilo što od sljedećeg:

Za SSPN koje je osnovan, nakon 9. travnja 2021., u jurisdikciji navedenoj u Prilogu II radi provođenja štetnog poreznog režima, ulagatelj obavještava nadležno porezno tijelo države članice u kojoj je rezident za porezne svrhe o ulaganju u vrijednosne papire koje izdaje SSPN.

Prije držanja sekuritizacijske pozicije institucionalni ulagatelj, osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca, provjerava sljedeće:

(a)

ako inicijator ili izvorni zajmodavac koji ima poslovni nastan u Uniji nije kreditna institucija ili investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, inicijator ili izvorni zajmodavac odobrava sve kredite zbog kojih nastaju odnosne izloženosti na temelju pouzdanih i dobro definiranih kriterija i jasno ustanovljenih postupaka za odobravanje, izmjenjivanje, obnavljanje i financiranje tih kredita i ima učinkovite sustave za primjenu tih kriterija i postupaka u skladu s člankom 9. stavkom 1. ove Uredbe;

(b)

ako inicijator ili izvorni zajmodavac ima poslovni nastan u trećoj zemlji, inicijator ili izvorni zajmodavac odobrava sve kredite zbog kojih nastaju odnosne izloženosti na temelju pouzdanih i dobro definiranih kriterija i jasno ustanovljenih postupaka za odobravanje, izmjenjivanje, obnavljanje i financiranje tih kredita i ima učinkovite sustave za primjenu tih kriterija i postupaka kako bi se osiguralo da se odobravanje kredita temelji na podrobnoj procjeni kreditne sposobnosti dužnika;

(c)

ako ima poslovni nastan u Uniji, inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac kontinuirano zadržava znatan neto ekonomski udjel u skladu s člankom 6. i osigurava da se zadržavanje rizika objavi institucionalnom ulagatelju u skladu s člankom 7.;

(d)

ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac kontinuirano zadržava značajan neto ekonomski udjel koji u svakom slučaju nije manji od 5 %, što je određeno u skladu s člankom 6. i objavljuje zadržavanje rizika institucionalnim ulagateljima;

(e)

inicijator, sponzor ili SSPN stavili su, ako je primjenjivo, na raspolaganje informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 7. u skladu s učestalošću i načinima navedenima u tom članku;

▼M1

(f)

u slučaju neprihodujućih izloženosti primjenjuju se pouzdani standardi u odabiru i određivanju cijene izloženosti.

▼B

Odstupajući od stavka 1., u pogledu potpuno osiguranih transakcija ABCP, zahtjev iz stavka 1. točke (a) primjenjuje se na sponzora. U takvim slučajevima sponzor provjerava odobrava li inicijator ili izvorni zajmodavac koji nije kreditna institucija ili investicijsko društvo sve kredite zbog kojih nastaju odnosne izloženosti na temelju pouzdanih i dobro definiranih kriterija i jasno ustanovljenih postupaka za odobravanje, izmjenjivanje, obnavljanje i financiranje tih kredita i ima učinkovite sustave za primjenu tih kriterija i postupaka u skladu s člankom 9. stavkom 1.

Prije držanja sekuritizacijske pozicije institucionalni ulagatelj, osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca provodi procjenu na temelju dubinske analize, što mu omogućuje procjenu povezanih rizika. Ta procjena obuhvaća barem sve navedeno:

(a)

rizične karakteristike pojedinih sekuritizacijskih pozicija i njihovih odnosnih izloženosti;

(b)

sve strukturne značajke sekuritizacije koje mogu bitno utjecati na uspješnost sekuritizacijske pozicije, uključujući prvenstva plaćanja definiranog ugovorom i pokretače povezane s prvenstvom plaćanja, kreditna poboljšanja, likvidnosna poboljšanja, pokretače tržišne vrijednosti i posebne definicije statusa neispunjavanja obveza u vezi s određenom transakcijom;

(c)

u odnosu na sekuritizaciju objavljenu kao STS sekuritizacija u skladu s člankom 27., usklađenost te sekuritizacije sa zahtjevima u člancima od 19. do 22. ili u člancima od 23. do 26. i članku 27. Institucionalni ulagatelji mogu se u odgovarajućoj mjeri osloniti na STS obavijest u skladu s člankom 27. stavkom 1. i na informacije o usklađenosti sa STS zahtjevima koje su objavili inicijator, sponzor i SSPN, a da se isključivo ili mehanički ne oslanjaju na tu obavijest ili informaciju.

Bez obzira na prvi podstavak točke (a) i (b), u slučaju potpuno osiguranog programa ABCP institucionalni ulagatelji u komercijalne zapise koje je izdao program ABCP razmatraju obilježja programa ABCP i potpunu likvidnosnu potporu sponzora.

Institucionalni ulagatelj, osim inicijatora, sponzora ili izvornog zajmodavca koji drži sekuritizacijsku poziciju dužan je barem:

(a)

utvrditi primjerene pisane postupke koji su proporcionalni profilu rizika sekuritizacijske pozicije i, gdje je to relevantno, knjizi trgovanja i pozicija kojima se ne trguje institucionalnog ulagatelja radi kontinuiranog praćenja usklađenosti sa stavcima 1. i 3., te uspješnosti sekuritizacijske pozicije i odnosnih izloženosti.

Prema potrebi u odnosu na sekuritizaciju i odnosne izloženosti ti pisani postupci uključuju praćenje vrste izloženosti, postotak kredita dospjelih više od 30, 60 i 90 dana, postotak nastanka statusa neispunjavanja obveza, stope plaćenog predujma, kredite za koje je pokrenut ovršni postupak, stope naplata, otkup, izmjene kredita, razmake između plaćanja, vrstu i zauzeće kolaterala, distribuciju učestalosti kreditnih ocjena ili ostalih mjera kreditne sposobnosti povezanih s odnosnim izloženostima, sektorsku i geografsku diversifikaciju te distribuciju učestalosti omjera vrijednosti kredita i založene nekretnine sa širinama raspona koje omogućuju odgovarajuću analizu osjetljivosti. Ako su odnosne izloženosti i same sekuritizacijske pozicije, kako je dopušteno prema članku 8., institucionalni ulagatelji prate i odnosne izloženosti tih pozicija;

(b)

u vezi sa sekuritizacijom, osim potpuno osiguranog programa ABCP, redovito provoditi ispitivanja otpornosti na stres novčanih tokova i vrijednosti kolaterala na kojima počivaju odnosne izloženosti ili, u nedostatku dostatnih podataka o novčanim tokovima i vrijednosti kolaterala, ispitivanja otpornosti na stres predviđenih gubitaka uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost rizika sekuritizacijske pozicije;

(c)

u vezi s potpuno osiguranim programom ABCP, redovito provoditi ispitivanja otpornosti na stres solventnosti i likvidnosti sponzora;

(d)

osiguravati interno izvješćivanje svojem upravljačkom tijelu kako bi upravljačko tijelo bilo upoznato sa značajnim rizicima koji proizlaze iz sekuritizacijske pozicije te kako bi se na odgovarajući način upravljalo tim rizicima;

(e)

biti u mogućnosti dokazati svojim nadležnim tijelima na zahtjev da je u cijelosti i detaljno upoznat sa sekuritizacijskom pozicijom i njezinim odnosnim izloženostima te da je provelo pisane politike i postupke radi upravljanja rizikom sekuritizacijske pozicije i vođenja evidencije o provjerama i dubinskoj analizi u skladu sa stavcima 1. i 2. te o svakoj drugoj relevantnoj informaciji; i

(f)

u vezi s izloženosti potpuno osiguranom programu ABCP, biti u mogućnosti svojim nadležnim tijelima na zahtjev dokazati da je u cijelosti i detaljno upoznat s kreditnom kvalitetom sponzora te dostavljenim uvjetima likvidnosne linije.

Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 4. ovoga članka, ako je institucionalni ulagatelj drugom institucionalnom ulagatelju dao ovlast za donošenje odluka o upravljanju ulaganjima koje bi ga mogle izložiti sekuritizaciji, institucionalni ulagatelj može toj upravljačkoj strani naložiti da ispuni svoje obveze iz ovoga članka u odnosu na svaku izloženost sekuritizaciji koja proizlazi iz tih odluka. Države članice osiguravaju da ako institucionalni ulagatelj kojemu je naloženo u okviru ovog stavka da ispuni obveze drugog institucionalnog ulagatelja to propusti učiniti, svaka sankcija na temelju članaka 32. i 33. može se izreći institucionalnom upravljačkoj strani, a ne institucionalnom ulagatelju koji je izložen sekuritizaciji.

Inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac sekuritizacije kontinuirano zadržava znatan neto ekonomski udjel u sekuritizaciji od najmanje 5 %. Taj se udjel mjeri pri iniciranju i utvrđuje se na temelju zamišljene vrijednosti izvanbilančnih stavki. Ako se inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac nisu dogovorili o tome tko će zadržati znatan neto ekonomski udjel, znatan neto ekonomski udjel zadržava inicijator. Ni za jednu sekuritizaciju zahtjevi za zadržavanje ne smiju se primjenjivati više puta. Znatan neto ekonomski udjel ne dijeli se među različitim vrstama zadržavatelja i ne podliježe smanjenju kreditnog rizika ni zaštiti od rizika.

Za potrebe ovog članka subjekt se ne smatra inicijatorom ako je uspostavljen ili posluje s isključivom svrhom sekuritizacije izloženosti.

Pri mjerenju znatnog neto ekonomskog udjela subjekt koji zadržava udjel uzima u obzir sve naknade koje se u praksi mogu upotrijebiti za smanjenje stvarnog znatnog neto ekonomskog udjela.

U slučaju tradicionalnih sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, zahtjev iz ovog stavka može ispuniti i serviser pod uvjetom da može dokazati da ima stručno znanje u servisiranju izloženosti sličnih onima koje su sekuritizirane te da ima dobro dokumentirane i uspostavljene primjerene politike, postupke i kontrole upravljanja rizicima koji se odnose na servisiranje izloženosti.

Inicijatori ne biraju imovinu za prijenos na SSPN kako bi gubitci na imovini prenesenoj na SSPN, koji se mjere za vrijeme trajanja transakcije ili najviše tijekom četiri godine ako transakcija traje više od četiri godine, bili veći od gubitaka zabilježenih tijekom istog razdoblja na usporedivoj imovini u bilanci inicijatora. Ako nadležno tijelo nađe dokaze koji upućuju na povredu te zabrane, ono ispituje uspješnost imovine prenesene na SSPN i usporedive imovine u bilanci inicijatora. Ako je, kao posljedica namjere inicijatora, uspješnost prenesene imovine znatno niža od uspješnosti usporedive imovine u bilanci inicijatora, nadležno tijelo izriče sankciju u skladu s člancima 32. i 33.

Samo sljedeće situacije ispunjavaju uvjete zadržavanja znatna neto ekonomskog udjela u visini od najmanje 5 % u smislu stavka 1.:

(a)

zadržavanje najmanje 5 % nominalne vrijednosti svih tranši prodanih ili prenesenih ulagateljima;

(b)

u slučaju obnovljivih sekuritizacija ili sekuritizacija obnovljivih izloženosti, zadržavanje udjela inicijatora u iznosu od najmanje 5 % nominalne vrijednosti svake od sekuritiziranih izloženosti;

(c)

zadržavanje nasumce odabranih izloženosti u iznosu od najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti ako bi takve nesekuritizirane izloženosti inače bile sekuritizirane u sekuritizaciji, pod uvjetom da broj potencijalno sekuritiziranih izloženosti iznosi najmanje 100 pri iniciranju;

(d)

zadržavanje tranše prvoga gubitka i, ako takvo zadržavanje ne doseže 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti, prema potrebi, ostalih tranši jednakog ili još većeg profila rizičnosti od onih prenesenih ili prodanih ulagateljima koje ne dospijevaju prije onih prenesenih ili prodanih ulagateljima, tako da ukupan iznos koji se zadržava iznosi najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti ili

(e)

zadržavanje izloženosti prvog gubitka u iznosu od najmanje 5 % svake sekuritizirane izloženosti u sekuritizaciji.

3.a

Odstupajući od stavka 3., u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, ako je dogovoren nepovratni diskont kupovne cijene, zadržavanje znatnog neto ekonomskog udjela za potrebe tog stavka ne smije biti manje od 5 % iznosa neto vrijednosti sekuritiziranih izloženosti koje se smatraju neprihodujućim izloženostima, te, ako je primjenjivo, nominalne vrijednosti prihodujućih sekuritiziranih izloženosti.

Neto vrijednost neprihodujuće izloženosti izračunava se oduzimanjem nepovratnog diskonta kupovne cijene dogovorenog na razini pojedinačne sekuritizirane izloženosti u trenutku iniciranja ili, ako je primjenjivo, odgovarajućeg udjela nepovratnog diskonta kupovne cijene dogovorenog na razini skupa odnosnih izloženosti, u trenutku iniciranja od nominalne vrijednosti izloženosti ili, ako je primjenjivo, njezine nepodmirene vrijednosti u trenutku iniciranja. Osim toga, za potrebe određivanja neto vrijednosti sekuritiziranih neprihodujućih izloženosti, nepovratni diskont kupovne cijene može uključivati razliku između nominalnog iznosa tranši sekuritizacije neprihodujuće izloženosti koju je inicijator preuzeo za naknadnu prodaju i cijene po kojoj se te tranše prvi put prodaju nepovezanim trećim stranama.

Ako mješoviti financijski holding s poslovnim nastanom u Uniji u smislu Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ), matična institucija ili financijski holding s poslovnim nastanom u Uniji ili jedno od njihovih društava kćeri, u smislu Uredbe (EU) br. 575/2013, kao inicijator ili sponzor, sekuritizira izloženosti jedne ili više kreditnih institucija, investicijskih društava ili drugih financijskih institucija koje su uključene u opseg nadzora na konsolidiranoj osnovi, zahtjevi iz stavka 1. mogu se ispuniti na temelju konsolidiranog stanja matične institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Uniji.

Prvi podstavak primjenjuje se samo ako su kreditne institucije, investicijska društva ili financijske institucije koje su kreirale sekuritizirane izloženosti usklađeni sa zahtjevima iz članka 79. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) i inicijatoru ili sponzoru i matičnoj kreditnoj instituciji u Uniji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu s poslovnim nastanom u Uniji pravodobno dostave informacije potrebne za ispunjavanje zahtjeva iz članka 5. ove Uredbe.

Stavak 1. ne primjenjuje se ako je riječ o sekuritiziranim izloženostima prema sljedećim subjektima ili ako za njih u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamče sljedeći subjekti:

(a)

središnje države ili središnje banke;

(b)

regionalne vlade, lokalna tijela i subjekti javnog sektora u smislu članka 4. stavka 1. točke 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 u državama članicama;

(c)

institucije kojima se dodjeljuje ponder rizika od 50 % ili manji u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d)

nacionalne banke za promicanje gospodarstva ili institucije u smislu članka 2. točke 3. Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ); ili

(e)

multilateralne razvojne banke navedene u članku 117. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Stavak 1. ne primjenjuje se na transakcije koje se temelje na jasnom, transparentnom i dostupnom indeksu, gdje su odnosni referentni subjekti istovjetni onima koji čine indeks subjekata kojima se općenito trguje ili ih čine ostali vrijednosni papiri kojima se trguje osim sekuritizacijskih pozicija.

EBA blisko surađujući s ESMA-om i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ), izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se detaljnije utvrdio zahtjev za zadržavanje rizika, osobito u pogledu sljedećeg:

(a)

načina zadržavanja rizika u skladu sa stavkom 3., uključujući ispunjavanje sintetskim ili potencijalnim oblikom zadržavanja;

(b)

mjerenja razine zadržavanja iz stavka 1.;

(c)

zabrane zaštite ili prodaje zadržanog udjela;

(d)

uvjeta za zadržavanje na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 4.;

(e)

uvjeta za izuzimanje transakcija koje se temelje na jasnom, transparentnom i dostupnom indeksu iz stavka 6.;

▼M1

(f)

načina zadržavanja rizika u skladu sa stavcima 3. i 3.a u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti;

(g)

učinka naknada plaćenih subjektu koji zadržava udjel na stvarni znatni neto ekonomski udjel u smislu stavka 1.

EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 10. listopada 2021.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Inicijator, sponzor i SSPN sekuritizacije u skladu sa stavkom 2. ovog članka imateljima sekuritizacijske pozicije, nadležnim tijelima iz članka 29. i, na zahtjev, potencijalnim ulagateljima stavljaju na raspolaganje barem sljedeće informacije:

(a)

informacije o odnosnim izloženostima na tromjesečnoj osnovi, ili, u slučaju ABCP-a, informacije o odnosnim potraživanjima ili kreditnim potraživanjima na mjesečnoj osnovi;

(b)

svu povezanu dokumentaciju koja je nužna za razumijevanje transakcije, uključujući, ali ne ograničavajući se na, kada je to primjenjivo, sljedeće dokumente:

završnu ponudu ili prospekt, zajedno s dokumentima o završnoj transakciji, osim pravnih mišljenja;

ii.

za tradicionalnu sekuritizaciju, ugovor o prodaji, ustupanju, obnovi ili prijenosu imovine i sve bitne fiducijarne izjave;

iii.

izvedenice i sporazume o jamstvima, kao i sve relevantne dokumente o aranžmanima za kolateraliziranost ako izloženosti koje se sekuritiziraju ostaju izloženosti inicijatora;

iv.

ugovore o servisiranju, dopunskom servisiranju, administriranju i upravljanju gotovinom;

ugovore o punomoći, jamstvu, zastupanju, ugovor o bankovnom računu, ugovor o osiguranju ulaganja, uključene uvjete poslovanja ili okvirne sporazume ili temeljne ugovore ili jednakovrijednu pravnu dokumentaciju;

vi.

sve bitne ugovore sklopljene među vjerovnicima, dokumentaciju povezanu s izvedenicama, ugovore o podređenim kreditima, ugovore o kreditima za pokretanje poslovanja i ugovore o likvidnosnim linijama;

U toj povezanoj dokumentaciji nalazi se detaljan opis prvenstva plaćanja sekuritizacije;

(c)

ako prospekt nije sastavljen u skladu s Direktivom 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ), sažetak transakcije ili pregled osnovnih obilježja sekuritizacije, uključujući prema potrebi sljedeće:

pojedinosti o strukturi transakcije, uključujući strukturne dijagrame koji sadržavaju pregled transakcije, novčanih tokova i vlasničke strukture;

ii.

pojedinosti o značajkama izloženosti, novčanim tokovima, redoslijedu pokrića gubitaka, kreditnom poboljšanju i obilježjima likvidnosne potpore;

iii.

pojedinosti o pravima glasa imatelja sekuritizacijske pozicije i njihovu odnosu prema drugim osiguranim vjerovnicima; i

iv.

popis svih pokretača i događaja navedenih u dokumentaciji dostavljenoj u skladu s točkom (b) koji bi mogli znatno utjecati na uspješnost sekuritizacijske pozicije;

(d)

u slučaju STS sekuritizacija, STS obavijest iz članka 27.;

(e)

tromjesečna izvješća ulagateljima ili, u slučaju ABCP-a, mjesečna izvješća ulagateljima koja obuhvaćaju sljedeće:

sve materijalno značajne podatke o kreditnoj kvaliteti i uspješnosti odnosnih izloženosti;

ii.

informacije o događajima koji dovode do promjena u prvenstvu plaćanja ili zamjena bilo koje druge ugovorne strane te, u slučaju sekuritizacije koja nije transakcija ABCP, podatke o novčanim tokovima koji nastaju na temelju odnosnih izloženosti i obveza povezanih sa sekuritizacijom;

iii.

informacije o zadržanom riziku, uključujući informacije o tome koji se načini iz članka 6. stavka 3. primjenjuju, u skladu s člankom 6.

(f)

svaku povlaštenu informaciju koja se odnosi na sekuritizaciju koju je inicijator, sponzor ili SSPN dužan objaviti u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ) o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem;

(g)

ako se ne primjenjuje točka (f), svaki značajan događaj kao što je:

bitno kršenje obveza utvrđenih u dokumentima stavljenima na raspolaganje u skladu s točkom (b), uključujući sve naknadne pravne lijekove, izuzeća ili suglasnosti povezane s tim kršenjem;

ii.

promjena strukturnih odlika koje mogu znatno utjecati na uspješnost sekuritizacije;

iii.

promjena rizičnih karakteristika sekuritizacije ili odnosnih izloženosti koja može imati bitan učinak na uspješnost sekuritizacije;

iv.

u slučaju STS sekuritizacija, ako sekuritizacija više ne ispunjava STS kriterije ili ako su nadležna tijela poduzela korektivne ili upravne mjere;

sve znatne izmjene dokumentacije o transakciji.

Informacije opisane u prvom podstavku točkama (b), (c) i (d) stavljaju se na raspolaganje prije određivanja cijene.

Informacije navedene u prvom podstavku točkama (a) i (e) stavljaju se na raspolaganje istodobno svakog tromjesečja, najkasnije mjesec dana nakon datuma dospijeća plaćanja kamate ili, u slučaju transakcija ABCP, najkasnije mjesec dana nakon završetka razdoblja koje je obuhvaćeno izvješćem.

U slučaju ABCP-a informacije opisane u prvom podstavku točki (a), točki (c) podtočki ii. te točki (e) podtočki i. stavljaju se na raspolaganje u zbirnom obliku imateljima sekuritizacijske pozicije i, na zahtjev, potencijalnim ulagateljima. Podaci o razini kredita stavljaju se na raspolaganje sponzoru i, na zahtjev, nadležnim tijelima.

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 596/2014, informacije opisane u prvom podstavku točkama (f) i (g) stavljaju se na raspolaganje bez odgode.

Pri usklađivanju s ovim stavkom inicijator, sponzor i SSPN sekuritizacije usklađuju se s nacionalnim pravom i pravom Unije kojim su uređene zaštita povjerljivosti informacija i obrada osobnih podataka kako bi se izbjegle moguće povrede takvog prava, kao i svaka obveza o povjerljivosti koja se odnosi na informacije o klijentu, izvornom zajmodavcu ili dužniku, osim ako su takve povjerljive informacije anonimizirane ili agregirane.

Konkretno, u pogledu informacija iz prvog podstavka točke (b) inicijator, sponzor i SSPN mogu dostaviti sažetak dotične dokumentacije.

Nadležna tijela iz članka 29. mogu zahtijevati da im se pruži takva vrsta povjerljivih informacija kako bi ispunila svoje obveze u skladu s ovom Uredbom.

Inicijator, sponzor i SSPN sekuritizacije među sobom određuju subjekt koji ispunjava zahtjeve u pogledu informacija u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom točkama (a), (b), (d), (e), (f) i (g).

Subjekt određen u skladu s prvim podstavkom informacije za sekuritizacijske transakcije stavlja na raspolaganje putem sekuritizacijskog repozitorija.

Obveze iz drugog i četvrtog podstavka ne primjenjuju se na sekuritizacije za koje se ne mora sastaviti prospekt u skladu s Direktivom 2003/71/EZ.

Ako nije registriran nijedan sekuritizacijski repozitorij u skladu s člankom 10., subjekt određen za ispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. ovog članka informacije stavlja na raspolaganje na internetskim stranicama koje:

Subjekt nadležan za izvješćivanje o informacijama i sekuritizacijski repozitorij u kojem se informacije stavljaju na raspolaganje navode se u dokumentaciji povezanoj sa sekuritizacijom.

ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se pobliže utvrđuju informacije koje dostavljaju inicijator, sponzor i SSPN kako bi ispunili svoje obveze iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (e) i njihov format, s pomoću standardiziranih obrazaca uzimajući u obzir korisnost informacija za imatelja sekuritizacijske pozicije te je li sekuritizacijska pozicija kratkoročna, a u slučaju transakcije ABCP, je li ju sponzor potpuno osigurao;

ESMA podnosi navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji do 18. siječnja 2019.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene za informacije koje treba pobliže utvrditi u skladu sa stavkom 3., ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže utvrđuje njihov format upotrebom standardiziranih obrazaca.

ESMA Komisiji dostavlja navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. siječnja 2019.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Odnosne izloženosti upotrijebljene u sekuritizaciji ne uključuju sekuritizacijske pozicije.

Nadležno tijelo određeno na temelju članka 29. stavaka 2., 3. ili 4., ako je primjenjivo, može odobriti subjektu pod svojim nadzorom da uključi sekuritizacijske pozicije kao odnosne izloženosti u sekuritizaciji ako to nadležno tijelo smatra da se resekuritizacija upotrebljava u zakonite svrhe kako je navedeno u stavku 3. ovog članka.

Ako je nadzirani subjekt kreditna institucija ili investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležno tijelo iz prvog podstavka ovog stavka savjetuje se sa sanacijskim tijelom i svakim drugim tijelom koje je relevantno za taj subjekt prije nego što odobri uključivanje sekuritizacijskih pozicija kao odnosnih izloženosti u sekuritizaciji. Takvo savjetovanje ne traje dulje od 60 dana od dana kada nadležno tijelo obavijesti sanacijsko tijelo i svako drugo tijelo relevantno za taj subjekt o potrebi za savjetovanjem.

Ako savjetovanje okonča odlukom da se odobri upotreba sekuritizacijskih pozicija kao odnosnih izloženosti u sekuritizaciji, nadležno tijelo o tome obavješćuje ESMA-u.

Za potrebe ovog članka sljedeće će se smatrati zakonitom svrhom:

(a)

olakšavanje likvidacije kreditne institucije, investicijskog društva ili financijske institucije;

(b)

osiguravanje održivosti trajnog poslovanja kreditne institucije, investicijskog društva ili financijske institucije kako bi se izbjegla njihova likvidacija;

(c)

ako je riječ o neprihodujućim odnosnim izloženostima, zaštita interesa ulagatelja.

Potpuno osiguran program ABCP ne smatra se resekuritizacijom za potrebe ovog članka, pod uvjetom da nijedna od transakcija ABCP u okviru tog programa nije resekuritizacija i da se kreditnim poboljšanjem ne uspostavlja druga razina tranširanja na programskoj razini.

Kako bi se odražavala tržišna kretanja drugih resekuritizacija upotrijebljenih u zakonite svrhe i uzimajući u obzir opće ciljeve financijske stabilnosti i zaštitu najboljih interesa ulagatelja, ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om, može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi dopunila popis zakonite svrhe iz stavka 3.

ESMA sve takve nacrte regulatornih tehničkih standarda podnosi Komisiji. Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Inicijatori, sponzori i izvorni zajmodavci na izloženosti koje se sekuritiziraju primjenjuju iste pouzdane i dobro definirane kriterije za odobravanje kredita koje primjenjuju na izloženosti koje nisu sekuritizirane. U tu svrhu primjenjuju se isti jasno ustanovljeni postupci za odobravanje i, ako je relevantno, za izmjenu, obnavljanje i refinanciranje kredita. Inicijatori, sponzori i izvorni zajmodavci imaju učinkovite sustave za primjenu tih kriterija i postupaka kako bi se osiguralo da se odobravanje kredita temelji na podrobnoj procjeni kreditne sposobnosti dužnika kojom se uzimaju u obzir čimbenici relevantni za provjeru izgledâ dužnika da ispuni svoje obveze u skladu s ugovorom o kreditu.

Odstupajući od prvog podstavka, kad je riječ o odnosnim izloženostima koje su bile neprihodujuće izloženosti u trenutku kada ih je inicijator kupio od relevantne treće strane, pri odabiru i određivanju cijene tih izloženosti primjenjuju se pouzdani standardi.

Ako su odnosne izloženosti sekuritizacija stambeni krediti sklopljeni nakon stupanja na snagu Direktive 2014/17/EU, skup tih kredita ne uključuje kredite koji se stavljaju na tržište i jamče pod pretpostavkom da su podnositelj zahtjeva za kredit ili, ovisno o slučaju, posrednici upozoreni da zajmodavac možda nije provjerio informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva za kredit.

Ako inicijator kupi za sebe izloženosti treće strane i onda ih sekuritizira, taj inicijator provjerava da subjekt, koji je bio izravno ili neizravno uključen u izvorni ugovor iz kojeg su nastale obveze ili moguće obveze za sekuritizaciju, ispunjava zahtjeveiz stavka 1.

Stavak 3. ne primjenjuje se ako:

(a)

izvorni sporazum kojim su nastale obveze ili potencijalne obveze dužnika ili potencijalnog dužnika stupio je na snagu prije stupanja na snagu Direktive 2014/17/EU; i

(b)

inicijator koji kupi za sebe izloženosti treće strane i onda ih sekuritizira ispunjava obveze koje su morali ispunjavati izvorni inicijatori prema članku 21. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) br. 625/2014 prije 1. siječnja 2019.

Sekuritizacijski repozitorij registrira se kod ESMA-e za potrebe članka 5. u skladu s uvjetima i postupkom utvrđenima u ovom članku.

Kako bi bio prihvatljiv za registraciju u skladu s ovim člankom, sekuritizacijski repozitorij mora biti pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji, primjenjivati postupke za provjeru potpunosti i dosljednosti informacija koje mu se stavljaju na raspolaganje u skladu s člankom 7. stavkom 1. ove Uredbe i ispunjavati zahtjeve određene u člancima 78. i 79., članku 80. stavcima od 1. do 3. te stavcima 5. i 6. Uredbe (EU) br. 648/2012. Za potrebe ovog članka upućivanja u člancima 78. i 80. Uredbe (EU) br. 648/2012 na njezin članak 9. tumače se kao upućivanja na članak 5. ove Uredbe.

Registracija sekuritizacijskog repozitorija proizvodi učinke na cijelom području Unije.

Registrirani sekuritizacijski repozitorij stalno ispunjava uvjete za registraciju. Sekuritizacijski repozitorij, bez nepotrebne odgode, obavješćuje ESMA-u o svim bitnim promjenama uvjeta za registraciju.

Sekuritizacijski repozitorij podnosi ESMA-i jedno od sljedećeg:

(a)

zahtjev za registraciju;

(b)

zahtjev za proširenje registracije za potrebe članka 7. ove Uredbe ako je trgovinski repozitorij već registriran na temelju glave VI. poglavlja 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili na temelju poglavlja III. Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ).

ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva u roku od 20 radnih dana od primitka zahtjeva.

Ako zahtjev nije potpun, ESMA utvrđuje rok do kojeg trgovinski repozitorij osigurava dodatne informacije.

Kada ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje sekuritizacijski repozitorij.

Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju pojedinosti o svemu od sljedećeg:

(a)

postupcima iz stavka 2. ovog članka koje sekuritizacijski repozitoriji trebaju primijeniti kako bi provjerili potpunost i dosljednost informacija koje im se stavljaju na raspolaganje u skladu s člankom 7. stavkom 1.;

(b)

zahtjevu za registraciju iz stavka 5. točke (a);

(c)

pojednostavljenom zahtjevu za proširenje registracije iz stavka 5. točke (b).

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. siječnja 2019.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene stavaka 1. i 2., ESMA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje format sljedećeg:

(a)

zahtjeva za registraciju iz stavka 5. točke (a);

(b)

zahtjeva za proširenje registracije iz stavka 5. točke (b).

U vezi s prvim podstavkom točkom (b) ESMA izrađuje pojednostavnjeni format kako bi se izbjeglo udvostručavanje postupaka.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. siječnja 2019.

Komisiji se povjerava ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Obavješćivanje nadležnih tijela i savjetovanje s njima prije registracije ili proširenja registracije

Ako sekuritizacijski repozitorij podnese zahtjev za registraciju ili proširenje registracije kao trgovinski repozitorij i ako je on subjekt kojem je nadležno tijelo države članice u kojoj ima poslovni nastan izdalo odobrenje ili ga je registriralo, ESMA, bez nepotrebne odgode obavješćuje to nadležno tijelo i savjetuje se s njim prije registracije ili proširenja registracije sekuritizacijskog repozitorija.

ESMA i mjerodavno nadležno tijelo razmjenjuju sve informacije koje su potrebne za registraciju ili za proširenje registracije sekuritizacijskog repozitorija te za nadzor usklađenosti tog subjekta s uvjetima njegove registracije ili odobrenja za rad u državi članici u kojoj ima poslovni nastan.

ESMA u roku od 40 radnih dana od obavijesti iz članka 10. stavka 6. razmatra zahtjev za registraciju ili proširenje registracije na temelju usklađenosti sekuritizacijskog repozitorija s ovim poglavljem i donosi detaljno obrazloženu odluku o prihvaćanju ili odbijanju registracije odnosno proširenja registracije.

Odluka koju donosi ESMA u skladu sa stavkom 1. proizvodi učinke od petog radnog dana od dana njezina donošenja.

Kada ESMA donese odluku kako je navedeno u članku 12. ili oduzme registraciju kako je navedeno u članku 15. stavku 1., ona u roku od pet radnih dana o svojoj odluci obavješćuje sekuritizacijski repozitorij, uz navođenje detaljnog obrazloženja.

ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležno tijelo kako je navedeno u članku 11. stavku 1. o svojoj odluci.

ESMA bez nepotrebne odgode o svakoj odluci koju donese u skladu sa stavkom 1. obavješćuje Komisiju.

Na svojim internetskim stranicama ESMA objavljuje popis sekuritizacijskih repozitorija registriranih u skladu s ovom Uredbom. Taj se popis ažurira u roku od pet radnih dana od donošenja odluke na temelju stavka 1.

Ovlasti dodijeljene ESMA-i u skladu s člancima od 61. do 68., 73. i 74. Uredbe (EU) br. 648/2012, u vezi s prilozima I. i II. toj uredbi, izvršavaju se i u odnosu na ovu Uredbu. Upućivanja na članak 81. stavke 1. i 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 u Prilogu I. toj uredbi tumače se kao upućivanja na članak 17. stavak 1. ove Uredbe.

Ovlastima dodijeljenima ESMA-i ili službenicima ESMA-e ili drugim osobama koje ESMA ovlasti u skladu s člancima od 61. do 63. Uredbe (EU) br. 648/2012 ne smije se koristiti kako bi se zatražila objava informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Ne dovodeći u pitanje članak 73. Uredbe (EU) br. 648/2012, ESMA oduzima registraciju sekuritizacijskom repozitoriju ako sekuritizacijski repozitorij:

(a)

se izričito odrekne registracije ili u posljednjih šest mjeseci nije pružao usluge;

(b)

je dobio registraciju na temelju lažnih navoda ili na drugi nezakonit način; ili

(c)

više ne ispunjava uvjete pod kojima je registriran.

ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje mjerodavno nadležno tijelo iz članka 11. stavka 1. o odluci o oduzimanju registracije sekuritizacijskom repozitoriju.

Nadležno tijelo države članice u kojoj sekuritizacijski repozitorij obavlja svoje usluge i aktivnosti i koje smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1., može zahtijevati od ESMA-e da preispita jesu li ispunjeni uvjeti za oduzimanje registracije sekuritizacijskom repozitoriju. Kada ESMA odluči ne oduzeti registraciju dotičnom sekuritizacijskom repozitoriju, ona detaljno obrazlaže svoju odluku.

Nadležno tijelo iz stavka 3. ovog članka tijelo je određeno u skladu s člankom 29. ove Uredbe.

ESMA zaračunava naknade sekuritizacijskim repozitorijima u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Te su naknade proporcionalne prometu dotičnog sekuritizacijskog repozitorija te u cijelosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e u vezi s registracijom, priznavanjem i nadzorom sekuritizacijskih repozitorija te nadoknadu svih troškova koje nadležna tijela imaju kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 14. stavkom 1. ove Uredbe. U mjeri u kojoj članak 14. stavak 1. ove Uredbe upućuje na članak 74. Uredbe (EU) br. 648/2012, upućivanja na članak 72. stavak 3. te uredbe tumače se kao upućivanja na stavak 2. ovog članka.

Ako je trgovinski repozitorij već registriran u skladu s glavom VI. poglavljem 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili na temelju poglavlja III. Uredbe (EU) 2015/2365, naknade iz prvog podstavka ovog stavka prilagođavaju se isključivo kako bi odrazile dodatne potrebne izdatke i troškove u vezi s registracijom i nadzorom sekuritizacijskih repozitorija u skladu s ovom Uredbom.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 47. radi dopune ove Uredbe detaljnijim utvrđivanjem vrste naknada, predmeta u vezi s kojima se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina na koji se one plaćaju.

Ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. sekuritizacijskim repozitorijem prikupljaju se i održavaju pojedinosti o sekuritizaciji. Svim sljedećim subjektima njime se omogućuje izravan i neposredan besplatan pristup kako bi im se omogućilo izvršenje vlastitih zadaća te mandata i obveza:

(a)

ESMA-i;

(b)

EBA-i;

(c)

EIOPA-i;

(d)

ESRB-u;

(e)

relevantnim članovima Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), uključujući Europsku središnju banku (ESB) pri provođenju zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma iz Uredbe (EU) br. 1024/2013;

(f)

relevantnim tijelima čije zadaće i mandati nadzora obuhvaćaju transakcije, tržišta, sudionike i imovinu koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe;

(g)

sanacijskim tijelima ¤određenima u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 );

(h)

Jedinstvenom sanacijskom odboru osnovanome Uredbom (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 );

(i)

tijelima navedenima u članku 29.;

(j)

ulagateljima i potencijalnim ulagateljima.

ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om i uzimajući u obzir potrebe subjekata iz stavka 1., izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se pobliže utvrđuju:

(a)

pojedinosti o sekuritizaciji iz stavka 1. koje inicijator, sponzor ili SSPN pružaju kako bi ispunili svoje obveze iz članka 7. stavka 1.;

(b)

operativni standardi potrebni radi omogućavanja pravodobnog, strukturiranog i sveobuhvatnog:

prikupljanja podataka u sekuritizacijskim repozitorijima; i

ii.

agregiranja i usporedbe podataka među sekuritizacijskim repozitorijima;

(c)

pojedinosti o informacijama kojima subjekti iz stavka 1. trebaju imati pristup, uzimajući u obzir njihov mandat i posebne potrebe;

(d)

uvjeti u skladu s kojima subjekti iz stavka 1. trebaju imati izravan i neposredan pristup podacima u sekuritizacijskim repozitorijima.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. siječnja 2019.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu stavka 2., ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže utvrđuju obrasci putem kojih inicijator, sponzor ili SSPN pružaju informacije sekurituzacijskom repozitoriju, uzimajući u obzir rješenja koja su razvili postojeći prikupljači podataka o sekuritizaciji.

ESMA Komisiji dostavlja navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. siječnja 2019.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Upotreba oznake „jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija”

Inicijatori, sponzori i SSPN-i mogu za svoju sekuritizaciju upotrebljavati oznaku „STS” ili „jednostavna, transparentna i standardizirana” ili oznaku koja se izravno ili neizravno odnosi na te uvjete samo:

Inicijatori, sponzori i SSPN-i koji sudjeluju u sekuritizaciji koja se smatra STS sekuritizacijom imaju poslovni nastan u Uniji.

Zahtjevi za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu tradicionalnu sekuritizaciju koja nije ABCP

Jednostavna, transparentna i standardizirana tradicionalna sekuritizacija koja nije ABCP

Tradicionalne sekuritizacije, osim za programe ABCP i transakcije ABCP, koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u člancima 20., 21. i 22. smatraju se STS sekuritizacijama.

Do 18. listopada 2018. EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 donosi smjernice i preporuke o usklađenom tumačenju i primjeni zahtjeva određenih u člancima 20., 21. i 22.

SSPN stječe pravo na odnosne izloženosti putem stvarne prodaje ili ustupanja ili prijenosa s jednakim pravnim učinkom na način koji je provediv prema prodavatelju ili svakoj trećoj strani. Prijenos prava SSPN-u ne podliježe strogim odredbama o povratu sredstava u slučaju nesolventnosti prodavatelja.

Za potrebe stavka 1. sve od navedenoga smatra se strogim odredbama o povratu:

(a)

odredbe kojima se likvidatoru prodavatelja omogućuje poništavanje prodaje odnosnih izloženosti isključivo na osnovi toga da je zaključena u određenom razdoblju prije objave nesolventnosti prodavatelja;

(b)

odredbe prema kojima SSPN može spriječiti poništenje iz točke (a) samo ako može dokazati da u trenutku prodaje nije bio svjestan nesolventnosti prodavatelja.

Za potrebe stavka 1. odredbe o povratu sredstava u nacionalnim zakonima o nesolventnosti kojima se likvidatoru ili sudu omogućuje poništavanje prodaje odnosnih izloženosti u slučaju lažnih prijenosa, nepoštene pristranosti prema vjerovnicima ili prijenosâ čija je namjena neprimjereno favoriziranje određenih vjerovnika u odnosu na druge vjerovnike ne smatraju se strogim odredbama o povratu sredstava.

Ako prodavatelj nije izvorni zajmodavac, stvarna prodaja ili ustupanje ili prijenos tom prodavatelju s jednakim pravnim učinkom odnosnih izloženosti, bez obzira na to jesu li takva stvarna prodaja ili ustupanje ili prijenos s jednakim pravnim učinkom izravni ili se odvijaju kroz jedan ili više posrednih koraka, ispunjavaju zahtjeve navedene u stavcima od 1. do 3.

Ako se prijenos odnosnih izloženosti provodi s pomoću ustupanja i usavršava nakon faze zaključivanja transakcije, pokretači navedenog usavršavanja uključuju barem sljedeće događaje:

(a)

ozbiljno pogoršanje kreditne kvalitete prodavatelja;

(b)

nesolventnost prodavatelja; i

(c)

neispravljena kršenja ugovornih obveza od strane prodavatelja, uključujući neispunjavanje obveza prodavatelja.

Prodavatelj daje izjave i jamstva da, prema njegovim saznanjima, odnosne izloženosti uključene u sekuritizaciju nisu opterećene ili na neki drugi način u situaciji za koju se može predvidjeti da će na negativan način utjecati na provedivost stvarne prodaje ili ustupanja ili prijenosa s jednakim pravnim učinkom.

Odnosne izloženosti koje je prodavatelj prenio na SSPN ili mu ih ustupio ispunjavaju prethodno utvrđene, jasne i dokumentirane kriterije prihvatljivosti kojima se ne dopušta aktivno upravljanje portfeljima tih izloženosti na diskrecijskoj osnovi. Za potrebe ovog stavka zamjena izloženosti kojima se krše izjave i jamstva ne smatra se aktivnim upravljanjem portfeljima. Izloženosti prenesene na SSPN nakon zaključivanja transakcije ispunjavaju kriterije prihvatljivosti primijenjene na izvorne odnosne izloženosti.

Sekuritizacija je osigurana skupom odnosnih izloženosti koje su slične prema vrsti imovine, uzimajući u obzir posebnosti u vezi s novčanim tokovima određene vrste imovine, među ostalim njihova ugovorna obilježja te obilježja u vezi s kreditnim rizikom i plaćanjem unaprijed. Skupom odnosnih izloženosti obuhvaćena je samo jedna vrsta imovine. Odnosne izloženosti sadrže ugovorno obvezujuće i izvršive obveze s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnike i, kada je primjenjivo, jamce.

Odnosne izloženosti imaju definirane tokove obročnog plaćanja, pri čemu se iznosi obroka mogu razlikovati, povezane s plaćanjem najma, glavnice ili kamata, ili s bilo kojim drugim pravom na prihod od imovine kojom se podupiru takva plaćanja. Odnosne izloženosti mogu proizvesti prihod i prodajom bilo koje financirane ili imovine u leasingu.

Odnosne izloženosti ne uključuju prenosive vrijednosne papire, kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Direktive 2014/65/EU osim korporativnih obveznica pod uvjetom da te korporativne obveznice nisu uvrštene na mjestu trgovanja.

Odnosne izloženosti ne uključuju nikakve sekuritizacijske pozicije.

10.

Odnosne izloženosti iniciraju se u uobičajenom poslovanju inicijatora ili izvornog zajmodavca u skladu sa standardima odobravanja plasmana koji nisu manje strogi od onih koje je inicijator ili izvorni zajmodavac primijenio u trenutku iniciranja na slične izloženosti koje nisu sekuritizirane. Standardi odobravanja plasmana u skladu s kojima se iniciraju odnosne izloženosti i bilo kakve značajne promjene prijašnjih standarda odobravanja plasmana u potpunosti se objavljuju potencijalnim ulagateljima bez nepotrebne odgode.

U slučaju sekuritizacija u kojima su odnosne izloženosti stambeni krediti, skup kredita ne uključuje kredite koji su stavljeni na tržište i zajamčeni pod pretpostavkom da su podnositelj zahtjeva za kredit ili, ovisno o slučaju, posrednici upozoreni da zajmodavac možda nije provjerio dostavljene informacije.

Procjena kreditne sposobnosti dužnika mora ispunjavati zahtjeve iz članka 8. Direktive 2008/48/EZ ili članka 18. stavaka od 1. do 4., stavka 5. točke (a) i stavka 6. Direktive 2014/17/EU ili, kada je primjenjivo, jednakovrijedne zahtjeve u trećim zemljama.

Inicijatori ili izvorni zajmodavci imaju stručnost u području iniciranja izloženosti sličnih onima koje se sekuritiziraju.

11.

Odnosne izloženosti prenose se na SSPN nakon odabira bez nepotrebne odgode te ne uključuju, u trenutku odabira, izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza u smislu članka 178. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili izloženosti dužniku ili jamcu smanjene kreditne sposobnosti, koji je, prema saznanjima inicijatora ili izvornog zajmodavca:

(a)

proglašen nesolventnim ili je sud njegovim vjerovnicima dodijelio konačno pravo na ovrhu ili materijalnu odštetu protiv čega nije dopuštena žalba kao posljedicu izostanka plaćanja u roku od tri godine prije datuma iniciranja sekuritizacije ili je bio podvrgnut procesu restrukturiranja duga s obzirom na njegove neprihodujuće izloženosti u roku od tri godine prije datuma prijenosa ili ustupanja odnosnih izloženosti SSPN-u, osim ako:

restrukturirana odnosna izloženost nije uključivala nove zaostatke s plaćanjem od datuma restrukturiranja koje se moralo provesti najmanje godinu dana prije datuma prijenosa ili dodjele odnosnih izloženosti SSPN-u; i

ii.

informacije koje je dostavio inicijator, sponzor ili SSPN u skladu s člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) i točkom (e) podtočkom i. eksplicitno utvrđuju udio restrukturiranih odnosnih izloženosti, vrijeme i detalje restrukturiranja kao i njihovu kvalitetu od datuma restrukturiranja;

(b)

je bio, u trenutku inicijacije, kada je primjenjivo, u javnoj kreditnoj evidenciji osoba s nepovoljnom kreditnom prošlosti ili, ako takva javna kreditna evidencija ne postoji, u drugoj kreditnoj evidenciji koja je dostupna inicijatoru ili izvornom zajmodavcu; ili

(c)

ima kreditnu procjenu ili kreditnu ocjenu koja upućuje na to da je rizik od neizvršenja ugovorno dogovorenih plaćanja znatno viši od usporedivih izloženosti koje drži inicijator i koje nisu sekuritizirane.

12.

Dužnici su do trenutka prijenosa izloženosti izvršili barem jedno plaćanje, osim u slučaju obnovljivih sekuritizacija osiguranih izloženostima plativima u jednom obroku ili s dospijećem kraćim od jedne godine, uključujući, bez ograničenja, mjesečna plaćanja revolving kredita.

13.

Otplata imatelja sekuritizacijskih pozicija neće se strukturirati tako da uglavnom ovisi o prodaji imovine kojom se osiguravaju odnosne izloženosti. Time se ne sprječava naknadna obnova ili refinanciranje te imovine.

Otplata imatelja sekuritizacijskih pozicija čije su odnosne izloženosti osigurane imovinom čija je vrijednost zajamčena ili čiji je rizik potpuno smanjen zahvaljujući obvezi otkupa od strane prodavatelja imovine kojom se osiguravaju odnosne izloženosti ili od strane neke druge treće strane ne ovisi o prodaji imovine kojom se osiguravaju te odnosne izloženosti.

14.

EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, razvija nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se detaljnije utvrđuje koje se odnosne izloženosti iz stavka 8. smatraju homogenima.

EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. srpnja 2018.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac zadovoljavaju zahtjev za zadržavanje rizika u skladu s člankom 6.

Na odgovarajući se način smanjuju rizici kamatnih stopa i valutni rizici koji proizlaze iz sekuritizacije i objavljuju se sve mjere poduzete u tom smislu. Osim za potrebe zaštite od rizika kamatnih stopa ili od valutnog rizika SSPN ne sklapa ugovore o izvedenicama te osigurava da skup odnosnih izloženosti ne uključuje izvedenice. Te su izvedenice zajamčene i dokumentirane u skladu sa zajedničkim standardima u području međunarodnih financija.

Sva plaćanja kamate po referentnoj stopi u okviru sekuritizacijske imovine i obveza temelje se na općim tržišnim kamatnim stopama ili općim sektorskim stopama prilagođenima trošku sredstava i ne upućuju na složene formule ili izvedenice.

Ako je dostavljena obavijest o izvršenju ili ubrzanju plaćanja:

(a)

nikakav iznos gotovine ne zadržava se u SSPN-u osim koliko je potrebno kako bi se osigurali operativno funkcioniranje SSPN-a ili uredna otplata ulagatelja u skladu s ugovornim uvjetima sekuritizacije, osim ako iznimne okolnosti zahtijevaju da se neki iznos zadrži da bi se iskoristio, u najboljem interesu ulagatelja, za troškove radi izbjegavanja pogoršanja kreditne kvalitete odnosnih izloženosti;

(b)

primici glavnice iz odnosnih izloženosti prenose se na ulagatelje postupnom amortizacijom sekuritizacijskih pozicija, kako je utvrđeno nadređenošću sekuritizacijske pozicije;

(c)

otplata sekuritizacijskih pozicija ne smije se odvijati suprotnim redoslijedom u odnosu na njihovu nadređenost; i

(d)

ni jednom se odredbom neće zahtijevati automatska likvidacija odnosnih izloženosti po tržišnoj vrijednosti.

Transakcije s nepostupnim redoslijedom plaćanja obuhvaćaju pokretače povezane s uspješnosti odnosnih izloženosti koji dovode do vraćanja redoslijeda plaćanja na postupno plaćanje prema nadređenosti. Takvi pokretači povezani s uspješnosti u najmanju ruku obuhvaćaju pogoršanje kreditne kvalitete odnosnih izloženosti ispod prethodno određenog praga.

Dokumentacija o transakciji uključuje odgovarajuće odredbe o prijevremenoj isplati ili pokretače završetka razdoblja obnove ako se radi o obnovljivoj sekuritizaciji, što uključuje barem sljedeće:

(a)

pogoršanje kreditne kvalitete odnosnih izloženosti do ili ispod prethodno utvrđenog praga;

(b)

nastanak događaja povezanog s nesolventnosti u pogledu inicijatora ili servisera;

(c)

pad vrijednosti odnosnih izloženosti koje drži SSPN ispod prethodno utvrđenog praga (događaj kojim se pokreće prijevremena isplata); i

(d)

nesposobnost stvaranja dostatnih novih odnosnih izloženosti prethodno utvrđene kreditne kvalitete (pokretač za završetak razdoblja obnove).

U dokumentaciji o transakciji jasno se navodi sljedeće:

(a)

ugovorne obveze, dužnosti i odgovornosti servisera i povjerenika, ako postoji, i drugih pružatelja pomoćnih usluga;

(b)

postupci i odgovornosti potrebni kako bi se osiguralo da status neispunjavanja obveza ili nesolventnost servisera ne dovedu do prekida servisiranja, poput ugovorne odredbe kojom se omogućuje zamjena servisera u takvom slučaju; i

(c)

odredbe kojima se osigurava zamjena drugih ugovornih strana u izvedenicama, pružatelja likvidnosti i bankovnog računa u slučaju njihova statusa neispunjavanja obveza, nesolventnosti i drugih utvrđenih događaja, prema potrebi.

Serviser ima stručno znanje u servisiranju izloženosti sličnih onima koje su sekuritizirane te primjereno dokumentirane i odgovarajuće politike, postupke i kontrolne mehanizme u vezi sa servisiranjem izloženosti.

Dokumentacija o transakciji utvrđuje jasne i sažete definicije, pravne lijekove i mjere u pogledu neurednosti u plaćanju i neispunjenja obveza dužnika, restrukturiranja duga, otpusta duga, odgode plaćanja, razmaka između plaćanja, gubitaka, storniranja, povrata i drugih instrumenata za ispravljanje kvalitete imovine. U dokumentaciji o transakciji jasno se određuje prvenstvo plaćanja, događaji koji dovode do promjena u takvom prvenstvu plaćanja, kao i obveza da se takvi događaji prijave. Svaka promjena u prvenstvu plaćanja koja će značajano negativano utjecati na otplatu sekuritizacijskih pozicija prijavljuje se ulagateljima bez nepotrebne odgode.

10.

Dokumentacija o transakciji uključuje jasne odredbe kojima se omogućuje pravodobno rješavanje sukoba između različitih kategorija ulagatelja, glasačka su prava jasno definirana i dodijeljena imateljima obveznica te su odgovornosti povjerenika i drugih subjekata s fiducijarnim dužnostima prema ulagateljima jasno utvrđene.

Uzorak odnosnih izloženosti podliježe vanjskoj provjeri prije izdavanja vrijednosnih papira na temelju sekuritizacije koju provodi odgovarajuća neovisna stranka, koja provjerava i točnost podataka objavljenih u pogledu odnosnih izloženosti.

Prije određivanja cijene sekuritizacije incijator ili sponzor stavljaju na raspolaganje potencijalnim ulagateljima model novčanih tokova obveza u kojem je precizno predstavljen ugovorni odnos između odnosnih izloženosti te plaćanja koja se odvijaju između inicijatora, sponzora, ulagatelja, drugih trećih strana i SSPN-a, te nakon plaćanja stavljaju taj model na raspolaganje ulagateljima trajno, a mogućim ulagateljima na zahtjev.

U slučaju sekuritizacije čije su odnosne izloženosti stambeni krediti ili krediti za kupnju automobila ili leasing automobila, inicijator i sponzor objavljuju dostupne informacije koje se odnose na okolišnu učinkovitost imovine koja se financira takvim stambenim kreditima ili kreditima za kupnju automobila ili leasingom automobila, u sklopu informacija koje se otkrivaju na temelju članka 7. stavka 1. prvog podstavka točke (a).

Odstupajući od prvog podstavka, inicijatori mogu od 1. lipnja 2021. odlučiti objavljivati dostupne informacije koje se odnose na glavne štetne učinke imovine koja se financira odnosnim izloženostima na čimbenike održivosti.

Inicijator i sponzor odgovorni su za poštovanje članka 7. Informacije koje se zahtijevaju člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) stavljaju se na raspolaganje potencijalnim ulagateljima prije određivanja cijene na njihov zahtjev. Informacije koje se zahtijevaju člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkama od (b) do (d) stavljaju se na raspolaganje prije određivanja cijene barem u obliku nacrta ili početnom obliku. Konačna dokumentacija stavlja se na raspolaganje ulagateljima najkasnije 15 dana nakon zaključenja transakcije.

Do 10. srpnja 2021. ESA-e izrađuju, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, nacrt regulatornih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 za sadržaj, metodologiju i prikazivanje informacija iz stavka 4. drugog podstavka ovog članka koje se odnose na pokazatelje održivosti u pogledu štetnih učinaka na klimu i drugih štetnih učinaka na okoliš te na socijalna pitanja i pitanja upravljanja.

Prema potrebi, nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka odražava ili se oslanja na regulatorne tehničke standarde izrađene u skladu s mandatom koji je ESA-ma dan Uredbom (EU) 2019/2088, posebno u njezinom članku 2.a te članku 4. stavku 6. i članku 7.

Komisija je ovlaštena dopuniti ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

Transakcija ABCP smatra se jednostavnom, transparentnom i standardiziranom kada je usklađena sa zahtjevima na razini transakcije iz članka 24.

Program ABCP smatra se jednostavnim, transparentnim i standardiziranim programom kada je usklađen sa zahtjevima iz članka 26. i kada sponzor programa ABCP ispunjava uvjete iz članka 25.

Za potrebe ovog odjeljka, „prodavatelj” znači „inicijator” ili „izvorni zajmodavac”.

Za potrebe stavka 1. sve od navedenoga smatra se strogim odredbama o povratu:

(a)

odredbe kojima se likvidatoru ili prodavatelju omogućuje poništavanje prodaje odnosnih izloženosti isključivo na osnovi toga da je zaključena u određenom razdoblju prije objave nesolventnosti prodavatelja;

(b)

odredbe prema kojima SSPN može spriječiti poništenje iz točke (a) samo ako može dokazati da u trenutku prodaje nije bio svjestan nesolventnosti prodavatelja.

Ako prodavatelj nije izvorni zajmodavac, stvarna prodaja ili ustupanje ili prijenos prodavatelju s jednakim pravnim učinkom odnosnih izloženosti, bez obzira na to jesu li takva stvarna prodaja ili ustupanje ili prijenos s jednakim pravnim učinkom izravni ili se odvijaju kroz jedan ili više posrednih koraka, ispunjavaju zahtjeve navedene u stavcima od 1. do 3.

Ako se prijenos odnosnih izloženosti provodi s pomoću ustupanja i usavršava nakon faze zaključivanja transakcije, pokretači navedenog usavršavanja uključuju barem sljedeće događaje:

(a)

ozbiljno pogoršanje kreditne kvalitete prodavatelja;

(b)

nesolventnost prodavatelja; i

(c)

neispravljena kršenja ugovornih obveza od strane prodavatelja, uključujući i neispunjavanje obveza od strane prodavatelja.

Odnosne izloženosti ne uključuju nikakve sekuritizacijske pozicije.

(a)

ii.

(b)

bio, u trenutku inicijacije, kada je primjenjivo, u javnoj kreditnoj evidenciji osoba s nepovoljnom kreditnom prošlosti ili, ako takva javna kreditna evidencija ne postoji, drugoj kreditnoj evidenciji koja je dostupna inicijatoru ili izvornom zajmodavcu; ili

(c)

10.

11.

12.

13.

Dokumentacija o transakciji utvrđuje jasne i sažete definicije, pravne lijekove i mjere u pogledu neurednosti u plaćanju i neispunjenja obveza dužnika, restrukturiranja duga, otpusta duga, odgode plaćanja, razmaka između plaćanja, gubitaka, storniranja, povrata i drugih instrumenata za ispravljanje kvalitete imovine. U dokumentaciji o transakciji jasno se određuje prvenstvo plaćanja, događaji koji dovode do promjena u takvom prvenstvu plaćanja, kao i obveza da se takvi događaji prijave. Svaka promjena u prvenstvu plaćanja koja će značajno negativno utjecati na otplatu sekuritizacijskih pozicija prijavljuje se ulagateljima bez nepotrebne odgode.

14.

Za izloženosti koje su u znatnoj mjeri slične onima koje se sekuritiziraju, inicijator i sponzor prije određivanja cijena potencijalnim ulagateljima stavljaju na raspolaganje podatke o statičkom i dinamičkom učinku u pogledu neispunjavanja obveza i gubitaka, kao što su podaci o neurednosti u plaćanju i neispunjenju obveza, te o izvorima tih podataka i činjenici na temelju koje se izloženosti smatraju sličnima. Ako sponzor nema pristup takvim podacima za izloženosti koje su u znatnoj mjeri slične onima koje se sekuritiziraju, od prodavatelja dobiva pristup podacima, na statičkom ili dinamičkom temelju, kao što su podaci o neurednosti u plaćanju i neispunjenju obveza. Svim tim podacima obuhvaća se razdoblje od najmanje pet godina, osim za podatke koji se odnose na potraživanja od kupaca i druga kratkoročna potraživanja za koje je razdoblje promatranja najmanje tri godine.

15.

Transakcije ABCP osigurane su skupom odnosnih izloženosti koje su homogene prema vrsti imovine, uzimajući u obzir obilježja u vezi s novčanim tokovima različitih vrsta imovine, među ostalim njihova ugovorna obilježja te obilježja u vezi s kreditnim rizikom i plaćanjem unaprijed. Skupom odnosnih izloženosti obuhvaćena je samo jedna vrsta imovine.

Skup odnosnih izloženosti ima preostalo ponderirano prosječno trajanje od najviše jedne godine, a nijedna od odnosnih izloženosti nema preostali rok do dospijeća dulji od tri godine.

Odstupajući od drugog podstavka, za transakcije skupova kredita za kupnju automobila, leasing automobila te leasing opreme imaju preostalo ponderirano prosječno trajanje od najviše tri i pol godine, a nijedna od odnosnih izloženosti ne smije imati preostali rok do dospijeća dulji od šest godina.

Odnosne izloženosti ne uključuju zajmove osigurane stambenom ili poslovnom hipotekom ili stambene kredite za koje se u cijelosti jamči, kako je navedeno u članku 129. stavku 1. prvom podstavku točki (e) Uredbe (EU) br. 575/2013. Odnosne izloženosti sadržavaju obveze koje su ugovorno obvezujuće i izvršive, s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnike, s definiranim tokovima plaćanja povezanima s najmom, glavnicom, kamatama ili povezanima s bilo kojim drugim pravom na prihod od imovine na kojem se temelje takva plaćanja. Odnosne izloženosti mogu proizvesti prihod i prodajom bilo koje financirane imovine ili imovine u leasingu. Odnosne izloženosti ne uključuju prenosive vrijednosne papire, kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Direktive 2014/65/EU osim korporativnih obveznicakoje nisu uvrštene na mjestu trgovanja.

16.

Sva plaćanja kamate po referentnoj stopi u okviru transakcije ABCP imovine i obveza temelje se na općim tržišnim kamatnim stopama ili općim sektorskim stopama prilagođenima trošku sredstava, ali ne upućuju na složene formule ili izvedenice. Plaćanja kamate po referentnoj stopi u okviru obveza transakcije ABCP mogu se temeljiti na kamatnim stopama prilagođenima trošku sredstava programa ABCP.

17.

U slučaju neispunjavanja obveza prodavatelja ili ubrzanja plaćanja:

(a)

nikakav iznos gotovine ne zadržava se u SSPN-u osim koliko je potrebno kako bi se osiguralo operativno funkcioniranje SSPN-a ili uredna otplata ulagatelja u skladu s ugovornim uvjetima sekuritizacije osim ako iznimne okolnosti zahtijevaju da se neki iznos zadrži da bi se iskoristio, u najboljem interesu ulagatelja, za troškove radi izbjegavanja pogoršanja kreditne kvalitete odnosnih izloženosti;

(b)

primici glavnice iz odnosnih izloženosti prenose se na ulagatelje koji drže sekuritizacijsku poziciju postupnom isplatom sekuritizacijskih pozicija, kako je utvrđeno nadređenošću sekuritizacijske pozicije; i

(c)

nijednom se odredbom neće zahtijevati automatska likvidacija odnosnih izloženosti po tržišnoj vrijednosti.

18.

Odnosne izloženosti iniciraju se u uobičajenom poslovanju prodavatelja u skladu sa standardima odobravanja plasmana koji nisu manje strogi od onih koje prodavatelj primjenjuje u trenutku iniciranja sličnih izloženosti koje nisu sekuritizirane. Standardi odobravanja plasmana u skladu s kojima se iniciraju odnosne izloženosti i bilo kakve značajne promjene prijašnjih standarda odobravanja plasmana u potpunosti se objavljuju sponzoru i drugim strankama koje su izravno izložene transakciji ABCP bez nepotrebne odgode. Prodavatelj posjeduje stručno znanje u području iniciranja izloženosti sličnih onima koje se sekuritiziraju.

19.

Kada je transakcija ABCP obnovljiva sekuritizacija, dokumentacija o transakciji uključuje pokretače za završetak razdoblja obnove, uključujući barem sljedeće:

(a)

pogoršanje kreditne kvalitete odnosnih izloženosti do ili ispod prethodno utvrđenog praga; i

(b)

nastanak događaja povezanog s nesolventnosti u pogledu prodavatelja ili servisera.

20.

U dokumentaciji o transakciji jasno se navodi sljedeće:

(a)

ugovorne obveze, dužnosti i odgovornosti sponzora, servisera i povjerenika, ako postoji, i drugih pružatelja pomoćnih usluga;

(b)

postupci i odgovornosti potrebni kako bi se osiguralo da status neispunjavanja obveza ili nesolventnost servisera ne dovedu do prekida servisiranja;

(c)

odredbe kojima se osigurava zamjena drugih ugovornih strana u izvedenicama i bankovnog računa u slučaju njihova statusa neispunjavanja obveza, nesolventnosti i, prema potrebi, drugih utvrđenih događaja, i

(d)

načini na koje sponzor ispunjava zahtjeve iz članka 25. stavka 3.

21.

EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, razvija nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se detaljnije utvrđuje koje se odnosne izloženosti iz stavka 15. smatraju homogenima.

EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. srpnja 2018.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Sponzor programa ABCP kreditna je institucija nad kojom se provodi nadzor u skladu s Direktivom 2013/36/EU.

Sponzor programa ABCP pružatelj je likvidnosne linije i pruža potporu svim sekuritizacijskim pozicijama na razini programa ABCP pokrivanjem svih likvidnosnih i kreditnih rizika i svih značajnih razrjeđivačkih rizika sekuritiziranih izloženosti kao i svih drugih troškova na razini transakcije i na razini programa ako su potrebni kako bi se ulagatelju zajamčila potpuna isplata bilo kojeg iznosa u okviru ABCP-a putem takve potpore. Sponzor ulagateljima objavljuje opis potpore pružene na razini transakcije, uključujući opis pruženih likvidnosnih linija.

Prije nego što može sponzorirati program ABCP STS, kreditna institucija dokazuje svojem nadležnom tijelu da njezina uloga u skladu sa stavkom 2. ne ugrožava njezinu solventnost i likvidnost, čak ni u slučaju ekstremno stresnih situacija na tržištu.

Zahtjev iz prvog podstavka ovog stavka smatra se ispunjenim ako nadležno tijelo na temelju preispitivanja i ocjene iz članka 97. stavka 3. Direktive 2013/36/EU utvrdi da aranžmani, strategije, postupci i mehanizmi koje ta kreditna institucija provodi te jamstveni kapital i likvidnost koje posjeduje jamče dobro upravljanje i pokrivanje njezinih rizika.

Sponzor provodi vlastitu dubinsku analizu i provjerava usklađenost sa zahtjevima iz članka 5. stavaka 1. i 3. ove Uredbe, ovisno o slučaju. Također provjerava ima li prodavatelj uspostavljenu sposobnost servisiranja i postupke naplate koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 265. stavka 2. točaka od (h) do (p) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili jednakovrijedne zahtjeve u trećim zemljama.

Prodavatelj, na razini transakcije, ili sponzor, na razini programa ABCP, zadovoljavaju zahtjev za zadržavanje rizika iz članka 6.

Sponzor je odgovoran za usklađenost s člankom 7. na razini programa ABCP te za stavljanje na raspolaganje potencijalnim ulagateljima prije određivanja cijene i na njihov zahtjev:

(a)

zbirnih informacija kako to zahtijeva članak 7. stavak 1. prvi podstavak točka (a); i

(b)

informacija kako to zahtijeva članak 7. stavak 1. prvi podstavak točke od (b) do (e),.

Ako sponzor ne obnovi obvezu financiranja likvidnosne linije prije njezina isteka, likvidnosna linija se povlači, a dospjeli se vrijednosni papiri isplaćuju.

Sve transakcije ABCP u okviru programa ABCP ispunjavaju zahtjeve iz članka 24. stavaka od 1. do 8. i stavaka od 12. do 20.

Najviše 5 % ukupnog iznosa izloženosti koje su temelj transakcija ABCP i koje se financiraju iz programa ABCP mogu privremeno ne ispunjavati zahtjeve iz članka 24. stavaka 9., 10. i 11., a da time ne utječu na STS oznaku programa ABCP.

Za potrebe drugog podstavka ovog stavka uzorak odnosnih izloženosti redovito podliježe vanjskoj provjeri usklađenosti koju provodi odgovarajuća neovisna stranka.

Preostalo ponderirano prosječno trajanje odnosnih izloženosti programa ABCP nije dulje od dvije godine.

Sponzor u potpunosti osigurava program ABCP u skladu s člankom 25., stavkom 2.

Program ABCP ne sadržava resekuritizacije, a kreditnim poboljšanjem ne uspostavlja se druga razina tranširanja na programskoj razini.

Vrijednosni papiri koje izdaje program ABCP ne uključuju opcije kupnje, odredbe o produženju ili druge odredbe koje utječu na njihovo konačno dospijeće, ako te opcije ili odredbe mogu biti iskorištene prema odluci prodavatelja, sponzora ili SSPN-a.

Na odgovarajući način smanjuju se rizici kamatnih stopa i valutni rizici koji se pojavljuju na razini programa ABCP i objavljuju se sve mjere poduzete u tom smislu. Osim za potrebe zaštite rizika kamatnih stopa ili valutnog rizika SSPN ne sklapa ugovore o izvedenicama te osigurava da skup odnosnih izloženosti ne uključuje izvedenice. Te su izvedenice zajamčene i dokumentirane u skladu sa zajedničkim standardima u području međunarodnih financija.

U dokumentaciji povezanoj s programom ABCP jasno se navodi sljedeće:

(a)

odgovornosti povjerenika i drugih subjekata s fiducijarnim dužnostima, ako postoje, prema ulagateljima;

(b)

ugovorne obveze, dužnosti i odgovornosti sponzora koji ima stručno znanje u području odobravanja kredita, povjerenika, ako postoji, i drugih pružatelja pomoćnih usluga;

(c)

postupci i odgovornosti potrebni kako bi se osiguralo da status neispunjavanja obveza ili nesolventnost servisera ne dovedu do prekida servisiranja;

(d)

odredbe za zamjenu drugih ugovornih strana u izvedenicama i bankovnog računa na razini programa ABCP u slučaju njihova statusa neispunjavanja obveza, nesolventnosti i drugih utvrđenih događaja, ako likvidnosna linija ne pokriva takve događaje;

(e)

u slučaju utvrđenih događaja, statusa neispunjavanja obveza ili nesolventnosti sponzora osiguravaju se korektivne mjere kako bi se, prema potrebi, postigla kolateraliziranost obveze financiranja ili zamjena pružatelja likvidnosne linije; i

(f)

ako sponzor ne obnovi obvezu financiranja likvidnosne linije prije njezina isteka, likvidnosna linija se povlači, a dospjeli se vrijednosni papiri isplaćuju.

Serviser ima stručno znanje u servisiranju izloženosti sličnih onima koje su sekuritizirane te primjereno dokumentirane politike, postupke i kontrolne mehanizme u vezi sa servisiranjem izloženosti.

Zahtjevi za jednostavne, transparentne i standardizirane bilančne sekuritizacije

Sintetske sekuritizacije koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u člancima od 26.b do 26.e smatraju se STS bilančnim sekuritizacijama.

EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, može, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, donijeti smjernice i preporuke o usklađenom tumačenju i primjeni zahtjeva utvrđenih u člancima od 26.b do 26.e ove Uredbe.

Inicijator je subjekt koji ima odobrenje ili licenciju u Uniji

Inicijator koji kupuje izloženosti treće strane za vlastiti račun i zatim ih sekuritizira primjenjuje na te izloženosti u odnosu na kredite, naplatu, restrukturiranje i servisiranje duga politike koje nisu manje stroge od onih koje inicijator primjenjuje na usporedive izloženosti koje nisu kupljene.

Odnosne izloženosti iniciraju se kao dio temeljne poslovne djelatnosti inicijatora.

Po zaključenju transakcije, odnosne izloženosti drže se u bilanci inicijatora ili subjekta iste grupe kojoj pripada i inicijator.

Inicijator ne smije zaštititi svoju izloženost kreditnom riziku odnosnih izloženosti sekuritizacije izvan zaštite dobivene na temelju ugovora o kreditnoj zaštiti.

Ugovor o kreditnoj zaštiti mora biti u skladu s pravilima o smanjenju kreditnog rizika iz članka 249. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili, ako se taj članak ne primjenjuje, sa zahtjevima koji nisu manje strogi od zahtjeva utvrđenih u tom članku.

Inicijator daje izjave i jamstva da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

(a)

inicijator ili subjekt grupe kojoj pripada inicijator ima puno puno i valjano pravo vlasništva nad odnosnim izloženostima i njihovim povezanim pomoćnim pravima;

(b)

ako je inicijator kreditna institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (1) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili društvo za osiguranje kako je definirano u članku 13. točki (1) Direktive 2009/138/EZ, inicijator ili subjekt koji je uključen u opseg nadzora na konsolidiranoj osnovi u svojoj bilanci zadržava kreditni rizik odnosnih izloženosti;

(c)

svaka odnosna izloženost na datum njezina uključivanja u sekuritizirani portfelj ispunjava kriterije prihvatljivosti i sve uvjete za isplatu kreditne zaštite, osim nastanka kreditnog događaja iz članka 26.e stavka 1., u skladu s ugovorom o kreditnoj zaštiti koji je dio dokumentacije o sekuritizaciji;

(d)

prema saznanjima inicijatora, ugovor za svaku odnosnu izloženost sadržava zakonsku, valjanu, obvezujuću i provedivu obvezu dužnika da plati novčane iznose navedene u tom ugovoru;

(e)

odnosne izloženosti ispunjavaju kriterije odobravanja plasmana koji nisu manje strogi od standardnih kriterija odobravanja plasmana koje inicijator primjenjuje na slične izloženosti koje nisu sekuritizirane;

(f)

prema saznanjima inicijatora, nijedan dužnik nije počinio bitno kršenje svojih obveza niti je u statusu neispunjavanja svojih obveza s obzirom na odnosnu izloženost na datum na koji je ta odnosna izloženost uključena u sekuritizirani portfelj;

(g)

prema saznanjima inicijatora, dokumentacija o transakciji ne sadržava lažne informacije o pojedinostima odnosnih izloženosti;

(h)

po zaključenju transakcije ili kada je odnosna izloženost uključena u sekuritizirani portfelj, ugovor između dužnika i izvornog zajmodavca u odnosu na tu odnosnu izloženost nije izmijenjen u pogledu provedivosti ili naplativosti te odnosne izloženosti.

Odnosne izloženosti ispunjavaju prethodno utvrđene, jasne i dokumentirane kriterije prihvatljivosti kojima se ne dopušta aktivno upravljanje portfeljima tih izloženosti na diskrecijskoj osnovi.

Za potrebe ovog stavka, zamjena izloženosti kojima se krše izjave ili jamstva, ili ako sekuritizacija uključuje razdoblje nadopune, dodavanje izloženosti koje ispunjavaju definirane uvjete nadopune ne smatraju se aktivnim upravljanjem portfeljima.

Svaka izloženost dodana nakon datuma zaključenja transakcije mora ispunjavati kriterije prihvatljivosti koji nisu manje strogi od onih koji su primijenjeni pri početnom odabiru odnosnih izloženosti.

Odnosna izloženost može se ukloniti iz transakcije ako je ta odnosna izloženost:

Sekuritizacija je osigurana skupom odnosnih izloženosti koje su homogene prema vrsti imovine, uzimajući u obzir posebnosti u vezi s novčanim tokovima određene vrste imovine, među ostalim njihova ugovorna obilježja te obilježja u vezi s kreditnim rizikom i s plaćanjem unaprijed. Skupom odnosnih izloženosti obuhvaćena je samo jedna vrsta imovine.

Odnosne izloženosti iz prvog podstavka sadržavaju ugovorno obvezujuće i izvršive obveze s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnike i, kada je primjenjivo, jamce.

Odnosne izloženosti iz prvog podstavka imaju definirane tokove obročnog plaćanja, pri čemu se iznosi obroka mogu razlikovati, povezane s plaćanjem najma, glavnice ili kamata, ili s bilo kojim drugim pravom na prihod od imovine kojom se podupiru takva plaćanja. Odnosne izloženosti mogu proizvesti prihod i prodajom bilo koje financirane imovine ili imovine u leasingu.

Odnosne izloženosti iz prvog podstavka ovog stavka ne uključuju prenosive vrijednosne papire, kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Direktive 2014/65/EU osim korporativnih obveznica koje nisu uvrštene na mjestu trgovanja.

Odnosne izloženosti ne uključuju nikakve sekuritizacijske pozicije.

10.

Standardi odobravanja plasmana u skladu s kojima se iniciraju odnosne izloženosti i bilo kakve značajne promjene prijašnjih standarda odobravanja plasmana u potpunosti se objavljuju potencijalnim ulagateljima bez nepotrebne odgode. Odnosne izloženosti zajamčene su s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnika koji nije SSPN. U odlukama o kreditu ili odobravanju plasmana koje se tiču odnosnih izloženosti ne sudjeluju treće strane.

Procjena kreditne sposobnosti dužnika mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 8. Direktive 2008/48/EZ ili članku 18. stavcima od 1. do 4., članku 18. stavku 5. točki (a) i članku 18. stavku 6. Direktive 2014/17/EU ili, kada je primjenjivo, jednakovrijedne zahtjeve u trećim zemljama.

Inicijatori ili izvorni zajmodavci imaju stručnost u području iniciranja izloženosti sličnih onima koje se sekuritiziraju.

11.

Odnosne izloženosti ne uključuju, u trenutku odabira, izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza u smislu članka 178. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili izloženosti dužniku ili jamcu smanjene kreditne sposobnosti, koji je, prema saznanjima inicijatora ili izvornog zajmodavca:

(a)

proglašen nesolventnim ili je sud njegovim vjerovnicima dodijelio konačno pravo na ovrhu ili materijalnu odštetu protiv čega nije dopuštena žalba kao posljedicu izostanka plaćanja u roku od tri godine prije datuma iniciranja ili je bio podvrgnut procesu restrukturiranja duga s obzirom na njegove neprihodujuće izloženosti u roku od tri godine prije datuma odabira odnosnih izloženosti, osim ako:

restrukturirana odnosna izloženost nije uključivala nove dospjele nepodmirene obveze od datuma restrukturiranja koje se moralo provesti najmanje godinu dana prije datuma odabira odnosnih izloženosti; i

ii.

informacije koje je dostavio inicijator u skladu s člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) i točkom (e) podtočkom i. eksplicitno utvrđuju udio restrukturiranih odnosnih izloženosti, vrijeme i detalje restrukturiranja i njihovu kvalitetu od datuma restrukturiranja;

(b)

u trenutku iniciranja odnosne izloženosti bio je, ako je primjenjivo, u javnoj kreditnoj evidenciji osoba s nepovoljnom kreditnom prošlosti ili, ako takva javna kreditna evidencija ne postoji, u drugoj kreditnoj evidenciji koja je dostupna inicijatoru ili izvornom zajmodavcu; ili

(c)

12.

Dužnici su u trenutku uvrštenja odnosnih izloženosti izvršili barem jedno plaćanje, osim ako:

(a)

sekuritizacija je obnovljiva sekuritizacija, osigurana izloženostima plativima u jednom obroku ili s dospijećem kraćim od jedne godine, uključujući, bez ograničenja, mjesečna plaćanja revolving kredita; ili

(b)

izloženost predstavlja refinanciranje izloženosti koja je već uključena u transakciju.

13.

EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se detaljnije utvrđuje koje se odnosne izloženosti iz stavka 8. smatraju homogenima.

EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 10. listopada 2021.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Inicijator ili izvorni zajmodavac mora zadovoljavati zahtjev za zadržavanje rizika u skladu s člankom 6.

Kamatni i valutni rizici koji proizlaze iz sekuritizacije i njihovi mogući učinci na plaćanja inicijatoru i ulagateljima moraju biti opisani u dokumentaciji o transakciji. Ti se rizici na odgovarajući način smanjuju i objavljuju se sve mjere poduzete u tu svrhu. Svaki kolateral kojim se osiguravaju obveze ulagatelja prema ugovoru o kreditnoj zaštiti nominiran je u istoj valuti kao i plaćanje kreditne zaštite.

U slučaju sekuritizacije u kojoj se upotrebljava SSPN, iznos obveza SSPN-a u vezi s isplatom kamata ulagateljima mora na svaki datum plaćanja biti jednak ili manji od iznosa prihoda SSPN-a od inicijatora i svih ugovora o kolateralu.

Osim za potrebe zaštite od kamatnih ili valutnih rizika odnosnih izloženosti, skup odnosnih izloženosti ne uključuje izvedenice. Te izvedenice moraju biti zajamčene i dokumentirane u skladu sa zajedničkim standardima u području međunarodnih financija.

Sva plaćanja kamatne stope po referentnoj stopi povezana s transakcijom temelje se na jednom od sljedećeg:

(a)

općim tržišnim kamatnim stopama ili općim sektorskim stopama koje su prilagođene trošku sredstava i koje ne upućuju na složene formule ili izvedenice;

(b)

prihodu ostvarenom na temelju kolaterala kojim se osiguravaju obveze ulagatelja na temelju ugovora o zaštiti.

Sva plaćanja kamate po referentnoj stopi u okviru temeljnih izloženosti temelje se na općim tržišnim kamatnim stopama ili općim sektorskim stopama prilagođenima trošku sredstava i ne upućuju na složene formule ili izvedenice.

Nakon nastupanja događaja izvršenja koji se odnosi na inicijatora, ulagatelju je dopušteno poduzimanje prisilnih mjera.

U slučaju sekuritizacije u kojoj se upotrebljava SSPN, ako je dostavljena obavijest o izvršenju ili raskidu ugovora o kreditnoj zaštiti, nikakav iznos gotovine ne zadržava se u SSPN-u osim koliko je potrebno kako bi se osigurali operativno funkcioniranje SSPN-a, isplata iznosa za zaštitu za odnosne izloženosti u statusu neispunjavanja obveza koje se u trenutku raskida još uvijek restrukturiraju ili uredna otplata ulagatelja u skladu s ugovornim uvjetima sekuritizacije.

Gubitci se raspoređuju imateljima sekuritizacijske pozicije prema redoslijedu nadređenosti tranši, počevši s najniže podređenom tranšom.

Postupna isplata primjenjuje se na sve tranše kako bi se utvrdio nepodmireni iznos tranši na svaki datum plaćanja, počevši od najviše nadređene tranše.

Odstupajući od drugog podstavka, transakcije s nepostupnim prvenstvom plaćanja sadržavaju pokretače povezane s uspješnosti odnosnih izloženosti koji dovode do vraćanja redoslijeda plaćanja na postupna plaćanja prema nadređenosti. Takvi pokretači povezani s uspješnosti obuhvaćaju barem:

EBA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju i, prema potrebi, za kalibraciju pokretača povezanih s uspješnosti.

EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. lipnja 2021.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz četvrtog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Kako se tranše amortiziraju, iznos kolaterala jednak iznosu isplate tih tranši vraća se ulagateljima ako su ulagatelji te tranše kolateralizirali.

Ako je došlo do kreditnog događaja iz članka 26.e u vezi s odnosnim izloženostima, a restrukturiranje duga za te izloženosti nije dovršen, preostali iznos kreditne zaštite na bilo koji datum plaćanja mora biti barem jednak preostalom nominalnom iznosu tih odnosnih izloženosti, umanjenom za iznos svih međuplaćanja izvršenih u vezi s tim odnosnim izloženostima.

(a)

pogoršanje kreditne kvalitete odnosnih izloženosti do ili ispod prethodno utvrđenog praga;

(b)

povećanje gubitaka iznad unaprijed određenog praga;

(c)

nesposobnost stvaranja dostatnih novih odnosnih izloženosti prethodno utvrđene kreditne kvalitete tijekom određenog razdoblja.

U dokumentaciji o transakciji jasno se navodi sljedeće:

(a)

ugovorne obveze, dužnosti i odgovornosti servisera, povjerenika i drugih pružatelja pomoćnih usluga, ovisno o slučaju, te agenta treće strane za provjeru iz članka 26.e stavka 4.;

(b)

odredbe kojima se osigurava zamjena servisera, povjerenika, drugih pružatelja pomoćnih usluga ili agenta treće strane za provjeru iz članka 26.e stavka 4. u slučaju neispunjavanja obveza ili nesolventnosti bilo kojeg od tih pružatelja usluga, ako ti pružatelji usluga nisu isti kao inicijator, na način koji ne dovodi do prestanka pružanja tih usluga;

(c)

postupci servisiranja koji se primjenjuju na odnosne izloženosti na datum zaključenja transakcije i kasniji datum te okolnosti u kojima se ti postupci mogu izmijeniti;

(d)

standardi servisiranja koje serviser mora poštovati pri servisiranju odnosnih izloženosti tijekom cijelog trajanja sekuritizacije.

Serviser ima stručno znanje u servisiranju izloženosti sličnih onima koje su sekuritizirane te primjereno dokumentirane i odgovarajuće politike, postupke i kontrole upravljanja rizicima u vezi sa servisiranjem izloženosti.

Serviser primjenjuje postupke servisiranja na odnosne izloženosti koji su barem jednako strogi kao oni koje inicijator primjenjuje na slične izloženosti koje nisu sekuritizirane.

Inicijator vodi ažurirani referentni registar kako bi u svakom trenutku mogao identificirati odnosne izloženosti. U tom se registru navode referentni dužnici, referentne obveze iz kojih proizlaze odnosne izloženosti i, za svaku odnosnu izloženost, nominalni iznos koji je zaštićen i koji je nepodmiren.

10.

Dokumentacija o transakciji uključuje jasne odredbe kojima se omogućuje pravodobno rješavanje sukoba između različitih kategorija ulagatelja. U slučaju sekuritizacije u kojoj se upotrebljava SSPN, glasačka su prava jasno definirana i dodijeljena imateljima obveznica te su odgovornosti povjerenika i drugih subjekata s fiducijarnim dužnostima prema ulagateljima jasno utvrđene.

Za izloženosti koje su u znatnoj mjeri slične onima koje se sekuritiziraju, inicijator prije određivanja cijena potencijalnim ulagateljima stavlja na raspolaganje podatke o statičkom i dinamičkom učinku u pogledu neispunjavanja obveza i gubitaka, kao što su podaci o neurednosti u plaćanju i neispunjenju obveza, te o izvorima tih podataka i činjenici na temelju koje se izloženosti smatraju sličnima. Tim podacima obuhvaća se razdoblje od najmanje pet godina.

Uzorak odnosnih izloženosti podliježe vanjskoj provjeri, prije nego što odgovarajuća neovisna stranka zaključi transakciju, uključujući provjeru ispunjavaju li odnosne izloženosti uvjete za kreditnu zaštitu u skladu s ugovorom o kreditnoj zaštiti.

Prije određivanja cijene sekuritizacije, inicijator stavlja na raspolaganje potencijalnim ulagateljima model novčanih tokova obveza u kojem je precizno predstavljen ugovorni odnos između odnosnih izloženosti te plaćanja koja se odvijaju između inicijatora, ulagatelja, drugih trećih strana i, ako je primjenjivo, SSPN-a, te nakon plaćanja stavlja taj model na raspolaganje ulagateljima trajno, a mogućim ulagateljima na zahtjev.

U slučaju sekuritizacije čije su odnosne izloženosti stambeni krediti ili krediti za kupnju automobila ili leasing automobila, inicijator objavljuje dostupne informacije koje se odnose na okolišnu učinkovitost imovine koja se financira tim stambenim kreditima, kreditima za kupnju automobila ili leasingom automobila, u sklopu informacija koje se otkrivaju na temelju članka 7. stavka 1. prvog podstavka točke (a).

Inicijator je odgovoran za poštovanje članka 7. Informacije koje se zahtijevaju člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) stavljaju se na raspolaganje potencijalnim ulagateljima prije određivanja cijene na njihov zahtjev. Informacije koje se zahtijevaju člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkama od (b) do (d) stavljaju se na raspolaganje prije određivanja cijene barem u obliku nacrta ili početnom obliku. Konačna dokumentacija stavlja se na raspolaganje ulagateljima najkasnije 15 dana nakon zaključenja transakcije.

Do 10. srpnja 2021. europska nadzorna tijela izrađuju, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, nacrt regulatornih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 za sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz drugog podstavka stavka 4. ovog članka, vezano za pokazatelje održivosti u pogledu štetnih učinaka na klimu i drugih štetnih učinaka na okoliš te na socijalna pitanja i pitanja upravljanja.

Prema potrebi, nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka odražava ili se oslanja na regulatorne tehničke standarde izrađene u skladu s mandatom koji je europskim nadzornim tijelima dan Uredbom (EU) 2019/2088, posebno njezinim člankom 2.a te člankom 4. stavcima 6. i 7.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

Zahtjevi u vezi s ugovorom o kreditnoj zaštiti, agentom treće strane za provjeru i sintetskim viškom raspona

Ugovorom o kreditnoj zaštiti obuhvaćaju se barem sljedeći kreditni događaji:

(a)

ako se prijenos rizika postiže uporabom jamstava, kreditni događaji iz članka 215. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)

ako se prijenos rizika postiže uporabom kreditnih izvedenica, kreditni događaji iz članka 216. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Mjere restrukturiranja u smislu Članka 47.b Uredbe (EU) br. 575/2013 koje se primjenjuju na odnosne izloženosti ne sprečavaju pokretanje prihvatljivih kreditnih događaja.

Isplata kreditne zaštite nakon nastanka kreditnog događaja izračunava se na temelju stvarno ostvarenog gubitka koji je pretrpio inicijator ili izvorni zajmodavac, kako je razrađeno u skladu s njihovim standardnim politikama i postupcima naplate za relevantne vrste izloženosti i evidentirano u njihovim financijskim izvještajima u trenutku plaćanja. Konačna isplata kreditne zaštite plaća se u određenom vremenskom razdoblju nakon završetka restrukturiranja duga za relevantnu odnosnu izloženost ako do završetka restrukturiranja duga dođe prije predviđenog propisanog dospijeća ili prijevremenog raskida ugovora o kreditnoj zaštiti.

Međuplaćanja kreditne zaštite isplaćuju se najkasnije šest mjeseci nakon nastanka kreditnog događaja iz stavka 1. u slučajevima kada se do kraja tog šestomjesečnog razdoblja ne dovrši restrukturiranje duga po gubitcima za relevantnu odnosnu izloženost. Međuplaćanje kreditne zaštite mora biti veće od sljedećih vrijednosti:

Prilikom isplate međuplaćanja kreditne zaštite, konačna isplata kreditne zaštite navedena u prvom podstavku izvršava se kako bi se privremeno podmirenje gubitaka prilagodilo stvarnom realiziranom gubitku.

Metoda izračuna privremenih i konačnih isplata kreditne zaštite navodi se u ugovoru o kreditnoj zaštiti.

Isplata kreditne zaštite razmjerna je udjelu preostalog nominalnog iznosa odgovarajuće odnosne izloženosti koja je obuhvaćena ugovorom o kreditnoj zaštiti.

Pravo inicijatora da primi isplatu kreditne zaštite je izvršivo. Iznosi koje ulagatelji plaćaju u okviru ugovora o kreditnoj zaštiti moraju biti jasno navedeni u ugovoru o kreditnoj zaštiti i moraju biti ograničeni. Te iznose moguće je izračunati u svim okolnostima. U ugovoru o kreditnoj zaštiti jasno se navode okolnosti u kojima ulagatelji moraju izvršiti plaćanja. Agent treće strane za provjeru iz stavka 4. procjenjuje jesu li se takve okolnosti dogodile.

Iznos isplate kreditne zaštite izračunava se na razini pojedinačne odnosne izloženosti za koju je nastao kreditni događaj.

U ugovoru o kreditnoj zaštiti navodi se najdulje razdoblje produljenja koje se primjenjuje na restrukturiranje duga za odnosne izloženosti u vezi s kojima je došlo do kreditnog događaja iz stavka 1., ali restrukturiranje duga nije dovršeno nakon predviđenog propisanog dospijeća ili prijevremenog raskida ugovora o kreditnoj zaštiti. Takvo razdoblje produljenja ne smije biti dulje od dvije godine. Ugovorom o kreditnoj zaštiti predviđa se da se do kraja tog razdoblja produljenja konačna isplata kreditne zaštite izvršava na temelju konačne procjene gubitka inicijatora koju je u to vrijeme inicijator morao zabilježiti u svojim financijskim izvještajima, pod pretpostavkom da ne postoji ugovor o kreditnoj zaštiti te da se njime ne pokrivaju gubitci.

U slučaju raskida ugovora o zaštiti kredita, postupak restrukturiranja duga nastavlja se s obzirom na sve neriješene kreditne događaje koji su se dogodili prije tog raskida na isti način kao što je opisano u prvom podstavku.

Premije kreditne zaštite koje se plaćaju na temelju ugovora o kreditnoj zaštiti strukturirane su kao ovisne o nepodmirenom nominalnom iznosu prihodujućih sekuritiziranih izloženosti u trenutku plaćanja i odražavaju rizik zaštićene tranše. U tu svrhu ugovorom o zaštiti kredita ne propisuju se zajamčene premije, plaćanja premija unaprijed, mehanizmi rabata ili drugi mehanizmi kojima se može izbjeći ili smanjiti stvarna raspodjela gubitaka ulagateljima ili povrat dijela plaćenih premija inicijatoru nakon dospijeća transakcije.

Odstupajući od trećeg podstavka ovog stavka, dopušta se plaćanje premija unaprijed, pod uvjetom da se poštuju pravila o državnim potporama, kada je program jamstava izričito predviđen nacionalnim pravom države članice i kada se na njega primjenjuje kontrajamstvo bilo kojeg od subjekata iz članka 214. stavka 2. točaka od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 575/2013.

U dokumentaciji o transakciji opisuje se način izračuna premije kreditne zaštite i svih kupona obveznica, ako postoje, za svaki datum plaćanja tijekom trajanja sekuritizacije.

Inicijator imenuje agenta treće strane za provjeru prije datuma zaključenja transakcije. Za svaku odnosnu izloženost za koju je dana obavijest o kreditnom događaju, agent treće strane za provjeru provjerava barem sljedeće:

(a)

je li kreditni događaj iz obavijesti o kreditnom događaju onaj koji je definiran u uvjetima ugovora o kreditnoj zaštiti;

(b)

je li odnosna izloženost uključena u referentni portfelj u trenutku nastanka predmetnog kreditnog događaja;

(c)

ispunjava li odnosna izloženost kriterije prihvatljivosti u trenutku njezina uključivanja u referentni portfelj;

(d)

ako je odnosna izloženost dodana sekuritizaciji kao posljedica nadopune, je li takva nadopuna u skladu s uvjetima nadopune;

(e)

je li iznos konačnog gubitka dosljedan gubicima koje je inicijator zabilježio u računu dobiti i gubitka;

(f)

jesu li u trenutku konačne isplate kreditne zaštite, gubici povezani s odnosnim izloženostima ispravno raspodijeljeni ulagateljima.

Agent treće strane za provjeru mora biti neovisan o inicijatoru i ulagateljima te, prema potrebi, o SSPN-u, te do datuma zaključenja transakcije prihvatiti to imenovanje.

Agent treće strane za provjeru može provesti provjeru na temelju uzorka umjesto na temelju svake pojedinačne odnosne izloženosti za koju se traži isplata kreditne zaštite. Međutim ulagatelji mogu zatražiti provjeru prihvatljivosti bilo koje odnosne izloženosti ako nisu zadovoljni provjerom na temelju uzorka.

Inicijator u dokumentaciju o transakciji uključuje obvezu da će agentu treće strane za provjeru dostaviti sve informacije potrebne za provjeru zahtjeva utvrđenih u prvom podstavku.

Inicijator ne smije raskinuti transakciju prije njezina predviđenog dospijeća iz bilo kojeg razloga, osim zbog bilo kojeg od sljedećih događaja:

(a)

nesolventnost ulagatelja;

(b)

ako ulagatelj ne plati iznose koje duguje na temelju ugovora o kreditnoj zaštiti ili ako ulagatelj prekrši bilo koju bitnu obvezu utvrđenu u dokumentaciji o transakciji;

(c)

relevantni regulatorni događaji, uključujući sljedeće:

relevantne promjene u pravu Unije ili nacionalnom pravu, relevantne promjene koje su nadležna tijela donijela u pogledu službeno objavljenih tumačenja takvih propisa, ako je primjenjivo, ili relevantne promjene u oporezivanju ili računovodstvenom tretmanu transakcije koje imaju značajan negativan učinak na ekonomsku učinkovitost transakcije, u svakom slučaju u usporedbi s onim predviđenim u trenutku sklapanja transakcije i koji se u tom trenutku nije mogao razumno očekivati;

ii.

odluka nadležnog tijela da inicijatoru ili bilo kojem povezanom društvu inicijatora nije dopušteno ili više nije dopušteno priznati prijenos značajnog kreditnog rizika u skladu s člankom 245. stavkom 2. ili 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu sekuritizacije;

(d)

izvršenje opcije kupnje transakcije u određenom trenutku („vremenska opcija kupnje”) ako je razdoblje koje se mjeri od datuma zaključenja transakcije jednako ponderiranom prosječnom trajanju početnog referentnog portfelja na datum zaključenja transakcije ili dulje od njega;

(e)

korištenje opcije kupnje s ugrađenim otkupom kako je određeno u članku 242. točki (1) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(f)

u slučaju nematerijalne kreditne zaštite, ulagatelj se više ne smatra prihvatljivim pružateljem zaštite u skladu sa zahtjevima utvrđenim u stavku 8.

U dokumentaciji o transakciji navodi se jesu li prava kupnje iz točaka (d) i (e) uključena u predmetnu transakciju i kako su ta prava kupnje strukturirana.

Za potrebe točke (d), vremenski definirana opcija kupnje nije strukturirana tako da se izbjegne raspoređivanje gubitaka na pozicije kreditnog poboljšanja ili druge pozicije ulagatelja i nije ni na koji drugi način strukturirana radi kreditnog poboljšanja.

Ako se izvrši vremenska opcija kupnje, inicijatori obavješćuju nadležna tijela o načinu na koji su zahtjevi iz drugog i trećeg podstavka ispunjeni, uključujući opravdanje korištenja vremenske opcije kupnje i vjerodostojan dokaz da razlog upotrebe vremenske opcije nije pogoršanje kvalitete odnosne imovine.

U slučaju materijalne kreditne zaštite, po raskidu ugovora o kreditnoj zaštiti kolateral se vraća ulagateljima prema redoslijedu nadređenosti tranši, podložno odredbama mjerodavnih zakona o nesolventnosti, kako se primjenjuju na inicijatora.

Ulagatelji ne smiju raskinuti transakciju prije njezina predviđenog dospijeća iz bilo kojeg razloga osim zbog neplaćanja premije kreditne zaštite ili bilo kojeg drugog bitnog kršenja ugovornih obveza od strane inicijatora.

Inicijator se može obvezati na sintetski višak raspona koji je ulagateljima dostupan kao kreditno poboljšanje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

iznos sintetskog viška raspona koji se inicijator obvezuje upotrijebiti kao kreditno poboljšanje u svakom platnom razdoblju naveden je u dokumentaciji o transakciji i izražen kao fiksni postotak ukupnog preostalog salda portfelja na početku relevantnog razdoblja plaćanja (fiksni sintetski višak raspona);

(b)

sintetski višak raspona koji se ne upotrebljava za pokrivanje kreditnih gubitaka nastalih tijekom svakog razdoblja plaćanja vraća se inicijatoru;

(c)

za inicijatore koji primjenjuju IRB pristup iz članka 143. Uredbe (EU) br. 575/2013, ukupni godišnji obvezujući iznos ne smije biti veći od jednogodišnjih regulatornih iznosa očekivanih gubitaka za sve odnosne izloženosti za tu godinu, izračunanih u skladu s člankom 158. te uredbe;

(d)

za inicijatore koji ne primjenjuju IRB pristup iz članka 143. Uredbe (EU) br. 575/2013, izračun jednogodišnjeg očekivanog gubitka odnosnog portfelja jasno se određuje u dokumentaciji o transakciji;

(e)

u dokumentaciji o transakciji navedeni su uvjeti utvrđeni u ovom stavku.

Ugovori o kreditnoj zaštiti moraju biti u obliku:

(a)

jamstva koje ispunjava zahtjeve utvrđene u dijelu trećem glavi II. poglavlju 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, kojim se kreditni rizik prenosi na bilo koji od subjekata navedenih u članku 214. stavku 2. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da izloženosti prema ulagatelju ispunjavaju uvjete za ponder rizika od 0 % u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. te uredbe;

(b)

jamstva koje ispunjava zahtjeve utvrđene u dijelu trećem glavi II. poglavlju 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, na koje se primjenjuje kontrajamstvo bilo kojeg od subjekata iz točke (a) ovog stavka; ili

(c)

druge kreditne zaštite koja nije navedena u točkama (a) i (b) ovog stavka u obliku jamstava, kreditnih izvedenica ili kreditnih zapisa koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 249. Uredbe (EU) br. 575/2013, pod uvjetom da su obveze ulagatelja osigurane kolateralom koji ispunjava zahtjeve iz stavaka 9. i 10. ovog članka.

Druga kreditna zaštita iz stavka 8. točke (c) mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)

pravo inicijatora da upotrebljava kolateral kako bi se ispunile obveze ulagatelja u pogledu plaćanja zaštite izvršivo je, a izvršivost tog prava osigurana je odgovarajućim ugovorima o kolateralu;

(b)

izvršivo je pravo ulagatelja da u slučaju izvršenja sekuritizacije ili isplate tranši vrate svaki kolateral koji nije upotrijebljen za plaćanje zaštite;

(c)

ako se kolateral ulaže u vrijednosne papire, u dokumentaciji o transakciji navedeni su kriteriji prihvatljivosti i skrbnički aranžman za takve vrijednosne papire.

U dokumentaciji o transakciji navodi se jesu li ulagatelji i dalje izloženi kreditnom riziku inicijatora.

Inicijator mora dobiti mišljenje kvalificiranog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da je kreditna zaštita provediva u svim relevantnim područjima sudske nadležnosti.

10.

Ako se pruža druga kreditna zaštita u skladu sa stavkom 8. točkom (c) ovog članka, inicijator i ulagatelj imaju pravo na visokokvalitetni kolateral koji je jedno od sljedećeg:

(a)

kolateral u obliku dužničkih vrijednosnih papira ponderiranih rizikom od 0 % iz dijela trećeg glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

ti dužnički vrijednosni papiri imaju preostalo dospijeće od najviše tri mjeseca, koje nije dulje od preostalog razdoblja do sljedećeg datuma plaćanja;

ii.

ti dužnički vrijednosni papiri mogu se otkupiti za gotovinu u iznosu jednakom preostalom iznosu zaštićene tranše;

iii.

te dužničke vrijednosne papire drži skrbnik koji je neovisan o inicijatoru i ulagateljima;

(b)

kolateral u obliku gotovine koju drži kreditna institucija treće strane s 3. ili višim stupnjem kreditne kvalitete, prema rasporedu utvrđenom u članku 136. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka i podložno izričitoj suglasnosti ulagatelja u konačnoj dokumentaciji o transakciji, nakon provedbe dubinske analize u skladu s člankom 5. ove Uredbe, uključujući procjenu relevantne izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane, samo se inicijator može koristiti visokokvalitetnim kolateralom u obliku gotovine deponirane kod inicijatora ili jednog od njegovih povezanih društava, a ako inicijator ili jedno od njegovih povezanih društava ispunjava najmanje 2. stupanj kreditne kvalitete prema rasporedu utvrđenom u članku 136. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Nadležna tijela određena u skladu s člankom 29. stavkom 5. mogu, nakon savjetovanja s EBA-om, dopustiti kolateral u obliku gotovine deponiran kod inicijatora ili jednog od njegovih povezanih društava, ako inicijator ili jedno od njegovih povezanih društava ispunjava barem 3. stupanj kreditne kvalitete i pod uvjetom da se mogu dokumentirati tržišne poteškoće, objektivne prepreke povezane sa stupnjem kreditne kvalitete dodijeljenim državi članici institucije ili značajni potencijalni problemi s koncentracijom u dotičnoj državi članici zbog primjene zahtjeva za barem 2. stupanj kreditne kvalitete iz drugog podstavka.

Ako kreditna institucija treće strane ili inicijator ili jedno od njegovih povezanih društava više ne ispunjava minimalni stupanj kreditne kvalitete, kolateral se u roku od devet mjeseci prenosi na kreditnu instituciju treće strane s 3. ili višim stupnjem kreditne kvalitete ili se kolateral ulaže u vrijednosne papire koji ispunjavaju kriterije iz prvog podstavka točke (a).

Zahtjevi utvrđeni u ovom stavku smatraju se ispunjenima u slučaju ulaganja u kreditne zapise koje izdaje inicijator u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) br. 575/2013.

EBA prati primjenu praksi kolateralizacije iz ovog članka, pridajući posebnu pozornost kreditnom riziku druge ugovorne strane i drugim ekonomskim i financijskim rizicima koje snose ulagatelji, a koji proizlaze iz takvih praksi kolateralizacije.

Do 10. listopada 2023. Komisija na temelju izvješća EBA-e podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ovog članka, s posebnim naglaskom na rizik od prekomjernog povećanja kreditnog rizika druge ugovorne strane u financijskom sustavu, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom za izmjenu ovog članka.;

Inicijator i sponzori zajednički obavješćuju ESMA-u pomoću obrasca iz stavka 7. ovog članka ako sekuritizacija ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e („STS obavijest”). U slučaju programa ABCP sponzor je odgovoran za obavješćivanje o tom programu te, u okviru tog programa, za to da su transakcije ABCP usklađene s člankom 24. U slučaju sintetske sekuritizacije, samo je inicijator odgovoran za obavijest.

STS obavijest uključuje objašnjenje inicijatora i sponzora o tome kako je postignuta usklađenost sa STS kriterijima utvrđenim u člancima od 20. do 22. ili člancima od 24. do 26. ili člancima od 26.b do 26.e.

ESMA objavljuje STS obavijest na svojim službenim internetskim stranicama u skladu sa stavkom 5. Inicijatori i sponzori sekuritizacije obavješćuju svoja nadležna tijela o STS obavijesti i među sobom određuju subjekt koji će biti prva osoba za kontakt za ulagatelje i nadležna tijela.

►M1 Inicijator, sponzor ili SSPN smiju se služiti uslugama treće strane koja je u skladu s člankom 28. ovlaštena procijeniti usklađenosti sekuritizacije s člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e. ◄ Međutim, uporaba takvih usluga ni u kojim okolnostima ne utječe na odgovornost inicijatora, sponzora ili SSPN-a u pogledu njihovih pravnih obveza u skladu s ovom Uredbom. Uporaba takvih usluga ne utječe na obveze nametnute institucijskim ulagateljima kako je navedeno u članku 5.

►M1 Kada se inicijator, sponzor ili SSPN koriste uslugama treće strane koja je u skladu s člankom 28. ovlaštena procijeniti usklađenost sekuritizacije s člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e, STS obavijest obuhvaća izjavu da je usklađenost s STS kriterijima potvrdila ta ovlaštena treća strana. ◄ Obavijest obuhvaća naziv ovlaštene treće strane, mjesto njezina nastana i naziv nadležnog tijela koje ju je ovlastilo.

Ako inicijator ili izvorni zajmodavac nije kreditna institucija ili investicijsko društvo, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, s poslovnim nastanom u Uniji, obavijest iz stavka 1. ovog članka popraćena je sljedećim:

(a)

potvrdom inicijatora ili izvornog zajmodavca da kredite odobrava na temelju pouzdanih i dobro definiranih kriterija i jasno ustanovljenih postupaka za odobravanje, izmjenjivanje, obnavljanje i financiranje kredita te da inicijator ili izvorni zajmodavac ima uspostavljene učinkovite sustave za primjenu tih postupaka u skladu s člankom 9. ove Uredbe; i

(b)

izjavom inicijatora ili izvornog zajmodavca o tome je li odobrenje kredita navedeno u točki (a) podložno nadzoru.

Inicijator i, ako je primjenjivo, sponzor, odmah obavješćuju ESMA-u i informiraju svoje nadležno tijelo ako sekuritizacija više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e

►M1 ESMA na svojim službenim internetskim stranicama navodi popis svih sekuritizacija za koje su je inicijatori i sponzori obavijestili da ispunjavaju zahtjeve utvrđene u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e. ◄ ESMA na taj popis odmah dodaje svaku sekuritizaciju o kojoj je tako obaviještena te ažurira popis ako se sekuritizacije više ne smatraju jednostavnim, transparentnim i standardiziranim sekuritizacijama nakon odluke nadležnog tijela ili obavijesti inicijatora ili sponzora. Ako je nadležno tijelo izreklo administrativne sankcije u skladu s člankom 32., ono o tome odmah obavješćuje ESMA-u. ESMA na popisu odmah navodi da je nadležno tijelo izreklo administrativne sankcije u pogledu dotične sekuritizacije.

ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se pobliže utvrđuju informacije koje su inicijator, sponzor i SSPN obvezni pružiti kako bi ispunili obveze iz stavka 1.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 10. listopada 2021.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti provedbe ove Uredbe, ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja obrazaca koje treba rabiti za pružanje informacija iz stavka 6.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 10. listopada 2021.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

►M1 Nadležno tijelo ovlašćuje treću stranu iz članka 27. stavka 2. za procjenu usklađenosti sekuritizacija sa STS kriterijima navedenim u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e. ◄ Nadležno tijelo izdaje odobrenje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

treća strana naplaćuje samo nediskriminirajuće naknade utemeljene na troškovima inicijatorima, sponzorima i SSPN-ima uključenima u sekuritizacije koje treća strana procjenjuje bez razlikovanja naknada ovisno o rezultatima procjene ili povezanog s njima;

(b)

treća strana nije ni regulirani subjekt kako je definiran u članku 2. točki 4. Direktive 2002/87/EZ ni agencija za kreditni rejting kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009, a obavljanje drugih aktivnosti treće strane ne ugrožava neovisnost ni integritet njezine procjene;

(c)

treća strana ne smije pružati nikakav oblik savjetodavnih, revizijskih ili jednakovrijednih usluga inicijatoru, sponzoru ili SSPN-u uključenom u sekuritizacije koje treća strana procjenjuje;

(d)

članovi upravljačkog tijela treće strane imaju stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo prikladne za zadaću treće strane te imaju dobar ugled i integritet;

(e)

upravljačko tijelo treće strane uključuje barem trećinu, ali najmanje dvojicu, neovisnih direktora;

(f)

treća strana poduzima sve potrebne korake kako bi osigurala da na provjeru STS usklađenosti ne utječu postojeći ili potencijalni sukobi interesa ili poslovni odnos u kojem sudjeluje treća strana, njezini dioničari ili članovi, rukovoditelji, zaposlenici ili bilo koja druga fizička osoba čije su usluge na raspolaganju ili pod kontrolom treće strane. U tu svrhu treća strana uspostavlja, održava, provodi i dokumentira učinkovit sustav unutarnje kontrole kojim se uređuje provedba politika i postupaka za utvrđivanje i sprečavanje mogućih sukoba interesa. Mogući ili postojeći sukobi interesa koji su utvrđeni uklanjaju se ili ublažavaju te objavljuju bez odgode. Treća strana uspostavlja, održava, provodi i dokumentira odgovarajuće postupke i procese za osiguravanje neovisnosti provjere STS usklađenosti. Treća strana periodično nadzire i preispituje te politike i postupke kako bi ocijenila njihovu učinkovitost i potrebu za njihovim ažuriranjem; i

(g)

treća strana može dokazati da ima odgovarajuće operativne mjere zaštite i unutarnje postupke koji joj omogućuju provjeru STS usklađenosti.

Nadležno tijelo povlači odobrenje kada smatra da treća strana materijalno ne udovoljava prvom podstavku.

Treća strana koja je ovlaštena u skladu sa stavkom 1. obavješćuje svoje nadležno tijelo bez odgode o svim značajnim promjenama informacija koje su dostavljene u skladu s tim stavkom ili bilo kojim drugim promjenama za koje bi se moglo razumno smatrati da utječu na procjenu njezina nadležnog tijela.

Nadležno tijelo može trećoj strani iz stavka 1. naplatiti naknade utemeljene na troškovima kako bi pokrilo potrebne izdatke za procjenu zahtjeva za odobrenje i naknadno praćenje usklađenosti s uvjetima navedenima u stavku 1.

ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za informacije koje se moraju dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za odobrenje treće strane u skladu sa stavkom 1.

ESMA Komisiji dostavlja navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. srpnja 2018.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ispunjavanje obveza iz članka 5. ove Uredbe nadziru sljedeća nadležna tijela u skladu s ovlastima koje su im dodijeljene odgovarajućim pravnim aktima:

(a)

za društva za osiguranje i društva za reosiguranje, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 13. točkom 10. Direktive 2009/138/EZ;

(b)

za upravitelje alternativnih investicijskih fondova, odgovorno nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 44. Direktive 2011/61/EU;

(c)

za UCITS-e i društva za upravljanje UCITS-ima, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 97. Direktive 2009/65/EZ;

(d)

za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 6. točkom (g) Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 );

(e)

za kreditne institucije ili investicijska društva, nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 4. Direktive 2013/36/EU, uključujući ESB u pogledu posebnih zadaća koje su im dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013.

Nadležna tijela odgovorna za nadzor sponzora u skladu s člankom 4. Direktive 2013/36/EU, uključujući ESB u pogledu posebnih zadaća koje su im dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013, nadziru da se sponzori pridržavaju obveza utvrđenih u člancima 6, 7., 8. i 9. ove Uredbe.

Kada se nadzor inicijatora, izvornih zajmodavaca i SSPN-a provodi u skladu s direktivama 2003/41/EZ, 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU i 2013/36/EU te Uredbom (EU) br. 1024/2013, odgovarajuća nadležna tijela određena na temelju navedenih akata, uključujući ESB u pogledu posebnih zadaća koje su im dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013, nadziru pridržavanje obveza utvrđenih u člancima 6., 7., 8. i 9. ove Uredbe.

Za inicijatore, izvorne zajmodavce i SSPN-e s poslovnim nastanom u Uniji i koji nisu obuhvaćeni zakonodavnim aktima Unije iz stavka 3. države članice određuju jedno nadležno tijelo ili više njih kako bi nadzirala poštovanje obveza iz članaka 6., 7., 8. i 9. Države članice do 1. siječnja 2019. obavješćuju Komisiju i ESMA-u o određivanju nadležnih tijela u skladu s ovim stavkom. Ta se obveza ne primjenjuje u odnosu na one subjekte koji samo prodaju izloženosti u okviru programa ABCP ili druge transakcije ili sheme sekuritizacije te ne iniciraju aktivno izloženosti u primarnu svrhu njihove redovite sekuritizacije.

Države članice određuju jedno nadležno tijelo ili više njih kako bi nadzirala usklađenost inicijatora, sponzora i SSPN-a s člancima od 18. do 27. i usklađenost trećih strana s člankom 28. ►M1 Države članice do 10. listopada 2021. obavješćuju Komisiju i ESMA-u o imenovanju nadležnih tijela u skladu s ovim stavkom. Do imenovanja nadležnog tijela za nadzor usklađenosti sa zahtjevima utvrđenim u člancima od 26.a do 26.e, nadležno tijelo imenovano za nadzor usklađenosti sa zahtjevima utvrđenim u člancima od 18. do 27., koje je primjenjivo 8. travnja 2021., također nadzire usklađenost sa zahtjevima utvrđenim u člancima od 26.a do 26e. ◄

Stavak 5. ovog članka ne primjenjuje se u odnosu na one subjekte koji samo prodaju izloženosti u okviru programa ABCP ili druge transakcije ili sheme sekuritizacije te ne iniciraju aktivno izloženosti u primarnu svrhu njihove redovite sekuritizacije. U takvim slučajevima inicijator ili sponzor provjeravaju ispunjavaju li ti subjekti relevantne obveze iz članaka od 18. do 27.

ESMA osigurava dosljednu primjenu i provedbu obvezâ navedenih u člancima od 18. do 27. ove Uredbe u skladu sa zadaćama i ovlastima određenima u Uredbi (EU) br. 1095/2010. ESMA prati tržište sekuritizacije u Uniji u skladu s člankom 39. Uredbe(EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) i, prema potrebi, primjenjuje privremene ovlasti za intervencije u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) br. 600/2014.

ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis nadležnih tijela iz ovog članka.

Svaka država članica osigurava da nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 29. stavcima od 1. do 5. ima potrebne ovlasti u području nadzora, istrage i sankcioniranja za ispunjavanje svojih dužnosti u okviru ove Uredbe.

Nadležna tijela redovito preispituju aranžmane, postupke i mehanizme koje su inicijatori, sponzori, SSPN-i i izvorni zajmodavci primijenili radi usklađivanja s ovom Uredbom.

Nadležna tijela zahtijevaju da se rizici koji proizlaze iz sekuritizacijskih transakcija, uključujući reputacijske rizike, ocjenjuju i rješavaju s pomoću odgovarajućih politika i postupaka inicijatora, sponzora, SSPN-a i izvornih zajmodavaca.

Nadležno tijelo nadzire, ako je primjenjivo, posebne učinke koje sudjelovanje na tržištu sekuritizacije ima na stabilnost financijske institucije koja djeluje kao izvorni zajmodavac, inicijator, sponzor ili ulagatelj u sklopu svojeg bonitetnog nadzora u području sekuritizacije, uzimajući u obzir i ne dovodeći u pitanje strožu sektorsku regulaciju:

(a)

veličinu zaštitnih slojeva kapitala;

(b)

veličinu zaštitnih slojeva likvidnosti; i

(c)

likvidnosni rizik za ulagatelje zbog ročne neusklađenosti njihova finaciranja i ulaganja.

Ako nadležno tijelo utvrdi značajan rizik za financijsku stabilnost financijske ustanove ili financijskog sustava u cijelosti, neovisno o njegovim obvezama u skladu s člankom 36., ono poduzima mjere za ublažavanje tih rizika, izvješćuje o svojim nalazima određeno tijelo nadležno za makrobonitetne instrumente u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 i ESRB.

Nadležno tijelo nadzire sva moguća zaobilaženja obveza iz članka 6. stavka 2. i osigurava da se primjenjuju sankcije u skladu s člancima 32. i 33.

ESRB je u granicama svojih ovlasti odgovoran za makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije Unije.

ESRB stalno prati razvoj događaja na tržištima sekuritizacije kako bi doprinio sprečavanju ili smanjivanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost u Uniji koji proizlaze iz kretanja unutar financijskog sustava i vodeći računa o makroekonomskim kretanjima, a kako bi se izbjegla razdoblja rasprostranjenih financijskih poteškoća. Ako to ESRB smatra potrebnim, a barem svake tri godine, ESRB u suradnji s EBA-om objavljuje izvješće o utjecaju tržišta sekuritizacije na financijsku stabilnost kako bi se istaknuli rizici za financijsku stabilnost.

Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka i izvješće iz članka 44., ESRB u bliskoj suradnji s europskim nadzornim tijelima do 31. prosinca 2022. objavljuje izvješće u kojem analizira učinak uvođenja STS bilančnih sekuritizacija na financijsku stabilnost i potencijalne sistemske rizike, kao što su rizici koji nastaju koncentracijom i međusobnom povezanošću nejavnih prodavatelja kreditne zaštite.

U izvješću ESRB-a iz prvog podstavka uzimaju se u obzir posebne značajke sintetske sekuritizacije, konkretno njezin tipično nestandardni i privatni karakter na financijskim tržištima te se ispituje je li tretman STS bilančne sekuritizacije pogodan za opće smanjenje rizika u financijskom sustavu i za bolje financiranje realnog gospodarstva.

ESRB se u pripremi tog izvješća koristi različitim relevantnim izvorima podataka, kao što su:

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010., ESRB dostavlja upozorenja i, prema potrebi, izdaje preporuke za korektivne mjere kao odgovor na rizike iz stavaka 2. i 3. ovog članka, među ostalim u vezi s prikladnosti modificiranja razina zadržavanja rizika ili poduzimanjem drugih makrobonitetnih mjera.

U roku od tri mjeseca od datuma slanja preporuke, adresat preporuke, u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010, obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama poduzetima kao odgovor na preporuku te pruža odgovarajuće obrazloženje za eventualno nepoduzimanje mjera.

Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide i izriču kaznene sankcije u skladu s člankom 34., države članice utvrđuju pravila za odgovarajuće administrativne sankcije, u slučaju nemara ili namjerne povrede i korektivne mjere, primjenjive barem na situacije za koje vrijedi sljedeće:

(a)

inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac nije ispunio zahtjeve određene u članku 6.;

(b)

inicijator, sponzor ili SSPN nije ispunio zahtjeve određene u članku 7.;

(c)

inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac nije ispunio kriterije određene u članku 9.;

(d)

inicijator, sponzor ili SSPN nije ispunio zahtjeve određene u članku 18.;

▼M1

(e)

sekuritizacija ima oznaku STS, a inicijator, sponzor ili SSPN te sekuritizacije nije ispunio zahtjeve određene u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26 ili člancima od 26.a do 26.e.

▼B

(f)

inicijator ili sponzor izda obmanjujuću obavijest na temelju članka 27. stavkom 1.;

(g)

inicijator ili sponzor nije ispunio zahtjeve i određene u članka članku 27. stavku 4.; ili

(h)

treća strana koja je ovlaštena u skladu s člankom 28. nije uspjela obavijestiti o značajnim promjenama informacija koje su dostavljene u skladu s člankom 28. stavkom 1. ili bilo kojim drugim promjenama za koje bi se moglo razumno smatrati da utječu na procjenu njezina nadležnog tijela.

Države članice osiguravaju i učinkovitu provedbu administrativnih sankcija i/ili korektivnih mjera.

Države članice dodjeljuju nadležnim tijelima ovlast za primjenu barem sljedećih sankcija i mjera u slučaju povreda iz stavka 1.:

(a)

javnog upozorenja u kojem se navodi identitet fizičke ili pravne osobe i priroda povrede u skladu s člankom 37.;

(b)

naloga kojim se fizičkoj ili pravnoj osobi nalaže da prekine takvo postupanje i da takvo postupanje više ne ponovi;

(c)

privremene zabrane obavljanja upravljačke funkcije u takvim društvima bilo kojem članu upravljačkog tijela inicijatoru, sponzoru ili SSPN-u ili bilo kojoj fizičkoj osobi, koji se smatraju odgovornima za povredu;

▼M1

(d)

u slučaju povrede iz ovog članka stavka 1. prvog podstavka točke (e) ili (f), privremene zabrane obavješćivanja, za inicijatora i sponzora, na temelju članka 27. stavka 1. da sekuritizacija ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e.

▼B

(e)

u slučaju fizičke osobe, maksimalnih administrativnih novčanih sankcija u iznosu od najmanje 5 000 000 EUR ili, u državama članicama u kojima euro nije službena valuta, u odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 17. siječnja 2018.;

(f)

u slučaju pravne osobe, najviših administrativnih novčanih sankcija u iznosu od najmanje 5 000 000 EUR ili, u državama članicama u kojima euro nije službena valuta, u odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan 17. siječnja 2018., ili do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa te pravne osobe u skladu s posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo; ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ), odgovarajući ukupni neto godišnji promet jest ukupni neto godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema relevantnim računovodstvenim zakonodavnim aktima, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva;

(g)

maksimalne administrativne novčane sankcije u iznosu koji je barem dvostruko viši od iznosa koristi ostvarene povredom kada je tu korist moguće utvrditi, čak i ako ona prelazi maksimalne iznose iz točaka (e) i (f);

▼M1

(h)

u slučaju povrede iz ovog članka stavka 1. prvog podstavka točke (h), privremenog povlačenja odobrenja iz članka 28. trećim stranama koje su ovlaštene za procjenu usklađenosti sekuritizacije s člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e.

▼B

Ako se odredbe iz prvog stavka primjenjuju na pravne osobe, države članice dodjeljuju nadležnim tijelima ovlasti za primjenu administrativnih sankcija i korektivnih mjera utvrđenih u stavku 2., ovisno o uvjetima utvrđenima nacionalnim pravom, na članove upravljačkog tijela i na druge osobe koje su na temelju nacionalnog prava odgovorne za povredu.

Države članice osiguravaju da su sve odluke kojima se izriču administrativne sankcije ili korektivne mjere iz stavka 2. propisno obrazložene i podliježu pravu žalbe.

Nadležna tijela izvršavaju ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i korektivnih mjera iz članka 32. u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirima, prema potrebi:

(a)

izravno;

(b)

u suradnji s drugim tijelima;

(c)

pod vlastitom odgovornošću delegiranjem drugim tijelima;

(d)

podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

Pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih sankcija ili korektivnih mjera koje se izriču u skladu s člankom 32. nadležna tijela uzimaju u obzir do koje je mjere povreda namjerna ili proizlazi iz nemara i sve druge relevantne okolnosti, među ostalim, prema potrebi, sljedeće:

(a)

značajnost, težinu i trajanje povrede;

(b)

stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za povredu;

(c)

financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe;

(d)

važnost ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka odgovorne fizičke ili pravne osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(e)

gubitke koje su zbog povrede imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(f)

razinu suradnje odgovorne fizičke ili pravne osobe s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu za osiguravanjem povrata dobivene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(g)

prijašnje povrede odgovorne fizičke ili pravne osobe.

Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama ili korektivnim mjerama za povrede koje u njihovu nacionalnom pravu podliježu kaznenim sankcijama.

Ako su, prema stavku 1. ovog članka, utvrdile kaznene sankcije za povrede iz članka 32. stavka 1., države članice osiguravaju uspostavu odgovarajućih mjera kako bi nadležna tijela imala sve potrebne ovlasti za suradnju s pravosudnim, državnoodvjetničkim ili kaznenopravnim tijelima unutar svoje nadležnosti radi zaprimanja posebnih informacija povezanih s kaznenim istragama ili kaznenim postupcima pokrenutima zbog povreda iz članka 32. stavka 1. te pružanja takvih informacija drugim nadležnim tijelima kao i ESMA-i, EBA-i i EIOPA-i kako bi i one ispunile svoje obveze u pogledu suradnje u okviru ove Uredbe.

Države članice obavješćuju Komisiju, ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u o pravnim, upravnim i drugim propisima, uključujući sve mjerodavne kaznenopravne odredbe, za provedbu ovog poglavlja do 18. siječnja 2019. Države članice bez nepotrebne odgode obavješćuju Komisiju, ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u o svim njihovim daljnjim izmjenama.

Nadležna tijela iz članka 29. te ESMA, EBA i EIOPA međusobno blisko surađuju i razmjenjuju informacije radi obavljanja svojih zadaća u skladu s člancima od 30. do 34.

Nadležna tijela blisko koordiniraju svoj nadzor kako bi utvrdila i uklonila povrede ove Uredbe, izradila i promicala najbolje prakse, olakšala suradnju, poticala dosljednost tumačenja i u slučaju bilo kakvih neslaganja omogućila uzajamnu pravnu procjenu.

Osniva se poseban odbor za sekuritizaciju u sklopu zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela u kojem će nadležna tijela blisko koordinirati svoja djelovanja kako bi izvršila svoje zadaće u skladu s člancima od 30. do 34.

Ako nadležno tijelo utvrdi povredu jednog ili više zahtjeva iz članaka od 6. do 27. ili ima razloga da to pretpostavi, o svojim nalazima dovoljno detaljno obavješćuje nadležno tijelo subjekta ili subjekata za koje se sumnja da su odgovorni za takvu povredu. Dotična nadležna tijela blisko koordiniraju svoj nadzor kako bi osiguravala dosljednost odluka.

Osobito ako se povreda iz stavka 4. ovog članka odnosi na netočno ili obmanjujuće obavješćivanje u skladu s člankom 27. stavkom 1., nadležno tijelo koje je utvrdilo povredu o svojim nalazima bez odgađanja obavješćuje nadležno tijelo subjekta koji je određen kao prva osoba za kontakt u skladu s člankom 27. stavkom 1. Nadležno tijelo subjekta koji je određen kao prva osoba za kontakt u skladu s člankom 27. stavkom 1. zatim obavješćuje ESMA-u, EBA-u i EIOPA-u te slijedi postupak utvrđen u stavku 6. ovog članka.

Nakon što zaprimi informacije iz stavka 4., nadležno tijelo subjekta za koji se sumnja da je odgovoran za povredu u roku od 15 radnih dana poduzima sve potrebne mjere radi rješavanja utvrđene povrede i obavješćuje druga uključena nadležna tijela, osobito nadležna tijela inicijatora, sponzora i SSPN-a i, ako su poznata, nadležna tijela imatelja sekuritizacijskih pozicija. Ako se nadležno tijelo ne slaže s drugim nadležnom tijelom u vezi s postupkom ili sadržajem njihove mjere ili nedjelovanja, obavješćuje sva druga uključena nadležna tijela o svojem neslaganju bez nepotrebne odgode. Ako se to neslaganje ne riješi u roku od tri mjeseca od datuma na koji su sva uključena nadležna tijela obaviještena, predmet se prosljeđuje ESMA-i u skladu s člankom 19. i, prema potrebi, člankom 20. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Razdoblje mirenja iz članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 traje jedan mjesec.

Ako dotična nadležna tijela ne postignu dogovor za vrijeme razdoblja mirenja iz prvog podstavka, ESMA donosi odluku iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u roku od jednog mjeseca. Tijekom postupka navedenog u ovom članku sekuritizacija koja se nalazi na popisu koji održava ESMA na temelju članka 27. ove Uredbe i dalje se u skladu s poglavljem 4. ove Uredbe smatra STS sekuritizacijom i zadržava se na tom popisu.

Ako se dotična nadležna tijela slože da je povreda povezana s neusklađenosti s člankom 18. počinjena u dobroj vjeri, mogu odlučiti dodijeliti inicijatoru, sponzoru i SSPN-u razdoblje od najviše tri mjeseca kako bi uklonili utvrđenu povredu, počevši od dana kada nadležno tijelo obavijesti inicijatora, sponzora i SSPN o povredi. Tijekom tog razdoblja sekuritizacija koja se nalazi na popisu koji održava ESMA u skladu s člankom 27. i dalje se u skladu s poglavljem 4. smatra STS sekuritizacijom i zadržava se na tom popisu.

Ako uključeno nadležno tijelo ili više njih smatraju da povreda nije uklonjena na odgovarajući način u roku utvrđenom u trećem podstavku, primjenjuje se prvi podstavak.

Tri godine nakon dana početka primjene ove Uredbe, ESMA provodi istorazinsku ocjenu u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 1095/2010 o provedbi kriterija predviđenih u člancima od 19. do 26. ove Uredbe.

ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja općih obveza suradnje i informacija koje se trebaju razmjenjivati u skladu sa stavkom 1. te obveze obavješćivanja u skladu sa stavcima 4. i 5.

ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om, Komisiji dostavlja navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. siječnja 2019.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Države članice osiguravaju da nadležna tijela na svojim službenim internetskim stranicama bez nepotrebne odgode objave, kao minimum, svaku odluku o izricanju administrativnih sankcija na koje nije moguće uložiti žalbu i koje se izriču za povrede članaka 6., 7., 9. ili članka 27. stavka 1. nakon što se obavijest o tim odlukama dostavi adresatima kojima su sankcije izrečene.

U objavu iz stavka 1. uključene su informacije o vrsti i prirodi povrede, identitetu odgovornih osoba te izrečenim sankcijama.

Ako nadležno tijelo na temelju ocjene od slučaja do slučaja smatra da je objava identiteta, u slučaju pravnih osoba, ili identiteta i osobnih podataka, u slučaju fizičkih osoba, nerazmjerna ili smatra da se objavom takvih podataka ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili kaznena istragu u tijeku, ili ako bi objava, u onoj mjeri u kojoj je to moguće utvrditi, dotičnoj osobi prouzročila nerazmjernu štetu, države članice osiguravaju da nadležna tijela poduzmu jedno od sljedećeg:

(a)

odgode objavu odluke o izricanju administrativne sankcije do trenutka kada razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati;

(b)

objave odluku o izricanju administrativne sankcije anonimno i u skladu s nacionalnim pravom; ili

(c)

uopće ne objave odluku o izricanju administrativne sankcije ako smatraju da mogućnosti iz točaka (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:

neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta; ili

ii.

razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

U slučaju odluke o objavi sankcije na anonimnoj osnovi, objava relevantnih podataka može se odgoditi. Ako nadležno tijelo objavi odluku o izricanju administrativne sankcije na koju je uložena žalba mjerodavnim pravosudnim tijelima, nadležna tijela bez odgode na svojim službenim internetskim stranicama dodaju tu informaciju i sve naknadne informacije o ishodu te žalbe. Objavljuje se i svaka pravosudna odluka kojom se poništava odluka o izricanju administrativne sankcije.

Nadležna tijela osiguravaju da svaka objava iz stavaka 1. do 4. ostane na njihovim službenim internetskim stranicama najmanje pet godina nakon objave. Osobni podaci u objavi pohranjuju se samo na službenim internetskim stranicama nadležnog tijela u trajanju koje je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.

Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o svim izrečenim administrativnim sankcijama, uključujući prema potrebi sve povezane žalbe i njihove ishode.

ESMA održava središnju bazu podataka o administrativnim sankcijama o kojima je obaviještena. Ta je baza podataka dostupna samo ESMA-i, EBA-i, EIOPA-i i nadležnim tijelima i ažurira se na osnovi informacija koje nadležna tijela dostavljaju u skladu sa stavkom 6.

Ako su društva za upravljanje UCITS-ima ili UCITS s internim upravljanjem izložena sekuritizaciji koja više ne ispunjava zahtjeve predviđene Uredbom (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća ( *1 ), ona djeluju, u najboljem interesu ulagatelja u određenom UCITS-u, i, prema potrebi, poduzimaju korektivne mjere.

Ako su UAIF-i izloženi sekuritizaciji koja više ne ispunjava zahtjeve predviđene Uredbom (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća ( *3 ), oni su dužni, u najboljem interesu ulagatelja u određenom AIF-u, djelovati i poduzeti korektivne mjere, ako je to potrebno.

Ova se Uredba primjenjuje na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma, podložno stavcima 7. i 8.

Za sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani prije 1. siječnja 2019. inicijatori, sponzori i SSPN-i mogu upotrijebiti oznaku „STS” ili „jednostavno, transparentno i standardizirano”, ili oznaku koja se izravno ili neizravno odnosi na te pojmove, samo ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 18. i uvjeti navedeni u stavku 3. ovog članka.

Sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani prije 1. siječnja 2019., osim sekuritizacijskih pozicija u vezi s transakcijom ABCP ili programom ABCP, smatraju se „STS” sekuritizacijama, pod uvjetom da:

(a)

u trenutku izdavanja tih vrijednosnih papira ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 20. stavcima od 1. do 5., od 7. do 9. i od 11. do 13. te u članku 21. stavcima 1. i 3.; i

(b)

od trenutka obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1. ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 20. stavcima 6. i 10., članku 21. stavku 2. i stavcima od 4. do 10. te članku 22. stavcima od 1. do 5.;

Za potrebe stavka 3. točke (b) primjenjuje se sljedeće:

(a)

u članku 22. stavku 2. smatra se da izraz „prije izdavanja” znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

(b)

u članku 22. stavku 3. smatra se da izraz „prije određivanja cijene sekuritizacije” znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

(c)

u članku 22. stavku 5.:

smatra se da izraz „prije određivanja cijene” u drugoj rečenici znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

ii.

smatra se da izraz „prije određivanja cijene barem u obliku nacrta ili početnom obliku” znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

iii.

ne primjenjuje se zahtjev naveden u četvrtoj rečenici;

iv.

kod upućivanja na usklađenost s člankom 7. smatra se da se članak 7. primjenjuje na te sekuritizacije bez obzira na članak 43. stavak 1.

Na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani na dan 1. siječnja 2011. ili poslije, ali prije 1. siječnja 2019., i u odnosu na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani prije 1. siječnja 2011. ako su nove odnosne izloženosti dodane ili zamijenjene nakon 31. prosinca 2014., i dalje se primjenjuju zahtjevi u vezi s dubinskom analizom kako su predviđeni u Uredbi (EU) br. 575/2013, Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 odnosno Delegiranoj uredbi (EU) br. 231/2013 u verziji koja se primjenjuje 31. prosinca 2018.

Za sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani prije 1. siječnja 2019., kreditne institucije ili investicijska društva kako su definirani u članku 4. stavku 1. točkama 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, društva za osiguranje kako su definirana člankom 13. točkom 1. Direktive 2009/138/EZ, društva za reosiguranje kako su definirana člankom 13. točkom 4. Direktive 2009/138/EZ i upravitelji alternativnih investicijskih fondova (UAIF-i) kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2011/61/EU nastavljaju primjenjivati članak 405. Uredbe (EU) br. 575/2013 i poglavlja I., II. i III. te članak 22. Delegirane uredbe (EU) br. 625/2014, članke 254. i 255. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 odnosno članak 51. Delegirane uredbe (EU) br. 231/2013 u verziji koja se primjenjuje na dan 31. prosinca 2018.

Do primjene regulatornih tehničkih standarda koje Komisija donosi u skladu s člankom 6. stavkom 7. ove Uredbe inicijatori, sponzori ili izvorni zajmodavac za potrebe obveza iz članka 6. ove Uredbe primjenjuju poglavlje I., II. i III. te članak 22. Delegirane uredbe (EU) br. 625/2014 na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani na dan 1. siječnja 2019. ili poslije.

Do primjene regulatornih tehničkih standarda koje Komisija donosi u skladu s člankom 7. stavkom 3. ove Uredbe inicijatori, sponzori i SSPN-i, zbog obveza utvrđenih u članku 7. stavku 1. prvom podstavku točkama (a) i (e) ove Uredbe, stavljaju na raspolaganje informacije iz u priloga od I. do VIII. Delegirane uredbe (EU) 2015/3 u skladu s člankom 7. stavkom 2. ove Uredbe.

Za potrebe ovog članka u slučaju sekuritizacija koje ne uključuju izdavanje vrijednosnih papira, upućivanje na „sekuritizacije vrijednosnih papira koji su izdani” znači „sekuritizacije čije su početne sekuritizacijske pozicije stvorene”, pod uvjetom da se ova Uredba primjenjuje na sve sekuritizacije kojima se uspostavljaju nove sekuritizacijske pozicije na dan 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma.

Za sintetske sekuritizacije za koje je ugovor o kreditnoj zaštiti stupio na snagu prije 9. travnja 2021., inicijatori i SSPN-i mogu upotrijebiti oznaku „STS” ili „jednostavno, transparentno i standardizirano”, ili oznaku koja se izravno ili neizravno odnosi na te pojmove, samo ako su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u članku 18. i uvjeti utvrđeni u stavku 3. ovog članka u trenutku obavijesti iz članka 27. stavka 1.

Do datuma primjene regulatornih tehničkih standarda iz članka 27. stavka 6., inicijatori za potrebe obveze utvrđene u članku 27. stavka 1. ESMA-i stavljaju na raspolaganje potrebne informacije u pisanom obliku.

Sekuritizacije čije su početne sekuritizacijske pozicije stvorene prije 9. travnja 2021. smatraju se STS sekuritizacijama pod uvjetom da:

(a)

u trenutku stvaranja početnih sekuritizacijskih pozicija ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 26.b stavcima od 1. do 5., od 7. do 9. te 11. i 12., članku 26.c stavcima od 1. do 3. te u članku 26.e stavku 1., stavku 2. prvom podstavku, stavku 3. trećem i četvrtom podstavku i stavcima od 6. do 9.; te

(b)

od trenutka obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1. ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 26.b stavcima 6. i 10., članku 26.c stavku 2. i stavcima od 4. do 10., članku 26.d stavcima od 1. do 5. te članku 26.e stavku 2. od drugog do sedmog podstavka, stavku 3. prvom, drugom i petom podstavku i stavcima 4. i 5.;

Za potrebe stavka 3. točke (b) ovog članka primjenjuje se sljedeće:

(a)

u članku 26.d stavku 2. smatra se da izraz „prije zaključenja transakcije” znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

(b)

u članku 26.d stavku 3. smatra se da izraz „prije određivanja cijene sekuritizacije” znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

(c)

u članku 26.d stavku 5.:

smatra se da izraz „prije određivanja cijene” u drugoj rečenici znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

ii.

smatra se da izraz „prije određivanja cijene barem u obliku nacrta ili početnom obliku” u trećoj rečenici znači „prije obavješćivanja u skladu s člankom 27. stavkom 1.”;

iii.

ne primjenjuje se zahtjev naveden u četvrtoj rečenici;

iv.

kod upućivanja na usklađenost s člankom 7. smatra se da se članak 7. primjenjuje na te sekuritizacije ne dovodeći u pitanje članak 43. stavak 1.

Najkasnije 1. siječnja 2021. i svake tri godine nakon toga Zajednički odbor europskih nadzornih tijela objavljuje izvješće o:

Na temelju informacija koje joj se u skladu s točkom (e) pružaju svake tri godine, Komisija pruža ocjenu razloga odabira lokacije, uključujući, podložno postojanju i dostupnosti podataka, u kojoj mjeri postojanje povoljnog poreznog i regulatornog režima ima ključnu ulogu.

Do 1. studenoga 2021. EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om objavljuje izvješće o razvoju posebnog okvira za održivu sekuritizaciju u svrhu uključivanja zahtjeva za transparentnosti povezanih s održivošću u ovu Uredbu. U tom se izvješću posebice ocjenjuju:

(a)

provedba razmjernih zahtjeva za objavljivanjem i dubinskom analizom u pogledu potencijalnih pozitivnih i štetnih učinaka imovine financirane odnosnim izloženostima na čimbenike održivosti;

(b)

sadržaj, metodologije i prikaz informacija u pogledu čimbenika održivosti u vezi s pozitivnim i štetnim učincima na okoliš te na socijalna pitanja i pitanja upravljanja;

(c)

kako uspostaviti poseban okvir za održivu sekuritizaciju koji odražava ili se oslanja na financijske proizvode obuhvaćene člancima 8. i 9. Uredbe (EU) 2019/2088 i, prema potrebi, uzima u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 );

(d)

mogući učinci okvira za održivu sekuritizaciju na financijsku stabilnost, povećanje sekuritizacijskog tržišta Unije i kreditni kapacitet banaka.

Pri sastavljanju izvješća iz stavka 1. ovog članka EBA prema potrebi odražava ili se oslanja na zahtjeve u pogledu transparentnosti utvrđene u člancima 3., 4., 7., 8. i 9. Uredbe (EU) 2019/2088 te traži informacije od Europske agencije za okoliš i Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije.

U vezi s izvješćem o preispitivanju iz članka 46., Komisija na temelju izvješća EBA-e iz stavka 1. ovog članka podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o uspostavi posebnog okvira za održivu sekuritizaciju. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.

Do 1. siječnja 2022. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o funkcioniranju ove Uredbe, uz koje, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.

U tom se izvješću posebice razmatraju nalazi izvješća iz članka 44. i ocjenjuju:

Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 17. siječnja 2018.

Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

( 1 ) Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).

( 2 ) Uredba (EU) br. 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).

( 3 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

( 4 ) Direktiva 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11.2.2003., str. 1.).

( 5 ) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

( 6 ) Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

( 7 ) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

( 8 ) Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).

( 9 ) Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

( 10 ) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

( 11 ) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

( 12 ) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

( 13 ) Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.).

( 14 ) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

( 15 ) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

( *1 ) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).”.

( *2 ) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).”.

( *3 ) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).”.

( *4 ) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).”.

( 16 ) Uredba (EU) br. 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

( 17 ) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA (EU) 2021/557 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 31. ožujka 2021.	L 116	1	6.4.2021