02017A1222(01) — HR — 01.05.2018 — 001.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
OKVIRNI SPORAZUM ( L 343 22.12.2017, 3) |
Koji je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
L 344 |
3 |
23.12.2017 |
PRIJEVOD
OKVIRNI SPORAZUM
o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Filipina, s druge strane
EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu: „Unija”
i
KRALJEVINA BELGIJA,
REPUBLIKA BUGARSKA,
ČEŠKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA DANSKA,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,
REPUBLIKA ESTONIJA,
IRSKA,
HELENSKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,
FRANCUSKA REPUBLIKA,
TALIJANSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA CIPAR,
REPUBLIKA LATVIJA,
REPUBLIKA LITVA,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,
REPUBLIKA MAĐARSKA,
MALTA,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA,
REPUBLIKA AUSTRIJA,
REPUBLIKA POLJSKA,
PORTUGALSKA REPUBLIKA,
RUMUNJSKA,
REPUBLIKA SLOVENIJA,
SLOVAČKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA FINSKA,
KRALJEVINA ŠVEDSKA,
UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,
ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji, dalje u tekstu „države članice”,
s jedne strane, i
REPUBLIKA FILIPINI, dalje u tekstu: „Filipini”
s druge strane,
dalje u tekstu zajedno „stranke”,
UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalne veze prijateljstva između stranki, te bliske povijesne, političke i gospodarske veze koje ih ujedinjuju,
BUDUĆI da stranke pridaju posebnu važnost sveobuhvatnoj prirodi svog međusobnog odnosa,
BUDUĆI da stranke smatraju da ovaj Ugovor tvori dio šireg međusobnog odnosa i kroz, između ostalog, sporazume kojima su obje strane zajedno stranke,
PONOVNO POTVRĐUJUĆI privrženost stranaka demokratskim načelima i ljudskim pravima, kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima i u drugim odgovarajućim međunarodnim instrumentima ljudskih prava kojih su stranke,
PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju privrženost načelima vladavine prava i dobrog upravljanja, te svoju želju da promiču gospodarski i društveni napredak za svoje narode,
PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju želju da pojačaju suradnju u području međunarodne stabilnosti, pravde i sigurnosti radi promicanja održivog društvenog i gospodarskog razvoja, iskorjenjivanja siromaštva i ostvarivanja milenijskih razvojnih ciljeva,
BUDUĆI da stranke vide terorizam kao prijetnju globalnoj sigurnosti i žele pojačati svoj dijalog i suradnju u borbi protiv terorizma, uzimajući u obzir Globalnu protuterorističku strategiju Ujedinjenih naroda i odgovarajuće instrumente Vijeća sigurnosti UN-a, posebno Rezolucije 1373, 1267, 1822 i 1904 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda,
IZRAŽAVAJUĆI svoju punu predanost spriječavanju i borbi protiv svih oblika terorizma i uspostavljanju učinkovitih međunarodnih instrumenata za njegovo iskorjenjivanje,
BUDUĆI da stranke potvrđuju da se učinkovite protuterorističke mjere i zaštita ljudskih prava trebaju nadopunjavati i međusobno podupirati,
PREPOZNAJUĆI potrebu jačanja i pojačavanja suradnje u borbi protiv nezakonite zlouporabe droga i trgovine drogom u smislu ozbiljnih prijetnji koju one predstavljaju za međunarodni mir, sigurnost, stabilnost i gospodarski razvoj,
PREPOZNAJUĆI da najteža kaznena dijela međunarodnog značaja vezana uz međunarodno humanitarno pravo, genocid i druge zločine protiv čovječanstva ne smiju proći nekažnjeno i da je potrebno osigurati kazneni progon tih zločina radi jačanja međunarodnog mira i pravde,
BUDUĆI da stranke dijele stajalište da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove dostave predstavlja ozbiljnu prijetnju međunarodnoj sigurnosti, i žele pojačati svoj dijalog i suradnju u tom području. Usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1540 konsenzusom naglašava obvezu cijele međunarodne zajednice da se bori protiv širenja oružja za masovno uništenje,
PREPOZNAJUĆI da je nezakonita trgovina malim i lakim oružjem, uključujući njihovo streljivo, slabo upravljanje, nedovoljno osigurano gomilanje i nekontrolirano širenje istog predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru, sigurnosti i razvoju,
PREPOZNAJUĆI važnost Sporazuma o suradnji između Europske ekonomske zajednice i država članica Udruženja naroda jugoistočne Azije od 7. ožujka 1980. te naknadne protokole o pristupanju,
PREPOZNAJUĆI važnost jačanja postojećeg odnosa među strankama s ciljem pojačanja suradnje među njima, te njihove zajedničke želje da učvrste, prodube i učine raznovrsnijima svoje odnose u područjima zajedničkog interesa na temelju jednakosti, nediskriminacije i poštovanja prirodnog okruženja i obostrane koristi,
PRIZNAJUĆI važnost dijaloga i suradnje između Udruženja naroda jugoistočne Azije (ASEAN) i Europske unije,
IZRAŽAVAJUĆI svoju punu predanost promicanju održivog razvoja, uključujući zaštitu okoliša i učinkovitu suradnju u borbi protiv klimatskih promjena,
NAGLAŠAVAJUĆI važnost pojačane suradnje u području pravosuđa i sigurnosti,
PREPOZNAJUĆI njihovu predanost sveobuhvatnom dijalogu i suradnji u promicanju migracije i razvoja, te učinkovitom promicanju i primjeni međunarodno priznatih radnih i socijalnih normi,
UTVRĐUJUĆI da odredbe ovog Sporazuma koje spadaju u područje primjene dijela III., glave V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju Ujedinjenu kraljevinu i Irsku kao zasebne ugovorne stranke, ili alternativno, kao dio Europske unije, u skladu s Protokolom o položaju Ujedinjene kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Isto se primjenjuje na Dansku, u skladu s Protokolom priloženom ovim Ugovorima o položaju Danske,
PREPOZNAJUĆI važnost koju stranke pridaju načelima i pravilima koja uređuju međunarodnu trgovinu posebno sadržana u Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i potrebu da ih se primjenjuje na transparentan i nediskriminirajući način,
POTVRĐUJUĆI svoju želju da naglase, u punoj sukladnosti s mjerama poduzetim u regionalnom okviru, suradnju između stranaka utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i obostranim koristima,
SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:
GLAVA I.
PRIRODA I PODRUČJE PRIMJENE
Članak 1.
Opća načela
1. Poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u drugim odgovarajućim instrumentima ljudskih prava kojih su dotične stranke ugovorne stranke, kojima se odražava načelo vladavine prava, temelj je za unutarnje i međunarodne politike obaju stranaka i predstavlja značajan element ovog Sporazuma.
2. Stranke potvrđuju zajedničke vrijednosti koje su izražene u Povelji Ujedinjenih naroda.
3. Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja, surađujući s ciljem rješavanja klimatskih promjena i doprinoseći ostvarenju međunarodno usuglašenih razvojnih ciljeva, uključujući one sadržane u milenijskim razvojnim ciljevima.
4. Stranke ponovno potvrđuju svoju privrženost načelima dobrog upravljanja.
5. Stranke su suglasne da će se suradnja u okviru ovog Sporazuma odvijati u skladu s međusobnim poštovanjem domaćih zakona, pravila i propisa.
Članak 2.
Ciljevi suradnje
S ciljem pojačavanja svog bilateralnog odnosa, stranke se obvezuju voditi sveobuhvatni dijalog i dalje promicati međusobnu suradnju u svim sektorima zajedničkog interesa kako je utvrđeno u skladu s ovim Sporazumom. Njihova će nastojanja posebno biti usmjerena na:
a) uspostavu suradnje u pogledu političkih, socijalnih i gospodarskih pitanja u okviru svih odgovarajućih regionalnih i međunarodnih foruma i organizacija;
b) uspostavu suradnje u borbi protiv terorizma i transnacionalnih zločina;
c) uspostavu suradnje u pogledu ljudskih prava i dijaloga o borbi protiv teških kaznenih dijela od međunarodnog značaja;
d) uspostavu suradnje vezano uz borbu protiv širenja oružja za masovno uništenje, malo i lako oružje te promicanje mirovnih procesa i sprječavanja sukoba;
e) uspostavu suradnje u svim trgovinskim i ulagačkim područjima od zajedničkog interesa, radi omogućavanja trgovačkih i ulagačkih tokova i uklanjanja prepreka za trgovinu i ulaganje, na način sukladan s načelima WTO-a i postojećim i budućim regionalnim EU-ASEAN inicijativama;
f) uspostavu suradnje u području pravde i sigurnosti, uključujući pravnu suradnju; borbu protiv nezakonitih droga; pranja novca; borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije; zaštitu podataka i izbjeglica te unutarnje raseljenih osoba;
g) uspostavu suradnje u području migracije i rada pomoraca;
h) uspostavu suradnje u svim područjima od zajedničkog interesa; ponajprije zapošljavanju i socijalnim pitanjima; razvojnoj suradnji; ekonomskoj politici; financijskim uslugama; dobrom upravljanju u području poreza; industrijskoj politici i srednjim i malim poduzećima (SME); informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT); audiovizualnom području, medijima i multimedijima; znanosti i tehnologiji; prometu; turizmu; obrazovanju, kulturi, međukulturnom i međuvjerskom dijalogu; energetici, okolišu i prirodnim resursima, uključujući klimatske promjene; poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; regionalnom razvoju; zdravstvu; statistici; upravljanju rizicima od nepogoda (DRM); te javnoj upravi;
i) jačanje sudjelovanja obaju stranaka u programima subregionalne i regionalne suradnje koji su otvoreni za sudjelovanje druge stranke;
j) pojačavanje uloga i profila Filipina i Europske unije;
k) promicanje razumijevanja među narodima i učinkovitog dijaloga i interakcije s organiziranim civilnim društvom.
Članak 3.
Suradnja u regionalnim i međunarodnim organizacijama
Stranke će nastaviti razmjenjivati stajališta i surađivati u okviru regionalnih i međunarodnih foruma i organizacija poput Ujedinjenih naroda i odgovarajućih agencija i tijela Ujedinjenih naroda, poput Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), ASEAN-EU dijaloga, Regionalnog foruma ASEAN-a (ARF), Azijsko-europskog susreta (ASEM), WTO-a, Međunarodne organizacije za migraciju (IOM) i Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO).
Članak 4.
Regionalna i dvostrana suradnja.
Za svako područje dijaloga i suradnje u skladu s ovim Sporazumom, te naglašavajući pitanja u okviru suradnje EU-Filipini, obje strane također mogu, uz obostranu suglasnost, djelovati zajedno kroz aktivnosti na regionalnoj razini ili kroz kombinaciju obaju okvira, vodeći računa o regionalnom postupku donošenja odluka predmetne regionalne skupine. U tom pogledu, prilikom biranja odgovarajućeg okvira, stranke će pokušati povećati učinak na, te učvrstiti uključenost svih zainteresiranih stranaka, dok na najučinkovitiji mogući način iskorištavaju sva raspoloživa sredstva, te osiguravaju usklađenost drugih aktivnosti.
GLAVA II.
POLITIČKI DIJALOG I SURADNJA
Članak 5.
Mirovni proces i sprječavanje sukoba
Stranke su suglasne nastaviti zajedničke napore usmjerene na promicanje sprječavanja sukoba i kulture mira, između ostalog, kroz zagovaranje mira i programe mirovnog obrazovanja.
Članak 6.
Suradnja vezana uz ljudska prava
1. Stranke su suglasne surađivati u promicanju i učinkovitoj zaštiti svih ljudskih prava uključujući međunarodne instrumente ljudskih prava kojih su stranke.
2. Takva suradnja će se odvijati kroz aktivnosti koje su stranke međusobno dogovorile, uključujući, između ostalog, sljedeće:
a) podržavanje razvoja i primjene nacionalnih planova djelovanja za ljudska prava;
b) promicanje svijesti o ljudskim pravima i obrazovanju;
c) jačanje državnih institucija za ljudska prava;
d) koliko je to moguće, pomaganje u promicanju regionalnih institucija povezanih s ljudskim pravima;
e) uspostavu značajnog dijaloga o ljudskim pravima između stranaka; te
f) suradnju unutar institucija za ljudska prava Ujedinjenih naroda.
Članak 7.
Teška kaznena dijela od međunarodnog značaja
1. Stranke prepoznaju da najteža kaznena dijela od međunarodnog značaja vezana uz međunarodno humanitarno pravo, genocid i druge zločine protiv čovječanstva ne smiju proći nekažnjeno i da bi trebalo osigurati kazneni progon tih zločina poduzimajući mjere na državnoj ili međunarodnoj razini, prema potrebi, uključujući i Međunarodni kazneni sud, u skladu s odgovarajućim domaćim zakonima stranaka.
2. Stranke su suglasne provoditi korisni dijalog o općem pridržavanju Rimskog statuta o Međunarodnom kaznenom sudu u skladu s njihovim odgovarajućim zakonima, uključujući pružanje pomoći za izgradnju kapaciteta.
Članak 8.
Borba protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava za njihovu dostavu
1. Stranke smatraju da je širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove dostave državnim i nedržavnim akterima te od strane istih predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti.
2. Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje te sredstava njegove dostave kroz puno poštovanje i nacionalnu provedbu svojih postojećih obveza u skladu s međunarodnim ugovorima i sporazumima o razoružanju i neširenju, kao i drugih odgovarajućih obveza poput Rezolucije UNSC-a 1540. Stranke su suglasne da ta odredba predstavlja ključni element ovog Sporazuma.
3. Stranke su pored toga suglasne:
a) poduzimati odgovarajuće korake za potpisivanje i uz puno poštovanje ratifikacijskih postupaka stranaka nastoje ratificirati ili pristupiti, prema potrebi, te provoditi odgovarajuće obveze stranaka koje proizlaze iz drugih odgovarajućih međunarodnih instrumenata, uključujući odgovarajuće Rezolucije UNSC-a;
b) uspostaviti učinkoviti sustav kontrola nacionalnog izvoza, kontrole izvoza i provoza robe vezane uz oružje za masovno uništenje, uključujući kontrole krajnjih korisnika oružja za masovno uništenje u svezi s tehnologijama dvostruke namjene te sadržavajući učinkovite kazne za povrede izvoznih kontrola.
Stranke prepoznaju da provedba izvoznih kontrola ne bi trebala utjecati na međunarodnu suradnju u materijalima, opremi i tehnologijama za mirnodopske svrhe, dok se ciljevi mirnodopske uporabe ne bi trebali koristiti za prikrivanje širenja.
4. Stranke su suglasne da će njihov politički dijalog pratiti i učvrstiti te elemente. Stranke bi također mogle raditi na ostvarivanju dijaloga na regionalnoj razini.
Članak 9.
Malo i lako oružje
1. Stranke prepoznaju da nezakonita trgovina malim i lakim oružjem (SALW), uključujući njihovo streljivo, i njegovo pretjerano gomilanje, slabo upravljanje, nedovoljno osigurane zalihe i nekontrolirano širenje predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti.
2. Stranke su suglasne poštovati i provesti svoje obveze vezane uz suzbijanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njenim aspektima, u okviru međunarodnih sporazuma i rezolucija Vijeća sigurnosti, kao i njihove obveze unutar okvira drugih međunarodnih instrumenata primjenjivih u ovom području, poput Akcijskog programa UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima.
3. Stranke se obvezuju uspostaviti redovni politički dijalog radi razmjene stajališta i informacija i razvoja zajedničkog razumijevanja pitanja i problema vezanih uz nezakonitu trgovinu malim i lakim oružjem te za jačanje sposobnosti stranaka za sprječavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje takve trgovine.
Članak 10.
Suradnja u suzbijanju terorizma
1. Stranke ponovno potvrđuju važnost sprječavanja i borbe protiv terorizma u skladu sa svojim zakonodavstvom i propisima, te poštujući vladavinu prava, međunarodno pravo i posebice Povelju UN-a i odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, međunarodno humanitarno pravo, zakone o ljudskim pravima i izbjeglicama i međunarodne konvencije kojih su stranke, Globalnu antiterorističku strategiju UN-a sadržanu u Rezoluciji br. 60/28 Opće skupštine UN-a od 8. rujna 2006., te Zajedničku deklaraciju o suradnji za suzbijanje terorizma EU-ASEAN od 28. siječnja 2003.
2. S tim ciljem, stranke su suglasne surađivati na sljedeći način:
a) promicanjem provedbe odgovarajućih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, poput 1373, 1267, 1822 i 1904, te drugih odgovarajućih međunarodnih konvencija i instrumenata;
b) promicanjem suradnje među državama članicama UN-a radi učinkovite provedbe Globalne antiterorističke strategije UN-a;
c) razmjenom informacija i jačanjem suradnje i koordinacije za provođenje zakona koristeći postojeće Središnje nacionalne urede Interpola kroz Interpolov globalni policijski komunikacijski sustav (I-24/7);
d) razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom;
e) razmjenom stajališta o sredstvima i metodama korištenima u borbi protiv terorizma, uključujući tehnička područja i osposobljavanje, kao i razmjenu iskustava u vezi sa sprečavanjem terorizma i deradikalizacijom;
f) suradnjom s ciljem jačanja međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma i njegovog financiranja, i radeći za što skoriji sporazum o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom terorizmu da bi se nadopunili postojeći UN-ovi instrumenti za borbu protiv terorizma;
g) razmjenom odgovarajućih najboljih praksi u području zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma;
h) promicanjem provedbe i jačanja suradnje protiv terorizma unutar konteksta ASEM-a i EU-ASEAN-a.
Članak 11.
Suradnja u javnoj upravi
Stranke su suglasne surađivati radi jačanja izgradnje kapaciteta na području javne uprave. Suradnja u tom području može uključivati razmjenu stajališta o najboljim praksama vezanim uz metode upravljanja, pružanje usluga, jačanje institucionalnog kapaciteta i pitanja transparentnosti.
GLAVA III.
TRGOVINA I ULAGANJE
Članak 12.
Opća načela
1. Stranke vode dijalog o dvostranoj i višestranoj trgovini i pitanjima vezanim uz trgovinu s ciljem jačanja dvostranih trgovinskih odnosa i unaprjeđivanja uloge višestranog trgovinskog sustava u promociji rasta i razvoja.
2. Stranke promiču razvoj i diversifikaciju u svojoj uzajamnoj trgovinskoj razmjeni do najveće moguće mjere i na njihovu obostranu korist. Stranke se obvezuju poboljšati uvjete dostupnosti tržišta radeći na uklanjanju trgovinskih prepreka, posebice necarinskih prepreka, te poduzimajući mjere za poboljšanje transparentnosti, uvažavajući rad koji na tom području obavljaju međunarodne organizacije.
3. Prepoznajući da trgovina igra nezamjenjivu ulogu u razvoju, te da pomoć u vidu sustava trgovinskih povlastica pomaže u razvoju zemalja u razvoju koje ih primaju, stranke nastoje pojačati svoje savjetovanje o takvoj pomoći u punoj sukladnosti s WTO-om.
4. Stranke se međusobno obavještavaju o razvoju trgovine i trgovinskih politika poput onih u poljoprivredi, sigurnosti hrane, zaštite potrošača i okoliša, uključujući upravljanje otpadom.
5. Stranke potiču dijalog i jačaju suradnju radi razvoja svojih trgovinskih i ulagačkih odnosa i rada na rješavanju komercijalnih problema, te za rješavanje drugih pitanja povezanih s trgovinom u područjima iz članka 13. do 19.
Članak 13.
Sanitarna i fitosanitarna pitanja
1. Stranke surađuju po pitanju sigurnosti hrane te sanitarnih i fitosanitarnih (SPS) pitanja radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka na državnim područjima stranaka.
2. Stranke raspravljaju i razmjenjuju informacije o svojim mjerama kako je utvrđeno u Sporazumu WTO-a o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera, Međunarodnoj konvenciji o zaštiti bilja (IPPC), Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE) i Komisiji Codex Alimentariusa (Kodeks), poput zakonodavstva, pravila i propisa, potvrda, inspekcija i nadzornih postupaka, uključujući postupke koji odobravaju uspostavu i provedbu načela zoniranja.
3. Stranke su suglasne surađivati vezano uz izgradnju kapaciteta po pitanjima SPS-a, te prema potrebi, o dobrobiti životinja.
4. Stranke pravovremeno uspostavljaju dijalog o pitanjima SPS-a na zahtjev jedne od stranaka da bi razmotrile pitanja vezana uz SPS i druga hitna pitanja iz ovog članka.
5. Stranke određuju kontaktne točke za komunikaciju o pitanjima iz ovog članka.
Članak 14.
Tehničke prepreke (u trgovini)
1. Stranke su suglasne da je suradnja vezana uz norme, tehničke propise i ocjenjivanje sukladnosti ključni cilj za razvoj trgovine.
2. Stranke promiču korištenje međunarodnih normi i surađuju i razmjenjuju informacije o normama, postupcima ocjenjivanja sukladnosti i tehničkim propisima, posebice unutar okvira Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini (TBT). S tim ciljem, stranke su suglasne pravovremeno uspostaviti dijalog o pitanjima TBT-a na zahtjev jedne od stranaka i odrediti kontaktne točke za komunikaciju o pitanjima iz ovog članka.
3. Suradnja o TBT-u može se, između ostalog, provoditi kroz dijalog, zajedničke projekte, programe za tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta.
Članak 15.
Carina i olakšavanje trgovine
1. Stranke razmjenjuju iskustva i ispituju mogućnosti pojednostavljivanja uvoznih, izvoznih i drugih carinskih postupaka, te osiguranja transparentnosti carinskih i trgovinskih propisa, razvoja carinske suradnje i učinkovitih mehanizama za uzajamnu pomoć te također traže usklađivanje stajališta i zajedničke mjere u kontekstu odgovarajućih međunarodnih inicijativa uključujući olakšavanje trgovine. Stranke posebnu pažnju posvećuju povećanju dimenzije zaštite i sigurnosti međunarodne trgovine, te osiguranju učinkovite i djelotvorne provedbe carine na prava intelektualnog vlasništva, i ostvarivanju uravnoteženog pristupa između olakšavanja trgovine i borbe protiv prijevara i nepravilnosti.
2. Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje koji su predviđeni u ovom Sporazumu, stranke navode svoj interes vezano uz zaključivanje protokola o carinskoj suradnji, te o uzajamnom pomaganju, unutar institucionalnih okvira utvrđenih u ovom Sporazumu.
3. Stranke nastavljaju mobilizaciju sredstava tehničke pomoći radi podrške provedbi suradnje u carinskim pitanjima i olakšavanju trgovine u skladu s ovim Sporazumom, kako su obostrano usuglasile.
Članak 16.
Ulaganje
Stranke potiču veći protok ulaganja promičući privlačnu i stabilnu klimu uzajamnog ulaganja kroz ustrajan dijalog s ciljem uspostave stabilnih, transparentnih, otvorenih, nediskriminirajućih pravila za ulagače, ispitujući upravne mehanizme za olakšavanje protoka ulaganja, u skladu s domaćim zakonima i propisima stranaka.
Članak 17.
Politika tržišnog natjecanja
1. Stranke potiču uspostavu i održavanje pravila tržišnog natjecanja i tijela za njihovu provedbu. One promiču primjenu ovih pravila na učinkovit, nediskriminirajući i transparentan način radi podupiranja pravne sigurnosti na svojim državnim područjima.
2. S tim ciljem, stranke sudjeluju u aktivnostima za izgradnju kapaciteta u područjima politike tržišnog natjecanja pod uvjetom da su financijska sredstava za takve aktivnosti dostupna u okviru instrumenata i programa suradnje među strankama.
Članak 18.
Usluge
1. Stranke su suglasne voditi stalni dijalog s očitim ciljem razmjene informacija o njihovim pojedinačnim regulatornim okruženjima, promičući pristup tržištu druge stranke, uključujući e-trgovinu, promičući pristup izvorima kapitala i tehnologije, promičući trgovinu uslugama između stranaka i na tržištima trećih zemalja.
2. Priznajući konkurentnost svojih pojedinačnih uslužnih sektora, stranke pokreću rasprave o iskorištavanju mogućnosti u trgovini uslugama na međusobnim tržištima.
Članak 19.
Prava intelektualnog vlasništva
1. Stranke potvrđuju veliku važnost koju pridaju zaštiti prava intelektualnog vlasništva i poduzimaju odgovarajuće mjere s ciljem osiguranja odgovarajuće i učinkovite zaštite i provođenja prava intelektualnog vlasništva dok u isto vrijeme osiguravaju usklađenost s najboljim praksama i međunarodnim normama na koje su se stranke obvezale.
2. Stranke se uzajamno pomažu pri identifikaciji i provedbi programa vezanih uz intelektualno vlasništvo koji doprinose promicanju tehnoloških inovacija i dobrovoljnom transferu tehnologije i osposobljavanju ljudskih potencijala, te surađuju pri provedbi razvojnog plana Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO).
3. Stranke su suglasne pojačati suradnju o oznakama zemljopisnog podrijetla, uključujući njihovu zaštitu, te u području zaštite biljnih sorti, između ostalog imajući na umu, prema potrebi, ulogu Međunarodne Unije za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV).
4. Stranke razmjenjuju informacije i iskustvo o praksama intelektualnog vlasništva, spriječavanju povreda prava intelektualnog vlasništva – posebice borbi protiv krivotvorenja i piratstva – osobito kroz carinsku suradnju i druge odgovarajuće oblike suradnje, te uspostavu i jačanje organizacija za nadzor i zaštitu takvih prava.
GLAVA IV.
PRAVOSUDNA I SIGURNOSNA SURADNJA
Članak 20.
Pravna suradnja
1. Stranke prepoznaju posebnu važnost vladavine prava i učvršćivanja svih odgovarajućih institucija.
2. Suradnja između stranaka također može uključivati međusobnu razmjenu informacija o najboljim praksama vezanim uz pravosudne sustave i zakonodavstvo.
Članak 21.
Suradnja u borbi protiv nedopuštenih droga
1. Stranke surađuju da bi osigurale uravnotežen pristup kroz učinkovito usklađivanje među nadležnim tijelima, uključujući vodeću agenciju za suzbijanje droga, te tijela iz zdravstvenog, obrazovnog, sektora za mladež, socijalnog, carinskog i unutarnjeg sektora, te drugih sektora i drugih uključenih dionika, s ciljem smanjenja opskrbe i potražnje za nedopuštenim drogama i njihovog učinka na korisnike droga i njihove obitelji te društvo u cjelini te ostvarivanja učinkovitijeg nadzora prekursora.
2. Stranke su suglasne o načinima suradnje koji su potrebni za postizanje tih ciljeva. Mjere se temelje na zajednički usuglašenim načelima u skladu s odgovarajućim međunarodnim konvencijama kojih su članice, Političkom izjavom i Posebnom izjavom o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogama, koji su odobreni na Dvadesetom izvanrednom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama u lipnju 1998. te Političkom deklaracijom i Akcijskim planom međunarodne suradnje za cjelovitu i uravnoteženu strategiju za borbu protiv svjetskog problema droge, koji su doneseni na visokoj razini 52. sjednice Komisije za opojne droge u ožujku 2009.
3. Suradnja između stranaka sastoji se od tehničke i upravne pomoći posebice u sljedećim područjima:
a) izrada nacionalnog zakonodavstva i politika;
b) uspostava državnih institucija i informativnih centara;
c) podrška civilnom društvu u područjima vezanim uz drogu, te napori za smanjenje njene potražnje i štetnosti;
d) osposobljavanje osoblja;
e) jačanje provođenja razmjene informacija u skladu s domaćim zakonodavstvom;
f) istraživanja vezana uz drogu;
g) profiliranje droge i sprječavanje proizvodnje opasnih/opojnih droga i preusmjeravanje nadziranih prekursora, posebice tvari koje su ključne za proizvodnju nedopuštenih droga;
h) druga područja za koja se stranke mogu međusobno dogovoriti.
Članak 22.
Suradnja u suzbijanju pranja novca i financiranju terorizma
1. Stranke se slaže da je potrebno surađivati i raditi s ciljem sprečavanja pranja prihoda od svih kaznenih djela uključujući krijumčarenje drogama i korupciju.
2. Obje stranke su suglasne promicati pravnu, tehničku i upravnu pomoć usmjerenu na razvoj i primjenu propisa i učinkovito funkcioniranje mehanizama za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Posebice, suradnja omogućuje razmjenu odgovarajućih informacija u okviru njihovih pojedinačnih zakonodavstava i primjenu odgovarajućih standarda za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma koji su jednaki onima koje su usvojili Unija i međunarodna tijela aktivna u tom području, kao što je Radna skupina za financijske mjere (FATF).
3. Obje stranke promiču suradnju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, npr. kroz provođenje projekata za izgradnju kapaciteta.
Članak 23.
Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije
1. Stranke su suglasne surađivati u području borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, kako je utvrđeno u Konvenciji UN-a o transnacionalnom organiziranom kriminalu i njenim dodatnim Protokolima i Konvenciji UN-a protiv korupcije. Takva suradnja ima cilj promicati i provoditi ove konvencije i druge primjenjive instrumente kojih su stranke.
2. Sukladno raspoloživim sredstvima ova suradnja uključuje mjere i projekte za izgradnju kapaciteta.
3. Stranke su suglasne provoditi suradnju među tijelima kaznenog progona, agencijama i službama da bi doprinijele prekidu i uklanjanju transnacionalnih kaznenih prijetnji strankama unutar okvira njihovih pojedinačnih zakonodavstava. Suradnja među tijelima kaznenog progona, agencijama i službama može biti u obliku uzajamne pomoći u istragama, dijeljenja istražnih tehnika, zajedničkog obrazovanja i osposobljavanja osoblja za kazneni progon te bilo koje druge vrste zajedničkih aktivnosti i pomoći, uključujući postojeće Središnje nacionalne urede Interpola kroz Interpolov globalni policijski komunikacijski sustav (I-24/7) ili slične sustave za razmjenu informacija, u skladu s uzajamnim sporazumom stranaka.
Članak 24.
Zaštita osobnih podataka
1. Stranke su suglasne surađivati kako bi poboljšale razinu zaštite osobnih podataka u skladu s najvišim međunarodnim normama, kao što su, između ostalog, one sadržane u Smjernicama UN-a za uređenje osobnih računalnih datoteka koje sadrže osobne podatke donesene Rezolucijom 45/95 Opće skupštine UN-a od 14. prosinca 1990.
2. Jačanje zaštite podataka, pojačavajući suradnju u području zaštite osobnih podataka može, između ostalog, uključivati tehničku pomoć u obliku razmjene informacija i stručnog znanja, koja može uključivati, ali ne i ograničavati se na sljedeće:
a) dijeljenje i razmjenu informacija, ankete, istraživanja, politike, postupke i najbolje prakse vezane uz zaštitu podataka;
b) provođenje i/ili pohađanje zajedničkih programa osposobljavanja i obrazovanja, dijaloga i konferencija koje pojačavaju svjesnost o zaštiti podataka kod obaju stranki;
c) razmjenu profesionalaca i stručnjaka koji istražuju politike zaštite podataka.
Članak 25.
Izbjeglice i unutarnje raseljene osobe
Stranke nastoje nastaviti suradnju, prema potrebi, po pitanjima vezanim uz dobrobit izbjeglica i unutarnje raseljenih osoba, vodeći računa o već pruženom radu i pomoći, uključujući traganje za trajnim rješenjima.
GLAVA V.
SURADNJA O MIGRACIJI I RADU POMORACA
Članak 26.
Suradnja vezana uz migracije i razvoj
1. Stranke potvrđuju važnost zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima između njihovih državnih područja. S ciljem jačanja suradnje, stranke uspostavljaju mehanizam za sveobuhvatni dijalog i savjetovanje o svim pitanjima vezanim uz migracije. Migracijska pitanja uključuju se u nacionalne strategije/nacionalne razvojne okvire za gospodarski i društveni razvoj područja iz kojih migranti potječu, kroz koja prolaze i koja su im odredišta.
2. Suradnja između stranaka temelji se na ocjenjivanju posebnih potreba koja se provodi u međusobnom savjetovanju i sporazumu između stranaka i primjenjuje se u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom koje je na snazi. Ona je, u prvom redu usmjerena na:
a) potisne i privlačne čimbenike migracije,
b) razvoj i primjenu nacionalnog zakonodavstva i praksa u pogledu zaštite i prava migranata, s ciljem zadovoljavanja odredbi primjenjivih međunarodnih instrumenata koji jamče poštovanje prava migranata;
c) razvoj i primjenu nacionalnog zakonodavstva i praksu u pogledu međunarodne zaštite s ciljem zadovoljavanja odredbi Konvencije o statusu izbjeglica potpisane 28. srpnja 1951. i njezinog Protokola, potpisanog 31. siječnja 1967. i drugih odgovarajućih međunarodnih instrumenata, te osiguranje poštovanja načela zabrane vraćanja;
d) pravila prihvata, te prava i status primljenih osoba, osiguranje pravednog postupanja i načina za uključivanje nedržavljana koji zakonito borave, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma, diskriminacije i ksenofobije;
e) uspostavu učinkovite i preventivne politike za rješavanje prisustva državljana druge stranke na njihovom državnom području, koji ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete za ulazak, boravak ili prebivalište na državnom području predmetne stranke; krijumčarenje osoba te trgovanje ljudima, uključujući načine za sprječavanje mreža krijumčara i trgovaca ljudima te zaštitu žrtava takvih aktivnosti;
f) povratak osoba iz stavka 2. točke e) ovog članka, pod ljudskim i dostojanstvenim uvjetima, uključujući poticanje njihovog dobrovoljnog i održivog povratka u zemlje podrijetla, te njihov prihvat/ponovni prihvat u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Povratak takvih osoba odvija se uzimajući u obzir pravo stranaka da dodijele prebivališne dozvole ili odobrenja za boravak iz suosjećajnijih ili humanitarnih razloga te načela zabrane vraćanja;
g) pitanja prepoznata kao ona od obostranog interesa u području viza i sigurnosti putnih isprava, kao i upravljanje granicom;
h) pitanja migracije i razvoja uključujući razvoj ljudskih potencijala, socijalnu zaštitu, povećanje koristi od migracije, spol i razvoj, etičko zapošljavanje i kružnu migraciju, te integraciju migranata.
3. U okviru suradnje u ovom području i ne dovodeći u pitanje potrebu zaštite žrtava trgovine ljudima, stranke su dalje suglasne da:
a) Filipini primaju nazad svakog svog državljanina kako je utvrđeno u stavku 2. točki e) ovog članka koji se nalazi na državnom području države članice na zahtjev potonje, bez nepotrebnog odlaganja jednom kad se ustanovi državljanstvo i provede odgovarajući postupak u državi članici.
b) Svaka država članica prima nazad svakog svog državljanina kako je utvrđeno u stavku 2. točki e) ovog članka koji se nalazi na državnom području Filipina na zahtjev potonje, bez nepotrebnog odlaganja jednom kad se ustanovi državljanstvo i provede odgovarajući postupak na Filipinima.
c) Države članice i Filipini dostavljaju svojim državljanima isprave potrebne za te svrhe. Svaki zahtjev za prihvat ili ponovni prihvat zemlja koja podnosi zahtjev podnosi nadležnom tijelu zemlje kojoj se podnosi zahtjev.
Kada predmetna osoba nema odgovarajuće identifikacijske isprave ili druge dokaze svog državljanstva, dotično nadležno diplomatsko ili konzularno predstavništvo odmah izvještava Filipine ili državu članicu radi potvrde njegovog/njenog državljanstva, ako je potrebno putem razgovora; a kada se utvrdi da je osoba državljanin Filipina ili države članice, nadležna tijela Filipina ili države članice izdaju odgovarajuće isprave.
4. Stranke su suglasne čim je prije moguće sklopiti sporazum o prihvatu/ponovnom prihvatu njihovih državljana, uključujući osiguravanje ponovnog prihvata državljana drugih zemalja i osoba bez državljanstva.
Članak 27.
Rad, obrazovanje i osposobljavanje pomoraca
1. Stranke su suglasne surađivati u području rada pomoraca radi promicanja i održavanja dostojnih životnih i radnih uvjeta za pomorce, osobne zaštite i sigurnosti pomoraca, sigurnosti na radu te zdravstvenih politika i programa.
2. Stranke su pored toga suglasne surađivati u području obrazovanja, osposobljavanja i certifikacije pomoraca kako bi osigurali sigurno i učinkovito provođenje pomorske djelatnosti te spriječili zagađenje okoliša, uključujući unapređivanje sposobnosti posade da se prilagodi promjenjivim zahtjevima brodske industrije i tehnološkom napretku.
3. Stranke poštuju i pridržavaju se načela i odredbi propisanih u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. posebno onih o obvezama i dužnostima svake stranke u pogledu radnih uvjeta, zapošljavanju članova posade i socijalnih pitanja na brodovima koji plove pod njenom zastavom; Međunarodnoj konvenciji o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW Konvencija), kako je izmijenjena, u pogledu osposobljavanja i zahtjeva o osposobljenosti pomoraca; te načela i odredbi predviđenih u odgovarajućim međunarodnim instrumentima kojih su stranke.
4. Suradnja u ovom području temelji se na međusobnom savjetovanju i dijalogu između stranaka, usredotočenom, između ostalog, na:
a) obrazovanju i osposobljavanju pomoraca;
b) međusobnom dijeljenju informacija i podršci vezano uz pomorske djelatnosti;
c) metodi učenja i najboljim praksama koje se primjenjuju u osposobljavanju;,
d) programima za rješavanje piratstva i terorizma na moru;
e) pravu pomoraca na sigurno radno mjesto; na dostojanstvene uvjete za rad i život na brodu, pravo na zdravstvenu zaštitu, medicinsku skrb, mjere socijalne pomoći i druge oblike socijalne zaštite.
GLAVA VI.
GOSPODARSKA I RAZVOJNA SURADNJA, TE DRUGI SEKTORI
Članak 28.
Zapošljavanje i socijalna pitanja
1. Stranke su suglasne pojačati suradnju u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, uključujući suradnju vezano uz regionalnu i socijalnu koheziju, uz upućivanje na članak 26. stavak 2. točku (b), sigurnost i zdravstvenu zaštitu na radu, razvoj vještina, jednakost spolova i dostojanstveni rad, s ciljem jačanja socijalne dimenzije globalizacije.
2. Stranke ponovno potvrđuju potrebu poticanja procesa globalizacije koja je korisna za sve te promicanja punog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada kao ključnih elemenata održivog razvoja i smanjenja siromaštva, koje je potvrdila Rezolucija 60/01 Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 24. listopada 2005. (Zaključak svjetskog sastanka na vrhu iz 2005.) i Ministarska deklaracija na visokoj razini Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a iz srpnja 2006. (Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a E/2006/L.8 od 5. srpnja 2006.). Stranke vode računa o svojim osobinama i različitoj prirodi njihovih gospodarskih i socijalnih okolnosti.
3. Stranke ponovno potvrđuju svoju posvećenost poštovanju, promicanju i ostvarivanju međunarodno prepoznatih radnih i socijalnih standarda, kako je posebno utvrđeno u Deklaraciji Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim pravima i načelima na radu i konvencijama ILO-a kojih su stranke, stranke su suglasne surađivati vezano uz posebne programe i projekte tehničke pomoći, u skladu s uzajamnim sporazumom. Stranke su isto tako suglasne voditi dijalog, suradnju i inicijative o temama od zajedničkog interesa na dvostranoj ili višestranoj razini, poput onih na razini UN-a, IOM-a, ILO-a, ASEM-a i EU- ASEAN-a.
Članak 29.
Razvojna suradnja
1. Primarni cilj razvojne suradnje je poticanje održivog razvoja koje će doprinijeti smanjenju siromaštva i ostvarivanju međunarodno usuglašenih razvojnih ciljeva uključujući milenijske razvojne ciljeve. Stranke vode redovni dijalog o razvojnoj suradnji u skladu sa svojim prioritetima i područjima od obostranog interesa.
2. Dijalog o razvojnoj suradnji usmjeren je na, između ostalog:
a) promicanje ljudskog i društvenog razvoja;
b) provođenje održivog uključivog gospodarskog rasta;
c) promicanje održivosti okoliša i dobrog upravljanja prirodnim resursima uključujući promicanje najboljih praksi;
d) smanjenje utjecaja i upravljanje posljedicama klimatskih promjena;
e) jačanje kapaciteta za provedbu dublje integracije u svjetsko gospodarstvo i međunarodni trgovinski sustav;
f) promicanje reforme javnog sektora posebice u području upravljanja javnim financijama da bi se poboljšalo pružanje usluga socijalne skrbi;
g) uspostavu postupaka koji se pridržavaju načela Pariške deklaracije o učinkovitosti pomoći, Akcijskog plana iz Accre te drugih međunarodnih obveza usmjerenih na poboljšanje pružanja i učinkovitosti pomoći.
Članak 30.
Dijalog o gospodarskoj politici
1. Stranke su suglasne surađivati u promicanju razmjene informacija o svojim tržišnim trendovima i politikama, te razmijene iskustava u usklađivanju gospodarskih politika u kontekstu regionalne gospodarske suradnje i integracije.
2. Stranke nastoje produbiti dijalog između svojih tijela o gospodarskim pitanjima, koja prema suglasnosti stranaka, mogu uključivati područja poput monetarne politike, porezne politike, uključujući porez na dobit, javne financije, makroekonomsku stabilizaciju te vanjski dug.
Članak 31.
Civilno društvo
Stranke prepoznaju ulogu i potencijalni doprinos organiziranog civilnog društva demokratskom upravljanju te su suglasne promicati učinkoviti dijalog i interakciju s organiziranim civilnim društvom, u skladu s primjenjivim domaćim zakonima stranaka.
Članak 32.
Upravljanje rizicima od nepogoda
1. Stranke su suglasne pojačati suradnju o upravljanju rizicima od nepogode (DRM) u trajnom razvoju i primjeni mjera za smanjenje rizika kojima su izložene zajednice i upravljanje posljedicama prirodnih nepogoda na svim razinama društva. Trebalo bi naglasiti važnost preventivnog djelovanja i proaktivne pristupe rješavanju nepogoda i rizika i smanjenju rizika ili osjetljivosti na prirodne nepogode.
2. Stranke surađuju kako bi učinile DRM sastavnim dijelom razvojnih planova i postupaka donošenja politike vezano za pojavu prirodnih nepogoda.
3. Suradnja na ovom području usmjerena je na sljedeće elemente programa:
a) smanjenje rizika od nepogoda ili sprječavanje i ublažavanje;
b) upravljanje znanjem, inovacijama, istraživanjem i obrazovanjem radi izgradnje kulture sigurnosti i otpornosti na svim razinama;
c) pripravnost za nepogode;
d) politika, institucionalni kapacitet i dobivanje konsenzusa za upravljanje nepogodama;
e) poduzimanje mjera u slučaju nepogode;
f) ocjenjivanje i nadzor rizika od nepogode;
g) oporavak nakon katastrofe i planiranje rehabilitacije;
h) prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena.
Članak 33.
Energetika
1. Stranke nastoje pojačati suradnju u energetskom području s ciljem:
a) stvaranja povoljnih uvjeta za ulaganje, posebice u infrastrukturu i jednaka pravila igre za sve u području obnovljive energije;
b) diversificiranja energetskih zaliha radi jačanja energetskog sektora i razvijanja novih, održivih, inovativnih i obnovljivih oblika energije, te podržavanja institucionalizacije odgovarajućih političkih okvira za stvaranje jednakih pravila igre u području obnovljive energije i njenog uključivanja u sva odgovarajuća područja politike;
c) razvoja konvergentnih energetskih normi posebice za biogoriva i druga alternativna goriva, te s njima povezanih postrojenja i prakse;
d) postizanja racionalne uporabe energije promicanjem energetske učinkovitosti i očuvanja proizvodnje energije, prijevoza, distribucije i krajnje uporabe;
e) poticanja prijenosa tehnologije između poduzeća stranaka usmjerenog ka proizvodnji i uporabi održive energije. Ovo se može obaviti kroz odgovarajuću suradnju posebice u područjima reforme energetskog sektora, razvoja energetskih resursa, silaznih infrastruktura/postrojenja i razvoj biogoriva;
f) jačanja izgradnje kapaciteta u svim područjima obuhvaćenim ovim člankom i promicanje povoljnog i atraktivnog recipročnog ulaganja kroz stalni dijalog s ciljem stabilnih, transparentnih, otvorenih i nediskriminirajućih pravila za ulagače, ispitujući upravne mehanizme za omogućavanje ulagačkih tokova, u skladu s domaćim zakonima i propisima;
2. S tim ciljem, stranke su suglasne promicati kontakte i zajednička istraživanja na obostranu korist stranaka, posebno putem odgovarajućih regionalnih i međunarodnih okvira. U pogledu na članak 34. i zaključke Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju (WSSD), koji se održao u Johannesburgu 2002., stranke podcrtavaju potrebu rješavanja veza između dostupnog pristupa energetskim uslugama i održivom razvoju. Navedene aktivnosti mogu se promicati u suradnji s Energetskom inicijativom Europske unije, pokrenutom na WSSD-u.
3. Stranke su, ispunjavajući svoje obveze kao stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama radi rješavanja klimatskih promjena, suglasne promicati tehničku suradnju i privatna partnerstva, u održivoj i obnovljivoj energiji, projektima zamjene goriva i energetske učinkovitosti kroz fleksibilne tržišno utemeljene mehanizme, poput mehanizma tržišta ugljikom.
Članak 34.
Okoliš i prirodni resursi
1. Stranke su suglasne da suradnja na tom području promiče očuvanje i unaprjeđenje okoliša u provođenju održivog razvoja. Provedba zaključaka WSSD-a i drugih odgovarajućih višestranih sporazuma kojih su stranke uzima se u obzir u svim aktivnostima koje provode stranke u skladu s ovim Sporazumom.
2. Stranke su suglasne da su očuvanje prirodnih resursa i biološke raznolikosti te njihovo održivo upravljanje potrebni za dobrobit svih generacija uvažavajući njihove razvojne potrebe.
3. Stranke su suglasne surađivati radi jačanja obostrane podrške trgovinskim i ekološkim politikama, te integracije ekoloških interesa u sva područja suradnje.
4. Stranke nastoje nastaviti i jačati svoju suradnju u regionalnim programima za zaštitu okoliša, posebno u pogledu:
a) jačanja svijesti o zaštiti okoliša i lokalnog sudjelovanja u zaštiti okoliša i nastojanjima vezanim uz održivi razvoj, uključujući sudjelovanje autohtonih kulturnih zajednica/autohtonih naroda i lokalnih zajednica;
b) izgradnje kapaciteta za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena i energetsku učinkovitost;
c) izgradnje kapaciteta za sudjelovanje i provedbu višestranih sporazuma za zaštitu okoliša koji uključuju, iako nisu ograničeni na, biološku raznovrsnost i biološku sigurnost;
d) promicanja ekoloških tehnologija, proizvoda i usluga, uključujući korištenje regulatornih i tržišno utemeljenih instrumenata;
e) poboljšanja prirodnih resursa uključujući upravljanje šumama i sprječavanje nezakonite sječe stabala i s tim povezane trgovine, promicanje održivih prirodnih resursa uključujući upravljanje šumama;
f) učinkovitog upravljanja nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima i označavanja te zaštite područja biološke raznovrsnosti i osjetljivih ekosustava, uzimajući u obzir autohtone zajednice koje žive u ili u blizini tih područja;
g) sprječavanja nezakonitog prekograničnog kretanja krutih i opasnih otpada i drugih oblika otpada;
h) zaštite obalnog i morskog okoliša, te učinkovitog upravljanja vodnim resursima;
i) zaštite i očuvanja tla te održivog upravljanja zemljištem, uključujući sanaciju iskorištenih/napuštenih rudnika;
j) promicanja izgradnje kapaciteta u upravljanju nepogodama i rizicima;
k) promicanja uzoraka održive potrošnje i proizvodnje u svojim gospodarstvima.
5. Stranke potiču međusobni pristup svojim programima u ovom području, u skladu s određenim uvjetima iz tih programa.
Članak 35.
Poljoprivreda, ribarstvo i ruralni razvoj
Stranke su suglasne poticati dijalog i promicati suradnju za ostvarivanje održivog razvoja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Područja dijaloga mogu obuhvaćati:
a) poljoprivrednu politiku te međunarodni izgled poljoprivrede općenito;
b) mogućnost olakšavanja trgovine biljkama, životinjama, akvatičnim životinjama i njihovim proizvodima uvažavajući odgovarajuće međunarodne konvencije poput IPPC-a i OIE-a, kojih su, između ostalog, stranke;
c) dobrobiti životinja;
d) razvojne politike za ruralna područja;
e) politiku kvalitete za biljne, životinjske proizvode i proizvode akvatičnih životinja, te posebice oznake zemljopisnog podrijetla;
f) razvoj održive i ekološke poljoprivrede, poljoprivredne industrije, biogoriva, te prijenos biotehnologija;
g) zaštitu biljnih sorti, tehnologija sijanja, poboljšanje proizvodnosti usjeva, alternativne tehnologije uzgoja usjeva uključujući poljoprivrednu biotehnologiju;
h) razvoj baza podataka o poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju;
i) jačanje ljudskih resursa u području poljoprivrede, veterinarstva i ribarstva;
j) podržavanje održive i odgovorne dugoročne politike mora i ribarstva uključujući tehnologije ribarstva, očuvanje i upravljanje obalnim i dubokomorskim resursima;
k) promicanje napora za sprječavanje i borbu protiv nezakonitih, neprijavljenih ribarskih praksi i s tim povezane trgovine;
l) mjere vezane uz razmjenu iskustva i partnerstva, razvoj zajedničkih ulaganja i mreže suradnje između lokalnih agenata ili gospodarskih subjekata uključujući mjere za poboljšanje pristupa financijama u područjima poput istraživanja i prijenosa tehnologije;
m) jačanje udruženja proizvođača i aktivnosti promicanja trgovine.
Članak 36.
Regionalni razvoj i suradnja.
1. Stranke promiču obostrano razumijevanje i dvostranu suradnju u područjima regionalne politike.
2. Stranke potiču i jačaju razmjenu informacija i suradnju u vezi regionalne politike, s posebnim naglaskom na razvoj nerazvijenih područja, veze između sela i grada i ruralni razvoj.
3. Suradnja vezano uz regionalnu politiku može imati sljedeće oblike:
a) načini oblikovanja i primjene regionalnih politika;
b) upravljanje i partnerstvo na više razina;
c) odnosi grad-selo;
d) ruralni razvoj, uključujući inicijative za poboljšanje pristupa financijama i održivom razvoju;
e) statistika.
Članak 37.
Suradnja vezana uz industrijsku politiku i mala i srednja poduzeća
Stranke su, vodeći računa o svojim pojedinačnim gospodarskim politikama i ciljevima, suglasne promicati suradnju u vezi s industrijskom politikom u svim područjima koje ocjene prikladnima, radi stvaranja klime pogodne za gospodarski razvoj i poboljšanje konkurentnosti industrije, posebno malih i srednjih poduzeća, između ostalog, kroz:
a) promicanje umrežavanja između gospodarskih subjekata, posebno malih i srednjih poduzeća, s ciljem razmjene informacija i iskustava, prepoznavanja mogućnosti u područjima obostranog interesa, prijenosa tehnologije i poticanja trgovine i ulaganja;
b) razmjenu informacija i iskustava o stvaranju okvirnih uvjeta koji vode do okruženja pogodnog za poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća radi poboljšanja njihove konkurentnosti;
c) poticanje sudjelovanja obaju stranaka u pilot projektima i posebnim programima u skladu s posebnim uvjetima;
d) promicanje ulaganja i zajedničke pothvate radi poticanja prijenosa tehnologija, inovacija, modernizacije, diversifikacije i inicijativa za kvalitetu;
e) osiguranje informacija i poticanje inovacija i razmjenu dobrih praksi za pristup financijskim sredstvima, posebno za mala i mikro poduzeća;
f) promicanje društvene odgovornosti poduzeća i poticanje odgovornih poslovnih praksi, uključujući održivu potrošnju i proizvodnju;
g) razvoj zajedničkih istraživačkih projekata u odabranim industrijskim područjima i suradnju na projektima izgradnje kapaciteta uključujući i onu na postupcima ocjenjivanja normi i sukladnosti i tehničkim propisima, u skladu s uzajamnim sporazumom.
Članak 38.
Promet
1. Stranke su suglasne surađivati u svim odgovarajućim područjima prometne politike, s ciljem poboljšanja mogućnosti ulaganja te kretanja robe i putnika, promicanja pomorske i zračne sigurnosti, rješavanja utjecaja prometa na okoliš i povećanja učinkovitosti svojih prometnih sustava.
2. Suradnjom između stranaka u ovom području nastoji se promicati:
a) razmjena podataka o njihovim prometnim politikama, propisima i praksama, posebno u pogledu gradskog, ruralnog, zračnog i pomorskog prometa, uključujući njihove logistike te međupovezanost i međudjelovanje višenačinskih prometnih mreža, kao i upravljanje cestama, željeznicama, morskim i zračnim lukama;
b) razmjena stajališta o Europskom sustavu satelitske navigacije (posebice Galileo) usmjerenom na regulatorna, industrijska pitanja i pitanja razvoja tržišta od obostrane koristi;
c) nastavak dijaloga u području usluga zračnog prometa s ciljem osiguranja pravne sigurnosti bez nepotrebnog odlaganja postojećih dvostranih sporazuma o uslugama zračnog prometa između pojedinih država članica i Filipina;
d) nastavak dijaloga o širenju infrastrukturnih mreža zračnog prometa i aktivnosti za ostvarivanje brzog, učinkovitog, održivog sigurnog i zaštićenog kretanja ljudi i robe, te promicanje primjene propisa o tržišnom natjecanju i gospodarskih propisa u industriji zračnog prometa, s ciljem podupiranja regulatorne usklađenosti i potsticanja sklapanja poslova, te radi ispitivanja mogućnosti daljnjeg razvoja odnosa u području zračnog prometa. Trebalo bi dalje poticati projekte suradnje u području zračnog prometa od obostranog interesa;
e) dijalog u području politike i usluga pomorskog prometa posebice usmjeren na promicanje razvoja industrije pomorskog prometa uključujući, ali ne ograničava se na:
i. razmjenu podataka o zakonodavstvu i propisima vezanim uz pomorski promet i luke;
ii. promicanje neograničenog pristupa međunarodnom pomorskom tržištu i trgovanjima na komercijalnoj osnovi, suzdržavanje od uvođenja klauzula u vezi s podjelom tereta, jamčenje klauzula nacionalnog tretmana i tretmana najpovlaštenije nacije (MFN) za brodove kojima upravljaju državljani ili tvrtke druge stranke i odgovarajuća pitanja vezana uz usluge od vrata do vrata koje obuhvaćaju pomorsku dionicu, vodeći računa o domaćim zakonima stranki:
iii. učinkovito upravljanje lukama i učinkovitost usluga pomorskog prijevoza; i
iv. promicanje suradnje u pomorskom prometu od obostranog interesa te one u području rada, obrazovanja i osposobljavanja pomoraca u skladu s člankom 27.
f) dijalog o učinkovitoj provedbi sigurnosti prometa, normama za sprječavanje zagađenja, posebice u pogledu pomorskog prometa, u prvom redu uključujući borbu protiv piratstva, te zračnog prometa u skladu s odgovarajućim međunarodnim konvencijama kojih su stranke, te normama, uključujući suradnju na odgovarajućim međunarodnim forumima usmjerenu na osiguranje bolje provedbe međunarodnih propisa. S tim ciljem, stranke će promicati tehničku suradnju i pomoć vezano uz pitanja sigurnosti prometa i ekološka pitanja uključujući, ali ne i ograničavajući se na obrazovanje i osposobljavanje u pomorstvu i zrakoplovstvu te potragu i spašavanje, te istraživanje nesreća i nezgoda. Stranke će također biti usmjerene na poticanje ekoloških vrsta prijevoza.
Članak 39.
Znanstvena i tehnološka suradnja
1. Stranke su suglasne surađivati na području znanosti i tehnologije vodeći računa o ciljevima svojih pojedinačnih politika.
2. Ciljevi takve suradnje su:
a) poticanje razmjene podataka i znanja o znanosti i tehnologiji, posebice o provedbi politika i programa te o pravima intelektualnog vlasništva za intervencije vezane uz istraživanja i razvoj;
b) promicanje trajnih odnosa i istraživačkih partnerstava između znanstvenih zajednica, istraživačkih centara, sveučilišta i industrije u strankama;
c) poticanje osposobljavanja ljudskih resursa te izgradnju tehnoloških i istraživačkih kapaciteta.
3. Suradnja ima oblik zajedničkih istraživačkih projekata i razmjena, sastanaka i osposobljavanja istraživača kroz međunarodno osposobljavanje i programe za mobilnost i razmjenu, osiguravajući maksimalno širenje rezultata istraživanja, učenja i najboljih praksi. O ostalim vrstama suradnje moguć je međusobni dogovor.
4. Ove aktivnosti suradnje trebale bi se temeljiti na načelima reciprociteta, pravednog postupanja i uzajamne koristi te osigurati odgovarajuću zaštitu intelektualnog vlasništva. Sva pitanja vezana uz prava intelektualnog vlasništva koja mogu proizaći u kontekstu suradnje u okviru ovog Sporazuma, podložna pregovorima između odgovarajućih agencija ili skupina uključenih prije početka zajedničkih aktivnosti i mogu uključivati izdavanje autorskih prava, zaštitnih žigova i patenata uz poštovanje pojedinačnih zakona i propisa stranki.
5. Stranke potiču sudjelovanje svojih ustanova visokog obrazovanja, istraživačkih centara i proizvodnih sektora uključujući mala i srednja poduzeća.
6. Stranke su suglasne poduzeti sve napore za povećanje svijesti javnosti o mogućnostima koje nude njihovi programi za znanstvenu i tehnološku suradnju.
Članak 40.
Suradnja vezana uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju
1. Prepoznajući da su informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) ključni elementi suvremenog života i od iznimne važnosti za gospodarski i socijalni razvoj, stranke su suglasne razmjenjivati stajališta o svojim politikama u tom području s ciljem promicanja gospodarskog razvoja.
2. Suradnja na ovom području usmjerena je, između ostalog, na:
a) sudjelovanje u sveobuhvatnom regionalnom dijalogu o različitim aspektima informacijskog društva, posebno o elektroničkim komunikacijskim politikama i propisima uključujući univerzalne usluge, licenciranje i opća ovlaštenja, te nezavisnost i učinkovitost regulatornih tijela, e-upravljanje, istraživanje i usluge koje omogućuje ICT;
b) međupovezanost i interoperabilnost stranaka i južnoazijskih mreža (poput TEIN-a) i usluga;
c) standardizaciju i širenje novih i novonastajućih tehnologija u području ICT-ja;
d) promicanje istraživačke suradnje u području ICT-ja vezano uz teme koje su u obostranom interesu stranki;
e) dijeljenje najboljih praksi u nastojanju da se premosti digitalni jaz;
f) razvoj i provedbu strategija i mehanizama vezanih uz sigurnosne aspekte ICT-ja te za borbu protiv mrežnog kriminala;
g) razmjenu iskustava o uvođenju digitalne televizije, kao i regulatorne aspekte, upravljanje spektrima i istraživanje;
h) promicanje nastojanja i razmjene iskustava o ljudskim resursima u području ICT-ja;
Članak 41.
Audiovizualni sadržaji, mediji i multimedija
Stranke će poticati, podržavati i olakšavati razmjenu, suradnju i dijalog između svojih odgovarajućih ustanova i agenata u područjima audiovizualnog sadržaja, medija i multimedija. One su suglasne uspostaviti redoviti dijalog vezano uz politike u tim područjima.
Članak 42.
Suradnja u turizmu
1. Vođene Općim etičkim kodeksom u turizmu Svjetske turističke organizacije i održivim načelima koja su temelj procesa Lokalnog plana 21., stranke nastoje poboljšati razmjenu informacija i uspostaviti najbolje prakse radi osiguranja uravnoteženog i održivog razvoja turizma.
2. Obje stranke su suglasne pokrenuti dijalog s ciljem olakšavanja suradnje, uključujući tehničku pomoć, u područjima osposobljavanja ljudskih resursa i razvoja novih tehnologija u skladu s načelima održivog turizma.
3. Stranke su suglasne razvijati suradnju o očuvanju i povećanju potencijala prirodne i kulturne baštine, umanjujući svaki nepoželjni učinak turizma i naglašavajući pozitivni doprinos turističkog poslovanja održivom razvoju lokalnih zajednica, između ostalog, razvijajući ekološki turizam, istovremeno poštujući integritet i interes lokalnih i autohtonih zajednica, te poboljšavajući osposobljavanje u turističkoj industriji.
Članak 43.
Suradnja vezana uz financijske usluge
1. Stranke su suglasne pojačati suradnju s ciljem ostvarivanja bližih zajedničkih pravila i normi, te unaprjeđenja računovodstvenih, revizijskih, nadzornih sustava bankarstva, osiguranja, te drugih područja financijskog sektora.
2. Stranke prepoznaju važnost tehničke pomoći i mjera izgradnje kapaciteta radi ostvarenja ovog cilja.
Članak 44.
Dobro upravljanje u području poreza
1. Radi jačanja i razvoja gospodarskih aktivnosti vodeći pritom računa o potrebi razvoja odgovarajućeg regulatornog okvira, stranke prepoznaju i primjenjuju načela dobrog upravljanja u području poreza. U tu svrhu, i u skladu sa svojim nadležnostima, stranke će poboljšati međunarodnu suradnju u području poreza, olakšati prikupljanje zakonskih poreznih prihoda, te razviti mjere za učinkovitu primjenu gore navedenih načela.
2. Stranke su suglasne da se provedba ovih načela posebno odvija u okviru budućih dvostranih poreznih sporazuma između Filipina i država članica.
Članak 45.
Zdravstvo
1. Stranke prepoznaju i potvrđuju najveću važnost zdravlja. Stoga su stranke suglasne surađivati u sektoru zdravstva koje obuhvaća područja poput reforme zdravstvenog sustava, ozbiljnijih zaraznih bolesti i drugih zdravstvenih prijetnji, nezaraznih bolesti te međunarodnih zdravstvenih sporazuma usmjerenih na unaprjeđenje zdravlja i održivog razvoja zdravstvenog sektora na temelju uzajamne koristi.
2. Suradnja se provodi putem:
a) programa koji obuhvaćaju područja navedena u stavku 1. ovog članka, uključujući unaprjeđenje zdravstvenih sustava, pružanje zdravstvenih usluga, usluge reproduktivnog zdravstva za siromašne i ugrožene žene i zajednice, vođenje zdravstva uključujući unaprijeđeno upravljanje javnim financijama, financiranje zdravstva, zdravstvenu infrastrukturu i informacijske sustave te upravljanje zdravstvom;
b) zajedničke aktivnosti vezane uz epidemiologiju i nadzor, uključujući razmjenu informacija kao i suradnju vezanu uz rano sprječavanje zdravstvenih prijetnji poput ptičje i pandemijske gripe i druge ozbiljnije zarazne bolesti;
c) prevencije i nadzora nezaraznih bolesti kroz razmjenu informacija i dobrih praksa, promicanje zdravog načina života, obradu glavnih zdravstvenih determinanti poput prehrane, ovisnosti o drogama, alkoholu i duhanu te razvoj istraživačkih programa vezanih uz zdravstvo, kako je predviđeno u članku 39. te programe promidžbe zdravlja;
d) promicanje provedbe međunarodnih sporazuma, poput Okvirne konvencije o nadzoru duhana i Međunarodnih zdravstvenih propisa, kojih su stranke;
e) drugih programa i projekata za poboljšanje zdravstvenih usluga i jačanje ljudskih resursa za zdravstvene sustave i zdravstvenih uvjeta, prema međusobnom sporazumu.
Članak 46.
Obrazovanje, kultura, međukulturni i međuvjerski dijalog
1. Stranke su suglasne promicati obrazovanje, sport, kulturnu i međuvjersku suradnju koja na odgovarajući način poštuje njihovu raznovrsnost radi povećanja uzajamnog razumijevanja i znanja o njihovim kulturama. U tu svrhu, stranke će podržavati i promicati aktivnosti svojih instituta za kulturu.
2. Pored toga stranke su suglasne početi dijalog o pitanjima obostranog interesa vezano uz modernizaciju obrazovnog sustava, uključujući pitanja koja se odnose na osnovne nadležnosti i razvoj instrumenata za ocjenjivanje koje se mjere prema europskim normama.
3. Stranke nastoje poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promicale dodire među narodima u području obrazovanja, sporta i kulturnih razmjena, te međuvjerskih i međukulturalnih dijaloga i provođenje zajedničkih inicijativa u različitim društvenokulturnim sferama, uključujući suradnju na očuvanju baštine uz poštovanje kulturne raznovrsnosti. U tom pogledu, stranke su također suglasne nastaviti podržavati aktivnosti Azijsko-europske zaklade, kao i međuvjerski dijalog ASEM-a.
4. Stranke su suglasne surađivati i savjetovati se u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma ili organizacija, poput UNESCO-a, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i promicanja većeg razumijevanja i poštovanja kulturne raznovrsnosti. U tom pogledu, stranke su također suglasne nastaviti promicati ratifikaciju i provedbu Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja donesene 20. listopada 2005.
5. Pored navedenog stranke stavljaju naglasak na donošenje mjera osmišljenih za jačanje veza između svojih odgovarajućih agencija koje promiču razmjenu informacija i znanja među stručnjacima, mladima i mladim radnicima (koji se školuju ili su završili školovanje), te iskorištavanje prednosti svojih programa poput programa Erasmus Mundus u područjima obrazovanja i kulture kao i iskustava koje su obje stranke usvojile u ovim područjima.
Članak 47.
Statistika
Stranke su suglasne promicati, u skladu s postojećim aktivnostima statističke suradnje između Europske unije i ASEAN-a, jačanje statističkih kapaciteta, usklađivanje statističkih metoda i praksi, uključujući prikupljanje i širenje statistike, čime omogućuju korištenje, na obostrano prihvaćenoj osnovi, statistike o, između ostalog, nacionalnim računima, izravnim vanjskim ulaganjima, informacijskoj komunikaciji i tehnološkoj razmjeni u robi i uslugama te, još općenitije, o svim drugim područjima koje obuhvaća ovaj Sporazum koji se stavlja u službu prikupljanja, analize i širenja statistike.
GLAVA VII.
INSTITUCIONALNI OKVIR
Članak 48.
Zajednički odbor
1. Stranke su sporazumne na temelju ovog Sporazuma osnovati Zajednički odbor koji se sastoji od visokih predstavnika obaju strana koji su nadležni za:
a) osiguravanje urednog djelovanja i provedbe ovog Sporazuma;
b) utvrđivanje prioriteta u vezi s ciljevima ovog Sporazuma;
c) donošenje preporuka za promicanje ciljeva ovog Sporazuma:
2. Zajednički odbor uobičajeno će se sastajati najmanje jednom u dvije godine, na Filipinima i u Europskoj uniji naizmjence na datum koji će se utvrditi uzajamnim dogovorom. Izvanredni sastanci Zajedničkog odbora mogu se sazvati dogovorom između stranaka. Zajedničkim odborom naizmjence predsjeda svaka stranka. Dnevni red sastanaka Zajedničkog odbora sporazumno utvrđuju stranke.
3. Zajednički odbor uspostavlja posebne pododbore za obradu svih područja koja su obuhvaćena ovim Sporazumom radi pružanja pomoći u provedbi njegovih zadaća. Ovi pododbori podnose detaljna izvješća o svojim aktivnostima Zajedničkom odboru na svakom njegovom sastanku.
4. Stranke su suglasne da je nadziranje pravilnog djelovanja svih sektorskih sporazuma ili protokola koji su sklopljeni ili će biti sklopljeni između stranaka također zadaća Zajedničkog odbora.
5. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik.
GLAVA VIII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 49.
Klauzula o budućem razvoju
1. Stranke mogu, obostranim pristankom i na preporuku Zajedničkog odbora, proširiti ovaj Sporazum, s ciljem povišenja razine suradnje, uključujući njegovu dopunu pomoću sporazuma ili protokola o posebnim sektorima ili aktivnostima.
2. U pogledu provedbe ovog Sporazuma, svaka stranka može podnijeti prijedlog za proširenje područja primjene suradnje, vodeći računa o iskustvu stečenom u njegovoj primjeni.
Članak 50.
Sredstva za suradnju
1. Stanke su suglasne staviti na raspolaganje odgovarajuća sredstva, uključujući financijska sredstva, u onoj mjeri u kojoj to dopuštaju njihovi resursi i propisi, radi ispunjavanja ciljeva suradnje utvrđenih u ovom Sporazumu.
2. Stranke primjenjuju financijsku pomoć u skladu s načelima razumnog upravljanja financijama i surađuju pri zaštiti njihovih financijskih interesa. Stranke poduzimaju učinkovite mjere za borbu protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, između ostalog, sredstvima zajedničke pomoći u područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom u skladu sa svojim zakonima i propisima. Svaki daljnji Sporazum ili instrument financiranja koji se sklapa između stranaka osigurava posebne klauzule o financijskoj suradnji vezanoj uz izravne preglede, inspekcije, nadzore i mjere protiv prijevara, uključujući, između ostalog, one koje provode Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i odgovarajuća filipinska istražna tijela.
3. Stranke potiču Europsku investicijsku banku (EIB) da nastavi svoje djelovanje na Filipinima u skladu sa svojim postupcima i kriterijima za financiranje, okvirnim sporazumom potpisanim između EIB-a i Filipina te filipinskim domaćim zakonima.
4. Stranke mogu odlučiti proširiti financijsku podršku aktivnostima suradnje na svim područjima koja su obuhvaćena ovim Sporazumom ili s njim u vezi u skladu sa svojim financijskim postupcima i sredstvima. Te aktivnosti suradnje mogu uključivati, prema potrebi, ali se ne ograničavaju na, inicijative jačanja kapaciteta i tehničke suradnje, razmjene stručnjaka, provođenje istraživanja, uspostavu zakonskih, provedbenih i regulatornih okvira koji promiču transparentnost i odgovornost, te druge aktivnosti o kojima su se sporazumjele stranke.
Članak 51.
Sredstva i oprema
Radi olakšavanja suradnje u okviru ovog Sporazuma, obje stranke su suglasne dodijeliti odgovarajuća sredstva i opremu dužnosnicima i stručnjacima uključenim u provedbu suradnje radi obavljanja njihovih funkcija u skladu s nacionalnim/domaćim pravom i unutarnjim pravilima i propisima obaju stranaka.
Članak 52.
Drugi sporazumi
1. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće odredbe Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ni ovaj Sporazum ni mjere poduzete na osnovu njega ne utječu na ovlasti stranaka da provode aktivnosti dvostrane suradnje ili da zaključe, prema potrebi, nove sporazume o partnerstvu i suradnji, uključujući one između Filipina i pojedinačnih država članica.
2. Ovaj Sporazum ne utječe na primjenu ili provedbu obveza koje su preuzele pojedinačne stranke u odnosu na treće stranke.
Članak 53.
Ispunjavanje obveza
1. Stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjavanje svojih obveza iz Sporazuma. Pritom se trebaju pobrinuti da su svi ciljevi iz ovog Sporazuma ostvareni.
2. U slučaju različitih mišljenja u pogledu primjene ili tumačenja ovog Sporazuma, bilo koja stranka može se obratiti Zajedničkom odboru.
3. Ako jedna stranaka smatra da je druga stranka propustila ispuniti obvezu prema Sporazumu, može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije toga, osim u slučajevima posebne hitnosti u skladu sa stavkom 5. ovog članka, stranka dostavlja potrebne podatke Zajedničkom odboru radi iscrpnog ispitivanja stanja s ciljem pronalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.
4. Pri odabiru mjera, prednost se mora dati onima koje najmanje ometaju funkcioniranje Sporazuma. O navedenim mjerama odmah se obavješćuje druga stranka i one su predmet redovitih savjetovanja unutar Zajedničkog odbora, ako druga stranka to zahtijeva.
5. Stranke su suglasne, radi ispravnog tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma, da pojam „slučajevi posebne hitnosti” iz stavka 3. ovog članka znače slučaj materijalne povrede ovog Sporazuma od strane jedne od stranaka. Materijalna povreda ovog sporazuma sastoji se od:
a) nepriznavanja ovog Sporazuma koje nije kažnjeno općim pravilima međunarodnog prava; ili
b) kršenja ključnih elemenata ovog Sporazuma, posebice članka 1. stavka 1. i članka 8. stavka 2.
Prije primjene mjera za slučajeve posebne hitnosti, svaka stranka može zatražiti da se održi hitni sastanak na kojem će se susresti stranke. U slučaju takvog zahtjeva i u roku od 15 dana, osim ako stranke nisu usuglasile drugi vremenski rok koji ne smije biti duži od 21 dan, održava se sastanak radi iscrpnog ispitivanja stanja s ciljem pronalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.
Članak 54.
Definicije stranaka
Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke” znači Europsku uniju ili njezine države članice, ili Europsku uniju i njezine države članice, u skladu s njihovim ovlastima, s jedne strane, i Republiku Filipine, s druge strane.
Članak 55.
Teritorijalna primjena
Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državna područja na koja se primjenjuje Ugovor o Europskoj uniji i uz uvjete predviđene tim Ugovorom, a s druge strane na državno područje Filipina.
Članak 56.
Obavijesti
Obavijesti u skladu s člankom 57. upućuju se Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije i Ministarstvu vanjskih poslova Filipina, kroz njihove diplomatske kanale.
Članak 57.
Stupanje na snagu i trajanje
1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana prvoga mjeseca nakon što posljednja stranka priopći drugima da su okončani pravni postupci potrebni u ovu svrhu.
2. Ovaj Sporazum vrijedi u vremenskom razdoblju od pet godina. On se automatski produžava za iduća razdoblja od godinu dana, osim ako jedna od stranaka ne obavijesti drugu pismenim putem o svojoj namjeri da ne produži ovaj Sporazum šest mjeseci prije kraja bilo kojeg narednog jednogodišnjeg razdoblja.
3. Svaka izmjena ovog Sporazuma izvršava se uz zajednički dogovor stranaka. Svaka izmjena stupa na snagu u skladu sa stavkom 1. ovog članka isključivo nakon što posljednja stranka priopći drugima da su okončane sve neophodne formalnosti.
4. Stranka može otkazati ovaj Sporazum pisanom obaviješću o svojoj namjeri da otkaže sporazum drugoj stranci. Otkaz stupa na snagu šest mjeseci nakon što druga stranka primi obavijest o otkazu. Otkaz ne utječe na dogovorene ili tekuće projekte koji su započeti prije otkazivanja.
Članak 58.
Vjerodostojan tekst
1. Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka, na bugarskom, češkom, danskom, nizozemskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, mađarskom, talijanskom, latvijskom, litavskom, malteškom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom i švedskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
2. Sporazum je dogovoren na engleskom jeziku. Svaka jezična razlika u tekstovima upućuje se Zajedničkom odboru.
PROTOKOL
uz Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Filipina, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji
KRALJEVINA BELGIJA,
REPUBLIKA BUGARSKA,
ČEŠKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA DANSKA,
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,
REPUBLIKA ESTONIJA,
IRSKA,
HELENSKA REPUBLIKA,
KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,
FRANCUSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA HRVATSKA,
TALIJANSKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA CIPAR,
REPUBLIKA LATVIJA,
REPUBLIKA LITVA,
VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,
MAĐARSKA,
REPUBLIKA MALTA,
KRALJEVINA NIZOZEMSKA,
REPUBLIKA AUSTRIJA,
REPUBLIKA POLJSKA,
PORTUGALSKA REPUBLIKA,
RUMUNJSKA,
REPUBLIKA SLOVENIJA,
SLOVAČKA REPUBLIKA,
REPUBLIKA FINSKA,
KRALJEVINA ŠVEDSKA,
UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,
ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”, koje zastupa Vijeće Europske unije, i
EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Europska unija”
s jedne strane, i
REPUBLIKA FILIPINI, dalje u tekstu „Filipini”
s druge strane,
dalje u tekstu zajedno „ugovorne stranke” za potrebe ovog Protokola,
UZIMAJUĆI U OBZIR pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013.,
BUDUĆI DA je Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Filipina, s druge strane, dalje u tekstu „Sporazum”, potpisan u Phnom Penhu 11. srpnja 2012.
BUDUĆI DA je Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, dalje u tekstu „Ugovor o pristupanju”, potpisan u Bruxellesu 9. prosinca 2011.
BUDUĆI DA se sukladno uvjetima iz članka 6. stavka 2. Akta o pristupanju Republike Hrvatske, o njezinu pristupanju Sporazumu treba dogovoriti sklapanjem protokola uz Sporazum,
SPORAZUMJELE SU SE:
Članak 1.
Republika Hrvatska pristupa kao stranka Okvirnom sporazumu o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Filipina, s druge strane, potpisanom u Phnom Penhu 11. srpnja 2012. te na isti način kao i ostale države članice Europske unije donosi i prima na znanje tekst Sporazuma.
Članak 2.
Europska unija svojim državama članicama i Republici Filipinima pravovremeno nakon parafiranja ovog Protokola dostavlja inačicu Sporazuma na hrvatskom jeziku. Podložno stupanju na snagu ovog Protokola, jezična inačica iz prethodne rečenice ovog članka postaje vjerodostojna pod istim uvjetima kao i jezične inačice Sporazuma na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku.
Članak 3.
Ovaj Protokol čini sastavni dio Sporazuma.
Članak 4.
1. Ovaj Protokol odobravaju Europska unija, Vijeće Europske unije u ime država članica Filipini, u skladu sa svojim postupcima. Ugovorne stranke međusobno se obavješćuju o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu. Isprave o odobrenju polažu se kod Glavnog tajništva Vijeća Europske unije.
2. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana predavanja zadnje isprave o odobrenju, ali ne prije datuma stupanja na snagu Sporazuma.
Članak 5.
Ovaj Protokol sastavljen je u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.
U POTVRDU TOGA, niže potpisani opunomoćenici, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Protokol.
Съставено в Брюксел на петнадесети януари две хиляди и петнадесета година.
Hecho en Bruselas, el quince de enero de dos mil quince.
V Bruselu dne patnáctého ledna dva tisíce patnáct.
Udfærdiget i Bruxelles den femtende januar to tusind og femten.
Geschehen zu Brüssel am fünfzehnten Januar zweitausendfümfzehn.
Kahe tuhande viieteistkümnenda aasta jaanuarikuu viieteistkümnendal päeval Brüsselis.
Έγινε στις Βρυξέλλες, στις δέκα πέντε Ιανουαρίου δύο χιλιάδες δεκαπέντε.
Done at Brussels on the fifteenth day of January in the year two thousand and fifteen.
Fait à Bruxelles, le quinze janvier deux mille quinze.
Sastavljeno u Bruxellesu petnaestog siječnja dvije tisuće petnaeste.
Fatto a Bruxelles, addì quindici gennaio duemilaquindici.
Briselē, divi tūkstoši piecpadsmitā gada piecpadsmitajā janvārī.
Priimta du tūkstančiai penkioliktų metų sausio penkioliktą dieną Briuselyje.
Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizenötödik év január havának tizenötödik napján.
Magħmul fi Brussell, fil-ħmistax-il jum ta' Jannar tas-sena elfejn u ħmistax.
Gedaan te Brussel, de vijftiende januari tweeduizend vijftien.
Sporządzono w Brukseli dnia piętnastego stycznia roku dwa tysiące piętnastego.
Feito em Bruxelas, em quinze de janeiro de dois mil e quinze.
Întocmit la Bruxelles la cincisprezece ianuarie două mii cincisprezece.
V Bruseli pätnásteho januára dvetisícpätnásť.
V Bruslju, dne petnajstega januarja leta dva tisoč petnajst.
Tehty Brysselissä viidentenätoista päivänä tammikuuta vuonna kaksituhattaviisitoista.
Som skedde i Bryssel den femtonde januari tjugohundrafemton.
За държавите членки
Por los Estados miembros
Za členské státy
For medlemsstaterne
Für die Mitgliedstaaten
Liikmesriikide nimel
Για τα κράτη μέλη
For the Member States
Pour les États membres
Za države članice
Per gli Stati membri
Dalībvalstu vārdā –
Valstybių narių vardu
A tagállamok részéről
Għall-Istati Membri
Voor de lidstaten
W imieniu Państw Członkowskich
Pelos Estados-Membros
Pentru statele membre
Za členské štáty
Za države članice
Jäsenvaltioiden puolesta
För medlemsstaterna
За Европейския съюз
Рог la Unión Europea
Za Evropskou unii
For Den Europæiske Union
Für die Europäische Union
Euroopa Liidu nimel
Για την Ευρωπαϊκή Ένωση
For the European Union
Pour l'Union européenne
Za Europsku uniju
Per l'Unione europea
Eiropas Savienības vārdā –
Europos Sąjungos vardu
Az Európai Unió részéről
Għall-Unjoni Ewropea
Voor de Europese Unie
W imieniu Unii Europejskiej
Pela União Europeia
Pentru Uniunea Europeană
Za Európsku úniu
Za Evropsko unijo
Euroopan unionin puolesta
För Europeiska unionen
За Република Филипини
Por la República de Filipinas
Za Filipínskou republiku
For Republikken Filippinerne
Für die Republik der Philippinen
Filipiini Vabariigi nimel
Για τη Δημοκρατία της Φιλιππίνων
For the Republic of the Philippines
Pour la République des Philippines
Za Republiku Filipine
Per la Repubblica delle Filippine
Filipīnu Republikas vārdā –
Filipinų Respublikos vardu
A Fülöp-szigeteki Köztársaság részéről
Għar-Repubblika tal-Filippini
Voor de Republiek der Filipijnen
W imieniu Republiki Filipin
Pela República das Filipinas
Pentru Republica Filipine
Za Filipínsku republiku
Za Republiko Filipini
Filippiinien tasavallan puolesta
För Republiken Filippinerna