02016Y0312(02) — HR — 20.03.2019 — 006.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

od 15. prosinca 2015.

o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike

(ESRB/2015/2)

( C 097 12.3.2016, 9)

Koju je izmijenila:

 

 

  br.

stranica

datum

 M1

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE od 24. ožujka 2016. 2016/C 153/01

  C 153

1

29.4.2016

 M2

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE оd 24. lipnja 2016. 2016/C 290/01

  C 290

1

10.8.2016

►M3

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE оd 20. listopada 2017. 2017/C 431/01

  C 431

1

15.12.2017

 M4

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE оd 8. siječnja 2018. 2018/C 41/01

  C 41

1

3.2.2018

 M5

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE od 16. srpnja 2018. 2018/C 338/01

  C 338

1

21.9.2018

 M6

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE od 5. prosinca 2018. 2019/C 39/01

  C 39

1

1.2.2019

►M7

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE оd 15. siječnja 2019. 2019/C 106/01

  C 106

1

20.3.2019


Koji je ispravio:

 C1

,  C 338, 15.9.2016,  16  (2016/810)




▼B

PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

od 15. prosinca 2015.

o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike

(ESRB/2015/2)

2016/C 97/02



ODJELJAK 1.

PREPORUKE

Preporuka A – Procjena prekograničnih učinaka vlastitih mjera makrobonitetne politike odgovarajućih tijela

1. Preporučuje se odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera da procijene prekogranične učinke primjene svojih vlastitih mjera makrobonitetne politike prije njihovog donošenja. U najmanju ruku, potrebno je procijeniti kanale prelijevanja koji djeluju putem ispravaka vrijednosti za rizik i regulatorne arbitraže, upotrebom metodologije utvrđene u poglavlju 11. Priručnika ESRB-a.

2. Odgovarajućim tijelima za primjenu mjera preporučuje se da procijene sljedeće:

(a) moguće prekogranične učinke (curenja i regulatornu arbitražu) primjene mjera makrobonitetne politike u njihovoj državi; i

(b) moguće prekogranične učinke svake predložene mjere makrobonitetne politike na druge države članice i na Jedinstveno tržište.

3. Odgovarajućim tijelima za primjenu mjera preporučuje se da najmanje jednom godišnje prate ostvarenje i razvoj prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike koje su uvela.

Preporuka B – Dostavljanje obavijesti i zahtjev za uzajamno postupanje u odnosu na vlastite mjere makrobonitetne politike odgovarajućih tijela.

1. Odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera preporučuje se da obavijeste ESRB o mjerama makrobonitetne politike čim budu donesene, a najkasnije u roku od dva tjedna nakon donošenja. Obavijesti bi trebale također uključivati procjenu prekograničnih učinaka i nužnosti za uspostavljanje uzajamnosti od strane drugih odgovarajućih tijela. Od odgovarajućih tijela nadležnih za primjenu mjera zahtijeva se da dostave informacije na engleskom jeziku upotrebljavajući obrasce objavljene na mrežnoj stranici ESRB-a.

▼M3

2. Ako se uspostavljanje uzajamnosti od strane drugih država članica smatra potrebnim za osiguravanje učinkovitog funkcioniranja odgovarajućih mjera, odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera preporučuje se da ESRB-u dostave zahtjev za uzajamno postupanje, zajedno s obavijesti o mjeri. Zahtjev treba sadržavati prijedlog iznosa praga značajnosti.

▼B

3. Ako su mjere makrobonitetne politike primijenjene prije donošenja ove Preporuke ili ako se uspostavljanje uzajamnosti nije smatralo potrebnim kada su mjere prvi put uvedene, ali je odgovarajuće tijelo nadležno za primjenu mjera naknadno odlučilo da je takvo uspostavljanje uzajamnosti postalo potrebno, odgovarajućim tijelima nadležnim za primjenu mjera preporučuje se da ESRB-u dostave zahtjev za uzajamno postupanje

Preporuka C - Uzajamna primjena mjera makrobonitetne politike drugih odgovarajućih tijela

▼M7

1. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju mjere makrobonitetne politike koje su donijela druga odgovarajuća tijela i čiju je uzajamnu primjenu preporučio ESRB. Preporučuje se da se sljedeće mjere, kao što je dalje opisano u Prilogu, uzajamno primjenjuju:

Estonija:

 jednopostotna stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU na domaće izloženosti svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u Estoniji

Finska:

 donji prag od 15 % za prosječni ponder rizika za stambene kredite osigurane stambenim nekretninama u Finskoj koji se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Finskoj i koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima za izračun regulatornog kapitala;

Belgija:

 dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, primjenjivo u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Belgiji, koje primjenjuju IRB pristup za izračun regulatornog kapitala, a sastoji se od:

 

(a) paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b) proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji.

Francuska:

 strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra.

Švedska:

 Posebni donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike sa sjedištem u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun regulatornog kapitala.

▼B

2. Odgovarajućim tijelima se preporučuje da uzajamno primijene mjere makrobonitetne politike navedene u ovoj Preporuci provedbom iste mjere makrobonitetne politike kao one koju je provelo tijelo nadležno za primjenu mjera. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u nacionalnom zakonodavstvu, odgovarajućim tijelima se preporučuje uzajamna primjena, nakon savjetovanja s ESRB-om, na način da donesu mjeru makrobonitetne politike koja je raspoloživa u njihovom području nadležnosti, a koja ima učinak koji je istovjetan primijenjenoj mjeri makrobonitetne politike.

3. Osim ako nije preporučen poseban rok u odnosu na uzajamnu primjenu mjere makrobonitetne politike, odgovarajućim tijelima se preporučuje da donesu uzajamne mjere makrobonitetne politike najkasnije u roku od tri mjeseca, nakon objave zadnjih izmjena ove Preporuke u Službenom listu Europske unije. Donesene uzajamne mjere trebale bi imati najbliži mogući datum primjene.

Preporuka D - Obavijest o uzajamnoj primjeni mjera makrobonitetne politike drugih odgovarajućih tijela

Odgovarajućim tijelima se preporučuje da obavijeste ESRB o svojoj uzajamnoj primjeni mjera makrobonitetne politike drugih odgovarajućih tijela. Obavijesti se trebaju poslati najkasnije u roku od mjesec dana od donošenja uzajamne mjere. Od tijela koja dostavljaju obavijest zahtijeva se da dostave informacije na engleskom jeziku upotrebljavajući obrasce objavljene na mrežnoj stranici ESRB-a.

ODJELJAK 2.

PROVEDBA

1.    Tumačenje

Za potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „primjena mjera” znači primjena mjere makrobonitetne politike na nacionalnoj razini;

(b) „donošenje” znači odluka koju je donijelo odgovarajuće tijelo u pogledu uvođenja, uzajamne primjene ili izmjene mjere makrobonitetne politike;

(c) „financijska usluga” znači svaka usluga bankarske, kreditne, ili osiguravajuće prirode ili usluga koja se odnosi na osobnu mirovinu, ulaganja ili plaćanja;

(d) „mjera makrobonitetne politike” znači svaka mjera koja je namijenjena sprečavanju i ublažavanju sistemskog rizika kao što je utvrđeno u članku 2. točki (c) Uredbe (EU) br. 1092/2010 a koju je donijelo i primijenilo odgovarajuće tijelo, koje postupa u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom;

(e) „obavijest” znači pisana obavijest na engleskom jeziku koju su ESRB-u uputila odgovarajuća tijela, uključujući ESB u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 1024/2013, u pogledu mjere makrobonitetne politike u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU i člankom 458. Uredbe (EU) br. 575/2013, ali ne ograničavajući se na te članke, a koja može biti zahtjev za uzajamnu primjenu upućen od strane države članice u skladu s člankom 134. stavkom 4. Direktive 2013/36/EU i člankom 458. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 575/2013, ali ne ograničavajući se na te članke;

(f) „uzajamnost” znači mehanizam putem kojeg odgovarajuće tijelo u jednoj državi primjenjuje istu ili istovjetnu mjeru makrobonitetne politike kao kako je utvrđeno od strane odgovarajućeg tijela druge države, na sve financijske institucije na svom području nadležnosti, kada su izložene istom riziku u potonjoj državi;

(g) „odgovarajuće tijelo nadležno za primjenu mjera” znači odgovarajuće tijelo koje je nadležno za primjenu mjere makrobonitetne politike na nacionalnoj razini;

(h) „odgovarajuće tijelo” znači tijelo kojemu je povjereno donošenje i/ili primjena mjera makrobonitetne politike, uključujući ali ne ograničavajući se na:

i. imenovano tijelo u skladu s poglavljem 4. Direktive 2013/36/EU i člankom 458. Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, ESB u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013; ili

ii. makrobonitetno tijelo s ciljevima, mehanizmima, ovlastima, zahtjevima u vezi s odgovornošću i drugim svojstvima utvrđenim u Preporuci ESRB/2011/3 Europskog odbora za sistemske rizike ( 1 );

▼M3

(i) „prag značajnosti” znači kvantitativni prag ispod kojeg se izloženost pojedinačnog pružatelja financijskih usluga prema utvrđenom makrobonitetnom riziku u državi u kojoj nadležno tijelo primjenjuje mjeru makrobonitetne politike može smatrati izloženošću koja nije značajna.

▼B

2.    Izuzeća

▼M3

1. Odgovarajuća tijela mogu izuzeti pojedinačnog pružatelja financijskih usluga u svojem području nadležnosti od primjene određene uzajamne mjere makrobonitetne politike, ako taj pružatelj financijskih usluga ima izloženost koja nije značajna prema utvrđenom makrobonitetnom riziku u određenoj državi u kojoj odgovarajuće nadležno tijelo primjenjuje predmetnu mjeru makrobonitetne politike (načelo de minimis). Od odgovarajućih se tijela zahtijeva da obavijeste ESRB o tim izuzećima, upotrebljavajući obrazac za dostavljanje obavijesti o uzajamnim mjerama objavljen na mrežnim stranicama ESRB-a.

U svrhu primjene načela de minimis, ESRB preporučuje da se prag značajnosti temelji na onome koji je predložen od strane odgovarajućeg nadležnog tijela za primjenu mjera sukladno točki 2. iz odjeljka 1., potpreporuke B. Kalibracija praga trebala bi slijediti najbolje prakse koje je utvrdio ESRB. Prag značajnosti je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu primijeniti preporučeni prag, prema potrebi odrediti niži prag za svoju državu, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti. Kada se primjenjuje načelo de minimis, tijela trebaju pratiti jesu li se ostvarila curenja i regulatorna arbitraža i prema potrebi, zatvoriti pravnu prazninu.

▼B

2. Ako su odgovarajuća tijela već uzajamno primijenila i objavila mjeru prije nego što je ovom Preporukom preporučena uzajamna primjena te mjere, uzajamna mjera se ne treba izmijeniti čak i ako se razlikuje od one koju je provelo tijelo nadležno za primjenu mjera.

3.    Vremenski okvir i izvješćivanje

1. Odgovarajuća tijela obvezna su izvještavati ESRB i Vijeće o radnjama koje poduzimaju u odnosu na ovu Preporuku, ili primjereno opravdati svako nepostupanje. Izvješća se šalju svake dvije godine, time da je rok za dostavu prvog izvješća do 30. lipnja 2017. Izvješća moraju sadržavati najmanje:

(a) podatke o sadržaju i vremenu poduzetih radnji;

(b) ocjenu funkcioniranja poduzetih radnji u odnosu na ciljeve ove Preporuke;

(c) iscrpna opravdanja o svim izuzećima dodijeljenim na temelju načela de minimis i sva nepostupanja ili odstupanja od ove Preporuke, uključujući sva zakašnjenja.

2. U slučaju podijeljene odgovornosti, odgovarajuća tijela koordinirano djeluju kako bi na vrijeme dostavila potrebne informacije.

3. Odgovarajuća tijela se potiče da obavještavaju ESRB što je prije moguće o svim predloženim mjerama makrobonitetne politike.

4. Uzajamna mjera makrobonitetne politike smatra se istovjetnom, ako sadrži, u mjeri u kojoj je to moguće:

(a) isti gospodarski učinak;

(b) isto područje primjene;

(c) iste posljedice (sankcije) za nepoštovanje pravila.

▼M3

4.    Izmjene preporuke

Opći odbor će odlučiti kada je potrebno izmijeniti ovu Preporuku. Te izmjene posebno uključuju sve dodatne ili izmijenjene mjere makrobonitetne politike koje se trebaju uzajamno primijeniti kao što je utvrđeno u Preporuci C i povezanim prilozima koji sadrže informacije koje se posebno odnose na mjere, uključujući prag značajnosti koji određuje ESRB. Opći odbor može također produljiti rokove utvrđene u prethodnim stavcima kada su zakonodavne inicijative potrebne radi postupanja u skladu s jednom ili više preporuka. Posebno, Opći odbor može odlučiti da će izmijeniti ovu Preporuku nakon što je Europska Komisija preispitala okvir za obvezno priznavanje prema pravu Unije ili na temelju iskustva stečenog djelovanjem mehanizma za dobrovoljnu uzajamnost utvrđenog ovom Preporukom.

▼B

5.    Nadzor i ocjena

1. Tajništvo ESRB-a:

(a) pruža pomoć odgovarajućim tijelima, uključujući olakšavanje usklađenog izvještavanja, davanje odgovarajućih obrazaca i pojedinosti o načinima i vremenskom okviru daljnjeg praćenja, kada je to potrebno;

(b) provjerava da odgovarajuća tijela postupaju u skladu s pravilima, pružajući im također pomoć na njihov zahtjev te dostavlja izvješća Općem odboru.

2. Opći odbor ocjenjuje radnje i opravdanja o kojima odgovarajuća tijela podnose izvješća, a kada je to potrebno, odlučuje je li bilo propusta u postupanju na temelju ove Preporuke i jesu li odgovarajuća tijela propustila primjereno opravdati svoje nepostupanje.

▼M7




Prilog

Estonija

jednopostotna stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU na domaće izloženosti svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u Estoniji

I.    Opis mjere

1. Estonska mjera sastoji se od jednopostotne stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koja se primjenjuje u skladu s člankom 133. Direktive 2013/36/EU na domaće izloženosti svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u Estoniji.

II.    Uzajamna primjena

2. Kada su države članice prenijele članak 134. Direktive 2013/36/EU u nacionalno pravo, odgovarajućim tijelima se preporučuje da uzajamno primjene estonsku mjeru za izloženosti institucija koje imaju domaće odobrenje za rad, a nalaze se u Estoniji, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU. Za potrebe ovog stavka, primjenjuje se rok iz potpreporuke C(3).

3. Kada države članice nisu prenijele članak 134. Direktive 2013/36/EU u nacionalno pravo, odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjene estonsku mjeru za izloženosti institucija koje imaju domaće odobrenje za rad, a nalaze se u Estoniji, u skladu s potpreporukom C(2). Odgovarajućim tijelima se preporučuje da donesu istovjetnu mjeru u roku od šest mjeseci.

III.    Prag značajnosti

4. Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 250 milijarde eura radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

5. U skladu s Odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama u Belgiji koje su ispod praga značajnosti od 2 milijarde eura. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju belgijsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 250 milijarde eura.

6. Ako ne postoje kreditne institucije s IRB pristupom koje imaju odobrenje za rad u drugim državama članicama s podružnicama koje se nalaze u Finskoj ili koje izravno pružaju financijske usluge u Finskoj, a koje imaju izloženosti od 1 milijarde eura ili više u odnosu na finsko hipotekarno tržište, odgovarajuća tijela država članica mogu odlučiti da tu mjeru uzajamno ne primjenjuju, kako je utvrđeno u Odjeljku 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju mjeru kada kreditna institucija s IRB pristupom prijeđe prag od 250 milijarde eura.

7. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 2 milijarde eura je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.”.

Finska

Posebna najniža razina od 15 % specifična za određenu kreditnu instituciju za prosječni ponder rizika za kredite osigurane stambenim nekretninama u Finskoj koja važi za sve kreditne institucije koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB) (dalje u tekstu „kreditne institucije s IRB pristupom”) u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013.

I.    Opis mjere

1. Finska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 sastoji se od donjeg praga od 15 % specifičnog za određenu kreditnu instituciju, za prosječni ponder rizika za kreditne institucije s IRB pristupom, na razini portfelja za stambene kredite osigurane stambenim nekretninama u Finskoj.

II.    Uzajamna primjena

2. U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju finsku mjeru te da ju primijene na portfelje hipotekarnih kredita za stanovništvo osiguranih stambenim nekretninama u Finskoj, koje drže kreditne institucije s IRB pristupom, a koje su odobrile podružnice koje su dobile odobrenje za rad u matičnoj državi i nalaze se u Finskoj. Za potrebe ovog stavka, primjenjuje se rok iz potpreporuke C(3).

3. Odgovarajućim tijelima također se preporučuje uzajamna primjena finske mjere te primjena na portfelje hipotekarnih kredita za stanovništvo osiguranih stambenim nekretninama u Finskoj, koje drže kreditne institucije s IRB pristupom, koje su odobrene izravno preko granica od strane kreditnih institucija koje imaju sjedište u njihovim odnosnim državama. Za potrebe ovog stavka, primjenjuje se rok iz potpreporuke C(3).

4. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovom području nadležnosti koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru u roku od četiri mjeseca.

III.    Prag značajnosti

5. Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti od 1 milijarde eura izloženosti tržištu hipotekarnih kredita osiguranih stambenim nekretninama u Finskoj radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane država članica koje uzajamno primjenjuju mjeru.

6. U skladu s Odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine kreditne institucije s IRB pristupom čiji portfelji hipotekarnih kredita za stanovništvo osigurani stambenim nekretninama u Finskoj nisu značajni i ispod su praga značajnosti od 1 milijarde eura. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju mjeru kada kreditna institucija s IRB pristupom prijeđe prag od 1 milijarde eura.

7. Ako ne postoje kreditne institucije s IRB pristupom koje imaju odobrenje za rad u drugim državama članicama s podružnicama koje se nalaze u Finskoj ili koje izravno pružaju financijske usluge u Finskoj, a koje imaju izloženosti od 1 milijarde eura ili više u odnosu na finsko hipotekarno tržište, odgovarajuća tijela država članica mogu odlučiti da tu mjeru uzajamno ne primjenjuju, kako je utvrđeno u Odjeljku 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju mjeru kada kreditna institucija s IRB pristupom prijeđe prag od 1 milijarde eura.

Belgija

Dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, određen kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, koji se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013. Dodatni ponder rizika sastoji se od dva dijela:

(a)  paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

(b)  proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji.

I.    Opis mjere

1. Belgijska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 i određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od dodatnog pondera rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koja se sastoji od dva dijela:

(a) Prvi dio sastoji se od povećanja od 5 postotnih bodova na ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koji je dobiven nakon izračuna drugog dijela dodatnog pondera rizika u skladu s točkom (b).

(b) Drugi dio sastoji se od povećanja pondera rizika od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih kredita izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

II.    Uzajamna primjena

2. U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Belgiji domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i koriste IRB pristup u roku određenom u potpreporuci C(3).

3. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Belgiji u roku određenom u potpreporuci C(3).

4. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovom području nadležnosti, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovom području nadležnosti koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III.    Prag značajnosti

5. Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 2 milijarde eura radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

6. U skladu s Odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama u Belgiji koje su ispod praga značajnosti od 2 milijarde eura. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju belgijsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 2 milijarde eura.

7. Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Belgiji ili koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama u Belgiji, a koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženost od 2 milijarde eura ili višu prema belgijskom tržištu stambenih nekretnina, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene belgijsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 2 milijarde eura.

8. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 2 milijarde eura je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.”.

Francuska

Strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra.

I.    Opis mjere

1. Francuska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena GSV institucijama i OSV institucijama na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra (ne na potkonsolidiranoj razini), sastoji se od strožeg ograničenja velike izloženosti na 5 posto njihovog priznatog kapitala, primjenjivo na izloženost prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj.

2. Nefinancijsko društvo se definira kao fizička ili pravna osoba privatnog prava koja ima sjedište u Francuskoj i koja, na svojoj razini i na najvišoj razini konsolidacije, pripada sektoru nefinancijskih društava kako je definiran u točki 2.45 Priloga A Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).

3. Mjera se primjenjuje na izloženost prema nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj i na izloženost prema grupama povezanih nefinancijskih društava kako slijedi:

(a) Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koje ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije u Francuskoj, mjera se primjenjuje na zbroj neto izloženosti prema grupi i svim njezinim povezanim subjektima u smislu točke (39) članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b) Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koje ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske, mjera se primjenjuje na zbroj:

i. izloženosti prema onim nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj;

ii. izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu preko kojih nefinancijska društva navedena pod točkom i. imaju izravnu ili neizravnu kontrolu u smislu točke (39) članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013; i

iii. izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu koja ekonomski ovise o nefinancijskim društvima navedenim u točki i. u smislu točke (39) članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Nefinancijska društva koja nemaju sjedište u Francuskoj i koja nisu društvo kćer, niti su subjekt ekonomski ovisan o nefinancijskom društvu koje ima sjedište u Francuskoj, a niti su pod njegovom izravnom ili neizravnom kontrolom, stoga su izvan područja primjene mjere.

U skladu s člankom 395. stavak 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, mjera se primjenjuje nakon uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i iznimaka u skladu s člancima od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

4. GSV institucija ili OSV institucija mora nefinancijsko društvo koje ima sjedište u Francuskoj smatrati velikim, ako je njegova izvorna izloženost prema nefinancijskom društvu ili prema grupi povezanih nefinancijskih društava u smislu stavka 3., jednaka ili veća od 300 milijuna eura. Vrijednost originalne izloženosti se izračunava u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013, o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 ( 3 ).

5. Smatra se da je nefinancijsko društvo visoko zaduženo ako ima omjer financijske poluge veći od 100 posto, a omjer pokrivenosti financijskih troškova je ispod tri, obračunato na najvišoj razini konsolidacije grupe kako slijedi:

(a) Omjer financijske poluge je omjer između ukupnog duga umanjenog za novac i vlasničke vrijednosne papire; i

(b) Omjer pokrivenosti financijskih troškova je omjer između, s jedne strane, dodane vrijednosti uvećano za subvencije za poslovanje umanjeno za: i. plaće, ii. poreze i carine na poslovanje, iii. druge neto redovne troškove poslovanja isključujući neto kamate i slične troškove, i iv. amortizaciju i otplatu te, s druge strane, kamata i sličnih troškova.

Omjeri se izračunavaju temeljem računovodstvenih agregata definiranim u skladu s primjenjivim standardima, kako su prikazani u financijskim izvještajima nefinancijskog društva koje je, prema potrebi ovjerio ovlašteni računovođa.

II.    Uzajamna primjena

6. Odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju francusku mjeru primjenjujući ju na GSV institucije i OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru područja nadležnosti njihovog bonitetnog parametra.

7. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, u skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III.    Prag značajnosti

8. Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 2 milijarde eura radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru koja se sastoji od:

(a) Praga od 2 milijarde EUR za ukupne originalne izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru područja nadležnosti bonitetnog parametra, prema francuskom sektoru nefinancijskih društava;

(b) Praga od 300 milijuna EUR primjenjivog na GSV institucije i OSV institucije koje imaju domaće odobrenje za rad, koje imaju jednak ili prelaze prag naveden pod točkom (a) za:

i. pojedinačnu originalnu izloženost prema nefinancijskom društvu sa sjedištem u Francuskoj;

ii. zbroj originalnih izloženosti prema grupi povezanih nefinancijskih društava, koje na najvišoj razini konsolidacije ima sjedište u Francuskoj, obračunato u skladu sa stavkom 3.(a);

iii. zbroj originalnih izloženosti prema nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj koja su dio grupe povezanih društava sa sjedištem na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske kako se izvještava u obrascima C 28.00 i C 29.00 Priloga VIII. Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014;

(c) Prag od 5 posto priznatog kapitala GSV institucije ili OSV institucije na najvišoj razini konsolidacije, za izloženosti utvrđene pod (b) nakon što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Pragovi navedeni u stavcima (b) i (c) trebaju se primijeniti bez obzira je li odnosni subjekt ili nefinancijsko društvo visoko zaduženo ili nije.

Vrijednost originalne izloženosti navedena u stavcima (a) i (b) treba se izračunati u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije nego što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013 kako se izvještava u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014.

9. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine GSV institucije ili OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra, koje ne krše kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Prilikom primjene praga značajnosti, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značajnost izloženosti GSV institucija ili OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava, kao i koncentraciju izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te se preporučuje da, kada je prekršen kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8., primijene francusku mjeru na prethodno izuzete GSV institucije ili OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad na najvišoj razini konsolidacije svojeg bankarskog bonitetnog parametra. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

10. Ako nema GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici i koje su izložene francuskom sektoru nefinancijskih društava iznad praga značajnosti navedenog u stavku 8., odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene francusku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava kao i koncentraciju izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju francusku mjeru kada GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidiranosti svog bankarskog bonitetnog parametra premaši kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

11. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. je preporučena maksimalna razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

Švedska

Posebni donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike sa sjedištem u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun regulatornog kapitala.

I.    Opis mjere

1. Švedska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d), podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od posebnog donjeg praga od 25 posto specifičnog za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike sa sjedištem u Švedskoj, osigurane nekretninama.

2. Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih izloženosti izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

II.    Uzajamna primjena

3. U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Švedskoj domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i koriste IRB pristup u roku određenom u potpreporuci C(3).

4. Odgovarajućim tijelima se preporučuje se da uzajamno primjene švedsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu u odnosu na dužnike sa sjedištem u Švedskoj, osigurane nekretninama. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Švedskoj u roku određenom u potpreporuci C(3).

5. Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima se preporučuje da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima se preporučuje da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

III.    Prag značajnosti

6. Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 5 milijardi SEK radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

7. U skladu s Odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike sa sjedištem u Švedskoj osigurane nekretninama koje su ispod praga značajnosti od 5 milijardi SEK. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju švedsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 5 milijardi SEK.

8. Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Švedskoj ili koje imaju izravne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike sa sjedištem u Švedskoj osigurane nekretninama, a koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženosti prema stanovništvu od 5 milijardi SEK ili više prema dužnicima sa sjedištem u Švedskoj osigurane nekretninama, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene švedsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 5 milijardi SEK.

9. U skladu s odjeljkom 2.2.1. Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 5 milijardi SEK je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, prema potrebi, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.



( 1 ) Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 22. prosinca 2011. o makrobonitetnim ovlastima nacionalnih tijela (ESRB/2011/3) (SL C 41, 14.2.2012., str. 1.).

( 2 ) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

( 3 ) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 od 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1).