02014R1305 — HR — 16.06.2019 — 002.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

Koju je izmijenila:

▼B

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1305/2014

оd 11. prosinca 2014.

o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u odnosu na podsustav telematskih aplikacija za teretni promet željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 62/2006

(Tekst značajan za EGP)

Članak 1.

Predmet

Ovime se donosi tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) u odnosu na podsustav „telematskih aplikacija za teretni promet” europskog željezničkog sustava kako je utvrđeno Prilogom.

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ovaj se TSI primjenjuje na podsustav „telematskih aplikacija” željezničkog sustava u Europskoj uniji prema definiciji iz odjeljka 2.6. točke (b) Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ.

2.  TSI se primjenjuje na sljedeće mreže:

TSI-jem nisu obuhvaćeni slučajevi navedeni u članku 1. stavku 3. Direktive 2008/57/EZ.

3.  TSI se primjenjuje na mreže sa sljedećim nazivnim širinama kolosijeka: 1 435 mm, 1 520 mm, 1 524 mm, 1 600 mm i 1 668 mm.

Članak 3.

Ažuriranje i izvješćivanje o tehničkim dokumentima

Agencija objavljuje na svojem web-mjestu oznake lokacije i društva kako je navedeno u točki 4.2.11.1. (točke b i d) i tehničke dokumente iz odjeljka 7.2. Priloga i izvješćuje Komisiju o napretku pri njihovoj izradi.

Komisija obavješćuje države članice o tom napretku preko Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ.

Članak 4.

Sukladnost s mrežama u trećim zemljama

U pogledu usluga teretnog željezničkog prijevoza koji se odvija iz trećih zemalja ili prema njima, sukladnost sa zahtjevima TSI-ja kako je navedeno u Prilogu ovisna je o dostupnosti informacija od subjekata izvan Europske unije osim u slučaju da se dvostranim sporazumima osigurava razmjena informacija koja je kompatibilna s tim TSI-jem.

Članak 5.

Provedba

1.  Agencija ocjenjuje i nadzire provedbu ove Uredbe kako bi utvrdila jesu li dogovoreni ciljevi i rokovi postignuti i dostavlja izvješće o ocjeni upravnom odboru TAF-a iz odjeljka 7.1.4. Priloga.

2.  Upravni odbor TAF-a ocjenjuje provedbu ove Uredbe, na temelju izvješća o ocjeni koje podnosi Agencija i donosi odgovarajuće odluke za daljnje mjere koje treba poduzeti u tom sektoru.

3.  Države članice osiguravaju da svi željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture i posjednici vagona registrirani na njihovu državnom području budu obaviješteni o ovoj Uredbi te one određuju nacionalno kontaktno mjesto za praćenje njezine provedbe kako je opisano u Dodatku III.

4.  Države članice dostavljaju Komisiji izvješće o provedbi ove Uredbe do 31. prosinca 2018. O tom se izvješću raspravlja u Odboru osnovanom u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ. TSI u Prilogu ovoj Uredbi prilagođuje se prema potrebi.

Članak 6.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 62/2006 stavlja se izvan snage od stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 7.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

PRILOG

1.   UVOD

1.1.    Kratice

1.2.    Referentni dokumenti

1.3.    Tehničko područje primjene

Ova se tehnička specifikacija za interoperabilnost (dalje u tekstu TAF TSI) odnosi na element „aplikacije za teretni promet” podsustava „telematske aplikacije” i pripada funkcionalnom području iz popisa u Prilogu II. Direktivi 2008/57/EZ [1].

Svrha je ovog TAF TSI-ja osigurati učinkovitu razmjenu podataka utvrđivanjem tehničkog okvira, kako bi se postiglo da prijevozni proces ostane što više gospodarski prihvatljiv. Njime su obuhvaćene aplikacije u teretnom prometu i upravljanje vezama s drugim načinima prijevoza, što znači da se osim same vožnje vlakova, koncentrira na prijevozne usluge željezničkih prijevoznika. Sigurnosni aspekti razmatraju se samo u pogledu postojanja podatkovnih elemenata; vrijednosti nemaju utjecaj na siguran rad vlaka, a poštovanje zahtjevâ TAF TSI-ja ne može se smatrati poštovanjem sigurnosnih zahtjeva.

TAF TSI također utječe na uvjete pod kojima korisnici koriste željeznički prijevoz. U tom smislu izraz korisnici ne znači samo upravitelji infrastrukture ili željeznički prijevoznici, nego i svi drugi pružatelji usluga, kao što su pogoni za vagone, intermodalni prijevoznici te čak i korisnici.

Tehničko područje primjene ovog TSI-ja dodatno je definirano u članku 2. stavku 1. i članku 2. stavku 3. ove Uredbe.

1.4.    Geografsko područje primjene

Geografsko je područje primjene ovog TSI-ja mreža cjelokupnog željezničkog sustava, koja se sastoji od:

Isključeni su slučajevi iz članka 1. stavka 3. Direktive 2008/57/EZ [1].

1.5.    Sadržaj ovog TAF TSI-ja

Sadržaj ovog TAF TSI-ja u skladu je s člankom 5. Direktive 2008/57/EZ [1].

Ovim su TSI-jem u poglavlju 4. Karakteristike podsustava također obuhvaćeni zahtjevi za rad i održavanje za područje primjene navedeno u stavcima 1.1. (Tehničko područje primjene) i 1.2. (Geografsko područje primjene).

2.   DEFINICIJA PODSUSTAVA I PODRUČJE PRIMJENE

2.1.    Funkcija unutar područja primjene TSI-ja

Podsustav telematskih aplikacija za teretni promet određen je u Prilogu II. Direktive 2008/57/EZ [1]., odjeljak 2.5. stavak (b).

Posebno uključuje:

2.2.    Funkcije izvan područja primjene TSI-ja

Sustavi plaćanja i fakturiranja za korisnike nisu unutar područja primjene ovog TSI-ja, a nisu ni sustavi plaćanja i fakturiranja između različitih pružatelja usluga, kao što su željeznički prijevoznici ili upravitelji infrastruktura. Međutim, sustavom koji je podloga za razmjenu podataka u skladu s poglavljem 4.2. (Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava) osigurava se da podaci koji su potrebni kao osnova za plaćanje proizlaze iz usluga prijevoza.

Dugoročno planiranje voznih redova izvan je područja primjene ovog TSI-ja za telematske aplikacije. Unatoč tomu, u nekim će točkama pozivanje na rezultat dugoročnog planiranja, ako je povezano s učinkovitom razmjenom podataka, biti potrebno za upravljanje vlakovima.

2.3.    Pregled opisa podsustava

2.3.1.    Uključeni subjekti

O ovom se TSI-ju uzima u obzir sadašnje i različite moguće buduće pružatelje usluga koji se bave teretnim prijevozom, što obuhvaća (popis nije potpun):

Neki pružatelji posebnih usluga jasno su definirani u direktivama 2012/34/EU [3], 2008/57/EZ [1] i 2004/49/EZ [9]. S obzirom na to da se te direktive moraju uzeti u obzir, ovim se TSI-jem posebno uzima u obzir definicija pojma:

S obzirom na dodjeljivanje trase vlaka za vožnju vlaka također treba uzeti u obzir članak 38. Direktive 2012/34/EU [3]:

Infrastrukturni kapacitet dodjeljuje upravitelj infrastrukture. Kada je podnositelju zahtjeva kapacitet dodijeljen, on ga ne smije prenositi na drugog prijevoznika ili uslugu.

Zabranjeno je trgovanje infrastrukturnim kapacitetom i ono može dovesti do isključenja iz daljnje dodjele kapaciteta.

Prijenosom se ne smatra kada željeznički prijevoznik koristi kapacitet prilikom obavljanja poslova podnositelja zahtjeva koji nije željeznički prijevoznik.

U vezi s mogućim komunikacijskim scenarijima između upraviteljâ infrastrukture i podnositeljâ zahtjeva u izvršnoj fazi prijevoza moraju se samo uzeti u obzir upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici, a ne sve vrste podnositeljâ zahtjeva, što može biti relevantno za fazu planiranja. U izvršnoj fazi uvijek je naveden odnos između UI-ja i ŽP-a za koji je u ovom TSI-ju propisana razmjena poruka i pohrana podataka. Definicija podnositelja zahtjeva i mogućnosti dodjele trasa koje iz toga proizlaze ostaju nepromijenjene.

Za teretni se promet moraju osigurati različite usluge. Jedna je primjerice pribavljanje vagona. Ova se usluga može povezati s upraviteljem voznoga parka. Ako je ova prijevozna usluga jedna od usluga koje nudi ŽP, onda je ŽP također upravitelj voznoga parka. Upravitelj voznoga parka može upravljati svojim vagonima i/ili vagonima drugog posjednika (drugoga pružatelja usluga za teretne vagone). Potrebe za takvim pružateljima usluga se uzimaju u obzir neovisno o tome je li pravna osoba upravitelja voznoga parka ŽP ili nije.

Ovim se TSI-jem ne stvara nove pravne osobe i ne prisiljava ŽP-a da uključi vanjske pružatelje usluga za usluge koje željeznički prijevoznik sam nudi, ali ako je potrebno, uslugu se imenuje referiranjem na naziv pružatelja srodne usluge. Ako uslugu nudi ŽP, on je pružatelj te usluge.

Uzimajući u obzir potrebe korisnika, jedna od usluga je i organizacija prijevozne linije i upravljanje njome u skladu s obvezama prema korisniku. Ovu uslugu pruža „vodeći željeznički prijevoznik” (vodeći ŽP ili VŽP). VŽP je jedina kontaktna točka za korisnika. Ako je u prijevozni lanac uključeno više željezničkih prijevoznika, VŽP je odgovoran i za usklađivanje s drugim željezničkim prijevoznicima.

Ovu uslugu može obavljati i špediter ili neki drugi subjekt.

Uloga ŽP-a i VŽP-a može se razlikovati od jedne vrste prijevoza do druge. U intermodalnom poslovanju kapacitetom vlakova s jedinstvenim teretom i pripremom teretnih listova upravlja koordinator usluga intermodalnog prijevoza, koji onda može biti korisnik usluga vodećeg željezničkog prijevoznika.

Međutim, najvažnije je da ŽP-i, UI-ji i svi drugi pružatelji usluga (u smislu kako je definirano u ovom Prilogu) moraju raditi zajedno, bilo da se radi o suradnji i/ili otvorenom pristupu te učinkovitoj razmjeni podataka kako bi se korisniku osigurale cjelovite usluge.

2.3.2.    Razmatrani postupci

Ovaj TSI za sektor teretnog željezničkog prometa ograničen je u skladu s Direktivom 2008/57/EZ [1] na UI-je i ŽP-e/VŽP-e u pogledu njihovih neposrednih korisnika. U skladu s ugovornim sporazumom VŽP pruža informacije korisniku, posebno:

Za slanje tih informacija u poglavlju 4. definirane su odgovarajuće poruke sukladne s TAF-om.

U teretnom prometu rad VŽP-a u vezi s pošiljkom počinje kad od korisnika primi teretni list/teretnicu, primjerice za vagonske terete kad se vagoni puste u promet. VŽP izrađuje preliminarni plan puta (na temelju iskustva i/ili ugovora) za prijevoz. Ako VŽP namjerava prevoziti vagonski teret u vlaku s otvorenim pristupom (VŽP upravlja vlakom tijekom cijelog puta), preliminarni plan puta je i konačan. Ako VŽP namjerava prevoziti vagonski teret, a za korištenje vlaka mora surađivati s drugim željezničkim prijevoznicima, najprije mora ustanoviti kojem se ŽP-u mora obratiti i u koje se vrijeme može obaviti razmjena između dva ŽP-a. Potom vodeći željeznički prijevoznik za svakog željezničkog prijevoznika pojedinačno priprema preliminarne naloge za pošiljke kao dijelove cjelokupnog teretnog lista. Nalozi za pošiljke navedeni su u poglavlju 4.2.1. (Podaci o teretnom listu).

Odabrani ŽP-i provjeravaju raspoloživost sredstava za korištenje vagona i raspoloživost trase vlaka. Odgovori različitih ŽP-a omogućuju da VŽP poboljša plan puta ili ponovi upite – možda i drugim ŽP-ima – sve dok se plan puta konačno ne uskladi sa zahtjevima korisnika.

ŽP-i/VŽP-i moraju općenito biti minimalno sposobni:

ŽP-i/VŽP-i moraju kao podnositelji zahtjeva osigurati (ugovorima s UI-jima) potrebnu trasu vlaka i upravljati vlakom na svojem odsjeku putovanja. Za trasu vlaka mogu koristiti već rezervirane trase (u fazi planiranja), ili moraju zatražiti ad hoc trasu vlaka od upravitelja infrastrukture (UI-ja) koji su nadležni za odsjeke putovanja na kojima ŽP prometuje vlakom. U Dodatku I. naveden je primjer zahtjeva za trasu vlaka.

Vlasništvo je trase također važno za komunikaciju između UI-ja i ŽP-a tijekom vožnje vlaka. Komunikacija se uvijek mora temeljiti na broju trase i vlaka, pri čemu UI komunicira sa ŽP-om koji je rezervirao trasu vlaka na njegovoj infrastrukturi (vidjeti također Dodatak I.).

Ako ŽP osigurava cjelokupno putovanje A – F (otvoren pristup za ŽP-a, drugi ŽP-i nisu uključeni), onda svaki uključeni UI izravno komunicira samo s tim ŽP-om. Ovakav „otvoreni pristup” za ŽP-a može se ostvariti rezervacijom trase vlaka po sistemu „sve na jednom mjestu” (One Stop Shop) ili po odsjecima izravno sa svakim UI-jem. TSI-jem se uzimaju u obzir oba slučaja kao što je prikazano u poglavlju 4.2.2.1.: Zahtjev za trasu, uvodne napomene.

Postupak dijaloga između ŽP-a i UI-ja za uspostavu trase teretnog vlaka definiran je u poglavlju 4.2.2. (Zahtjev za trasu). Ova se funkcija odnosi na članak 48. stavak 1. Direktive 2012/34/EU [3]. Postupak dijaloga ne uključuje dobivanje dozvole za ŽP-a koji pruža usluge u skladu s Direktivom 2001/13/EZ [10], potvrde u skladu s Direktivom 2012/34/EU [3] i prava pristupa u skladu s Direktivom 2012/34/EU [3].

U poglavlju 4.2.3. (Priprema vlaka) definirana je razmjena podataka koja se odnosi na sastav vlaka i postupak polaska vlaka. Razmjena podataka tijekom vožnje vlaka pri normalnom prometovanju opisana je u poglavlju 4.2.4. (Prognoza vožnje vlaka), a za iznimke definirane su poruke u poglavlju 4.2.5. (Informacije o prekidu prometa). Sve se te poruke razmjenjuju između ŽP-a i UI-ja i odnose se na vlakove.

Korisniku je najvažniji podatak predviđeno vrijeme dolaska (ETA) njegove pošiljke. ETA se može izračunati iz razmjene podataka između VŽP-a i UI-ja (ako se radi o otvorenom pristupu). Ako sudjeluje više različitih ŽP-a, mogu se odrediti ETA i predviđena vremena razmjene (ETI) iz razmjene poruka između ŽP-a i UI-ja koje ŽP-i daju VŽP-ima (poglavlje 4.2.6. Pošiljke ETI/ETA).

Na temelju razmjene podataka između UI-ja i ŽP-a, VŽP zna, na primjer:

Na temelju razmjene podataka između UI-ja i ŽP-a te između ŽP-a i VŽP-a mogu se izvući različiti statistički podaci:

Postupak s praznim vagonima posebno je važan ako se radi o interoperabilnim vagonima. Načelno nema razlike između postupanja s natovarenim ili praznim vagonima. Prijevoz praznih vagona temelji se također na nalozima za pošiljku, pri čemu se upravitelj voznog parka mora smatrati korisnikom.

2.3.3.    Opće napomene

Informacijski je sustav dobar u onoj mjeri u kojoj su pouzdani podaci koje sadržava. Podaci koji imaju odlučujuću ulogu u otpremi pošiljke, vagona ili kontejnera moraju biti točni i obuhvaćeni ekonomično – što znači da se trebaju unijeti u sustav samo jedanput.

Na temelju navedenoga, primjene i poruke iz ovog TSI-ja omogućuju izbjegavanje višestrukog ručnog unošenja podataka pristupom već pohranjenim podacima, primjerice referentnim podacima o vozilima. Zahtjevi u pogledu referentnih podataka o željezničkim vozilima određeni su u poglavlju 4.2.10. (Glavni referentni podaci). Određene referentne baze podataka o željezničkim vozilima moraju omogućiti lak pristup tehničkim podacima. Sadržaj baza podataka mora biti dostupan, a pristup se temeljiti na strukturiranim pravima pristupa ovisno o privilegiju, za sve UI-je, ŽP-e i upravitelje voznoga parka, posebno u svrhu održavanja voznoga parka i upravljanja njime. One moraju sadržavati sve ključne prijevozne tehničke podatke, kao što su:

U intermodalnom prijevozu na različitim točkama (zvanim intermodalni terminali) vagon nije samo priključen na drugi vlak, nego se intermodalna jedinica može premjestiti s jednog vagona na drugi. Stoga nije dovoljno raditi samo s planom puta za vagone, nego treba također izraditi plan puta za intermodalne jedinice.

U poglavlju 4.2.11. (Različite referentne datoteke) navedene su neke referentne datoteke i različite baze podataka, među ostalim operativna baza podataka za vagone i intermodalne jedinice. Ova baza podataka sadržava podatke o funkcionalnom statusu vozila, podatke o težini i opasnom teretu, podatke u vezi intermodalnih jedinica i o lokaciji.

U TSI-ju za podsustav telematskih aplikacija za teretni promet definiraju se potrebni podaci koji se moraju razmjenjivati između različitih partnera u prijevoznom lancu i omogućuje se uspostavljanje standardnog obveznog procesa razmjene podataka. Prikazuje se također strategija za ustroj takve komunikacijske platforme. To je prikazano u poglavlju 4.2.12. (Umrežavanje i komunikacije) pri čemu se uzimaju u obzir:

Nema neposrednoga prijenosa podataka iz podsustava telematskih aplikacija za teretni promet do vlaka, do strojovođe, ili do dijelova prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, a fizička mreža za prijenos u cijelosti se razlikuje od mreže koju koristi prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav. Sustav ERTMS/ETCS koristi GSM-R. U ovoj otvorenoj mreži u specifikacijama ETCS-a objašnjava se da se sigurnost postiže odgovarajućim postupanjem i brigom o opasnostima u otvorenim mrežama u protokolu EURORADIO.

Sučelja sa strukturnim podsustavom željeznička vozila i prometno-upravljačkim podsustavom navode se samo u referentnim bazama podataka o željezničkim vozilima (poglavlje 4.2.10.2.: Referentne baze podataka o željezničkim vozilima), koje su pod nadzorom posjednika. Sučelja s podsustavom infrastrukture, prometno-upravljačkim podsustavom te elektroenergetskim podsustavom navedena su pri definiranju trase (poglavlje 4.2.2.3.: Poruka o pojedinostima trase) koju daje UI, gdje su određene vrijednosti za vlakove povezane s infrastrukturom, i u podacima koje pružaju UI-ji o ograničenjima infrastrukture (poglavlje 4.2.2. Zahtjev za trasu i poglavlje 4.2.3. Priprema vlaka).

3.   OSNOVNI ZAHTJEVI

3.1.    Sukladnost s osnovnim zahtjevima

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ[1], transeuropski željeznički sustav, podsustavi i sastavni dijelovi interoperabilnosti moraju ispunjavati osnovne zahtjeve navedene u općim uvjetima Priloga III. ove Direktive.

U okviru ovog TSI-ja za određeni podsustav osigurat će se ispunjavanje relevantnih osnovnih zahtjeva navedenih u poglavlju 3. ovog TSI-ja u skladu sa specifikacijama opisanima u poglavlju 4.: Karakteristike podsustava.

3.2.    Aspekti osnovnih zahtjeva

Osnovni se zahtjevi odnose na:

U skladu s Direktivom 2008/57/EZ [1] osnovni se zahtjevi mogu općenito primijeniti na cjelokupni transeuropski željeznički sustav ili mogu biti specifični za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

3.3.    Aspekti povezani s općim zahtjevima

Relevantnost općih zahtjeva za podsustav telematskih aplikacija u teretnom prometu određuje se kako slijedi:

3.3.1.    Sigurnost

Osnovni zahtjevi 1.1.1., 1.1.2., 1.1.3., 1.1.4. i 1.1.5. iz Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1] nisu relevantni za podsustav telematskih aplikacija.

3.3.2.    Pouzdanost i raspoloživost

„Nadzor i održavanje stabilnih i pokretnih dijelova, koji su uključeni u vožnju vlaka moraju se organizirati, izvesti i kvantificirati na takav način da se njihov rad održi pod predviđenim uvjetima.”

Ovaj osnovni zahtjev ispunjava se sljedećim poglavljima:

3.3.3.    Zdravlje

Osnovni zahtjevi 1.3.1. i 1.3.2. iz Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1] nisu relevantni za podsustav telematskih aplikacija.

3.3.4.    Zaštita okoliša

Osnovni zahtjevi 1.4.1., 1.4.2., 1.4.3., 1.4.4. i 1.4.5. iz Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1] nisu relevantni za podsustav telematskih aplikacija.

3.3.5.    Tehnička kompatibilnost

Osnovni zahtjev 1.5. iz Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1] nije relevantan za podsustav telematskih aplikacija.

3.4.    Specifični aspekti podsustava telematskih aplikacija za teretni promet

3.4.1.    Tehnička kompatibilnost

Osnovni zahtjev 2.7.1. Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1]:

„Temeljni zahtjevi za telematske aplikacije jamče minimalnu kakvoću putničkog i teretnog prijevoza, naročito u smislu tehničke kompatibilnosti.

Potrebno je poduzeti mjere radi osiguranja:

Ovaj osnovni zahtjev posebno ispunjavaju sljedeća poglavlja:

3.4.2.    Pouzdanost i raspoloživost

Osnovni zahtjev 2.7.2. Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1]:

„Načini uporabe, upravljanje, ažuriranje i održavanje tih baza podataka, programske podrške i protokola razmjene podataka moraju zajamčiti učinkovitost tih sustava i kakvoću usluga.”

Taj zahtjev posebno ispunjavaju sljedeća poglavlja:

Ovaj osnovni zahtjev, a posebno način upotrebe koji jamči učinkovitost tih telematskih aplikacija i kvalitetu usluge, temelj je cjelokupnog TSI-ja i nije ograničen samo na poglavlja 4.2.10., 4.2.11. i 4.2.12.

3.4.3.    Zdravlje

Osnovni zahtjev 2.7.3. Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1]:

„Sučelja između tih sustava i korisnika moraju ispunjavati minimalna pravila ergonomike i zaštite zdravlja.”

Ovim se TSI-jem ne određuje dodatne zahtjeve uz postojeća nacionalna i europska pravila u pogledu ergonomije i zaštite zdravlja za sučelje između tih telematskih aplikacija i korisnika.

3.4.4.    Sigurnost

Osnovni zahtjev 2.7.4. Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ [1]:

„Za pohranjivanje ili prijenos informacija koje se tiču sigurnosti potrebno je osigurati odgovarajuće razine integriteta i pouzdanosti.”

Ovaj zahtjev ispunjavaju sljedeća poglavlja:

4.   KARAKTERISTIKE PODSUSTAVA

4.1.    Uvod

Željeznički sustav na koji se primjenjuje Direktiva 2008/57/EZ i čiji je dio podsustav telematskih aplikacija, integrirani je sustav čija se usklađenost mora provjeriti. Posebno se mora pregledati usklađenost specifikacija podsustava, njegovih sučelja u pogledu sustava u koji je integriran i operativnih propisa i održavanja.

Uzimajući u obzir sve primjenjive osnovne zahtjeve, podsustav telematskih aplikacija za teretni promet okarakteriziran je sljedećim:

4.2.    Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

U svjetlu osnovnih zahtjeva iz poglavlja 3. (Osnovni zahtjevi) funkcionalnim i tehničkim specifikacijama podsustava obuhvaćeni su sljedeći parametri:

Detaljne specifikacije podataka definirane su u potpunom Katalogu podataka. Obvezni formati poruka i podataka tog Kataloga definirani su u dokumentu: TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI koji je naveden u Dodatku I. Pored toga, drugi postojeći standardi mogu se koristiti za istu namjenu ako su uključene stranke zaključile poseban sporazum kojim se dopušta korištenje tih standarda posebno na područjima država članica koje graniče s trećim zemljama.

Opće napomene o strukturi poruka

Poruke su strukturirane u dva skupa podataka:

Ako se poruka ili podatak definiraju kao neobvezni u ovoj Uredbi, uključene strane odlučuju hoće li ih koristiti. Primjena ovih poruka i podaci moraju biti sporazumno ugovoreni. Ako su u katalogu podataka neobvezni podaci pod određenim uvjetima obvezni, to mora biti navedeno u katalogu podataka.

4.2.1.    Podaci o teretnom listu

4.2.1.1.    Teretni list korisnika

Korisnik šalje teretni list vodećem željezničkom prijevozniku. On mora sadržavati sve potrebne podatke za prijevoz pošiljke od pošiljatelja do primatelja u skladu s „Jedinstvenim pravnim propisima za ugovor o međunarodnom željezničkom prijevozu robe (CIM)”, „Jedinstvenim pravilima u ugovorima za korištenje vozila u međunarodnom željezničkom prometu (CUV) i važećim nacionalnim propisima.”. Vodeći željeznički prijevoznik mora osigurati dodatne podatke. Podskupina podataka iz teretnog lista uključujući i dodatne podatke opisani su u Dodatku I., TAF TSI – PRILOG D.2: DODATAK A (PLANIRANJE PODATAKA ZA VAGON/UTOVARNU JEDINICU) i Dodatku I., TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI [4])) koji su navedeni u tablici u Dodatku I. ove Uredbe.

Pri otvorenom pristupu mreži VŽP koji ima ugovor s korisnikom ima sve podatke nakon nadopune raspoloživim podacima. S drugim ŽP-om nije potrebna razmjena podataka. Ovi su podaci također temelj za žurni zahtjev za trasu ako je to potrebno za izvršenje teretnog lista.

Ostale se poruke odnose na slučajeve kada nije riječ o otvorenom pristupu. Sadržaj tih poruka može također biti temelj za kratkoročni zahtjev za trasu ako je to potrebno za izvršenje tovarnog lista.

4.2.1.2.    Nalozi za pošiljku

Nalog za pošiljku uglavnom sadržava osnovne informacije iz teretnog lista. Vodeći željeznički prijevoznik mora taj nalog poslati željezničkim prijevoznicima koji su uključeni u prijevozni lanac. Nalog za pošiljku mora sadržavati potrebne podatke kako bi ŽP osigurao prijevoz na odsjeku za koji su nadležni do predaje sljedećem ŽP-u. Prema tome, njegov sadržaj ovisi o poslu koji željeznički prijevoznik treba obaviti: preuzimanje, provoz ili dostava robe.

Obvezna podatkovna struktura naloga za pošiljku i detaljni formati za ovu poruku navedeni su u „Poruci naloga za pošiljku” u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

Glavni sadržaj tih naloga za pošiljku sačinjavaju:

Odabrani podaci iz teretnog lista moraju biti dostupni svim partnerima (primjerice UI-ju, posjedniku itd.) u prijevoznom lancu uključujući korisnike. To su posebno za svaki vagon:

Iznimno i samo ako se ove podatke ne može poslati korištenjem gore definiranih poruka može se koristiti papirnati dokument.

4.2.2.    Zahtjev za trasu

4.2.2.1.    Uvodne napomene

Trasom se određuju zahtijevani, prihvaćeni i stvarni podaci koje treba pohraniti u vezi s trasom i obilježjima vlaka za svaki odsjek te trase. U sljedećem opisu navedeni su podaci koji moraju biti na raspolaganju upravitelju infrastrukture. Ovi se podaci moraju ažurirati pri svakoj promjeni. Stoga mora biti moguće dobivanje podataka za kratkoročne promjene iz godišnjih podataka za trasu. U slučajevima kada postoje posljedice za korisnika, posebno je važno da ga vodeći željeznički prijevoznik obavijesti.

Kratkoročni zahtjev za trasu

Zbog iznimnih slučajeva tijekom vožnje vlaka ili zbog kratkoročnih zahtjeva za prijevoz, željeznički prijevoznik mora imati mogućnost dobivanja ad hoc trase u mreži.

U prvom slučaju treba odmah djelovati, pri čemu je poznat stvarni sastav vlaka na temelju popisa sastava vlaka.

U drugom slučaju, željeznički prijevoznik mora upravitelju infrastrukture dostaviti sve potrebne podatke o tome kada i gdje vlak mora voziti zajedno s fizičkim karakteristikama u onoj mjeri u kojoj su one povezane s infrastrukturom.

O osnovnom parametru „žurni zahtjevi za trasu” moraju se dogovoriti ŽP i upravitelj infrastrukture (UI). U tom se osnovnom parametru pojam UI može odnositi na UI-je i, ako je primjenjivo, na tijela za dodjelu (vidi Direktivu 2012/34/EZ [3]).

Ovi su zahtjevi važeći za sve žurne zahtjeve za trasu.

Taj osnovni parametar [OP] ne uključuje pitanja povezana s upravljanjem prometom. Vremenska granična vrijednost između žurnog zahtjeva za trasu i izmjene trase u okviru upravljanja prometom podložna je lokalnim sporazumima.

Željeznički prijevoznik (ŽP) mora dostaviti upravitelju infrastrukture (UI) sve potrebne podatke o tome kada i gdje vlak mora voziti zajedno s fizičkim karakteristikama u onoj mjeri u kojoj su one povezane s infrastrukturom.

Svaki upravitelj infrastrukture odgovoran je za prikladnost trase na svojoj infrastrukturi, a željeznički prijevoznik obvezan je provjeriti karakteristike vlaka u odnosu na podatke iz ugovora za trasu.

Ne dovodeći u pitanje uvjete za korištenje trase u izvješćima o mreži ili nadležnosti pri ograničenjima infrastrukture koja su objašnjena u TSI vođenja i upravljanja prometom, ŽP mora prije pripremanja vlaka saznati postoje li neka ograničenja na segmentima pruge ili kolodvorima (čvorištima) koja utječu na njegov sastav vlaka predviđen ugovorom o trasi.

Sporazum o trasi za kretanje vlaka u kratkom roku temelji se na dijalogu između ŽP-a i UI-ja. Zahtjeve za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta mogu podnijeti podnositelji. Radi korištenja takvog infrastrukturnog kapaciteta, podnositelji zahtjeva imenuju željezničkog prijevoznika za sklapanje ugovora s upraviteljem infrastrukture u skladu s Direktivom 2012/34/EU [3]. U dijalogu će sudjelovati svi ŽP-i i UI-ji koji su uključeni u kretanje vlaka po željenoj trasi pri čemu mogu imati različit doprinos u postupku određivanja trase.

4.2.2.2.    Poruka kojom se zahtijeva trasa

Ovu poruku željeznički prijevoznik šalje upravitelju infrastrukture kako bi zahtijevao trasu.

Definicija obvezne strukture poruke ove poruke i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.2.3.    Poruka o pojedinostima trase

UI šalje ovu poruku ŽP-u koji je uputio zahtjev kao odgovor na njihov zahtjev za trasu.

Definicija obvezne strukture poruke o pojedinostima trase i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.2.4.    Poruka o potvrdi trase

ŽP koji je uputio zahtjev koristi ovu poruku za potvrđivanje/rezervaciju trase koju je predložio UI.

Definicija obvezne strukture poruke o potvrdi trase i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.2.5.    Poruka o odbijenim pojedinostima trase

ŽP koji je uputio zahtjev koristi ovu poruku za odbijanje pojedinosti trase koje je predložio odgovarajući upravitelj infrastrukture.

Definicija obvezne strukture poruke o odbijenim pojedinostima trase i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.2.6.    Poruka o otkazanoj trasi

Ovu poruku koristi ŽP za otkazivanje svih dijelova ili dijela trase koju je rezervirao.

Definicija obvezne strukture poruke o otkazanoj trasi i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.2.7.    Poruka o neraspoloživosti trase

UI šalje ovu poruku onom ŽP-u koji je ugovorio trasu u slučaju da trasa koju je rezervirao ŽP više nije raspoloživa.

Definicija obvezne strukture poruke o neraspoloživosti trase i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.2.8.    Poruka o potvrdi primitka

Ovu poruku primatelj poruke šalje pošiljatelju poruke kako bi se potvrdilo da je njegov naslijeđeni sustav dobio poruku u određenom vremenskom razdoblju.

Definicija obvezne strukture poruke o potvrdi primitka i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.3.    Priprema vlaka

4.2.3.1.    Opće napomene

Ovim se osnovnim parametrom opisuje koje se poruke moraju razmijeniti između faze pripreme vlaka do polaska vlaka.

Priprema vlaka uključuje provjeru kompatibilnosti između vlaka i pruge. Tu provjeru ŽP vrši na temelju informacija o opisu i ograničenjima infrastrukture koje dostavljaju dotični UI-ji.

U okviru pripreme vlaka ŽP mora poslati sastav vlaka sljedećem ŽP-u. U skladu s ugovornim sporazumima ovu poruku ŽP mora također poslati UI-jima s kojima je ugovorio odsjek trase.

Ako se sastav vlaka promijeni na lokaciji, ova se poruka mora još jedanput promijeniti s podacima koje ažurira odgovorni ŽP.

Za pripremu vlaka, ŽP mora imati pristup obavijestima o ograničenjima infrastrukture, tehničkim podacima o vagonima (Referentne baze podataka o željezničkim vozilima, poglavlje 4.2.10.2.: Referentne baze podataka o željezničkim vozilima), informacijama o opasnom teretu i trenutačnim ažuriranim podacima o vagonima (poglavlje 4.2.11.2.: Druge baze podataka: Operativna baza podataka za vagone i intermodalne jedinice). To vrijedi za sve vagone vlaka. Na kraju ŽP mora poslati sastav vlaka sljedećem ŽP-u. Ovu poruku ŽP mora također poslati UI-jima s kojima je rezervirao odsjek trase ako to zahtijeva TSI vođenja i upravljanja prometom u konvencionalnom željezničkom sustavu ili ugovor/ugovori između ŽP-a i UI-ja.

Ako se sastav vlaka promijeni na lokaciji, ova se poruka mora još jedanput poslati s podacima koje ažurira odgovorni ŽP.

Na svakoj točki, primjerice polaznoj točki i mjestu razmjene gdje se mijenja odgovornost ŽP-a, obvezan je dijalog za početak postupka između UI-ja i ŽP-a „Vlak spreman – informacije o vožnji vlaka”.

4.2.3.2.    Poruka o sastavu vlaka

Ovu poruku ŽP mora poslati sljedećem ŽP-u, i tom se porukom definira sastav vlaka. U skladu s izvješćem o mreži ovu poruku ŽP mora također poslati UI-jima. Ako se tijekom putovanja vlaka promijeni sastav, ŽP koji vrši promjenu mora ažurirati ovu poruku i poslati je VŽP-u koji obavješćuje sve uključene stranke.

Definicija obvezne strukture poruke o sastavu vlaka i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

Minimalni elementi koje treba dostaviti za razmjenu poruka između ŽP-a i UI-ja za potrebe sastava vlaka utvrđeni su u poglavlju 4.2.2.7.2. Odluke 2012/757/EU, OPE TSI-ja.

4.2.3.3.    Poruka Vlak spreman

Željeznički prijevoznik šalje poruku „vlak spreman” upravitelju infrastrukture svaki put kad je vlak spreman krenuti nakon pripreme vlaka, osim ako se nacionalnim pravilima ne nalaže da upravitelj infrastrukture prihvati vozni red kao poruku „vlak spreman”.

Definicija obvezne strukture poruke Vlak spreman i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I. Pored toga, drugi postojeći standardi mogu se koristiti za istu namjenu ako su uključene stranke zaključile poseban sporazum kojim se dopušta korištenje tih standarda.

4.2.4.    Prognoza vožnje vlaka

4.2.4.1.    Opće napomene

Ovim se osnovnim parametrom utvrđuju informacije o vožnji vlaka i prognozi vožnje vlaka. Njime se mora propisati kako se održava dijalog između upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika, radi razmjene informacija o vožnji vlaka i prognoza vožnje vlaka.

Ovim se osnovnim parametrom utvrđuje kako upravitelj infrastrukture mora, u odgovarajuće vrijeme, poslati informacije o vožnji vlaka željezničkom prijevozniku i sljedećem, susjednom upravitelju infrastrukture uključenom u vožnju vlaka.

Informacije o vožnji vlaka služe za pružanje pojedinosti o trenutačnom statusu vlaka na ugovorno dogovorenim mjestima na trasi za izvješćivanje.

Prognoza vožnje vlaka koristi se za pružanje informacija o predviđenom vremenu dolaska na ugovorno dogovorene točke za prognoze. Ovu poruku šalje upravitelj infrastrukture željezničkom prijevozniku i susjednom upravitelju infrastrukture uključenom u vožnju vlaka.

U ugovornom sporazumu utvrđena su mjesta na trasi za izvješćivanje o vožnji vlaka.

Ova se razmjena podataka između ŽP-a i UI-ja uvijek odvija između nadležnih UI-ja i ŽP-a, koji je rezervirao trasu po kojoj vlak stvarno vozi.

U skladu s ugovornim sporazumom VŽP će osigurati korisniku prognozu vožnje vlaka i informacije o vožnji vlaka. Mjesta na trasi za izvješćivanje dogovaraju obje strane u ugovoru.

4.2.4.2.    Poruka Prognoza vožnje vlaka

Ovu poruku UI mora izdati ŽP-u, koji upravlja vlakom, za točke primopredaje, točke razmjene i odredište vlaka, kao što je opisano u poglavlju 4.2.4.1. (Prognoza vožnje vlaka, Opće napomene).

Povrh toga, ovu poruku mora UI izdati ŽP-u za druga mjesta na trasi za izvješćivanje u skladu s ugovorima između ŽP-a/UI-ja (primjerice za ranžirno područje ili kolodvor).

Prognoza vožnje vlaka može se poslati i prije početka vožnje vlaka. Za dodatna kašnjenja koja se dogode između dvaju mjesta na trasi za izvješćivanje, željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture moraju odrediti granicu kad se šalje početna ili nova prognoza. Ako trajanje kašnjenja nije poznato, upravitelj infrastrukture mora poslati „poruku o prekidu prometa” (vidjeti odjeljak 4.2.5. Informacije o prekidu prometa).

Poruka prognoze vožnje vlaka mora sadržavati prognozirano vrijeme na dogovorenoj točki za prognoze.

Definicija obvezne strukture poruke Prognoza vožnje vlaka i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.4.3.    Poruka o informacijama za vožnju vlaka i poruka o razlogu kašnjenja vlaka

Ovu poruku UI mora izdati ŽP-u koji upravlja vlakom pri:

Ako je naveden razlog za kašnjenje (prva pretpostavka), on se mora poslati u zasebnoj poruci o razlogu kašnjenja vlaka.

Definicija obvezne strukture poruke o informacijama za vožnju vlaka i poruke o razlogu kašnjenja vlaka te elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.5.    Informacije o prekidu prometa

4.2.5.1.    Opće napomene

Ovim osnovnim parametrom propisuje se postupanje s informacijama o prekidu prometa između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

Kad ŽP sazna za prekid prometa tijekom vožnje vlaka za koju je nadležan, mora bez odgode obavijestiti dotičnog UI-ja (ŽP to može učiniti usmenom porukom). Ako je vožnja vlaka prekinuta, upravitelj infrastrukture šalje poruku „Vožnja vlaka prekinuta” onom ŽP-u koji je ugovorio trasu i sljedećem susjednom UI-ju koji je uključen u vožnju vlaka.

Ako je trajanje kašnjenja nepoznato, upravitelj infrastrukture mora umjesto toga poslati poruku o prognozi vožnje vlaka.

4.2.5.2.    Poruka Vožnja vlaka prekinuta

Ako je vožnja vlaka prekinuta, UI šalje ovu poruku sljedećem susjednom UI-ju koji je uključen u vožnju vlaka i ŽP-u.

Definicija obvezne strukture poruke Vožnja vlaka prekinuta i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.6.    ETI/ETA pošiljke

4.2.6.1.    Uvodna napomena

U poglavlju 4.2.2. (Zahtjev za trasu) uglavnom je opisana komunikacija između ŽP-a i UI-ja. Ovom razmjenom podataka nije obuhvaćen individualni nadzor vagona ili intermodalnih jedinica. To se obavlja na razini ŽP-a/VŽP-a na temelju poruka povezanih s vlakom i opisano je u poglavljima od 4.2.6. (ETI/ETA pošiljke) do 4.2.8. (Izvješće o razmjeni).

Razmjenu podataka o vagonima ili intermodalnim jedinicama i ažuriranje u osnovi podržava se pohranom „planova puta” i „kretanja vagona” (poglavlje 4.2.11.2.: Druge baze podataka).

Kao što je već navedeno u poglavlju 2.3.2. (Razmatrani postupci) za korisnika je uvijek najvažniji podatak predviđeno vrijeme dolaska (ETA) njegove pošiljke. ETA i ETI vagona su također temeljni podaci u komunikaciji između VŽP-a i ŽP-a. Ovi su podaci glavni instrument kojim VŽP vrši nadzor fizičkog prijevoza pošiljke i provjerava ispunjavanje obveza prema korisniku.

Predviđena vremena u porukama povezanima s vlakom odnose se na dolazak vlaka na određenu točku, koja može biti točka primopredaje, točka razmjene, odredište vlaka ili drugo mjesto za izvješćivanje na trasi. To su sve predviđena vremena dolazaka vlaka (TETA). Za različite vagone ili intermodalne jedinice vlaka, TETA može imati različita značenja. TETA za točku razmjene, primjerice, može biti predviđeno vrijeme razmjene (ETI) za neke vagone ili intermodalne jedinice. Za druge vagone, koji ostaju dio vlaka za daljnji prijevoz koji obavlja isti ŽP, TETA možda nije bitna. Zadaća je ŽP-a koji primi podatke o TETA-i da te podatke obradi, pohrani kao podatke o kretanju vagona u operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice i dostavi ih VŽP-u ako vlak ne vozi na način otvorenog pristupa. To se razmatra u sljedećim poglavljima.

U skladu s ugovornim sporazumom VŽP će osigurati korisniku predviđeno vrijeme dolaska (ETA) i predviđeno vrijeme razmjene (ETI) na razini pošiljke. O stupnju pojedinosti dogovaraju se obje strane u ugovoru.

Za intermodalni prijevoz, u podatkovnim porukama koje sadržavaju identifikatore utovarnih jedinica (npr. kontejneri, izmjenjivi sanduci, poluprikolice) koristit će se oznaka BIC ili ILU prema normi ISO 6346 odnosno EN 13044.

4.2.6.2.    Izračun ETI/ETA

Izračun ETI/ETA temelji se na podacima nadležnog upravitelja infrastrukture koji u poruci Prognoza vožnje vlaka šalje predviđeno vrijeme dolaska vlaka (TETA) za određena mjesta na trasi za izvješćivanje (u svakom slučaju za točke primopredaje, razmjene, ili dolaska, uključujući intermodalne terminale na dogovorenoj trasi vlaka, primjerice za točku primopredaje između UI-ja i sljedećeg UI-ja (u tom je slučaju TETA jednaka ETH-u).

Za točke razmjene ili druga određena mjesta na trasi za izvješćivanje na dogovorenoj trasi ŽP za sljedećeg ŽP-a u prijevoznom lancu pošiljke mora izračunati predviđeno vrijeme razmjene (ETI) za vagone i/ili intermodalne jedinice.

Budući da ŽP može imati kao dio vlaka vagone s različitim putovanjima i od različitih VŽP-a, točke razmjene za izračun ETI za vagone mogu se razlikovati. (Slikovni prikaz ovih primjera naveden je u dokumentu „TAF TSI – Prilog A.5: Slike i dijagrami slijeda poruka TAF TSI” poglavlje 1.4., koji je naveden u Dodatku I., a dijagram slijeda na temelju primjera 1. za točku razmjene C prikazan je u dokumentu „TAF TSI - Prilog A.5 Slike i dijagrami slijeda poruka TAF TSI”, poglavlje 5., koji je naveden u Dodatku I.).

Sljedeći ŽP na temelju ETI koje je primio od prethodnog ŽP-a, izračunava ETI za vagone za sljedeću točku razmjene. To obavlja svaki naredni ŽP. Kad zadnji ŽP (primjerice ŽP n) u prijevoznom lancu vagona od prethodnog ŽP-a (primjerice ŽP-a n-1) primi ETI za točku razmjene vagona između ŽP-a n-1 i ŽP-a n, zadnji ŽP (ŽP n) mora izračunati predviđeno vrijeme dolaska vagona na krajnje odredište. Time se omogućuje da se vagoni postave u skladu s nalogom za pošiljku i u skladu s obvezom VŽP-a prema svojem korisniku. To je ETA za vagon i mora se poslati ŽP-u. Mora se pohraniti u elektroničkom obliku zajedno s kretanjem vagona. VŽP mora u skladu s ugovornim uvjetima dostaviti korisniku svoje odgovarajuće podatke.

Napomena o intermodalnim jedinicama: Za intermodalne jedinice na vagonu, ETI vagona su također ETI intermodalnih jedinica. U pogledu ETA intermodalnih jedinica, trebalo bi naglasiti da ŽP ne može izračunati ETA za druge prijevoze, osim željezničkog dijela. ŽP dakle može samo dostaviti ETI u vezi s intermodalnim terminalom.

Vodeći ŽP nadležan je za uspoređivanje ETA s obvezom prema korisniku.

Odstupanja ETA od obveze prema korisniku moraju se obrađivati u skladu s ugovorom i mogu prouzročiti proces upozorenja kojim upravlja VŽP. Za prijenos podataka o ishodu ovog procesa predviđena je poruka Upozorenje.

Kao temelj za proces upozorenja VŽP mora imati mogućnost upita o odstupanjima u vezi s vagonima. Upit VŽP-a i odgovor ŽP-a potanko su opisani u nastavku.

4.2.6.3.    Poruka ETI/ETA za vagon

Svrha ove poruke jest slanje ETI-ja ili ažuriranog ETI-ja od jednog do drugog ŽP-a u prijevoznom lancu. Zadnji ŽP u prijevoznom lancu vagona šalje ETA ili ažurirani ETA vodećem ŽP-u. Definicija obvezne strukture poruke ETI/ETA za vagon i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.6.4.    Poruka Upozorenje

Nakon uspoređivanja između ETA-e i obveze prema korisniku, VŽP može poslati uključenom ŽP-u poruku Upozorenje. Definicija obvezne strukture poruke Upozorenje i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

Napomena: pri otvorenom pristupu izračun ETI i ETA je interni proces. U tom slučaju ŽP je sam VŽP.

4.2.7.    Kretanje vagona

4.2.7.1.    Uvodne napomene

Za izvješće o kretanju vagona, podaci uključeni u te poruke moraju se pohraniti i biti dostupni u elektroničkom obliku. Te se podatke također mora, na ugovornoj bazi, razmjenjivati unutar poruka između ovlaštenih stranaka.

U skladu s ugovornim sporazumom VŽP mora dostaviti korisniku izvješće o kretanju vagona korištenjem poruka opisanih u nastavku.

4.2.7.2.    Poruka Obavijest o razrješenju vagona

Vodeći ŽP nije nužno prvi ŽP u prijevoznom lancu. U tom slučaju VŽP mora nadležnom ŽP-u javiti da je vagon spreman za vuču na korisnikovom sporednom kolosijeku (polazište u skladu s obvezom VŽP-a) u određeno vrijeme razrješenja (datum i vrijeme polaska).

Ti se događaji moraju pohraniti u operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice. Definicija obvezne strukture poruke Obavijest o razrješenju vagona i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.7.3.    Poruka Obavijest o polasku vagona

ŽP mora obavijestiti VŽP-a o stvarnom datumu i vremenu kad je vagon povučen s mjesta polaska.

Ti se primjeri moraju pohraniti u operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice. Ovom se porukom nadležnost za vagon prenosi s korisnika na ŽP-a. Definicija obvezne strukture poruke Obavijest o polasku vagona i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.7.4.    Poruka Dolazak vagona na ranžirni kolodvor

ŽP mora obavijestiti VŽP-a da je vagon stigao na njegov ranžirni kolodvor. Ova se poruka može temeljiti na poruci „Informacije o vožnji vlaka” iz poglavlja 4.2.4. (Prognoza vožnje vlaka). Ovaj se događaj mora pohraniti u operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice. Definicija obvezne strukture poruke Dolazak vagona na ranžirni kolodvor i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.7.5.    Poruka Polazak vagona s ranžirnog kolodvora

ŽP mora obavijestiti VŽP-a da je vagon napustio njegov ranžirni kolodvor. Ova se poruka može temeljiti na poruci „Informacije o vožnji vlaka” iz poglavlja 4.2.4. (Prognoza vožnje vlaka). Ovaj se događaj mora pohraniti u operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice. Definicija obvezne strukture poruke Polazak vagona s ranžirnog kolodvora i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.7.6.    Poruka Izuzeci u vezi s vagonom

ŽP mora obavijestiti VŽP-a ako se nešto nepredviđeno dogodi s vagonom, što bi moglo utjecati na ETI/ETA, ili zahtijeva dodatno djelovanje. U većini slučajeva ova poruka zahtijeva nov izračun ETI/ETA. Ako se VŽP odluči za novi ETI/ETA, poruku šalje natrag ŽP-u koji je poslao ovu poruku zajedno s naznakom „Zahtijevani ETI/ETA” (poruka: Izuzeci u vezi s vagonom Novi zahtjev ETI/ETA). Novi se izračun ETI/ETA mora pridržavati postupka iz poglavlja 4.2.6. (ETI/ETA pošiljke).

Ti se podaci moraju pohraniti u operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice. Definicija obvezne strukture poruke Izuzeci u vezi s vagonom i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.7.7.    Poruka Obavijest o dolasku vagona

Zadnji ŽP u prijevoznom lancu vagona ili intermodalne jedinice mora obavijestiti VŽP-a da je vagon stigao na njegov ranžirni kolodvor (lokaciju ŽP-a). Definicija obvezne strukture poruke Obavijest o dolasku vagona i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.7.8.    Poruka Obavijest o dostavi vagona

Zadnji ŽP u prijevoznom lancu vagona mora obavijestiti VŽP-a da se vagon nalazi na sporednom kolosijeku primatelja.

Napomena: pri otvorenom pristupu opisano kretanje vagona je interni postupak za ŽP-a (VŽP-a). Međutim, on mora izvršiti sve izračune i pohranu podataka jer VŽP ima ugovor s korisnikom i obveze prema njemu.

Dijagram slijeda za ove poruke na temelju primjera 1. za izračun ETI-ja za vagone 1. i 2. (vidi poglavlje 4.2.6.2. Izračun ETI/ETA) uključen je u dijagram za Izvješće o razmjeni u dokumentu „TAF TSI – Prilog A.5: Slike i dijagrami slijeda poruka TAF TSI”, poglavlje 6., koji je naveden u Dodatku I.

4.2.8.    Izvješće o razmjeni

4.2.8.1.    Uvodna napomena

U izvješću o razmjeni opisuju se poruke povezane s prijenosom nadležnosti za vagon između dva prijevoznika u željezničkom prometu koje se događa na točkama razmjene. Također se njime nalaže novom ŽP-u da pripremi izračun ETI-ja i pridržava se postupka kao što je opisan u poglavlju 4.2.6. (Pošiljke ETI/ETA).

Moraju se razmijeniti sljedeće poruke:

Podaci iz ovih poruka moraju se pohraniti u bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice. U slučaju odstupanja mora se izraditi novi ETI/ETA i dostaviti u skladu s postupkom opisanim u poglavlju 4.2.6.: ETI/ETA pošiljke Dijagram slijeda za ove poruke prikazan je u vezi s porukama o kretanju vagona u dokumentu „TAF TSI – Prilog A.5: Slike i dijagrami slijeda poruka TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

Obavijesti o razmjeni vagona, podobavijesti i poruke o prihvatu vagona mogu se prenijeti kao popis za različite vagone, posebno ako su ovi vagoni dio istoga vlaka. U tom se slučaju svi vagoni mogu navesti u jednom prijenosu poruke.

U slučaju otvorenog pristupa nema točaka razmjene. Na ranžirnom području ne mijenja se nadležnost za vagone. Stoga nije potrebna posebna razmjena poruka. Međutim, podaci izvedeni iz podataka o vožnji vlaka na toj izvještajnoj točki, podaci u vezi s vagonima ili intermodalnim jedinicama u pogledu lokacije i datuma/vremena dolaska i polaska moraju se obraditi i pohraniti u operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice.

U skladu s ugovornim sporazumom VŽP mora dostaviti korisniku informacije o razmjeni korištenjem poruka opisanih u nastavku.

Definicija obvezne strukture tih poruka navedena je u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.8.2.    Poruka Obavijest o razmjeni vagona

Obaviješću o razmjeni vagona željeznički prijevoznik (ŽP 1) pita sljedećeg željezničkog prijevoznika (ŽP 2) u prijevoznom lancu prihvaća li nadležnost za vagon. Porukom „Obavijest o razmjeni vagona – podobavijest” ŽP 2 obavješćuje svojeg UI-ja da prihvaća nadležnost. Definicija obvezne strukture poruke Obavijest o razmjeni vagona i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.8.3.    Poruka Obavijest o razmjeni vagona – podobavijest

Porukom „Obavijest o razmjeni vagona – podobavijest” ŽP 2 obavješćuje svojeg UI-ja da je preuzeo nadležnost za određeni vagon. Definicija obvezne strukture poruke Obavijest o razmjeni vagona – podobavijest i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.8.4.    Poruka Vagon primljen na razmjeni

Porukom „Vagon primljen na razmjeni” ŽP 2 obavješćuje ŽP 1 da prihvaća nadležnost za vagon. Definicija obvezne strukture poruke Vagon primljen na razmjeni i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.8.5.    Poruka Vagon odbijen na razmjeni

Porukom „Vagon odbijen na razmjeni” ŽP 2 obavješćuje ŽP 1 da nije spreman preuzeti nadležnost za vagon. Definicija obvezne strukture poruke Vagon odbijen na razmjeni i elemenata koje treba slijediti opisani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.9.    Razmjena podataka radi poboljšanja kvalitete

Kako bi europska željeznička industrija bila konkurentna, mora svojim korisnicima osigurati visoku kvalitetu usluga (vidi također Prilog III. članak 2.7.1. Direktivi 2008/57/EZ [1]). Osim mjerenja kvalitete usluge koja je isporučena korisniku, VŽP, ŽP i UI moraju mjeriti kvalitetu sastavnih dijelova usluge koji zajedno čine proizvod isporučen korisniku. U okviru postupka UI i ŽP (posebno ako je riječ o vodećem ŽP-u) odabiru pojedini parametar kvalitete, prugu ili lokaciju i razdoblje mjerenja u kojem se trebaju mjeriti stvarni rezultati u usporedbi s unaprijed određenim kriterijima koji su obično utvrđeni ugovorom. Rezultati postupka mjerenja moraju jasno prikazati postignutu razinu u usporedbi s ciljem koji su dogovorile ugovorne stranke.

4.2.10.    Glavni referentni podaci

4.2.10.1.    Uvod

Podaci o infrastrukturi (izvješća o mreži i obavijesti o ograničenjima infrastrukture) i podaci o željezničkim vozilima (u referentnoj bazi podataka o željezničkim vozilima i operativnoj bazi podataka za vagone i intermodalne jedinice) najvažniji su podaci za upravljanje teretnim vlakovima u europskoj mreži. Obje vrste podataka zajedno omogućuju ocjenu kompatibilnosti željezničkih vozila s infrastrukturom, pomažu da se izbjegne višestruko unošenje podataka što posebno poboljšava kvalitetu podataka i u svako vrijeme daju jasnu sliku o svim raspoloživim postrojenjima i opremi, što omogućuje brzo odlučivanje tijekom upravljanja.

4.2.10.2.    Referentne baze podataka o željezničkim vozilima

Posjednik željezničkih vozila odgovoran je za pohranu podataka o željezničkim vozilima u referentnu bazu podataka o željezničkim vozilima.

Podaci koji moraju biti uključeni u pojedinačne referentne baze podataka o željezničkim vozilima potanko su opisani u Dodatku I., Dodatku C. Moraju sadržavati sve stavke za:

Referentne baze podataka o željezničkim vozilima moraju omogućiti lak pristup (zajednički pristup s jedne točke preko zajedničkog sučelja) tehničkim podacima čime se smanjuje količina prenesenih podataka za svaku operaciju. Sadržaj baza podataka mora biti dostupan, a pristup se temeljiti na strukturiranim pravima pristupa ovisno o privilegijama za sve pružatelje usluga (UI-ji, ŽP-i, pružatelji logističkih usluga i upravitelji voznog parka), posebno u svrhu održavanja voznoga parka i upravljanja njime.

Unosi u referentnu bazu podataka o željezničkim vozilima mogu se podijeliti u sljedeće skupine:

4.2.10.3.    Operativni podaci o željezničkim vozilima

Osim operativnih podataka o željezničkim vozilima, podaci koji predstavljaju stvarni status željezničkih vozila najvažniji su podaci za operativne svrhe.

Ovi podaci mogu uključivati privremene podatke, kao što su ograničenja, trenutačne i predviđene mjere održavanja, podatke s brojača kilometara i pogrešaka itd. te sve podatke koji mogu predstavljati „status” (privremena ograničenja brzine, isključene kočnice, potrebne popravke i opis pogrešaka itd.).

Pri korištenju operativnih podataka o željezničkim vozilima moraju se uzeti u obzir različite stranke odgovorne za vozila tijekom prijevoza:

Za sve tri različite stranke operativni podaci o željezničkim vozilima moraju biti dostupni preko ovlaštenog korisnika do njegove prethodno odobrene razine, uporabom jedinstvenog ključa koji predstavlja identifikaciju vagona (broj vagona).

Operativni podaci o željezničkim vozilima dio su operativne baze podataka za vagone i intermodalne jedinice kao što je opisano u poglavlju 4.2.11.2. Druge baze podataka.

4.2.11.    Različite referentne datoteke i baze podataka

4.2.11.1.    Referentne datoteke

Za upravljanje teretnim vlakovima u europskoj mreži svi pružatelji usluga (UI-ji, ŽP-i, pružatelji logističkih usluga i upravitelji voznog parka) moraju imati pristup sljedećim referentnim datotekama. Podaci moraju predstavljati stvarno stanje u svakom trenutku. Kad se referentna datoteka koristi zajedno s TSI TAP-om [2], razvoj i promjene moraju biti u skladu s TSI TAP-om [2] kako bi se ostvarila najbolja moguća sinergija.

Datoteke koje su lokalno pohranjene i upravljane:

Datoteke koje su centralno pohranjene i upravljane:

Europska agencija za željeznice pohranit će primjerak referentne datoteke za oznake lokacije i društva. Na pojedinačni zahtjev i ne dovodeći u pitanje prava intelektualnog vlasništva, ta datoteka mora biti na raspolaganju javnosti.

Drugi popisi oznaka definirani su u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Dodatku I.

4.2.11.2.    Druge baze podataka:

Kako bi se omogućilo slijeđenje kretanja vlakova i vagona, moraju se uspostaviti sljedeće baze podataka, ažurirane pri svakom relevantnom događaju u stvarnom vremenu. Ovlašteni subjekti kao što su posjednici i upravitelji voznih parkova moraju imati pristup odgovarajućim podacima kako bi ispunili svoje funkcije u skladu s bilateralnim sporazumima.

Te baze podataka moraju biti dostupne preko zajedničkog sučelja (4.2.12.1.: Opća arhitektura i 4.2.12.6.: Zajedničko sučelje).

Za intermodalni prijevoz podatkovne poruke koje sadržavaju identifikatore utovarnih jedinica (npr. kontejneri, izmjenjivi sanduci, poluprikolice) koristit će se oznaka BIC ili ILU prema normi ISO 6346 odnosno EN 13044.

Operativna baza podataka za vagone i intermodalne jedinice

Komunikacija pri suradnji između vodećih ŽP-a i ŽP-a temelji se na brojevima vagona i/ili intermodalnih jedinica. ŽP koji komunicira s UI-jem na razini vlaka mora te podatke razdijeliti na podatke o vagonima i na podatke o intermodalnim jedinicama. Ti podaci o vagonima i o intermodalnim jedinicama moraju se pohraniti u Operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice. Podaci o kretanju vlaka vode do novih unosa/ažuriranja u Operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice za informaciju korisniku. Dio o kretanju vagona ili intermodalnih jedinica u bazi podataka ispunjava se najkasnije kad se od korisnika dobije vrijeme razrješenja vagona ili intermodalne jedinice. To vrijeme razrješenja prvi je unos o kretanju vagona u Operativnu bazu podataka za vagone i intermodalne jedinice koji je povezan sa stvarnim prijevozom. Poruke o kretanju vagona određene su u poglavljima 4.2.8. (Kretanje vagona) i 4.2.9. (Izvješće o razmjeni). Ta baza podataka mora biti dostupna preko zajedničkog sučelja (4.2.12.1.: Opća arhitektura i 4.2.12.6.: Zajedničko sučelje).

Operativna baza podataka za vagone i intermodalne jedinice je najvažnija baza za slijeđenje vagona i stoga za komunikaciju između uključenih ŽP-a i vodećeg ŽP-a. Ova baza podataka pokazuje kretanje vagona i intermodalnih jedinica od polaska do konačne dostave na sporedni kolosijek korisnika, s naznakom ETI i stvarnih vremena na različitim lokacijama do ETA konačne dostave. Ova baza podataka također pokazuje različite statuse željezničkih vozila kao što su:

Baze podataka o planu putovanja vagona

Vlakovi mogu biti sastavljeni od vagona različitih korisnika. Za svaki vagon vodeći ŽP (ŽP kao koordinator usluga) mora izraditi i ažurirati plan putovanja koji odgovara trasi vlaka na razini vlaka. Nove trase za vlak – primjerice za slučaj prekida usluge – zahtijevaju revidirane planove putovanja za dotične vagone. Vrijeme izrade ovog plana putovanja je po primitku teretnog lista od korisnika.

Planove putovanja vagona svaki VŽP mora pohraniti u bazu podataka. Te baze podataka moraju biti dostupne preko zajedničkog sučelja (4.2.14.1.: Opća arhitektura i 4.2.12.6.: Zajedničko sučelje).

Napomena:

Uz obavezne prethodno navedene baze podataka, svaki UI može imati bazu podataka o vlaku.

Ova baza podataka upravitelja infrastrukture odgovara dijelu o kretanju Operativne baze podataka za vagone i kombinirane jedinice. Glavni unosi podataka su podaci o vlaku iz poruke ŽP-a o sastavu vlaka. Svi događaji u vezi s vlakom zahtijevaju ažuriranje baze podataka o vlaku. Alternativna mogućnost pohrane ovih podataka je baza podataka o trasi vlaka (poglavlje 4.2.2.: Zahtjev za trasu). Te baze podataka moraju biti dostupne preko zajedničkog sučelja (4.2.12.1.: Opća arhitektura i 4.2.12.6.: Zajedničko sučelje).

4.2.11.3.    Dodatni zahtjevi u vezi s bazama podataka

U sljedećim su točkama navedeni dodatni zahtjevi koji moraju imati podršku različitih baza podataka.

To su:

Baza podataka mora podržati autorizaciju korisnika sustava prije pristupa bazi podataka.

Baza podataka mora podržavati sigurnosne aspekte u smislu nadzora pristupa bazi podataka. Moguća enkripcija sadržaja baze podataka nije potrebna.

Izabrana baza podataka podržava načelo ACID (atomiziranost, dosljednost, izolacija, trajnost).

Baza podataka mora omogućiti pristup podacima korisnicima ili sustavima koji dobiju dozvolu. Kontrola pristupa podržana je do pojedinačnog elementa zapisa podataka. Baza podataka omogućuje prilagodljivu i selektivnu kontrolu pristupa za unos, ažuriranje ili brisanje podataka.

Baza podataka mora podržavati zapise svih promjena/aktivnosti u bazi podataka, kako bi se omogućilo praćenje svih pojedinosti unosa podataka (tko, što, kada je informacijski sadržaj promijenjen).

Baza podataka mora primijeniti strategiju zaključavanja koja također omogućuje pristup podacima kad drugi korisnici trenutačno uređuju zapise.

Baza podataka mora podržavati istodoban pristup nekoliko korisnika i sustava.

Pouzdanost baze podataka mora podržati zahtijevanu raspoloživost.

Raspoloživost baze podataka mora na zahtjev biti najmanje 99,9 %.

Održavanje baze podataka mora podržavati zahtijevanu raspoloživost.

Same baze podataka ne zahtijevaju posebnu razinu sigurnosti. Prema tome, sigurnosni aspekti nisu bitni. To se ne smije zamijeniti s činjenicom da podaci – primjerice koji su netočni ili nisu pravovremeni – mogu utjecati na sigurno prometovanje vlaka.

Baza podataka mora podržati jezik za rad s podacima koji se široko koristi, poput SQL-a ili XQL-a.

Baza podataka mora omogućiti uvoz formatiranih podataka koji se mogu koristiti za ispunjavanje baze podataka umjesto ručnog unosa.

Baza podataka mora osigurati mogućnost izvoza sadržaja cijele baze podataka ili njezinih dijelova kao formatiranih podataka.

Baza podataka mora podržavati obvezna polja koja se moraju ispuniti prije prihvaćanja odgovarajućeg zapisa kao unosa u bazu podataka.

Baza podataka mora podržati prilagodljivu provjeru vjerodostojnosti prije prihvata unosa, ažuriranja ili brisanja podataka.

Baza podataka mora imati vrijeme odaziva koje dopušta korisnicima da pravodobno unesu, ažuriraju ili izbrišu podatke.

Referentne datoteke i baze podataka moraju podržavati na troškovno učinkovit način upite nužne za učinkovito upravljanje svim odgovarajućim vožnjama vlakova koje obuhvaćaju odredbe ovog TSI-ja.

Baza podataka mora podržavati pohranu svih relevantnih podataka za sve teretne vagone u cijeloj mreži. Mora biti moguće proširiti kapacitet jednostavnim sredstvima (npr. dodavanjem više memorijskih kapaciteta i računala). Proširenje kapaciteta ne zahtijeva zamjenu podsustava.

Baza podataka podržava upravljanje povijesnim podacima u smislu raspoloživosti podataka i nakon prijenosa u arhiv.

Strategija sigurnosnog kopiranja podataka mora jamčiti da se mogu obnoviti cjelokupni sadržaji baza podataka za razdoblje do 24 sata.

Korišteni sustav baze podataka mora biti raspoloživ kao komercijalni proizvod (COTS-proizvod) ili javno dostupan (s otvorenim kodom).

Napomene:

Gornjim se zahtjevima mora postupati u standardnom upravljačkom sustavu podatkovnim bazama (DBMS).

Korištenje različitih baza podataka ugrađeno je u različite ranije opisane radne postupke. Opći radni postupak je mehanizam zahtjeva/odziva u kojem zainteresirana stranka od podatkovne baze zahtijeva informacije putem zajedničkog sučelja (4.2.12.1: Opća arhitektura i 4.2.12.6.: Zajedničko sučelje). DBMS se na zahtjev odazove tako da pruži zahtijevane podatke, ili odgovorom da podaci nisu raspoloživi (takvi podaci ne postoje ili im je pristup odbijen zbog nadzora pristupa).

4.2.12.    Umrežavanje i komunikacija

4.2.12.1.    Opća arhitektura

U ovom će se podsustavu s vremenom pojaviti velika i kompleksna željeznička zajednica sa telematskom interoperabilnošću i interakcijama između stotina sudionika (ŽP-a, UI-ja, ...) koji će se natjecati i/ili surađivati radi zadovoljavanja tržišnih potreba.

Infrastruktura mreže i komunikacijska infrastruktura koja podržava tu interoperabilnu željezničku zajednicu temeljit će se na zajedničkoj „arhitekturi za razmjenu informacija” koju će poznavati i prihvatiti svi sudionici.

Predložena „arhitektura za razmjenu informacija”:

U arhitekturi razmjene podataka daje se prednost ravnopravnoj (peer-to-peer) interakciji među svim sudionicima, a istodobno se njome osigurava ukupnu cjelovitost i postojanost zajednice željezničke interoperabilnosti pružajući niz centraliziranih usluga.

Modelom ravnopravne interakcije omogućuje se najbolja raspodjela troškova između različitih subjekata koji se temelji na stvarnoj upotrebi i on općenito predstavlja manje poteškoća u pogledu sposobnosti rasta. Slikovni prikaz opće arhitekture nalazi se u dokumentu „TAF TSI – Prilog A.5: Slike i dijagrami slijeda poruka TAF TSI-ja” poglavlje 1.5. koji je naveden u Dodatku I.

4.2.12.2.    Mreža

Umrežavanje u ovom slučaju znači metodu i filozofiju komunikacije i ne znači fizičku mrežu.

Interoperabilnost željezničkog sustava temelji se na zajedničkoj arhitekturi za razmjenu informacija koju poznaju i usvajaju svi sudionici, čime se smanjuje prepreke i potiče nove sudionike, posebno korisnike usluga.

Pitanje sigurnosti se stoga neće rješavati u mreži (VPN, tuneliranje…), nego razmjenom i upravljanjem porukama koje su po svojoj prirodi zaštićene. Virtualne privatne mreže VPN dakle nisu potrebne (upravljanje velikom mrežom VPN bilo bi kompleksno i skupo), te se tako izbjegavaju problemi s dodjeljivanjem nadležnosti i vlasništva. Uspostavljanje tunela se ne smatra potrebnim za postizanje odgovarajuće sigurnosne razine.

Ako su neki sudionici već uspostavili ili žele uspostaviti više razina sigurnosti na određenim dijelovima mreže, to je dopušteno.

Preko javne internetske mreže može se uspostaviti hibridni model ravnopravnih sudionika, sa zajedničkim sučeljem na čvorištu svakog subjekta i središnjim certifikacijskim tijelom.

Nakon toga se obavlja ravnopravna komunikacija između uključenih sudionika.

Ravnopravna komunikacija temelji se na tehničkim standardima za zajedničko sučelje opisanima u dokumentu „TAF TSI – Prilog D.2.: Dodatak F – Model za podatke i poruku TAF TSI” koji je naveden u Prilogu I.

4.2.12.3.    Sigurnost

Za postizanje visoke razine sigurnosti sve poruke moraju biti samodostatne što znači da su informacije u poruci sigurne, a primatelj može provjeriti vjerodostojnost poruke. To se može riješiti programom šifriranja i potpisivanja slično šifriranju elektroničke pošte.

4.2.12.4.    Šifriranje

Mora se koristiti ili asimetrično šifriranje ili kombinirano rješenje koje se temelji na simetričnom šifriranju sa zaštitom pomoću javnog ključa, jer će dijeljenje zajedničkog tajnog ključa između mnogih sudionika u nekom trenutku stvoriti probleme. Lakše je doseći višu razinu sigurnosti ako svaki sudionik preuzme odgovornost za svoj par ključeva, iako to zahtijeva visoku razinu integriteta središnjeg spremišta podataka (poslužitelja ključeva).

4.2.12.5.    Središnje spremište podataka

Središnje spremište podataka mora moći obrađivati:

Za upravljanje središnjim spremištem podataka trebala bi biti nadležna nekomercijalna europska organizacija. Kad se koristi središnje spremište podataka u vezi s TAP TSI-jem [2], razvoj i promjene moraju biti usklađeni s TAP TSI-jem kako bi se ostvarila najbolja moguća sinergija.

4.2.12.6.    Zajedničko sučelje

Zajedničko sučelje je obvezno za svakog sudionika s ciljem pridruživanja interoperabilnoj željezničkoj zajednici.

Zajedničko sučelje mora podržavati:

Svako zajedničko sučelje imat će pristup svim podacima koji se zahtijevaju u skladu sa TSI-jem pri svakom posjedniku vagona, VŽP-u, UI-ju itd., bez obzira jesu li relevantne baze podataka središnje ili pojedinačne (vidjeti također dokument „TAF TSI – Prilog A.5: Slike i dijagrami slijeda poruka TAF TSI-ja” poglavlje 1.6. koji je naveden u Dodatku I.).

Kad se zajedničko sučelje koristi zajedno s TAP TSI-jem [2], razvoj i promjene moraju biti u skladu s TAP TSI-jem [2] kako bi se ostvarila najbolja moguća sinergija. Na temelju rezultata provjere vjerodostojnosti ulaznih poruka može se postići minimalna razina potvrđivanja poruka:

Zajedničko sučelje koristi informacije u središnjem spremištu za obavljanje gore navednih zadataka.

Sudionik može koristiti lokalnu kopiju središnjeg spremišta podataka kako bi skratio vrijeme odgovora.

4.3.    Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U smislu osnovnih zahtjeva iz poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja su sljedeće:

4.3.1.    Sučelja sa TSI-jem infrastrukture

Podsustav infrastrukture uključuje upravljanje prometom i sustave za praćenje i navigaciju: tehničke instalacije za obradu podataka i telekomunikacije namijenjene za putnički promet i teretni promet na toj mreži kako bi se zajamčio siguran i usklađen rad mreže i učinkovito upravljanje prometom.

Podsustav telematskih aplikacija u teretnom prometu koristi podatke koji su potrebni za operativne svrhe kako su navedeni ugovorom o trasi vlaka, katkad dopunjene podacima o ograničenjima infrastrukture koje šalje IM. Dakle ne postoji izravno sučelje između ovog TSI-ja i TSI-ja za infrastrukturu.

4.3.2.    Sučelja TSI-ja s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima

Jedina veza s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima je preko

4.3.3.    Sučelja s podsustavom željezničkih vozila

Podsustav telematskih aplikacija u teretnom prometu određuje tehničke i operativne podatke koji moraju biti raspoloživi za željeznička vozila.

TSI za željeznička vozila određuje svojstva vagona. Ako se svojstva vagona promijene, treba ih ažurirati referentnom bazom podataka o željezničkim vozilima u okviru normalnog postupka održavanja baze podataka. Dakle, između ovog TSI-ja i TSI-ja za željeznička vozila ne postoji izravno sučelje.

4.3.4.    Sučelja s TSI-jem vođenja i upravljanja željezničkim prometom

Podsustav vođenja i upravljanja željezničkim prometom određuje postupke i potrebnu opremu koja omogućuje usklađeno djelovanje različitih strukturnih podsustava tijekom normalnog i otežanog rada, uključujući posebno vožnju vlakova, planiranje i upravljanje prometom.

Podsustav telematskih aplikacija u teretnom prometu uglavnom određuje aplikacije u teretnom prometu, uključujući praćenje tereta i vlakova u stvarnom vremenu te upravljanje vezama s drugim načinima prijevoza.

Kako bi se osigurala sukladnost između oba TSI-ja, primjenjuje se sljedeći postupak.

Kad se budu pisale i/ili mijenjale specifikacije TSI-ja vođenje i upravljanje željezničkim prometom koje su u vezi sa zahtjevima ovog TSI-ja, treba se savjetovati sa zaduženim tijelom za ovaj TSI.

Ako se budu mijenjale specifikacije ovog TSI-ja u vezi s operativnim zahtjevima određenima u TSI-ju vođenje i upravljanje željezničkim prometom, treba se savjetovati sa zaduženim tijelom za TSI vođenje i upravljanje željezničkim prometom.

4.3.5.    Sučelja s telematskim aplikacijama za usluge prijevoza putnika

4.4.    Operativna pravila

U skladu s osnovnim zahtjevima iz poglavlja 3., operativna pravila podsustava koja se odnose na ovaj TSI, su sljedeća:

4.4.1.    Kvaliteta podataka

Za osiguranje kvalitete podataka, pošiljatelj svake poruke TSI-ja odgovoran je za točnost podataka poruke u trenutku kada je poruka poslana. Ako su izvorni podaci za osiguranje kvalitete podataka raspoloživi iz baza podataka koje su osigurane kao dio TSI-ja, za osiguranje kvalitete podataka moraju se koristiti podaci koji su sadržani u ovim bazama podataka.

Ako izvorni podaci za osiguranje kvalitete podataka nisu raspoloživi iz baze podataka koje su osigurane kao dio ovog TSI-ja, pošiljatelj poruke mora vlastitim izvorima provjeriti kvalitetu podataka.

Osiguranje kvalitete podataka uključuje usporedbu s podacima iz baza podataka koje su osigurane kao dio TSI-ja, kao što je gore opisano, i ako je potrebno logičke provjere za osiguranje pravodobnosti i kontinuiteta podataka i poruka.

Podaci su visoke kvalitete ako odgovaraju svojoj predviđenoj upotrebi, što znači da su:

Glavna svojstva kvalitete podataka su:

Točnost:

Potrebne informacije (podaci) moraju se zabilježiti što je moguće ekonomičnije. Ovo je izvedivo samo ako se bilježe samo primarni podaci, ako je moguće, jednom za cijeli prijevoz. Stoga se primarni podaci unose u sustav što je moguće bliže izvoru, tako da se mogu u potpunosti uključiti u naknadni postupak obrade.

Potpunost:

Prije odašiljanja poruka, korištenjem metapodataka mora se provjeriti potpunost i sintaksa. Time se također izbjegava prekomjerno korištenje mreže.

Potpunost svih dolaznih podataka također se mora provjeriti korištenjem metapodataka.

Dosljednost:

Poslovni propisi primjenjuju se s ciljem jamčenja usklađenosti. Dvostruki unos mora se izbjegavati i vlasnik podataka mora se jasno identificirati.

Način provedbe ovih poslovnih pravila ovisi o složenosti pravila. Za jednostavna pravila, ograničenja vezana uz baze podataka i aktivatore („triggers”) su dovoljna. Za složenija pravila koja zahtijevaju podatke iz različitih tablica, moraju se provesti provjere valjanosti, kojima se provjerava usklađenost različitih verzija podataka prije stvaranja podataka sučelja, i prije nego što nova verzija podataka postane operativna. Mora se osigurati provjera prenesenih podataka na temelju određenih poslovnih pravila.

Pravodobnost:

Isporuka pravodobnih podataka je vrlo bitna. Budući da se pokretanje pohrane podataka ili slanje poruka događa neposredno iz sustava IT, pravodobnost nije problem ako je sustav dobro izrađen u skladu s potrebama poslovnih procesa. Uglavnom slanje poruka pokreće prijevoznik, ili se temelji na njegovom dodatnom unosu (primjerice slanje kompozicije vlaka ili ažuriranje podataka u vezi s vlakom ili vagonom). Da bi se ispunili zahtjevi pravodobnosti, podaci se moraju ažurirati što prije, što jamči da će poruke sadržavati stvarne podatke i kad ih sustav šalje automatski.

Metrika kvalitete podataka

Potpunost (postotak podatkovnih polja s unesenim vrijednostima) obveznih podataka i usklađenost podataka (postotak prilagođenih vrijednosti tablica/datoteka/zapisa) mora biti 100-postotna.

Pravodobnost podataka (postotak podataka koji je raspoloživ u određenom graničnom vremenskom okviru) mora biti 98-postotna. Ako u ovom TSI-ju nisu određene granične vrijednosti, one se moraju odrediti ugovorima između uključenih stranaka.

Zahtijevana točnost (postotak pohranjenih vrijednosti koje su točne u usporedbi sa stvarnim vrijednostima) mora biti iznad 90 %. Točne vrijednosti i mjerila moraju se odrediti ugovorima između uključenih stranaka.

4.4.2.    Upravljanje središnjim spremištem podataka

Funkcije središnjeg spremišta su definirane u poglavlju 4.2.12.5. – Središnje spremište. Za svrhu osiguranja kvalitete podataka, subjekt koji upravlja središnjim spremnikom podataka mora biti odgovoran za ažuriranje i kvalitetu metapodataka te za upravljanje nadzorom pristupa. Kvaliteta metapodataka u pogledu potpunosti, dosljednosti, pravodobnosti i točnosti mora omogućiti odgovarajuće funkcioniranje za svrhe ovog TSI-ja.

4.5.    Pravila održavanja

U skladu s osnovnim zahtjevima iz poglavlja 3., pravila održavanja specifična za podsustav koji je predmet ovog TSI-ja, su sljedeća:

Kvaliteta usluge prijevoza mora biti zajamčena u slučaju da se djelomično ili u potpunosti pokvari oprema za obradu podataka. Zato je uputno ugraditi dvojne sustave ili računala s posebno visokim stupnjem pouzdanosti, koji osiguravaju neprekinutu uporabu tijekom održavanja.

Aspekti održavanja u pogledu različitih baza podataka navedeni su u poglavlju 4.2.11.3. (Dodatni zahtjevi glede podatkovnih baza) točkama 10. i 21.

4.6.    Stručne kvalifikacije

Stručne kvalifikacije osoblja koje se zahtijevaju za upravljanje i održavanje podsustava i provedbu TSI-ja, su sljedeće:

Provedba ovog TSI-ja ne zahtijeva potpuno nov sustav s uređajima, programskom opremom i novim osobljem. Ostvarenje zahtjeva ovog TSI-ja samo uzrokuje promjene, poboljšanja ili funkcionalno širenje djelatnosti koje već obavlja postojeće osoblje. Zato nema novih dodatnih zahtjeva u pogledu postojećih nacionalnih i europskih pravila o stručnim kvalifikacijama.

Ako je potrebna dodatna izobrazba osoblja, ona se ne bi trebala sastojati samo od uputa kako rukovati opremom. Član osoblja mora znati i razumjeti svoju posebnu ulogu koju mora izvesti u cijelom prijevoznom procesu. Osoblje posebno mora biti svjesno zahtjeva za održavanje visoke razine radnih učinaka, budući da je to odlučan čimbenik u vezi pouzdanosti informacija koje će se obraditi u naknadnoj fazi.

Stručne kvalifikacije koje su potrebne za sastavljanje kompozicija i upravljanje vlakovima određene su u TSI-ju vođenje i upravljanje prometom.

4.7.    Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

Zdravstveni i sigurnosni uvjeti koji se zahtijevaju za osoblje pri vođenju i održavanju dotičnog podsustava (ili tehničko područje uporabe kao što je određeno stavkom 1.1.) i za provedbu TSI-ja, su sljedeći:

Nema dodatnih zahtjeva u vezi s postojećim nacionalnim i europskim pravilima o zdravlju i sigurnosti.

5.   SASTAVNI DIJELOVI INTEROPERABILNOSTI

5.1.    Definicija

U skladu s člankom 2.(f) Direktive 2008/57/EZ [1]:

Sastavni dijelovi znači „sve osnovne sastavnice, skupine komponenata, podsklop ili cjelovit sklop opreme, koja je ugrađena ili koju se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam ‚sastavni dio’ obuhvaća opipljive i neopipljive predmete kao što je programska podrška”.

5.2.    Popis sastavnih dijelova

Interoperabilni sastavni dijelovi obuhvaćeni su odgovarajućim odredbama Direktive 2008/57/EZ [1].

U vezi s podsustavom telematskih aplikacija u teretnom prometu nisu određeni sastavni dijelovi interoperabilnosti.

Za ispunjenje zahtjeva ovog TSI-ja potrebna je samo standardna IT oprema, bez posebnih aspekata interoperabilnosti u željezničkom okolišu. To vrijedi za sastavne dijelove uređaja i standardni računalni program, kao što su operativni sustav i baze podataka. Aplikacijska programska oprema je pojedinačna za svakog korisnika i može se prilagoditi i poboljšati u skladu s pojedinačnom stvarnom funkcionalnošću i potrebama. Predložena „arhitektura integracije aplikacija” pretpostavlja da aplikacije ne moraju imati isti interni informacijski model. Integracija aplikacije definirana je kao postupak koji neovisno zasnovane aplikacijske sustave priprema za zajedničko djelovanje.

5.3.    Radne karakteristike i specifikacije sastavnih dijelova

Vidjeti poglavlje 5.2., ne odnosi se na TSI telematskih aplikacija u teretnom prometu.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI SASTAVNIH DIJELOVA ZA KORIŠTENJE I PROVJERA PODSUSTAVA

6.1.    Sastavni dijelovi interoperabilnosti

6.1.1.    Postupak ocjenjivanja

Postupak ocjenjivanja sukladnosti ili prikladnosti za uporabu sastavnih dijelova interoperabilnosti mora se temeljiti na europskim specifikacijama ili specifikacijama odobrenima u skladu s Direktivom 2008/57/EZ [1].

U slučaju primjerenosti za korištenje u tim će se specifikacijama navesti sve parametre koji se moraju izmjeriti, pratiti ili ispunjavati i opisat će se s tim povezane metode ispitivanja i postupke mjerenja, bilo simulacijom na ispitnom uređaju ili ispitivanjem u pravom željezničkom okruženju.

Postupak ocjenjivanja sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu:

Popis specifikacija, opis postupaka ispitivanja:

Ne odnosi se na TSI telematskih aplikacija u teretnom prometu.

6.1.2.    Modul

Na zahtjev proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici, postupak obavlja prijavljeno tijelo u skladu s odredbama odgovarajućih modula Odluke Vijeća 2010/713/EU iznesenima, izmijenjenima i dopunjenima u Prilogu ovog TSI-ja.

Moduli bi se trebali kombinirati i koristiti selektivno u skladu s određenim sastavnim dijelom.

Ne odnosi se na TSI telematskih aplikacija u teretnom prometu.

6.1.3.    Podsustav telematskih aplikacija u teretnom prometu

Na zahtjev naručitelja ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici, prijavljeno tijelo obavlja provjeru EZ-a u skladu s Prilogom VI. Direktive 2008/57/EZ [1].

Na temelju Priloga II. Direktivi 2008/57/EZ [1], podsustavi se dijele na strukturna i funkcionalna područja.

Ocjenjivanje sukladnosti obvezno je za TSI-jeve u strukturnom području. Podsustav telematskih aplikacija u teretnom prometu pripada operativnom području i ovim se TSI-jem ne određuju moduli za ocjenu sukladnosti.

Međutim, središnje spremište i zajedničko sučelje na čvorištu svakog subjekta čine temelj integracije aplikacije. Model razmjene informacija je u središnjem spremištu integracija aplikacije, koji sadržava metapodatke o sučeljima na jednoj fizičkoj lokaciji. Metapodaci sadržavaju informacije o sadržaju komunikacije (što je u podacima koji se šalju), neposredni identitet pošiljatelja i primatelja te mehaniku procesa interakcije i poslovnih protokola na razini aplikacije.

Naglasak je na sljedećim točkama:

7.   PROVEDBA

7.1.    Načini primjene ovog TSI-ja

7.1.1.    Uvod

Ovaj TSI odnosi se na podsustav telematskih aplikacija za putnički promet. U skladu s Prilogom II. Direktivi 2008/57/EZ ovaj podsustav je funkcionalan podsustav. Primjena ovog TSI-ja stoga je neovisna od koncepta novih, obnovljenih ili moderniziranih podsustava, kao što je to uobičajeno u slučaju TSI-jeva vezanih uz strukturne podsustave, osim kad je to posebno specificirano u TSI-ju.

TSI se provodi u fazama:

7.1.2.    Prva faza – detaljne IT specifikacije i glavni plan

Specifikacije funkcionalnih zahtjeva na kojima će se temeljiti gorenavedena tehnička infrastruktura tijekom razvoja i implementacije računalnog sustava navedene su u dodacima A do F koji su navedeni u Dodatku I. ovoj Uredbi.

Obvezni glavni plan računalnog sustava od koncepta do uvođenja, koji se temelji na Strateškom europskom provedbenom planu (SEDP) koji priprema sektor željezničkog prometa uključuje ključne strukturalne komponente sustava i identifikaciju glavnih aktivnosti koje treba provesti.

7.1.3.    Faza 2 i 3 – razvoj i uvođenje

Željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture i posjednici vagona razvijaju i uvode računalni sustav TAF u skladu s odredbama ovog poglavlja.

7.1.4.    Upravljanje, uloge i odgovornost

Razvoj i uvođenje moraju biti u okviru upravljačke strukture sa sljedećim subjektima.

Upravni odbor

Upravni odbor ima sljedeće uloge i odgovornosti:

Upravni odbor osigurava stratešku upravljačku strukturu za učinkovito upravljanje i koordinaciju rada u provedbi TAF TSI-ja. To uključuje utvrđivanje politika, strateško usmjeravanje i određivanje prioriteta. Pritom upravljački odbor mora također uzeti u obzir interese malih poduzeća, novih sudionika i željezničkih prijevoznika koji pružaju posebne usluge.

Upravni odbor prati napredak provedbe. Upravni odbor najmanje četiri puta godišnje Europskoj komisiji podnosi redovito izvješće o postignutom napretku u usporedbi s glavnim planom. Upravni odbor poduzima potrebne korake za prilagodbu gore navedenog razvoja u slučaju odstupanja od glavnog plana.

Dionici

Željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture i posjednici vagona moraju uspostaviti učinkovitu upravljačku strukturu projekta kojom se omogućava da sustav TAF bude učinkovito razvijen i uveden.

Ti dionici moraju:

Predstavnička tijela

Predstavnička tijela iz željezničkog sektora koja djeluju na europskoj razini kako je određeno u članku 3. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) imaju sljedeće uloge i odgovornosti:

▼M2

7.2.    Upravljanje izmjenama

7.2.1.    Postupci upravljanja izmjenama

Postupci upravljanja izmjenama osmišljavaju se kako bi se osigurala ispravna analiza troškova i koristi izmjena te provedba izmjena na kontrolirani način. Te postupke definira, sastavlja, podržava i njima upravlja Agencija i oni uključuju:

Odbor za nadzor izmjena (CCB) sastoji se od Agencije, predstavničkih tijela željezničkog sektora i država članica. Takvo članstvo stranaka osigurava uvid u izmjene koje se provode i cjelokupnu ocjenu njihovih učinaka. CCB u konačnici djeluje pod nadzorom Agencije.

7.2.2.    Poseban postupak upravljanja izmjenama za dokumente navedene u Dodatku I. ovoj Uredbi

Upravljanje nadzorom izmjena za dokumente iz Dodatka I. ovoj Uredbi uspostavlja Agencija prema sljedećim kriterijima:

Ako upravljanje nadzorom izmjena utječe na elemente koji su u širokoj uporabi u TSI-ju za TAP, izmjene se provode u skladu s uvedenim TSI-jem za TAP kako bi se postigla najbolja moguća sinergija.

Dodatak I.

Popis tehničkih dokumenata

▼B

Dodatak II.

Glosar

Dodatak III.

Zadaci koje preuzima nacionalno kontaktno mjesto (NCP) za TAF/TAP

( 1 ) Uredba (EZ) br. 881/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o osnivanju Europske agencije za željeznice (Uredba o Agenciji) (SL L 164, 30.4.2004., str. 1.).

( 2 ) Uredba (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (SL L 138, 26.5.2016., str. 1.).