Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj Uredbi

Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe kojima se dopunjuju određeni elementi Uredbe (EU) br. 1307/2013 koji nisu ključni povezani sa sljedećim:

1. Države članice provode ovu Uredbu u skladu s objektivnim kriterijima i na način da osiguraju jednak tretman poljoprivrednika te izbjegnu narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja, a istodobno promiču održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatsku politiku.

2. Države članice osiguravaju da se svi uvjeti za potporu koje provode u skladu s ovom Uredbom mogu provjeriti i nadzirati.

Smanjenja zbog financijske discipline predviđena člankom 8. Uredbe (EU) br. 1307/2013 primjenjuju se na iznos plaćanja iz različitih programa izravne potpore navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1307/2013 na koja svaki poljoprivrednik ima pravo nakon primjene povlačenja i administrativnih kazni povezanih s izravnim plaćanjima u skladu s glavom II. poglavljem IV. Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014 te prije primjene administrativnih kazni u pogledu višestruke sukladnosti u skladu s glavom IV. poglavljem II. te Delegirane uredbe.

Okvir za kriterije održavanja poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj

1. Za potrebe članka 4. stavka 1. podstavka (c) točke ii. Uredbe (EU) br. 1307/2013, kriterije koje poljoprivrednici trebaju zadovoljiti kako bi ispunili obvezu održavanja poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez da pripremne djelatnosti prelaze uobičajene poljoprivredne metode ili strojeve utvrđuju države članice na bilo koji ili oba sljedeća načina:

2. Pri utvrđivanju kriterija iz stavka 1., države članice mogu razlikovati različite vrste poljoprivrednih površina.

Okvir za minimalne djelatnosti na poljoprivrednim površinama prirodno održavanima u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj

Za potrebe članka 4. stavka 1. podstavka (c) točke iii. Uredbe (EU) br. 1307/2013, minimalna je djelatnost koju utvrđuju države članice, a koja će se provoditi na poljoprivrednim površinama prirodno održavanima u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj, barem jedna godišnja djelatnost koju provodi poljoprivrednik. Ako je to opravdano iz ekoloških razloga, države članice mogu odlučiti uzeti u obzir i djelatnosti koje se izvršavaju jednom svake druge godine.

Za potrebe članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, trave i druge travolike paše smatraju se prevladavajućima kada prekrivaju više od 50 % prihvatljive površine na razini poljoprivredne parcele u smislu članka 67. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Za potrebe članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, utvrđene lokalne prakse jesu jedna od sljedećih ili kombinacija njih:

Koeficijent smanjenja u skladu s člankom 32. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013

Pri primjeni članka 32. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013 na trajne travnjake pogodne za ispašu koji su sastavni dio tradicionalnih lokalnih praksi kada trave i druge travolike paše tradicionalno nisu prevladavajuće na područjima za ispašu, države članice mogu razlikovati različite kategorije područja kako bi primijenile različite koeficijente smanjenja na te kategorije.

1. Za potrebe članka 32. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 prihvatljivost površina koje se koriste za proizvodnju konoplje podliježe uporabi sjemena sorata navedenih u „Zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta” 15. ožujka u godini za koju je odobreno plaćanje i objavljenih u skladu s člankom 17. Direktive Vijeća 2002/53/EZ ( 3 ). Sjeme se certificira u skladu s Direktivom Vijeća 2002/57/EZ ( 4 ) ili u skladu s člankom 10. Direktive Komisije 2008/62/EZ ( 5 ) u slučaju čuvanih sorata.

2. Države članice uspostavljaju sustav za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (dalje u tekstu: „sadržaj THC-a”) u sortama konoplje, što im omogućuje primjenu metode iz Priloga III.

3. Nadležno tijelo države članice vodi evidenciju u vezi s nalazima o sadržaju THC-a. Za svaku sortu evidencija najmanje obuhvaća rezultate utvrđenog sadržaja THC-a u svakom uzorku, izražene kao postotak na dva decimalna mjesta, korišteni postupak, broj izvršenih pokusa, naznaku točke na kojoj je uzorak izuzet i mjere usvojene na nacionalnoj razini.

4. Ako prosječna vrijednost svih uzoraka određene sorte prelazi sadržaj THC-a utvrđen u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice primjenjuju postupak B. iz Priloga III. ovoj Uredbi za predmetnu sortu u sljedećoj godini zahtjeva. Taj se postupak primjenjuje u sljedećim godinama zahtjeva, osim ako su svi rezultati analize predmetne sorte manji od sadržaja THC-a utvrđenog u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

5. Ako i druge godine prosječna vrijednost svih uzoraka predmetne sorte prelazi sadržaj THC-a utvrđen u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, država članica dostavlja Komisiji obavijest kojom traži dopuštenje za zabranu stavljanja na tržište takve sorte u skladu s člankom 18. Direktive 2002/53/EZ. Ta se obavijest dostavlja u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 792/2009 ( 6 ) najkasnije do 15. siječnja u sljedećoj godini zahtjeva. Od te godine zahtjeva sorta na koju se taj zahtjev odnosi nije prihvatljiva za izravna plaćanja u predmetnoj državi članici.

6. Za potrebe ove Uredbe „konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev” znači usjev konoplje zasijan nakon 30. lipnja određene godine.

7. Biljke konoplje uzgajaju se pod normalnim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom najmanje 10 dana od datuma završetka cvatnje da bi se mogle izvršiti provjere potrebne za primjenu ovog članka. Konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev uzgaja se pod normalnim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom najmanje do kraja vegetacijskog razdoblja.

Međutim, države članice mogu dopustiti žetvu konoplje nakon početka cvatnje, ali prije kraja desetodnevnog razdoblja nakon završetka cvatnje, uz uvjet da inspektori navedu koje reprezentativne dijelove svake dotične parcele treba obrađivati još najmanje 10 dana nakon završetka cvatnje zbog inspekcije, a u skladu s metodom iz Priloga III.

Slučajevi u kojima su poljoprivredne površine uglavnom površine prirodno održavane u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj

1. Za potrebe članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013, smatra se da fizička ili pravna osoba, ili skupina fizičkih ili pravnih osoba, posjeduje poljoprivredne površine koje se uglavnom održavaju u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj ako takve površine čine više od 50 % svih poljoprivrednih površina prijavljenih u skladu s člankom 72. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

2. Članak 9. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne primjenjuje se na fizičku ili pravnu osobu, ili skupinu fizičkih ili pravnih osoba, koja na površinama prirodno održavanima u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj provodi poljoprivrednu djelatnost u smislu članka 4. stavka 1. podstavka (c) točke i. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

1. Za potrebe članka 9. stavka 2. trećeg podstavka točke (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013 i, prema potrebi, članka 13. ove Uredbe, prihodi ostvareni od poljoprivrednih djelatnosti oni su prihodi koje je poljoprivrednik primio od svoje poljoprivredne djelatnosti u smislu članka 4. stavka 1. točke (c) te Uredbe na svojem gospodarstvu, uključujući potporu Unije unutar Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te nacionalnu potporu dodijeljenu za poljoprivredne djelatnosti osim dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja u skladu s člancima 18. i 19. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Prihodi od prerade poljoprivrednih proizvoda u smislu članka 4. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1307/2013 gospodarstva smatraju se prihodima od poljoprivrednih djelatnosti uz uvjet da prerađeni proizvodi ostanu u vlasništvu poljoprivrednika te da ta prerada ima za posljedicu drugi poljoprivredni proizvod u smislu članka 4. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Za potrebe stavka 1., pojam „prihodi” znači bruto prihodi prije odbitka povezanih troškova i poreza.

Iznos izravnih plaćanja navedenih u članku 9. stavcima 2. i 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i u članku 13. stavku 2. ove Uredbe

1. Godišnji iznos izravnih plaćanja poljoprivrednika iz članka 9. stavka 2. trećeg podstavka točke (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013 i, prema potrebi, članka 13. stavka 12. ove Uredbe ukupan je iznos izravnih plaćanja na koje poljoprivrednik ima pravo u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 za najbližu fiskalnu godinu za koju su dostupni dokazi o prihodima iz nepoljoprivrednih djelatnosti. Taj se iznos izračunava ne uzimajući u obzir primjenu članka 63. i članka 91. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Ako je najbliža fiskalna godina iz prvog podstavka 2014. ili ranije, godišnji iznos izravnih plaćanja ukupni je iznos izravnih plaćanja na koja poljoprivrednik ima pravo u skladu s Uredbom (EZ) br. 73/2009 prije sniženja i isključenja predviđenih člancima 21. i 23. te Uredbe.

2. Ako poljoprivrednik nije podnio zahtjev za izravna plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 u najbližoj fiskalnoj godini iz stavka 1. prvog podstavka, države članice utvrđuju ukupni iznos izravnih plaćanja iz stavka 1. prvog podstavka množeći broj prihvatljivih hektara koje poljoprivrednik prijavi u godini podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore u skladu s člankom 72. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013 s nacionalnim prosjekom izravnih plaćanja potpore po hektaru za godinu navedenu u stavku 1. prvom podstavku.

Nacionalni prosjek izravnih plaćanja potpore po hektaru naveden u prvom podstavku utvrđuje se tako da se nacionalna gornja granica određena u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1307/2013 za tu godinu podijeli s ukupnim brojem prihvatljivih hektara prijavljenih u toj državi članici za tu godinu u skladu s člankom 72. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Ako je godina iz stavka 1. prvog podstavka 2014. ili ranije, nacionalni prosjek izravnih plaćanja potpore po hektaru naveden u prvom podstavku ovog stavka utvrđuje se tako da se nacionalna gornja granica određena u Prilogu VIII. Uredbi (EZ) br. 73/2009 za tu godinu podijeli s ukupnim brojem prihvatljivih hektara prijavljenih u toj državi članici za tu godinu u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 73/2009.

3. Iznos izravnih plaćanja za poljoprivrednika iz članka 9. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ukupni je iznos izravnih plaćanja na koja poljoprivrednik ima pravo u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 prije primjene članka 63. i članka 91. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 za prethodnu godinu.

Ako je godina iz prvog podstavka 2014., iznos izravnih plaćanja ukupan je iznos izravnih plaćanja za 2014. na koja je poljoprivrednik imao pravo u skladu s Uredbom (EZ) br. 73/2009 prije sniženja i isključenja predviđenih člancima 21. i 23. te Uredbe.

4. Ako poljoprivrednik nije podnio zahtjev za izravna plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 za prethodnu godinu iz stavka 3. prvog podstavka, države članice utvrđuju ukupni iznos izravnih plaćanja iz stavka 3. prvog podstavka množeći broj prihvatljivih hektara koje poljoprivrednik prijavi u godini podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore u skladu s člankom 72. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013 s nacionalnim prosjekom izravnih plaćanja potpore po hektaru za prethodnu godinu.

Ako je prethodna godina iz stavka 3. prvog podstavka 2014., države članice utvrđuju godišnji iznos izravnih plaćanja tog poljoprivrednika tako da pomnože broj prihvatljivih hektara koje je taj poljoprivrednik prijavio za 2015. u skladu s člankom 72. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013 s nacionalnim prosjekom izravnih plaćanja potpore po hektaru za 2014.

Nacionalni prosjek izravnih plaćanja potpore po hektaru za 2014. utvrđuje se tako da se nacionalna gornja granica za 2014. određena u Prilogu VIII. Uredbi (EZ) br. 73/2009 podijeli s ukupnim brojem prihvatljivih hektara prijavljenih u toj državi članici za 2014. u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (a) te Uredbe.

Kriteriji za dokazivanje da poljoprivredne djelatnosti nisu zanemarive i da se glavna djelatnost ili predmet poslovanja sastoji od izvršavanja poljoprivredne djelatnosti

1. Za potrebe članka 9. stavka 2. trećeg podstavka točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013, poljoprivredne djelatnosti nisu zanemarive ako ukupni prihodi ostvareni od poljoprivrednih djelatnosti u smislu članka 11. ove Uredbe u najbližoj fiskalnoj godini za koju su takvi dokazi dostupni čine najmanje jednu trećinu ukupnih prihoda ostvarenih u najbližoj fiskalnoj godini za koju su takvi dokazi dostupni.

Države članice mogu odlučiti da postave prag za ukupne prihode ostvarene od poljoprivrednih djelatnosti na nižu razinu od jedne trećine pod uvjetom da se takvim nižim pragom ne omogućuje fizičkim ili pravnim osobama s marginalnim poljoprivrednim aktivnostima da se smatraju aktivnim poljoprivrednicima.

Odstupajući od prvog i drugog podstavka, države članice mogu utvrditi alternativne kriterije kojima se subjektu omogućuje da pokaže da njegove poljoprivredne djelatnosti nisu zanemarive u skladu s člankom 9. stavkom 2. trećim podstavkom točkom (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Za potrebe članka 9. stavka 3. točke (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice mogu odlučiti da poljoprivredne djelatnosti čine samo zanemarivi dio ukupnih gospodarskih djelatnosti fizičke ili pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba koristeći se sljedećim metodama:

Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu utvrditi alternativne kriterije prema kojima se poljoprivredne djelatnosti smatraju zanemarivima u skladu s člankom 9. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

3. Za potrebe članka 9. stavka 2. trećeg podstavka točke (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013 i, prema potrebi, članka 9. stavka 3. točke (b) te Uredbe, poljoprivrednom djelatnošću smatra se glavna djelatnost ili predmet poslovanja pravne osobe ako je upisana kao glavna djelatnost ili predmet poslovanja u službeni registar poduzeća ili istovrijednu službenu evidenciju države članice. U slučaju fizičke osobe zahtijeva se istovrijedni dokaz.

Ako takvi registri ne postoje, države članice koriste se istovrijednim dokazima.

Odstupajući od prvog i drugog podstavka, države članice mogu utvrditi alternativne kriterije prema kojima se poljoprivredna djelatnost smatra glavnom djelatnošću ili predmetom poslovanja fizičke ili pravne osobe u skladu s člankom 9. stavkom 2. trećim podstavkom točkom (c) i, prema potrebi, člankom 9. stavkom 3. točkom (b) te Uredbe.

Pravila za provedbu programa osnovnih plaćanja predviđenih u glavi III. Poglavlju 1. Odjeljcima 1., 2., 3. I 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013

Slučajevi nasljeđivanja, promjene pravnog statusa ili naziva i spajanja i razdvajanja

1. Poljoprivrednik koji dobije gospodarstvo ili dio gospodarstva na temelju stvarnog ili budućeg nasljeđivanja ima pravo podnijeti zahtjev u svoje ime za dodjelu broja i vrijednosti prava na plaćanja za dobiveno gospodarstvo ili dio tog gospodarstva pod istim uvjetima kao i poljoprivrednik koji je prvobitno upravljao poljoprivrednim gospodarstvom.

U slučajevima opozvanog budućeg nasljeđivanja, prava na plaćanja dodjeljuju se samo nasljedniku imenovanom kao takvom dana navedenoga u članku 24. stavku 1. ili članku 39. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Promjena naziva nema utjecaja na broj i vrijednost prava na plaćanja za dodjelu.

Promjena pravnog statusa nema utjecaja na broj i vrijednost prava na plaćanja za dodjelu ako poljoprivrednik koji je prvobitno nadzirao gospodarstvo u pogledu upravljanja, dobitka i financijskog rizika isto tako preuzima upravljanje novim poljoprivrednim gospodarstvom.

3. Spajanje ili razdvajanje nema utjecaja na ukupan broj i vrijednost prava na plaćanja za dodjelu poljoprivrednom gospodarstvu ili gospodarstvima.

U slučaju razdvajanja, ako država članica primijeni članak 24. stavak 4. ili 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013, broj prava na plaćanja koja se trebaju dodijeliti svakom gospodarstvu, koje je nastalo razdvajanjem, utvrđuje se množenjem broja prihvatljivih hektara koji su na raspolaganju tog novog gospodarstva s prosječnim smanjenjem broja prava izvornog gospodarstva koja bi mu pripadala u skladu s člankom 24. stavkom 4. ili 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Utvrđivanje prihvatljivih hektara u smislu članka 24. stavka 2. i članka 39. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013

1. Za utvrđivanje broja prava na plaćanja za dodjelu na temelju članka 24. stavka 2. i članka 39. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u slučajevima gdje se ne priznaje postojanje više sile i iznimnih okolnosti uzimaju se u obzir samo oni prihvatljivi hektari koji su utvrđeni u skladu s člankom 2. stavkom 1. drugim podstavkom točkom 23. podtočkom (a) Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014.

2. Ako je prihvatljivi hektar naveden u stavku 1. predmet zahtjeva za dodjelu prava na plaćanja više od jednog podnositelja zahtjeva, odluka o tome kome će se dodijeliti pravo na plaćanja temelji se na kriteriju tko ima ovlasti za donošenje odluka povezanih s poljoprivrednim djelatnostima koje se obavljaju na tom hektaru i tko ima dobitke i snosi financijske rizike povezane s tim djelatnostima.

1. Smanjenje u smislu članka 24. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne premašuje 85 % broja prava na plaćanja koji odgovara prihvatljivim hektarima pod trajnim travnjakom smještenima na područjima s teškim klimatskim uvjetima.

2. Za potrebe primjene koeficijenta smanjenja predviđenoga prvim stavkom, na temelju prirodnih ograničenja iz članka 24. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 države članice mogu razlikovati kategorije područja s teškim klimatskim uvjetima kako bi se za te kategorije primijenili različiti koeficijenti smanjenja.

Utvrđivanje vrijednosti prava na plaćanja u smislu članaka 26. i 40. Uredbe (EU) br. 1307/2013

1. Za potrebe utvrđivanja relevantnih izravnih plaćanja ili vrijednosti prava na plaćanja koja se odnose na 2014. godinu, kako je navedeno u članku 26. Uredbe (EU) br. 1307/2013, u obzir se uzimaju plaćanja ili vrijednosti prava na plaćanja onim poljoprivrednicima koji imaju pravo na dodjelu izravnih plaćanja u 2015. godini u skladu s člankom 9. i člankom 24. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Za potrebe utvrđivanja relevantnih izravnih plaćanja koja se odnose na godinu koja prethodi godini provedbe programa osnovnih plaćanja kako je navedeno u članku 40. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013, u obzir se uzimaju plaćanja samo onim poljoprivrednicima koji imaju pravo na dodjelu izravnih plaćanja u prvoj godini provedbe programa osnovnih plaćanja u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Za potrebe članka 26. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, primjenjuju se sljedeća pravila:

Pri primjeni ovog stavka države članice ne ugrožavaju nepovezanost potpore dodijeljene u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom (c) i člancima 126., 127. i 129. Uredbe (EZ) br. 73/2009.

3. Za potrebe članka 26. stavka 6. trećeg podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 potpora dodijeljena za kalendarsku godinu 2014. u skladu s člancima 72.a i 125.a Uredbe (EZ) br. 73/2009 izračunava se ne uzimajući u obzir sniženja niti isključenja predviđena u glavi II. poglavlju 4. Uredbe (EZ) br. 73/2009.

4. Upućivanje u članku 26. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 na prava na plaćanja u posjedu poljoprivrednika obuhvaćaju i ona prava na plaćanja koja je poljoprivrednik dao u zakup drugom poljoprivredniku na dan podnošenja njegovog zahtjeva za 2014.

Kada se informacije za poljoprivrednike iz članka 25. stavka 10. ili članka 40. stavka 4. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 temelje na privremenim podacima, konačna vrijednost i broj prava na plaćanja utvrđuju se i dostavljaju im se nakon što se provedu sve nužne provjere u skladu s člankom 74. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i svakako prije 1. travnja u godini koja slijedi nakon prve godine primjene programa osnovnih plaćanja od strane predmetne države članice.

1. Ako su jedno ili više izravnih plaćanja iz članka 26. ili članka 40. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u odnosu na 2014., odnosno godinu koja prethodi godini početka provedbe programa osnovnih plaćanja, manji od odgovarajućih iznosa u godini koja prethodi godini na koju je utjecala viša sila ili iznimne okolnosti, početna jedinična vrijednost utvrđuje se na temelju iznosa koje je taj poljoprivrednik primio u godini koja prethodi godini na koju je utjecala viša sila ili iznimne okolnosti.

2. Države članice mogu odlučiti da će ograničiti primjenu stavka 1. na slučajeve u kojima su izravna plaćanja koja se odnose na 2014. ili na godinu koja prethodi godini početka provedbe programa osnovnih plaćanja, manja od određenog postotka odgovarajućih iznosa u godini koja prethodi godine na koje je utjecala viša sila ili iznimne okolnosti. Ovaj postotak ne iznosi manje od 85 %.

1. Države članice mogu odlučiti da, u slučaju prodaje gospodarstva ili dijela gospodarstva, poljoprivrednici na temelju ugovora potpisanog prije najkasnijeg datuma podnošenja zahtjeva za dodjelu prava na plaćanja kojeg utvrđuje Komisija na temelju članka 78. točke (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013, mogu zajedno s gospodarstvom ili dijelom gospodarstva prenijeti odgovarajuća prava na plaćanja koja se trebaju dodijeliti. U tom slučaju prava na plaćanja dodjeljuju se prodavatelju i izravno se prenose kupcu, koji će imati koristi, gdje je to primjenjivo, od preuzimanja plaćanja koja je prodavatelj primio za 2014. ili od vrijednosti prava na plaćanja koja je on posjedovao u 2014. kako je navedeno u članku 26. Uredbe (EU) br. 1307/2013 kao napomena za utvrđivanje početne jedinične vrijednosti tih prava na plaćanja.

Za takav se prijenos zahtijeva da prodavatelj ispunjuje uvjete iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i da kupac ispunjuje uvjete iz članka 9. te Uredbe.

Takva se prodaja ne smatra prijenosom bez zemljišta u smislu članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na države članice koje primjenjuju odredbe iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

1. Države članice mogu odlučiti da, u slučaju zakupa gospodarstva ili dijela gospodarstva, poljoprivrednici na temelju ugovora potpisanog prije datuma iz članka 20. stavka 1. prvog podstavka, mogu zajedno s gospodarstvom ili dijelom gospodarstva dati u zakup odgovarajuća prava na plaćanja koja se trebaju dodijeliti. U tom slučaju prava na plaćanja trebaju se dodijeliti zakupodavcu i izravno prenijeti zakupcu, koji će imati koristi, gdje je to primjenjivo, od preuzimanja plaćanja koja je zakupodavac primio za 2014. ili od vrijednosti prava na plaćanja koja je posjedovao u 2014. kako je navedeno u članku 26. Uredbe (EU) br. 1307/2013 kao napomena za početnu jediničnu vrijednost prava na plaćanja.

Za takav se prijenos zahtijeva da zakupodavac ispunjuje uvjete iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i da zakupac ispunjuje uvjete iz članka 9. te Uredbe te da ugovor o zakupu ističe nakon posljednjeg dana roka za podnošenje zahtjeva u okviru programa osnovnog plaćanja.

Takav se zakup ne smatra prijenosom bez zemljišta u smislu članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na države članice koje primjenjuju odredbe iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

U smislu članka 24. stavka 1. trećeg podstavka točke (a) podtočke i. prve alineje Uredbe (EU) br. 1307/2013, „merkantilni krumpir” i „sjemenski krumpir” znači krumpir oznake CN 0701 osim krumpira namijenjenog proizvodnji krumpirova škroba.

1. U prvom se koraku prava na plaćanja izračunavaju do tri decimale, a u drugom koraku zaokružuju na najbližu višu ili nižu drugu decimalu. Ako se izračunom dobije rezultat u kojem je treća decimala 5, rezultat se zaokružuje na drugu decimalu.

2. Ako poljoprivrednik prenosi dio prava, vrijednost tog dijela izračunava se razmjerno za svaku preostalu godinu iz članka 25. ili članka 40. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

3. Države članice mogu izmijeniti prava na plaćanja spajanjem dijelova prava u vlasništvu poljoprivrednika. Vrijednost spojenih prava određuje se za svaku preostalu godinu navedenu u članku 25. ili članku 40. Uredbe (EU) br. 1307/2013 dodavanjem vrijednosti dijelova.

1. Poljoprivrednik prijavljuje prava na plaćanja samo jedanput godišnje, i to ako ta prava posjeduje (u vlasništvu ili u zakupu) zadnji dan roka za podnošenje jedinstvenog zahtjeva.

Međutim, ako poljoprivrednik iskoristi mogućnost izmjene jedinstvenog zahtjeva u skladu s pravilima koja utvrđuje Komisija na temelju članka 78. točke (b) Uredbe br. 1306/2013, on može i prijaviti prava na plaćanja za plaćanje koja posjeduje (u vlasništvu ili u zakupu) na datum kada je o izmjenama službeno obavijestio nadležno tijelo, a pod uvjetom da navedena prava na plaćanja za tu godinu nije prijavio drugi poljoprivrednik za plaćanje.

Ako poljoprivrednik stekne prava na plaćanja prijenosom od drugog poljoprivrednika, a drugi je poljoprivrednik već prijavio navedena prava na plaćanja za plaćanje, dopuštaju se dodatne prijave navedenih prava na plaćanja od strane preuzimatelja samo ako je prenositelj već obavijestio nadležno tijelo o prijenosu u skladu s pravilima koja utvrđuje Komisija na temelju članka 34. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i povukao navedena prava na plaćanja iz svojeg jedinstvenog zahtjeva u propisanom roku radi izmjene jedinstvenog zahtjeva koji utvrđuje Komisija na temelju članka 78. točke (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

2. Ako je broj prava na plaćanje koji je poljoprivrednik prijavio veći od njegove ukupno prihvatljive površine prijavljene u skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013, pravo na plaćanje ili dio prava na plaćanje koji djelomično premašuje tu prihvatljivu površinu smatra se u cijelosti aktiviranim za potrebe članka 31. stavka 1. točke (b) te Uredbe. Međutim, plaćanje se izračunava na temelju odgovarajućeg dijela prihvatljivog hektara.

2. Ako država članica koristi mogućnost predviđenu člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ona definira regije iz te odredbe u prvoj godini primjene članka 34. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i najkasnije mjesec dana prije datuma koji je odredila država članica u skladu s člankom 33. stavkom 1. navedene Uredbe.

Povrat u nacionalnu ili regionalnu rezervu zbog obveznog držanja prijenosa prava na plaćanja

Ako država članica koristi mogućnost predviđenu člankom 34. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ona se može odlučiti, u skladu s objektivnim kriterijima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i ne uzrokuje narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja, za povrat u nacionalnu ili regionalnu rezervu do 30 % godišnjih jediničnih vrijednosti svakog prava na plaćanja koja se prenose bez odgovarajućih prihvatljivih hektara u smislu članka 32. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ili jednakovrijednih iznosa izraženih u broju prava na plaćanja.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu propisati povrat do 50 % godišnjih jediničnih vrijednosti svakog prava na plaćanja ili jednakovrijednih iznosa izraženih u broju prava na plaćanja kako je navedeno u prvom podstavku tijekom prve tri godine primjene programa osnovnih plaćanja.

Za potrebe članka 28. i članka 40. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013, povećanje vrijednosti prava na plaćanja iz tih odredbi određuje se usporedbom vrijednosti prava na plaćanja poljoprivrednika koja proizlaze iz primjene članka 25. stavka 4., i članka 26. ili članka 40. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013, nakon prodaje ili davanja u zakup iz članka 28. ili članka 40. stavka 5. navedene Uredbe, s vrijednošću prava na plaćanja poljoprivrednika koji bi proizašli bez prodaje ili zakupa.

Utvrđivanje prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve u skladu s člankom 30. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013

1. Za potrebe članka 30. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ako mladi poljoprivrednik ili poljoprivrednik koji se počinje baviti poljoprivrednom djelatnošću i nema prava na plaćanja (u vlasništvu ili zakupu) podnese zahtjev za prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve, on dobiva prava na plaćanja jednaka broju prihvatljivih hektara koje posjeduje (u vlasništvu ili zakupu) zadnji dan roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu ili povećanje vrijednosti prava na plaćanja koji utvrđuje Komisija na temelju članka 78. točke (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

2. Ako mladi poljoprivrednik ili poljoprivrednik koji se počinje baviti poljoprivrednom djelatnošću, podnese zahtjev za prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve iako već posjeduje prava na plaćanja (u vlasništvu ili zakupu), dobiva prava na plaćanja jednaka broju prihvatljivih hektara koje posjeduje (u vlasništvu ili zakupu) za koje nema prava na plaćanja (u vlasništvu ili zakupu) zadnji dan roka za podnošenje svojeg zahtjeva iz stavka 1.

Ako je vrijednost prava koje poljoprivrednik već posjeduje (u vlasništvu ili zakupu) ispod nacionalnog ili regionalnog prosjeka navedenoga u članku 30. stavku 8. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 1307/2013, godišnje jedinične vrijednosti tih prava mogu se povećati do razine nacionalnog ili regionalnog prosjeka kako je predviđeno člankom 30. stavkom 10. Uredbe.

Međutim, u državama članicama koje primjenjuju povećanje iz članka 30. stavka 10. Uredbe (EU) br. 1307/2013, povećanje iz drugog podstavka ovog stavka obvezno je u toj državi članici u smislu članka 30. stavka 7. Uredbe. Takvo povećanje treba biti na razini koja odgovara najvišoj razini povećanja primijenjenoj u skladu s člankom 30. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

3. U državama članicama koje primjenjuju članak 24. stavak 6. ili 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ograničenja dodjele prava na plaćanja utvrđena u tim odredbama mogu se primijeniti mutatis mutandis za dodjelu prava na plaćanja na temelju članka 30. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Međutim, države članice mogu odlučiti da se, kada primjena jednog ili više ograničenja iz prvog podstavka ograničava ukupan broj prava na plaćanja koja poljoprivrednik već posjeduje i koja će se ponovno dodijeliti iz rezerve u iznosu manjem od utvrđenog postotka njegovih prihvatljivih hektara u godini u kojoj se prijavljuje za dodjelu prava na plaćanja iz rezerve, poljoprivredniku dodijeli dodatni broj prava na plaćanja koji odgovara udjelu ukupnog broja njegovih prihvatljivih hektara prijavljenih u njegovom zahtjevu za tu godinu u skladu s člankom 72. stavkom 1. Uredbe br. 1306/2013.

Utvrđeni postotak iz drugog podstavka ovog članka izračunava se prema metodi navedenoj u drugom podstavku članka 31. stavka 2. ove Uredbe.

Udio u ukupnom broju prihvatljivih hektara poljoprivrednika iz drugog podstavka ovog stavka računa se kao polovina razlike u postotnim bodovima između utvrđenog postotka iz trećeg podstavka ovog stavka i udjela prava na plaćanja poljoprivrednika u njegovim prihvatljivim hektarima prijavljenima u skladu s člankom 72. stavkom 1. točkom Uredbe br. 1306/2013 u njegovom zahtjevu za godinu navedenu u drugom podstavku ovog stavka. Za potrebe ovog podstavka, „prava na plaćanja koja poljoprivrednik posjeduje” znači prava na plaćanja koja poljoprivrednik već posjeduje i koja će mu se ponovno dodijeliti iz rezerve.

Pri izračunu broja prihvatljivih hektara iz drugog, trećeg i četvrtog podstavka ovog stavka, države članice mogu odlučiti da ne uključe površine koje se koriste kao trajni nasad, trajni travnjaci smješteni u područjima s teškim klimatskim uvjetima kako je navedeno u članku 24. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili kao površine koje se smatraju trajnim travnjacima u skladu s člankom 4. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Države članice koje se koriste mogućnošću predviđenom člankom 23. Uredbe (EU) br. 1307/2013 da na regionalnoj razini primijene program osnovnih plaćanja mogu metodu izračuna iz drugog podstavka ovog stavka temeljiti na ukupnom broju dodijeljenom/prijavljenom u 2015. u relevantnoj regiji.

Za potrebe određivanja praga u drugom podstavku, zemljište koje je poljoprivrednik kupio ili zakupio nakon 19. listopada 2011. ne uzima se u obzir.

4. Za potrebe ovog članka, poljoprivrednicima koji su se počeli baviti poljoprivrednom djelatnošću smatraju se samo oni koji su sa svojom poljoprivrednom djelatnošću započeli u kalendarskoj godini 2013. ili jednoj od narednih godina i koji podnesu zahtjev za osnovna plaćanja najkasnije dvije godine nakon kalendarske godine u kojoj su počeli poljoprivrednu djelatnost.

Utvrđivanje prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve u skladu s člankom 30. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013

1. Za potrebe članka 30. stavka 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ako se dodjeljuju nova prava na plaćanja kako je predviđeno člankom 30. stavkom 10. te Uredbe, ona se dodjeljuju se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i u skladu s objektivnim kriterijima koje je utvrdila predmetna država članica.

2. Ako poljoprivrednik koji nema pravo na plaćanja (u vlasništvu ili zakupu) ima pravo primiti prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve u skladu s člankom 30. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i za njih podnese zahtjev, dobiva prava na plaćanja najviše do broja prihvatljivih hektara koje posjeduje (u vlasništvu ili zakupu) zadnji dan roka za podnošenje svojeg zahtjeva kako je navedeno u članku 28. stavku 1.

3. Ako poljoprivrednik koji posjeduje prava na plaćanja (u vlasništvu ili zakupu) ima pravo primiti prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve u skladu s člankom 30. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i za njih podnese zahtjev, dobiva prava na plaćanja najviše do broja prihvatljivih hektara koje posjeduje (u vlasništvu ili zakupu) i za koje nema prava na plaćanja (u vlasništvu ili zakupu) zadnji dan roka za podnošenje svojeg zahtjeva kako je navedeno u članku 28. stavku 1.

4. Za potrebe stavka 1., države članice ne utvrđuju kriterije povezane s proizvodnjom ili drugim podacima pojedinih sektora za razdoblje nakon datuma koji su države članice utvrdile u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1122/2009 za godinu potraživanja 2013.

Dodatna pravila o određivanju prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve

1. Pri povećanju godišnjih jediničnih vrijednosti prava na plaćanja iz članka 30. stavka 10. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice povećavaju jediničnu vrijednost prava koja poljoprivrednik već posjeduje (u vlasništvu ili zakupu) na datum podnošenja zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne ili regionalne rezerve u skladu s objektivnim kriterijima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja.

2. Za potrebe stavka 1., države članice ne utvrđuju kriterije povezane s proizvodnjom ili drugim podacima pojedinih sektora za razdoblje nakon datuma koji su države članice utvrdile u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1122/2009 za godinu potraživanja 2013.

1. Poljoprivredniku koji je zbog više sile ili iznimnih okolnosti bio spriječen podnijeti zahtjev za dodjelu prava na plaćanja u skladu s člankom 24. stavkom 1. ili člankom 39. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i koji ga podnese za prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve, dodjeljuju se prava na plaćanja na temelju članka 30. stavka 7. točke (c) Uredbe. Države članice utvrđuju godišnje jedinične vrijednosti prava na plaćanja za dodjelu u skladu s člankom 25. odnosno člankom 40. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i odlukama koje donose države članice povezane s mogućnostima iz tih članaka.

2. Države članice mogu odlučiti ako primjena jednog ili više ograničenja dodjele prava na plaćanja utvrđenih člankom 24. stavkom 3. do 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ograničava broj prava na plaćanja dodijeljenih poljoprivredniku u iznosu manjem od utvrđenog postotka njegovih prihvatljivih hektara, a poljoprivrednik podnese zahtjev za dodjelu prava na plaćanja iz nacionalne ili regionalne rezerve, za tog se poljoprivrednika smatra da je u situaciji „specifičnog nepovoljnog položaja” iz članka 30. stavka 7. točke (b) te Uredbe. Poljoprivredniku se u tom slučaju dodjeljuje broj prava na plaćanja u skladu s člankom 30. stavkom 7. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 koji odgovara udjelu u ukupnom broju prihvatljivih hektara prijavljenih u njegovom zahtjevu za 2015. u skladu s člankom 72. stavkom 1. Uredbe 1306/2013.

Utvrđeni postotak iz prvog podstavka računa se kao ukupan broj dodijeljenih prava na plaćanja u državi članici u 2015. nakon primjene ograničenja predviđenih člankom 24. stavcima 3. do 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013, podijeljen s ukupnim brojem prihvatljivih hektara prijavljenih u državi članici u 2015. u skladu s člankom 72. stavkom 1. Uredbe 1306/2013.

Udio u ukupnom broju prihvatljivih hektara poljoprivrednika iz prvog podstavka računa se kao polovina razlike u postotnim bodovima između utvrđenog postotka iz prvog i drugog podstavka i udjela prava na plaćanja poljoprivrednika u prihvatljivim hektarima prijavljenima u 2015. u skladu s člankom 72. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Pri izračunu broja prihvatljivih hektara iz prvog, drugog i trećeg podstavka ovog stavka, države članice mogu odlučiti da ne uključe površine koje se koriste kao trajni nasad, trajni travnjaci smješteni u područjima s teškim klimatskim uvjetima kako je navedeno u članku 24. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili kao površine koje se smatraju trajnim travnjacima u skladu s člankom 4. stavkom 2. drugim podstavkom te Uredbe.

Za potrebe određivanja praga u prvom podstavku, zemljište koje je poljoprivrednik kupio ili zakupio nakon 19. listopada 2011. ne uzima se u obzir.

Države članice koje primjenjuju članak 21. Stavak 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013

Provedba u državama članicama koje primjenjuju članak 21. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013

Osim ako je drugačije predviđeno u ovom pododjeljku, odredbe iz ovog odjeljka primjenjuju se na države članice koje primjenjuju članak 21. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Za potrebe utvrđivanja koja prava na plaćanja ističu u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013, prvenstvo se daje pravima na plaćanja najniže vrijednosti.

Ako su prava na plaćanja jednake vrijednosti, broj prava na plaćanja u vlasništvu i broj prava na plaćanja u zakupu smanjuju se u jednakom razmjeru.

Države članice mogu odlučiti da će na regionalnoj razini primjenjivati prvi i drugi stavak.

Određivanje vrijednosti prava na plaćanja u smislu članaka 26. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za države članice koje primjenjuju članak 21. stavak 3. te Uredbe

Za potrebe utvrđivanja početne jedinične vrijednosti prava na plaćanja, države članice koje primjenjuju članak 21. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 mogu prilagoditi iznos plaćanja za 2014. iz članka 26. stavka 5. Uredbe oduzimanjem iznosa koji proizlazi iz prava na plaćanja koja su na temelju članka 21. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 istekla prije smanjenja i isključenja.

Prihvatljivi hektari u državama članicama koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini

Za potrebe programa jedinstvenih plaćanja po površini predviđenoga u glavi III. poglavlju 1. odjeljku 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013, uključujući sva upućivanja u Uredbi (EU) br. 1307/2013 na prihvatljive hektare prijavljene za taj program, uzimaju se u obzir samo oni prihvatljivi hektari koji su utvrđeni u smislu članka 2. stavka 1. drugog podstavka točke 23. podtočke (a) Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014.

1. Za potrebe razlikovanja jedinstvenih plaćanja po površini kako je predviđeno člankom 36. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013, primjenjuju se sljedeća pravila:

Takvo razlikovanje dostupno je poljoprivrednicima koji su u 2014. primili potporu iz članka 36. stavka 3. drugog, trećeg ili četvrtog stavka Uredbe (EU) br. 1307/2013. Iznos po hektaru određuje se svake godine dijeljenjem iznosa za razlikovanje jedinstvenih plaćanja po površini dostupnog pojedinačnom poljoprivredniku s brojem prihvatljivih hektara koje je poljoprivrednik prijavio u skladu s člankom 72. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

2. Ako je iznos potpore u okviru jednog ili više programa potpore iz članka 36. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 u odnosu na 2014. manji od odgovarajućih iznosa u godini koja prethodi godinama na koje je utjecala viša sila ili iznimne okolnosti, države članice uzimaju u obzir potporu dodijeljenu u okviru predmetnih programa potpore u godini koja prethodi godinama na koje je utjecala viša sila ili iznimne okolnosti.

Države članice mogu odlučiti da će ograničiti primjenu prvog podstavka na slučajeve u kojima su izravna plaćanja koja se odnose na 2014. manja od određenog postotka odgovarajućih iznosa u godini koja prethodi godinama na koje je utjecala viša sila ili iznimne okolnosti. Ovaj postotak ne iznosi manje od 85 %.

3. Države članice mogu odlučiti da je u slučaju stvarnog ili budućeg nasljeđivanja razlikovanje jedinstvenih plaćanja po površini dostupno poljoprivredniku koji je naslijedio gospodarstvo pod uvjetom da on ispunjuje uvjete za potporu u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini.

Članak 9. primjenjuje se mutatis mutandis za program jedinstvenih plaćanja po površini.

1. Države članice koje odluče provoditi istovrijedne prakse iz članka 43. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 imenuju jedno ili više javnih ili privatnih tijela za certificiranje koja potvrđuju da poljoprivrednik na svojem gospodarstvu poštuje prakse koje su u skladu s člankom 43. stavkom 3. te Uredbe.

Privatna tijela za certificiranje akreditiraju se u skladu s normom EN ISO/IEC 17021 (zahtjevi za tijela koja provode ocjenjivanje i certifikaciju sustava upravljanja) ili EN ISO/IEC 17065 (ocjena sukladnosti – zahtjevi za tijela za certificiranje proizvoda, postupaka i usluga) u sektoru poljoprivredne proizvodnje. Akreditaciju provodi samo nacionalno akreditacijsko tijelo u državi članici u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ).

3. Imenovanje javnog ili privatnog tijela za certificiranje povlači se u slučaju ako ono ne ispunjuje uvjete za imenovanje određene u stavku 2.

1. Za poljoprivrednike koji odluče poštovati prakse iz točke 3. i 4. odjeljka I. i točke 7. odjeljka III. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 1307/2013 i bilo koje dodatne istovrijedne prakse dodane tom Prilogu za koje je potreban poseban izračun kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje kao istovrijedne prakse prema članku 43. stavku 3. točki (a) te Uredbe, države članice odbijaju od iznosa za potporu po hektaru izračunanog u skladu s člankom 28. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013 iznos koji odgovara trećini prosječnog plaćanja za ekologizaciju po hektaru u predmetnoj državi članici ili regiji za svaku praksu ekologizacije kojoj je ta praksa istovrijedna.

Prosječno plaćanje za ekologizaciju po hektaru u predmetnoj državi članici ili regiji izračunava se na temelju postotka iz članka 47. stavka 1. Uredbe br. 1307/2013 prosječnih nacionalnih gornjih granica za godine od 2015. do 2019. određenih u Prilogu II. toj Uredbi i broja prihvatljivih hektara prijavljenih u 2015. u skladu s člankom 33. ili člankom 36. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Države članice koje odluče provoditi prakse iz prvog podstavka ovog stavka već 2015. mogu procijeniti broj prihvatljivih hektara prijavljenih 2015. na temelju prijava podnesenih 2014. prema članku 34. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 73/2009.

2. Odstupajući od stavka 1., države članice koje odluče primijeniti članak 43. stavak 9. treći podstavak Uredbe (EU) 1307/2013 mogu odlučiti primijeniti odbitak iz ovog članka stavka 1. na pojedinačnoj osnovi u iznosu koji odgovara trećini prosječnih plaćanja za ekologizaciju po hektaru predmetnog poljoprivrednika.

Prosječno plaćanje za ekologizaciju za poljoprivrednika izračunava se na temelju prosjeka pojedinačnog plaćanja izračunanog u skladu s člankom 43. stavkom 9. trećim i četvrtim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013 za godine od 2015. do 2019. i broja prihvatljivih hektara koje poljoprivrednik prijavi 2015. u skladu s člankom 33. te Uredbe.

1. Radi izračuna udjela različitih usjeva kako je predviđeno člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 razdoblje koje je potrebno uzeti u obzir treba biti najrelevantniji dio razdoblja uzgoja uzimajući u obzir tradicionalne načine uzgoja u nacionalnom kontekstu. ►M3 To razdoblje može biti određeno na nacionalnoj, regionalnoj ili odgovarajućoj podregionalnoj razini. ◄

Države članice obavješćuju poljoprivrednike na vrijeme o tom razdoblju. Svaki se hektar unutar ukupnog obradivog zemljišta gospodarstva uzima u obzir samo jedanput u jednoj godini podnošenja zahtjeva za potrebe izračuna udjela različitih usjeva.

2. Za izračun udjela različitih usjeva površina pod usjevom može obuhvaćati i obilježja krajobraza koja čine dio prihvatljive površine u skladu s člankom 9. Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014.

3. Na površinama gdje se miješani uzgoj primjenjuje istovremenim uzgajanjem dvaju ili više usjeva u posebnim redovima, svaki se usjev računa kao različiti usjev ako pokriva najmanje 25 % te površine. Površina pokrivena različitim usjevima izračunava se dijeljenjem površine miješanog uzgoja s brojem usjeva koji pokrivaju najmanje 25 % te površine, bez obzira na trenutačan udio usjeva na toj površini.

Na površinama gdje se miješani uzgoj primjenjuje uzgajanjem glavnog usjeva ispod kojeg je zasijan drugi usjev, površina se smatra pokrivenom samo glavnim usjevom.

Površine na kojima je sijana mješavina sjemena, neovisno o određenim usjevima koje sadržava mješavina, smatraju se pokrivenima samo jednim usjevom. Ne dovodeći u pitanje članak 44. stavak 4. točku (d) Uredbe (EU) br. 1307/2013, takav se usjev naziva „miješanim usjevom”. Ako se može utvrditi da se vrste sadržane u različitim mješavinama sjemena razlikuju jedna od druge, države članice mogu te različite mješavine sjemena priznati kao različite pojedinačne usjeve, pod uvjetom da se te različite mješavine sjemena ne koriste za usjeve iz članka 44. stavka 4. točke (d) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Države članice mogu površine gdje se različiti usjevi uzgajaju jedan pokraj drugog i gdje svaki pojedinačni usjev pokriva površinu manju od minimalne veličine iz članka 72. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013, koju su odredile države članice, smatrati pokrivenima jednim „miješanim usjevom” kako je navedeno u trećem podstavku ovog stavka.

Okvir za označivanje daljnjih ekološko osjetljivih površina trajnih travnjaka izvan područja mreže Natura 2000

Ekološko osjetljive površine trajnih travnjaka izvan površina obuhvaćenih Direktivom 92/43/EEZ ili Direktivom 2009/147/EZ kako je navedeno u članku 45. stavku 1. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 1307/2013 označuju se na temelju jednog ili više sljedećih kriterija:

Države članice mogu svake godine odlučiti o dodavanju novih određenih površina i na vrijeme o toj odluci obavješćuju poljoprivrednike na koje se to odnosi.

Ponovna konverzija u slučaju nepoštovanja obveza u pogledu ekološko osjetljivih površina trajnih travnjaka

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ), ako je poljoprivrednik prenamijenio ili obradio trajni travnjak na koji se primjenjuje obveza iz članka 45. stavka 1. trećeg podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013, predmetna država članica predviđa obvezu ponovne konverzije površine u trajni travnjak i može, za svaki slučaj posebno, dati precizne upute koje predmetni poljoprivrednik mora slijediti kako bi se poništila prouzročena ekološka šteta i ponovno uspostavilo ekološko osjetljivo stanje.

Poljoprivrednik se nakon utvrđivanja nepoštovanja bez odlaganja obavješćuje o obvezi ponovne konverzije i o datumu do kojeg toj obvezi treba udovoljiti. Taj datum ne smije biti kasniji od datuma za podnošenje jedinstvenog zahtjeva za sljedeću godinu ili u slučaju Švedske i Finske 30. lipnja sljedeće godine.

Odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, zemljište koje se prenamijenilo natrag u trajni travnjak smatra se trajnim travnjakom od prvog dana ponovne konverzije te podliježe obvezi iz članka 45. stavka 1. trećeg podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013.

1. Površine, koje prijave poljoprivrednici koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike iz glave V. Uredbe (EU) br. 1307/2013, i jedinice gospodarstva koje se upotrebljavaju za ekološku proizvodnju u skladu s člankom 11. Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 ( 9 ) nisu obuhvaćene omjerom površina trajnih travnjaka i ukupne poljoprivredne površine niti referentnim omjerom iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Površine koje su poljoprivrednici prijavili u 2012. kao zemljišta koja se koriste kao trajni pašnjaci koja su prenamijenjena u zemljišta za druge namjene mogu se oduzeti od izračuna površina trajnih travnjaka u skladu s člankom 45. stavkom 2. drugim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013 sve do broja hektara trajnih pašnjaka ili trajnih travnjaka koja su poljoprivrednici uspostavili nakon 2012., a prijavili u 2015. na nacionalnoj, regionalnoj, podregionalnoj razini ili na razini gospodarstva, pod uvjetom da su poštovana postojeća pravila o održavanju trajnih pašnjaka utvrđena u članku 6. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 73/2009 i u članku 93. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Pri izračunu broja hektara trajnih pašnjaka ili trajnih travnjaka upostavljenih nakon 2012. kako je navedeno u prvom podstavku, uzimaju se u obzir samo hektari trajnih pašnjaka ili trajnih travnjaka na poljoprivrednoj površini prijavljenoj 2012., 2013. ili 2014. u skladu s člankom 34. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 73/2009.

3. Države članice prilagođavaju referentni omjer ako procijene da postoji znatan utjecaj na razvoj omjera posebice zbog promjene na površini pod ekološkom proizvodnjom ili promjene unutar populacije sudionika u programu za male poljoprivrednike ili kada države članice odluče u skladu s člankom 4. stavkom 2. trećim podstavkom točkama (a), (b) ili (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013. Države članice u takvim slučajevima obavješćuju Komisiju bez odlaganja o učinjenoj prilagodbi i o opravdanju za tu prilagodbu.

1. Države članice mogu predvidjeti pojedinačnu obvezu poljoprivrednika da ne prenamjenjuju, uključujući, ako primjenjuju članak 4. stavak 2. treći podstavak točku (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, ne preoravaju površine trajnih travnjaka bez prethodnog pojedinačnog odobrenja. Poljoprivrednici se obavješćuju o toj obvezi bez odlaganja i svakako prije 15. studenoga godine u kojoj je predmetna država članica predvidi. Ta se obveza primjenjuje samo na poljoprivrednike na koje se primjenjuju obveze u skladu s poglavljem 3. glavom III. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u pogledu površina trajnog travnjaka na koje se ne primjenjuje članak 45. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Izdavanje odobrenja može ovisiti o primjeni objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, uključujući ekološke kriterije. Ako odobrenje iz prvog podstavka podliježe uvjetu da se neka druga površina odgovarajućeg broja hektara treba utvrditi kao trajni travnjak ili, ako država članica primjenjuje članak 4. stavak 2. treći podstavak točku (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013, uvjetu da je ta druga ili ista površina utvrđena kao trajni travnjak, ta se površina, odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, smatra trajnim travnjakom od prvog dana prenamjene, uključujući preoravanje. Takve se površine upotrebljavaju za uzgoj trave ili druge travolike paše najmanje pet godina zaredom od dana prenamjene, uključujući preoravanje. Međutim ako država članica tako odluči, kada poljoprivrednici prenamijene površine koji su se već upotrebljavale za uzgoj trave ili druge travolike paše u površine trajnih travnjaka, takve se površine upotrebljavaju za uzgoj trave ili druge travolike paše preostali broj godina potrebnih za postizanje pet godina zaredom.

2. Ako je utvrđeno da se omjer iz članka 45. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 smanjio za više od 5 % u usporedbi s referentnim omjerom iz tog članka, predmetna država članica predviđa obvezu ponovne konverzije površina u površine trajnih travnjaka i pravila kako bi se izbjegle nove konverzije površina trajnih travnjaka.

Države članice određuju poljoprivrednike na koje se primjenjuje obveza ponovne konverzije među poljoprivrednicima koji:

Ako razdoblja iz drugog podstavka točke (b) obuhvaćaju kalendarske godine prije 2015., obveza ponovne konverzije primjenjuje se i na površine koje su prenamijenjene u površine za druge namjene iz zemljišta koja se koriste kao trajni pašnjaci na koja se primjenjuje obveza iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 73/2009 ili članka 93. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Pri utvrđivanju koji poljoprivrednici trebaju prenamijeniti natrag površine u trajne travnjake, države članice nameću obvezu prvo poljoprivrednicima koji raspolažu površinom koja je prenamijenjena iz površine trajnog travnjaka ili zemljišta koje se koristi kao trajni pašnjak u površinu za druge namjene čime krše obvezu odobrenja, ako je primjenjiva, iz stavka 1. ovog članka ili članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1122/2009. Takvi poljoprivrednici trebaju prenamijeniti natrag cijelu prenamijenjenu površinu.

3. Ako zahtjev iz stavka 2. četvrtog podstavka ne dovede do povećanja omjera iz članka 45. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 iznad praga od 5 %, države članice osiguravaju da poljoprivrednici, koji raspolažu površinom koja je prenamijenjena iz površine trajnog travnjaka ili zemljišta koje se koristi kao trajni pašnjak u površinu za druge namjene tijekom razdoblja iz ovog članka stavka 2. drugog podstavka točke (b), trebaju prenamijeniti i određeni postotak te prenamijenjene površine natrag u površine trajnih travnjaka ili trebaju odrediti drugu površinu koja odgovara tom postotku kao površinu trajnog travnjaka. Taj se postotak izračunava na temelju površine koju je prenamijenio poljoprivrednik tijekom razdoblja iz ovog članka stavka 2. drugog podstavka točke (b) i površine potrebne za povećanje omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 iznad praga od 5 %.

Države članice mogu za izračun postotka iz prvog podstavka isključiti iz površine koju je prenamijenio poljoprivrednik one površine koje su nakon 31. prosinca 2015. postale trajni travnjaci, pod uvjetom da provode administrativne unakrsne provjere trajnih travnjaka koji se godišnje prijavljuju u geoprostornom zahtjevu za potporom s pomoću prostornog presjeka s površinom koja je 2015. prijavljena kao trajni travnjak i registrirana u sustavu za identifikaciju poljoprivrednih parcela te da te površine trajnih travnjaka nisu uspostavljene na temelju obveze ponovne konverzije ili uspostave površine trajnog travnjaka u skladu s drugim stavkom ili ovim stavkom. Međutim, ako takvo isključenje ne dopušta povećanje omjera iz članka 45. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 iznad praga od 5 %, države članice ne isključuju te površine.

Površine trajnih travnjaka ili zemljišta koja se koriste kao trajni pašnjaci koja su poljoprivrednici stvorili u okviru obveza u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1698/2005 ( 10 ) i Uredbom (EU) br. 1305/2013 ne uzimaju se u obzir za površine koje su poljoprivrednici prenamijenili za izračun postotka iz prvog podstavka.

Predmetni poljoprivrednici obavješćuju se o obvezi pojedinačne ponovne konverzije i o pravilima izbjegavanja novih konverzija trajnih travnjaka bez odlaganja i svakako prije 31. prosinca godine kada je uspostavljeno smanjenje veće od 5 %. Obveza ponovne konverzije mora se ispoštovati prije datuma za podnošenje jedinstvenog zahtjeva za sljedeću godinu, ili u slučaju Švedske i Finske 30. lipnja sljedeće godine.

Odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, površine koje su prenamijenjene natrag u trajne travnjake ili su uspostavljene kao takve smatraju se trajnim travnjacima od prvog dana ponovne konverzije ili uspostave. Te se površine upotrebljavaju za uzgoj trave ili druge travolike paše najmanje pet godina zaredom od dana njihove konverzije ili, ako tako država članica odluči, u slučaju kada poljoprivrednici prenamijene površine koje su se već upotrebljavale za uzgoj trave ili druge travolike paše u površine trajnog travnjaka, preostali broj godina potrebnih za postizanje pet godina zaredom.

1. Za određivanje vrsta površina navedenih u članku 46. stavku 2. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 1307/2013 kao ekološki značajnih površina primjenjuju se stavci od 2. do 11. ovog članka.

2. Na zemljištu na ugaru i zemljištu na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom) nema poljoprivredne proizvodnje. Države članice utvrđuju razdoblje tijekom kojeg zemljište mora biti na ugaru u određenoj kalendarskoj godini. To razdoblje nije kraće od šest mjeseci. U pogledu površina pod zemljištem na ugaru za medonosno bilje države članice utvrđuju popis vrsta bogatih peludi i nektarom koji se mora koristiti. Invazivne biljne strane vrste u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ) ne smiju se navesti na popisu. Takve površine ne uključuju površine pod usjevima koji se obično siju za žetvu. Države članice mogu utvrditi dodatne zahtjeve. Takve površine mogu uključivati travolike vrste pod uvjetom da medonosne kulture ostanu prevladavajuće. Ne dovodeći u pitanje zahtjev „da se ne proizvodi” utvrđen u stavku 10.a, košnice se mogu staviti na površine zemljišta na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom).

Odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013, zemljište na ugaru i zemljište na ugaru za medonosno bilje (vrste bogate peludi i nektarom) u cilju postizanja ekološki značajne površine više od pet godina ostaje obradivo zemljište.

3. Terase znači terase zaštićene na temelju GAEC 7 kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013, kao i druge terase. Države članice mogu odlučiti da kao ekološki značajne površine smatraju samo terase zaštićene u okviru GAEC 7. Države članice koje odluče da se i druge terase uzmu o obzir utvrđuju kriterije za te druge terase, uključujući najmanju visinu na temelju nacionalnih ili regionalnih posebnosti.

4. Obilježja krajobraza na raspolaganju su poljoprivredniku i mogu biti ona koja su zaštićena u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 i/ili jedno od sljedećih obilježja ili više njih:

Države članice mogu odlučiti ograničiti odabir obilježja krajobraza na obilježja u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 i/ili na jednu ili više točaka (a) do (f) iz prvog podstavka.

Za živice, šumske pojaseve ili drvorede te jarke iz prvog podstavka točke (a) odnosno (e) širina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 10 metara.

Za poljsko grmlje i bare iz prvog podstavka točke (c) odnosno (d) veličina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 0,3 metara.

U smislu prvog podstavka točke (d) države članice mogu odrediti najmanju veličinu bara. Ako postoji pojas s obalnom vegetacijom duž vode, odgovarajuća površina uzima se u obzir za potrebe izračuna ekološki značajne površine. Države članice mogu utvrditi kriterije kako bi osigurale da bare imaju prirodnu vrijednost, uzimajući u obzir značaj koji prirodne bare imaju za očuvanje staništa i vrsta.

U smislu prvog podstavka točke (f) države članice uspostavljaju minimalne kriterije temeljene na nacionalnim ili regionalnim posebnostima, uključujući ograničenja dimenzija visine i širine.

5. Granični pojasevi i rubovi polja mogu biti bilo koji granični pojasevi i rubovi polja, uključujući granične pojaseve duž vodotoka kako je propisano u okviru GAEC 1, SMR 1 ili SMR 10 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 ili rubovi polja koji su zaštićeni u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 iz tog Priloga.

Države članice ne ograničuju odabir graničnih pojaseva i rubova polja na one propisane u skladu s pravilima višestruke sukladnosti iz prvog podstavka.

Države članice za potrebe ekološki značajnih površina utvrđuju najmanju širinu graničnih pojaseva i rubova polja koja nije manja od 1 metra. Obalna vegetacija duž vodotoka uzima se u obzir za potrebe izračuna ekološki značajne površine. Na graničnim pojasevima i rubovima polja nema poljoprivredne proizvodnje.

Za granične pojaseve i rubove polja koji nisu propisani ili zaštićeni u okviru GAEC 1, GAEC 7, SMR1, SMR2, SMR 3 ili SMR 10 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 širina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 20 metara.

5.a Za potrebe članka 46. stavka 2. drugog podstavka druge rečenice Uredbe (EU) br. 1307/2013 površine iz stavaka 4. i 5. ovog članka smatraju se susjednim površinama ili obilježjima ako se nalaze pokraj ekološki značajne površine koja se nalazi u neposrednom susjedstvu obradivog zemljišta gospodarstva.

6. Hektari agrošumarstva obradiva su zemlja koja ispunjuje uvjete za program osnovnih plaćanja ili program jedinstvenih plaćanja po površini iz glave III. poglavlja 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i koja ispunjuje uvjete za koje se dodjeljuje ili se dodijelila potpora na temelju članka 44. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ili članka 23. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

7. U pogledu pojaseva prihvatljivih hektara duž rubova šuma, države članice mogu odlučiti hoće li dopustiti poljoprivrednu proizvodnju ili utvrditi zahtjev da nema poljoprivredne proizvodnje ili predvidjeti obje mogućnosti za poljoprivrednike. Države članice utvrđuju najmanju širinu tih pojaseva koja nije manja od 1 metra.

Širina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 10 metara ako države članice odluče dopustiti poljoprivrednu proizvodnju i 20 metara ako države članice odluče ne dopustiti poljoprivrednu proizvodnju.

8. Za područja s kulturom kratkih ophodnji bez uporabe mineralnog gnojiva i/ili sredstava za zaštitu bilja države članice utvrđuju popis vrsta koje se mogu koristiti u tu svrhu odabirući s popisa utvrđenoga u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013 vrste koje su najprikladnije iz ekološke perspektive, isključujući tako vrste koje očito nisu autohtone. Države članice utvrđuju i zahtjeve u pogledu uporabe mineralnih gnojiva i/ili sredstava za zaštitu bilja ako države članice odobre njihovu upotrebu, imajući na umu ciljeve ekološki značajnih površina posebice radi zaštite i unapređenja bioraznolikosti.

8.a. Na površinama s vrstama Miscanthus i Silphium perfoliatum države članice zabranjuju uporabu sredstava za zaštitu bilja osim u prvoj godini u kojoj je poljoprivrednik posadio te dvije vrste. Države članice zabranjuju ili utvrđuju zahtjeve u pogledu uporabe mineralnih gnojiva na tim površinama, uzimajući u obzir cilj ekološki značajne površine posebice radi zaštite i poboljšanja bioraznolikosti.

9. Površine pod postrnim usjevima ili zelenim pokrovom uključuju površine utvrđene u skladu sa zahtjevima u okviru SMR 1 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 kao i druge površine pod postrnim usjevima ili zelenim pokrovom, pod uvjetom da su uspostavljene sjetvom mješavine vrsta usjeva ili podusjevom trave ili mahunastih usjeva u glavnom usjevu.

Države članice utvrđuju popis mješavina vrsta usjeva koje treba upotrebljavati te na nacionalnoj, regionalnoj, podregionalnoj razini ili na razini gospodarstva određuju razdoblje tijekom kojeg na određenim površinama moraju postojati površine pod postrnim usjevima i zelenim pokrovom uspostavljene sjetvom mješavine vrsta usjeva. To razdoblje ne smije biti kraće od osam tjedana. Države članice mogu utvrditi dodatne uvjete posebice u pogledu metoda proizvodnje.

Površine pod postrnim usjevima ili zelenim pokrovom ne uključuju površine pod zimskim usjevima koji se obično siju u jesen za žetvu ili ispašu. Ona također ne uključuju površine pokrivene istovrijednim praksama navedenima u točki I.3. i 4. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 1307/2013.

10. Na površinama s usjevima koji vežu dušik poljoprivrednici uzgajaju usjeve koji vežu dušik koji su uvršteni na popis koji je utvrdila država članica. Taj popis sadržava usjeve koji vežu dušik za koje država članica smatra da pridonose cilju poboljšanja bioraznolikosti i može uključivati mješavine usjeva koji vežu dušik s ostalim usjevima uz uvjet da prevladavaju vrste usjeva koji vežu dušik. Ti su usjevi prisutni tijekom sezone rasta. Države članice mogu utvrditi dodatne uvjete posebice u pogledu metoda proizvodnje, a osobito uzimajući u obzir potrebu za ispunjivanjem ciljeva Direktive 91/676/EEZ i Direktive 2000/60/EZ, s obzirom na potencijal usjeva koji vežu dušik da povećaju rizik od otjecanja u jesen.

Površine s usjevima koji vežu dušik ne uključuju površine pokrivene istovrijednim praksama navedenima u točki I.3. i 4. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 1307/2013.

10.a Za potrebe stavaka 2., 5. i 7. „da nema poljoprivredne proizvodnje” znači da nema poljoprivredne djelatnosti kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki (c) podtočki i. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ne dovodeći u pitanje zahtjeve definirane u okviru GAEC 4 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013. Dopuštena su djelovanja usmjerena na stvaranje zelenog zemljišnog pokrova u cilju bioraznolikosti, uključujući sijanje mješavina sjemena divljeg cvijeća.

Međutim, odstupajući od zahtjeva za nikakvu poljoprivrednu proizvodnju, za potrebe stavaka 5. i 7. države članice mogu dopustiti košnju trave ili ispašu na graničnim pojasevima i rubovima te na pojasevima prihvatljivih hektara duž rubova šuma bez proizvodnje uz uvjet da se pojas nakon toga može razlikovati od susjednog poljoprivrednog zemljišta.

10b. Upotreba sredstava za zaštitu bilja zabranjena je na svim površinama iz stavaka 2., 9. i 10. te na površinama s poljoprivrednom proizvodnjom iz stavka 7.

10c. Na područjima iz stavka 9. dobivenima podusjevom trave ili mahunastih usjeva u glavnom usjevu ta se zabrana primjenjuje od trenutka žetve glavnog usjeva najmanje osam tjedana ili do sjetve sljedećeg glavnog usjeva.

11. Poljoprivrednik može prijaviti istu površinu ili obilježje krajobraza samo jednom u jednoj godini podnošenja zahtjeva u cilju usklađivanja sa zahtjevom za ekološki značajnu površinu.

1. Države članice koje se odluče za regionalnu provedbu predviđenu u članku 46. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013 određuju regije u smislu tog članka. Regije koje se trebaju odrediti sastoje se od jedinstvenih i homogenih zemljopisnih područja sa sličnim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. U tom se smislu homogenost odnosi na vrstu tla, visinu, kao i prisutnost prirodnih i poluprirodnih područja.

2. Unutar tih određenih regija države članice određuju površine u kojima se mora provesti pola postotnih bodova zahtjeva za ekološku značajnu površinu.

3. Za određene površine države članice predviđaju posebne obveze za uključene poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika. Te obveze osiguravaju da susjedne ekološke značajne površine međusobno graniče. Obveze za uključene poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika uključuju zahtjev da svaki uključeni poljoprivrednik treba imati barem 50 % područja koje podliježe obvezi utvrđenoj u članku 46. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 na zemlji koja pripada njegovom gospodarstvu unutar regije i u skladu s člankom 46. stavkom 2. drugim podstavkom te Uredbe.

4. Obvezama za uključene poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika osigurava se da će se susjedne ekološki značajne površine iz stavka 3. sastojati od jedne ili više površina iz članka 46. stavka 2. prvog podstavka točke (a), (c), (d) i (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

5. Prilikom određivanja površina i predviđanja obveza kako je navedeno u stavcima 2. i 3., države članice, ako je to primjenjivo, uzimaju u obzir postojeću nacionalnu ili regionalnu bioraznolikost i/ili strategije ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe, planove upravljanja riječnim slivovima ili potrebe utvrđene u cilju osiguravanja ekološke koherentnosti mreže Natura 2000 iz članka 10. Direktive 92/43/EEZ ili pridonošenja provedbi Strategije o zelenoj infrastrukturi.

6. Prije predviđanja obveza za poljoprivrednike, države članice savjetuju se s predmetnim poljoprivrednicima ili skupinama poljoprivrednika i ostalim odgovarajućim dionicima. Nakon takvih savjetovanja države članice utvrđuju konačan detaljni plan za regionalnu provedbu i obavješćuju dionike koji su sudjelovali u savjetovanju i predmetne poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika o tom planu, uključujući o određivanju površina i obvezama za uključene poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika, a posebno o preciznom postotku koji svaki pojedini poljoprivrednik mora provesti na svojemu gospodarstvu. Države članice priopćuju te informacije poljoprivredniku najkasnije do 30. lipnja godine prije one u kojoj će se regionalna provedba primjenjivati ili za prvu godinu primjene ove Uredbe pravodobno kako bi se poljoprivredniku omogućilo da ih na odgovarajući način primijeni.

Ne dovodeći u pitanje plaćanja poljoprivrednicima iz članka 43. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice osiguravaju da se planovi utvrđuju s obzirom na novčane naknade između poljoprivrednika i u pogledu administrativnih kazni u slučaju neusklađenosti na susjednim ekološki značajnim površinama.

Pravila za kolektivnu provedbu i kriteriji koje gospodarstva trebaju ispuniti kako bi se smatralo da su u neposrednoj blizini

1. Države članice koje odluče dopustiti kolektivnu provedbu kako je predviđeno u članku 46. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 određuju kriterije koje gospodarstva trebaju ispuniti kako bi se smatralo da su u neposrednoj blizini koristeći bilo što od sljedećeg:

2. Države članice koje se odluče za određivanje površina na kojima je kolektivna provedba moguća i koje se odluče za uvođenje obveza uključenim poljoprivrednicima ili skupinama poljoprivrednika uzimaju u obzir postojeću nacionalnu ili regionalnu bioraznolikost i/ili strategije ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe, planove upravljanja riječnim slivovima ili potrebe utvrđene u cilju osiguravanja ekološke koherentnosti mreže Natura 2000 iz članka 10. Direktive 92/43/EEZ ili pridonošenja provedbi Strategije o zelenoj infrastrukturi.

3. Obveze za uključene poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika iz stavka 2. uključuju uvjet da će se susjedne ekološki značajne površine sastojati od jedne ili više površina iz članka 46. stavka 2. drugog podstavka točke (a), (c), (d) i (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

4. Poljoprivrednici koji sudjeluju u kolektivnoj provedbi sklapaju pisani sporazum koji uključuje pojedinosti o internim planovima za novčanu naknadu i u pogledu administrativnih kazni u slučaju neusklađenosti povezane sa zajedničkom ekološki značajnom površinom.

1. Države članice koje odluče provoditi stavak 46. točku 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 utvrđuju postotak šuma u usporedbi s ukupnom površinom zemlje iz prvog podstavka tog stavka na temelju podataka dobivenih od Eurostata. Podaci o šumama odnose se na definiciju koju primjenjuje Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda i isključuju površine pod drugom šumovitom zemljom. Ukupna površina zemlje isključuje područje pod kopnenom vodom, uključujući rijeke i jezera.

2. Omjer šuma i poljoprivredne zemlje iz članka 46. stavka 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 izračunava se s pomoću podataka dobivenih od Eurostata. Ako od Eurostata nema dostupnih podataka o zemlji pod šumom i poljoprivrednoj zemlji u opsegu potrebnom da se ocijeni omjer šuma na razini područja istovrijednoj razini LAU2 ili na razini jasno označene jedinice koja pokriva jedinstveno jasno susjedno zemljopisno područje sa sličnim poljoprivrednim uvjetima, mogu se koristiti drugi izvori podataka.

Države članice pokazuju da su koristile ažurirane i dosljedne podatke o zemlji pod šumom i poljoprivrednoj zemlji koja do izvjesne mjere odražavaju stvarno stanje.

3. Podaci i izračuni iz stavka 1. i 2. vrijede tri godine. Nakon isteka ovog razdoblja, države članice koje odluče i dalje primjenjivati izuzeće predviđeno u članku 46. stavku 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i obnoviti to trogodišnje razdoblje ponovno izračunavaju omjere u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka koristeći najnovije dostupne podatke.

U slučaju promjena u upravnim granicama koje utječu na omjer naveden u stavku 2. ovog članka, podaci i izračuni ponovno se ocjenjuju i sve promjene u primjeni izuzeća priopćuju se Komisiji.

1. Godišnje plaćanje za mlade poljoprivrednike iz članka 50. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 odobrava se pravnoj osobi neovisno o njezinom pravnom obliku ako ispunjuje sljedeće uvjete:

Ako je pravna osoba pod samostalnom ili zajedničkom kontrolom druge pravne osobe, uvjeti utvrđeni u prvom podstavku točki (b) primjenjuju se na svaku fizičku osobu koja ima kontrolu nad tom drugom pravnom osobom.

1.a. Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka točke (b), države članice mogu odlučiti da od kalendarske godine 2016. ili 2017. učinkovitu i dugoročnu kontrolu iz te točke mladi poljoprivrednik (mladi poljoprivrednici) provodi samostalno. Ta se odluka donosi prije datuma otvaranja razdoblja podnošenja zahtjeva za prvu godinu na koju se odnosi te se donosi samo jedanput. Takvu odluku nije moguće donijeti nakon datuma otvaranja razdoblja podnošenja zahtjeva za kalendarsku godinu 2017.

Ako države članice primjenjuju odstupanje predviđeno prvim podstavkom, za određivanje datuma osnivanja iz članka 50. stavka 2. točke (a) i stavka 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u obzir se uzima razdoblje u kojemu je mladi poljoprivrednik provodio kontrolu zajedno s drugim poljoprivrednicima u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) ovog članka u kalendarskoj godini koja prethodi kalendarskoj godini od koje se primjenjuje odstupanje.

Ako države članice primjenjuju navedeno odstupanje, moraju odlučiti o tome hoće li zahtijevati da mladi poljoprivrednici moraju provoditi kontrolu samostalno u slučaju onih pravnih osoba ili skupina pravnih osoba koje su već primale plaćanja u okviru programa za mlade poljoprivrednike u godini ili godinama koje su prethodile godini od koje se primjenjuje odstupanje dok je kontrolu nad njima provodio mladi poljoprivrednik ili mladi poljoprivrednici zajedno s poljoprivrednicima koji nisu bili mladi poljoprivrednici.

2. Plaćanje iz članka 50. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne odobrava se ako su svi mladi poljoprivrednici koji ispunjuju kriterije utvrđene u stavku 1. prvom podstavku točki (b) i, prema potrebi, u stavku 1. prvom podstavku točki (c) prestali imati kontrolu nad pravnom osobom.

Mladi poljoprivrednik koji provodi učinkovitu i dugoročnu kontrolu nad pravnom osobom u smislu stavka 1. prvog podstavka točke (b) ovog članka, za potrebe članka 50. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne smije biti stariji od 40 godina u godini u kojoj pravna osoba koju kontrolira mladi poljoprivrednik prvi put podnosi zahtjev u okviru programa osnovnih plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini.

4. Ako je nekoliko mladih poljoprivrednika iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) u različito vrijeme steklo kontrolu nad pravnom osobom, najranije stjecanje kontrole smatra se trenutak „osnivanja” iz članka 50. stavka 5. druge rečenice Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Članak 49. primjenjuje se mutatis mutandis na skupinu fizičkih osoba kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013 za koju su zahtjevi utvrđeni u članku 49. stavku 1. točki (a) ove Uredbe ispunjeni na razini skupine.

Za potrebe ovog odjeljka „mjere proizvodno vezane potpore” znače mjere kojima se provode dobrovoljne proizvodno vezane potpore iz članka 52. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

1. Države članice utvrđuju regije iz članka 52. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima poput njihovih agronomskih i društveno-gospodarskih značajki te njihovog regionalnog poljoprivrednog potencijala ili njihove institucijske ili administrativne strukture. Takve se regije mogu razlikovati od regija uspostavljenih u okviru drugih programa potpore predviđenih Uredbom (EU) br. 1307/2013.

2. Pri utvrđivanju posebnih vrsta poljoprivrednih djelatnosti ili posebnih poljoprivrednih sektora iz članka 52. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 države članice uzimaju posebice u obzir relevantne strukture proizvodnje i uvjete predmetne regije ili sektora.

1. Države članice utvrđuju kriterije prihvatljivosti za mjere proizvodno vezane potpore u skladu s okvirom utvrđenim Uredbom (EU) br. 1307/2013 i uvjetima određenima u ovoj Uredbi.

2. Površine i prinose te broj životinja iz članka 52. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 određuju države članice na regionalnoj ili sektorskoj razini. One trebaju odražavati najveće moguće prinose, obradive površine ili broj životinja ostvarenih u ciljnoj regiji ili sektoru u najmanje jednoj godini unutar roka od pet godina prije godine donošenja odluke iz članka 53. stavka 1. te Uredbe.

Godišnje plaćanje izražava se po jediničnom iznosu potpore. Može biti riječ o bilo kojem iznosu navedenom u nastavku ili, ako površina ili broj životinja prihvatljivih za potporu ne premašuje površinu ili broj životinja utvrđen prvim podstavkom ovog stavka, o iznosu između ta dva iznosa:

Ne dovodeći u pitanje članak 52. stavak 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, za jedinični iznos potpore iz drugog podstavka ovog stavka, države članice mogu odlučiti primjenjivati modulirane jedinične iznose za određene kategorije poljoprivrednika ili na razini poljoprivrednoga gospodarstva kako bi uzele u obzir ekonomije razmjera koje proizlaze iz veličine proizvodnih struktura u ciljanoj posebnoj vrsti poljoprivredne djelatnosti ili posebnom poljoprivrednom sektoru ili, ako je mjera usmjerena na regiju ili cijeli sektor, u predmetnoj regiji ili sektoru. Članak 67. stavak 1. ove Uredbe primjenjuje se mutatis mutandis na obavješćivanje o tim odlukama.

3. Ako se mjera proizvodno vezane potpore odnosi na sjeme uljarica iz Priloga Memorandumu o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu sjemena uljarica u okviru GATT-a, ukupni iznos najvećih površina koje trebaju primiti potporu kako su prijavile države članice ne smije prelaziti najveću površinu za cijelu Uniju kako bi se osigurala usklađenost s njihovim međunarodnim obvezama.

Ako se premaši najveća površina iz prvog podstavka, predmetne države članice prilagođavaju prijavljenu površinu primjenom koeficijenta smanjenja koji se dobiva omjerom najveće površine i ukupnog iznosa prijavljenih površina za potporu sjemena uljarica iz prvog podstavka.

Komisija utvrđuje koeficijent smanjenja iz drugog podstavka s pomoću provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 71. stavka 2. ili 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

4. Ako se mjere proizvodno vezane potpore odnose na životinje vrste goveda i/ili ovce i koze, države članice određuju kao uvjet prihvatljivosti za dodjelu potpore zahtjeve da se životinje identificiraju i registriraju kako je predviđeno Uredbom ( 12 ) (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća ili Uredbom Vijeća ( 13 ) (EZ) br. 21/2004.

Međutim, ne dovodeći u pitanje druge uvjete prihvatljivosti, životinja će se smatrati prihvatljivom za potporu ako se zahtjevi za identifikaciju i registraciju iz prvog podstavka ispune do datuma koji utvrđuje država članica, ali najkasnije:

Države članice do 15. rujna 2015. obavješćuju Komisiju o datumima iz drugog podstavka.

5. Države članice mogu ne dodijeliti proizvodno vezanu potporu povezanu s površinom za površine koje nisu prihvatljive površine u smislu članka 32. stavaka 2., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Kada države članice dodjeljuju proizvodno vezanu potporu za konoplju, primjenjuju se uvjeti iz članka 32. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i članka 9. ove Uredbe.

1. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u glavi IV. poglavlju I. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice mogu odlučiti primjenjivati iznose prijavljene u skladu s točkom 3. podtočkom (i) Priloga I. ovoj Uredbi u svrhu financiranja jedne ili više drugih mjera potpore u skladu s glavom IV. poglavljem I. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u odnosu na istu godinu potraživanja.

Prijenos sredstava između mjera potpore ne smije dovesti do toga da mjera potpore prijavljena Komisiji u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i člankom 67. stavcima 1. i 2. ove Uredbe postane ništavna.

2. Ako su površina ili broj životinja koji su prihvatljivi za potporu u okviru mjere dobrovoljne proizvodno vezane potpore u predmetnoj godini potraživanja jednaki ili veći od površine ili broja životinja iz članka 52. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako su prijavljeni u skladu s točkom 3. podtočkom (j) Priloga I. ovoj Uredbi, u tu se mjeru potpore ne smiju prenijeti sredstva ni iz jedne druge mjere ili mjera potpore.

3. Ako su površina ili broj životinja koju su prihvatljivi za potporu u okviru mjere dobrovoljne proizvodno vezane potpore u predmetnoj godini potraživanja manji od površine ili broja životinja iz članka 52. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, kako su prijavljeni u skladu s točkom 3. podtočkom (j) Priloga I. ovoj Uredbi, prijenos sredstava ne smije dovesti do toga da jedinični iznos postane manji od omjera između iznosa utvrđenog za financiranje kako je prijavljen u skladu s točkom 3. podtočkom i. navedenog Priloga i površine ili broja životinja iz članka 52. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

4. Ako države članice dodjeljuju proizvodno vezanu potporu za proteinske usjeve i koriste se mogućnošću koja je predviđena člankom 53. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013, prijenos sredstava ne smije dovesti do toga da potpora raspoloživa za proteinske usjeve iznosi manje od 2 % godišnje nacionalne gornje granice određene u Prilogu II. toj Uredbi.

5. Odluka o prijenosu sredstava između mjera potpore donosi se prije datuma prvog plaćanja ili isplate predujmova poljoprivrednicima za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu. Međutim, za prijenose iz mjera i u mjere za koje još nije izvršeno nikakvo plaćanje takva se odluka može donijeti nakon navedenog datuma, ali najkasnije:

6. Nadležno tijelo države članice koja namjerava donijeti odluku o prijenosu sredstava između mjera potpore obavješćuje poljoprivrednike o mogućem prijenosu prije datuma otvaranja razdoblja podnošenja zahtjeva.

1. Za potrebe članka 52. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1307/2013 mjere predviđene Uredbom (EU) br. 1305/2013 i Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) smatraju se „drugim mjerama i politikama Unije”.

Države članice osiguravaju da mjere proizvodno vezane potpore ne utječu na pravilno djelovanje ostalih mjera spomenutih u prvom podstavku.

3. Ako se potpora u okviru određene mjere proizvodno vezane potpore može odobriti i u okviru druge mjere proizvodno vezane potpore ili mjere provedene u skladu s drugim mjerama i politikama Unije, države članice osiguravaju da predmetni poljoprivrednik može primiti potporu usmjerenu na cilj iz članka 52. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u okviru samo jedne od tih mjera po sektoru, regiji, posebnoj vrsti poljoprivredne djelatnosti ili posebnom poljoprivrednom sektoru koji su određeni kao ciljni u skladu s člankom 52. stavkom 3. te Uredbe.

1. Za potrebe članka 55. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne postoje alternative ako:

2. Za potrebe članka 55. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 nužno je pružiti stabilnu opskrbu lokalnoj prerađivačkoj industriji kada se očekuje da će obustava ili smanjenje proizvodnje u ciljnoj regiji ili sektoru negativno utjecati na djelatnost i povezanu gospodarsku održivost ili zapošljavanje u silaznim poduzećima koja znatno ovise o takvoj proizvodnji poput prerađivača sirovina, klaonica ili prehrambene industrije. Takva silazna poduzeća trebaju biti smještena u odgovarajućoj regiji ili trebaju znatno ovisiti o sektoru radi nastavka svoje djelatnosti.

3. Za potrebe članka 55. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013 kontinuirani poremećaji na povezanom tržištu postoje kada su poljoprivrednici u ciljnoj regiji ili sektoru pogođeni ekonomskim gubitcima koji su uzrokovani onečišćenjem, zagađenjem ili pogoršanjem kakvoće okoliša povezanim s određenim događajem ograničenog zemljopisnog opsega.

4. Pri procjeni razine proizvodno vezane potpore koja proizlazi iz mjera koje se trebaju odobriti u skladu s obavijesti države članice, Komisija uzima u obzir razinu proizvodno vezanih izravnih plaćanja dodijeljenih tijekom najmanje godinu dana unutar referentnog razdoblja 2010. – 2014. kako je navedeno u članku 53. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Države članice utvrđuju objektivne kriterije na temelju kojih se odobrava poljoprivredno zemljište u skladu s člankom 57. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Za potrebu članka 57. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 države članice odobravaju sorte upisane u „Zajednički katalog sorti poljoprivrednih biljnih vrsta” utvrđen u Direktivi 2002/53/EZ koje su prilagođene potrebama tržišta.

Sjetva površina iz članka 57. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 vrši se tako da se osigurava najmanja gustoća sadnje koju propisuje predmetna država članica s obzirom na pedoklimatske uvjete i, prema potrebi, određene regionalne posebnosti.

Države članice mogu utvrditi posebna pravila za poljoprivredne prakse potrebne za održavanje i žetvu usjeva pod normalnim uvjetima uzgoja.

1. Države članice svake godine odobravaju na godinu dana, najkasnije od 1. ožujka, međustrukovne organizacije iz članka 59. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 koje podnose zahtjev da postanu odobrena međustrukovna organizacija i koje:

2. Ako se utvrdi da odobrena međustrukovna organizacija ne ispunjuje kriterije za odobrenje iz stavka 1., države članice oduzimaju odobrenje, osim ako se neispunjivanje predmetnih kriterija ne otkloni. Ako se namjerava oduzeti odobrenje, države članice o tome obavješćuju odobrenu međustrukovnu organizaciju i navode razloge za oduzimanje. Države članice omogućit će međustrukovnoj organizaciji da u određenom roku podnese svoje primjedbe.

Poljoprivrednici koji su članovi odobrene međustrukovne organizacije kojoj je odobrenje oduzeto u skladu s prvim podstavkom ovog stavka gube pravo na povećanje potpore iz članka 60. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

1. Proizvođač može biti član samo jedne odobrene međustrukovne organizacije iz članka 59. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

2. Proizvođač koji je član odobrene međustrukovne organizacije mora proizvedeni pamuk dostaviti isključivo poduzeću za odvajanje pamukova zrna koje pripada istoj organizaciji.

3. Sudjelovanje proizvođača u odobrenoj međustrukovnoj organizaciji proizlazi iz dobrovoljnog članstva.

Države članice obavješćuju Komisiju o svim odlukama donesenima u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 do 31. siječnja 2015. Takva obavijest uključuje pojedinosti tih odluka, njihovo obrazloženje i objektivne kriterije na temelju kojih su te odluke donesene.

Obavijesti koje se odnose na koeficijent smanjenja u skladu s člankom 32. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013

Države članice obavješćuju Komisiju o odlukama u skladu s člankom 7. do 31. siječnja 2015. Takva obavijest uključujuće pojedinosti tih odluka, njihovo obrazloženje i objektivne kriterije na temelju kojih su te odluke donesene.

1. Ako država članica obavješćuje Komisiju o svojim odlukama u skladu s člankom 22. stavkom 2. i 3., člankom 24. stavkom 10., člankom 29. i člankom 40. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013, takva obavijest uključuje pojedinosti takvih odluka. Osim toga, za odluke u skladu s člankom 24. stavkom 10., člankom 29. i člankom 40. stavkom 4. te Uredbe, po potrebi, uključuje se i obrazloženje.

Ako država članica obavješćuje Komisiju o svojim odlukama u skladu s člankom 23. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, takva obavijest uključuje pojedinosti takvih odluka, njihovo obrazloženje i objektivne kriterije na temelju kojih su te odluke donesene, posebice kriterije koji se koriste za utvrđivanje regija u skladu s člankom 23. stavkom 1. te Uredbe, kriterije upotrijebljene za podjelu nacionalnih gornjih granica među regijama u skladu s člankom 23. stavkom 2. te Uredbe i kriterije upotrijebljene za bilo koje godišnje postupne izmjene u skladu s člankom 23. stavkom 3.

2. Ako država članica odluči iskoristiti mogućnost predviđenu člankom 30. stavkom 7., člankom 30. stavkom 11. točkom (b), člankom 32. stavkom 3. točkom (b), člankom 32. stavkom 5. i člankom 36. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ona obavješćuje Komisiju do 31. siječnja prve godine primjene te odluke o pojedinostima tih odluka kao i o obrazloženju i, prema potrebi, objektivnim kriterijima na temelju kojih su takve odluke donesene.

U slučaju preispitivanja odluke iz članka 30. stavka 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013, informacije navedene u prvom podstavku ovog stavka prijavljuju se Komisiji do 31. siječnja prve godine primjene takve revidirane odluke.

3. Ako država članica odluči iskoristiti mogućnost predviđenu člankom 34. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ona svoju odluku prijavljuje Komisiji do 31. siječnja prve godine primjene te odluke.

4. Ako država članica odluči iskoristiti mogućnosti predviđene člankom 39. stavkom 1. drugim podstavkom i člankom 40. stavcima 2. i 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013, obavješćuje Komisiju do 31. srpnja godine koja prethodi godini prve primjene te odluke o pojedinostima tih odluka kao i o obrazloženju i, prema potrebi, objektivnim kriterijima na temelju kojih su donesene takve odluke.

2. U svojoj obavijesti koju trebaju dostaviti do 1. kolovoza 2014. u skladu s člankom 46. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1307/2013 države članice Komisiju izvješćuju o sljedećem:

3. U svojoj obavijesti koju trebaju dostaviti do 1. kolovoza godine koja prethodi prvoj primjeni odgovarajuće odluke u skladu s člankom 46. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice Komisiju izvješćuju o sljedećem:

4. U svojoj obavijesti koju trebaju dostaviti do 1. kolovoza godine koja prethodi prvoj primjeni odgovarajuće odluke u skladu s člankom 46. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice koje ispunjuju uvjet iz članka 46. stavka 7. te Uredbe, a koje odluče primijeniti izuzeće predviđeno u toj odredbi, izvješćuju Komisiju o pojedinostima te odluke, uključujući podatke i izračune koji pokazuju da su svi uvjeti za izuzeće iz članka 46. stavka 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ispunjeni.

Prvi podstavak primjenjuje se mutatis mutandis na odluke za daljnju primjenu izuzeća predviđenoga u članku 46. stavku 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i obnavljanje trogodišnjeg razdoblja kako je navedeno u članku 48. stavku 3. ove Uredbe.

Države članice odmah izvješćuju Komisiju o bilo kojim promjenama u primjeni izuzeća predviđenoga u članku 46. stavku 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

1. Ako država članica odluči primijeniti članak 50. stavak 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za izračun plaćanja za mlade poljoprivrednike, do 31. siječnja 2015. priopćuje Komisiji izabranu metodu izračuna plaćanja i najvišu granicu utvrđenu u skladu s člankom 50. stavkom 9. te Uredbe.

2. Ako država članica odluči definirati kriterije prihvatljivosti u skladu s člankom 50. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili primijeniti metodu izračuna iz članka 50. stavka 10. te Uredbe, obavješćuje Komisiju do 31. siječnja 2015. o takvoj odluci.

3. Ako država članica odluči primijeniti mogućnost ponovnog izračuna utvrđenog broja hektara kako je predviđeno u članku 50. stavku 10. trećem podstavku Uredbe (EU) br. 1307/2013, Komisiji priopćuje do 1. kolovoza one godine na koju se ta odluka o ponovnom izračunu primjenjuje te navodi obrazloženje i objektivne kriterije na osnovu kojih je donijela odluku.

4. O svakoj odluci donesenoj u skladu s člankom 49. stavkom 1.a države članice obavješćuju Komisiju najkasnije 15 dana nakon datuma donošenja odluke.

1. Obavijesti iz članka 54. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 uključuju podatke navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi.

3. O svakoj odluci donesenoj u skladu s člankom 53.a stavkom 1. države članice obavješćuju Komisiju do prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je izvršeno prvo plaćanje ili isplata predujmova poljoprivrednicima za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu. Međutim, ako je takvo plaćanje izvršeno u razdoblju od 16. do 31. listopada, navedena se obavijest dostavlja do 1. prosinca. U toj se obavijesti navodi sljedeće:

Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1307/2013 do 1. kolovoza 2014.

Ako država članica odluči primijeniti preraspodjelu plaćanja u skladu s glavom III. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013, obavijest iz članka 41. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 obuhvaća pojedinosti takve odluke, uključujući pojedinosti i obrazloženje izračuna preraspodjele plaćanja i, ako je potrebno, informacije o svim regionalnim zahtjevima u skladu s člankom 41. stavkom 2. te Uredbe i o svakom stupnjevanju u okviru broja hektara u skladu s člankom 41. stavkom 5. navedene Uredbe.

Ako država članica odluči dodijeliti plaćanje za područja s prirodnim ograničenjima u skladu s glavom III. poglavljem 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013, obavješćuje Komisiju do 1. kolovoza 2014. o svakoj odluci donesenoj u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Takva obavijest obuhvaća pojedinosti te odluke, uključujući, ako je potrebno, informacije o svakom ograničenju plaćanja na određena područja u skladu s člankom 48. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i svakoj primjeni najviših granica iz članka 48. stavka 4. navedene Uredbe i svakoj regionalnoj primjeni u skladu s člankom 48. stavkom 5. navedene Uredbe.

Ako država članica odluči primijeniti program za male poljoprivrednike u skladu s glavom V. Uredbe (EU) br. 1307/2013, obavješćuje Komisiju o svim odlukama donesenima u skladu s tom glavom do 1. kolovoza 2014.

Takva obavijest obuhvaća pojedinosti te odluke, uključujući moguće automatsko uključivanje poljoprivrednika u skladu s člankom 62. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i izračun plaćanja u skladu s člankom 63. te Uredbe.

Država članica obavješćuje Komisiju o odluci o financiranju iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 bez odlaganja i najkasnije do 1. prosinca kalendarske godine na koju se plaćanje odnosi.

Primjena članka 8. stavka 1., članka 41. stavka 4. ili članka 52. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 na članove pravnih osoba ili skupina

Ako država članica odluči primijeniti članak 8. stavak 4., članak 41. stavak 8. ili članak 52. stavak 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013, obavješćuje Komisiju o pojedinostima tih odluka do 1. kolovoza 2014.

Kod primjene bilo kojeg linearnog smanjenja iz članka 7. stavka 1. drugog podstavka, iz članka 51. stavka 2. ili članka 65. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice obavješćuju Komisiju o primijenjenom postotku smanjenja bez odlaganja i najkasnije do 30. lipnja godine nakon kalendarske godine u kojoj je podnesen zahtjev za izravna plaćanja koja su linearno smanjena.

Kako bi se osigurala propisna primjena pravila utvrđenih u Uredbi (EU) br. 1307/2013 ili u ovoj Uredbi, Komisija može zatražiti od država članica da dostave pojedinosti o svakoj mjeri koja je poduzeta za provedbu Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili svim pravilima koja je Komisija donijela na temelju te Uredbe.

1. Ako Bugarska i Rumunjska odluče dodijeliti dopunska nacionalna izravna plaćanja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1307/2013, Komisiji podnose izvješće do 30. lipnja 2016. Za svako dopunsko nacionalno izravno plaćanje izvješće sadržava broj korisnika, ukupni iznos dodijeljenih dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja, hektare za koje je plaćanje odobreno i stopu plaćanja ako je potrebno.

2. Ako država članica odluči dodijeliti prijelazne nacionalne potpore u skladu s člankom 37. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013, Komisiji podnosi godišnje izvješće do 15. rujna godine nakon provedbe navedenih prijelaznih nacionalnih potpora. Izvješće sadržava za svaki sektor broj korisnika, iznos dodijeljenih prijelaznih nacionalnih potpora, podatke o hektarima, broj životinja ili drugih jedinica za koje je potpora dodijeljena i stopu potpore ako je potrebno.

Ako se odluka priopćena Komisiji u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 ili ovom Uredbom može preispitati, Komisiju se obavješćuje o odluci koja proizlazi iz preispitivanja unutar četiri tjedna nakon što je takva odluka donesena, osim ako je utvrđen drukčiji vremenski rok za takvu obavijest u Uredbi (EU) br. 1307/2013.

Takva obavijest uključujuće pojedinosti odluke i, prema potrebi, obrazloženje i objektivne kriterije na temelju kojih je donesena takva odluka.

Prilog X. Uredbi (EU) br. 1307/2013 zamjenjuje se tekstom predviđenim u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Međutim, one se i dalje primjenjuju u pogledu zahtjeva za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarske godine prije kalendarske godine 2015.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje u pogledu zahtjeva za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarske godine nakon kalendarske godine 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sadržaj informacija koje se dostavljaju Komisiji u skladu s člankom 67. stavkom 1.

Obilježja			Konverzijski faktor (m/stablo u m2)	Ponderacijski faktor	Ekološki značajna površina (ako se primjenjuju oba faktora)
Zemlja na ugaru (po 1 m2)			Ne primjenjuje se	1	1 m2
Terase (po 1 m)			2	1	2 m2
Obilježja krajobraza:
	Živica/šumski pojasevi (po 1 m)		5	2	10 m2
	Izolirano stablo (po stablu)		20	1,5	30 m2
	Drvored (po 1 m)		5	2	10 m2
	Skupina stabala/poljsko grmlje (po 1 m2)		Ne primjenjuje se	1,5	1,5 m2
	Rub polja (po 1 m)		6	1,5	9 m2
	Bare (po 1 m2)		Ne primjenjuje se	1,5	1,5 m2
	DJarci (po 1 m)		3	2	6 m2
	Tradicionalni kameni zidovi (po 1 m)		1	1	1 m2
	Ostala obilježja koja nisu prethodno navedena ali su zaštićena na temelju GAEC7, SMR 2 ili 3 (po 1 m2)		Ne primjenjuje se	1	1 m2
Granični pojasevi (po 1 m)			6	1,5	9 m2
Hektari agrošumarstva (po 1 m2)			Ne primjenjuje se	1	1 m2
Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume (po 1 m)
		Bez proizvodnje S proizvodnjom	6 6	1,5 0,3	9 m2 1,8 m2
Površine s kulturama kratkih ophodnji (po 1 m2)			Ne primjenjuje se	0,3	0,3 m2
Pošumljene površine iz članka 32. stavka 2. točke (b) podtočke ii. (po m2)			Ne primjenjuje se	1	1 m2
Površine s brzorastućim usjevima ili zelenim pokrovom (po 1 m2)			Ne primjenjuje se	0,3	0,3 m2
Površine s usjevima koji vežu dušik (po 1 m2)			Ne primjenjuje se	0,3	0,3 m2

Metoda Unije za kvantitativno određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola u sortama konoplje

Metoda iz ovog Priloga služi za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (dalje u tekstu „THC”) u sortama konoplje (Cannabis sativa L.) Prema potrebi u metodi se primjenjuje postupak A ili B opisan u ovom Prilogu.

Metoda se temelji na kvantitativnom određivanju THC-a plinskom kromatografijom (PK) nakon ekstrakcije prikladnim otapalom.

Postupak A primjenjuje se za provjeru proizvodnje, kako je predviđeno člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i člankom 30. točkom (g) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 ( 15 ).

Postupak B primjenjuje se u slučajevima navedenima u članku 36. stavku 6. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014.

Uzorci se uzimaju po danu, i to sustavnim rasporedom da bi se osigurala reprezentativnost uzorka u odnosu na polje, ali uz isključenje rubova parcele.

Svaki uzorak stavlja se u papirnatu ili platnenu vreću tako da se izbjegne gnječenje i šalje na laboratorijsku analizu.

Država članica može propisati uzimanje drugog uzorka za moguću kontra-analizu koji mora čuvati proizvođač ili tijelo odgovorno za analizu.

Sušenje uzoraka treba početi što je prije moguće, u svakom slučaju unutar 48 sati, bilo kojom metodom na temperaturi ispod 70 °C.

Nakon sušenja uzorci se bez gnječenja pohrane u tamnom prostoru na temperaturi ispod 25 °C.

Osušeni uzorci samelju se tako da se dobije polusitni prašak (koji prolazi kroz sito s mrežom oka veličine 1 mm).

Prašak se može pohraniti 10 tjedana u tamnom, suhom prostoru, na temperaturi ispod 25 °C.

Odvaže se 100 mg praškastog uzorka ispitivanja, napuni ga se u epruvete za centrifugiranje i doda 5 ml otopine za ekstrakciju, sadržavajući interni standard.

Uzorak se postavi u ultrazvučnu kupelj i ostavi 20 minuta. Centrifugira se pet minuta na 3 000 okretaja u minuti, zatim se ukloni otopina supernatanta THC-a. Otopina se ubrizga u kromatograf i izvede kvantitativna analiza.

Najmanje tri točke za postupak A i pet točaka za postupak B, uključujući točke 0,04 i 0,50 mg/ml THC-a u otopini za ekstrakciju.

Dobiveni rezultati izražavaju se na dva decimalna mjesta u gramima THC-a na 100 grama analitičkog uzorka, osušenog do konstantne težine. Dopušteno je odstupanje 0,03 g na 100 g.

Međutim, kada je dobiveni rezultat iznad granice predviđene člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 provodi se drugi postupak određivanja na analitičkom uzorku, a za rezultat se uzima prosječna vrijednost iz oba postupka određivanja.

( 1 ) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

( 2 ) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

( 3 ) Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1.).

( 4 ) Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.).

( 5 ) Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. o predviđanju određenih odstupanja za prihvaćanje poljoprivrednih lokalnih populacija i sorata koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija te za stavljanje na tržište sjemena i sjemenskog krumpira tih lokalnih populacija i sorata (SL L 162, 21.6.2008., str. 13.).

( 6 ) Uredba Komisije (EZ) br. 792/2009 od 31. kolovoza 2009. o detaljnim pravilima u skladu s kojima države članice moraju Komisiji dostavljati podatke i dokumente pri provedbi zajedničke organizacije tržišta, sustava izravnih plaćanja, promidžbe poljoprivrednih proizvoda i režima koji se primjenjuju na najudaljenije regije i manje otoke u Egejskom moru (SL L 228, 1.9.2009., str. 3.).

( 7 ) Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).

( 8 ) Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).

( 9 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

( 10 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 277, 21.10.2005., str. 1.).

( 11 ) Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).

( 12 ) Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uspostavi sustava za identifikaciju i registraciju goveda i u vezi s označavanjem govedine i proizvoda od govedine i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.).

( 13 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označavanje i upis ovaca i koza i izmjenama Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i Direktiva 92/102/EEZ i 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.).

( 14 ) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, str. 671.).

( *1 ) (*) Konverzijski i ponderacijski faktori primjenjuju se i na obilježja uključena u istovrijednim praksama kako je navedeno u odjeljku III. Priloga IX. koja su ista kao obilježja navedena u ovom Prilogu i kako je određeno u članku 45. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj Uredbi (SL L 181, 20.6.2014., str. 1.), isključivo u cilju izračuna ekološki značajne površine za gospodarstvo kako je navedeno u članku 46. stavku 1. ove Uredbe.”

( 15 ) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 809/2014 оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (SL L 227, 31.7.2014., str. 69.).


		br.	stranica	datum
►M1	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1383 оd 28. svibnja 2015.	L 214	1	13.8.2015
►M2	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/141 оd 30. studenoga 2015.	L 28	2	4.2.2016
►M3	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1155 оd 15. veljače 2017.	L 167	1	30.6.2017
►M4	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/707 оd 28. veljače 2018.	L 119	1	15.5.2018
►M5	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1784 оd 9. srpnja 2018.	L 293	1	20.11.2018