(1)

U svojoj komunikaciji pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest mjera za poticanje rasta i jačanje povjerenja – ‚Zajedno za novi rast’”, donesenoj 13. travnja 2011., Komisija utvrđuje potrebu za postizanjem usporedivo visoke razine diljem svih država članica transparentnosti socijalnih i okolišnih informacija koje pružaju poduzeća u svim sektorima. To je potpuno u skladu s mogućnošću država članica da prema potrebi traže daljnja poboljšanja na području transparentnosti nefinancijskih informacija poduzeća, što po svojoj naravi predstavlja stalno nastojanje.

(2)

Potreba za poboljšanjem u objavljivanju socijalnih i okolišnih informacija poduzeća putem podnošenja zakonodavnog prijedloga u ovom području ponovljena je u Komunikaciji Komisije pod nazivom „Obnovljena strategija EU-a za korporativnu društvenu odgovornost za razdoblje 2011. – 2014.” donesenoj 25. listopada 2011.

(3)

U svojim rezolucijama od 6. veljače 2013. pod nazivom „Korporativna društvena odgovornost: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast” te „Korporativna društvena odgovornost: promicanje društvenih interesa i put prema održivom i uključivom oporavku” Europski parlament prepoznao je važnost objavljivanja od strane poduzeća, informacija o održivosti, kao što su socijalni i okolišni čimbenici, radi identificiranja rizika za održivost i povećanja povjerenja ulagača i potrošača. Objavljivanje nefinancijskih informacija doista je presudno za upravljanje promjenom prema održivom svjetskom gospodarstvu povezivanjem dugoročne profitabilnosti s društvenom pravdom i zaštitom okoliša. U tom kontekstu, objavljivanje nefinancijskih informacija pomaže u mjerenju, praćenju i upravljanju poslovnim rezultatima poduzeća i njihovim učinkom na društvo. Stoga je Europski parlament pozvao Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o objavljivanju nefinancijskih informacija poduzeća, kojim bi se omogućila velika fleksibilnost u djelovanju, kako bi se uzele u obzir višedimenzionalna priroda korporativne društvene odgovornosti i raznolikost politika korporativne društvene odgovornosti koje provode poduzeća, uz dovoljnu razinu usporedivosti radi zadovoljavanja potreba ulagača i drugih dionika te potrebe da se potrošačima osigura jednostavan pristup informacijama o učinku poduzećâ na društvo.

(4)

Usklađivanje nacionalnih odredbi koje se odnose na objavljivanje nefinancijskih informacija u pogledu određenih velikih poduzeća važno je za interese poduzeća, dioničara i drugih dionika. Na tim je poljima usklađivanje nužno jer većina tih poduzeća posluje u više država članica.

(5)

Također je potrebno utvrditi određene minimalne pravne uvjete u pogledu opsega informacija koje bi poduzeća diljem Unije trebala učiniti dostupnima javnosti i tijelima vlasti. Poduzeća na koja se primjenjuje ova Direktiva trebala bi dati pošten i sveobuhvatan pregled svojih politika, rezultata i rizika.

(6)

Kako bi se poboljšala dosljednost i usporedivost nefinancijskih informacija koje se objavljuju diljem Unije, određena velika poduzeća trebala bi izraditi nefinancijsko izvješće s informacijama koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja te pitanja u vezi s poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanjem. To bi izvješće trebalo sadržavati opis politika, rezultata i rizika povezanih s tim pitanjima te bi ga trebalo uključiti u izvješće poslovodstva dotičnog poduzeća. Nefinancijsko izvješće također bi trebalo sadržavati informacije o postupcima temeljite analize koje provodi poduzeće, također i u pogledu, prema potrebi i kad je to relevantno, njegovog lanca nabave i lanca podugovaratelja kako bi se utvrdili, spriječili i ublažili postojeći i mogući negativni učinci. Države članice trebale bi imati mogućnost izuzeti poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi iz obveze izrade nefinancijskog izvješća ako dostave zasebno izvješće koje se odnosi na istu financijsku godinu i koje ima jednak sadržaj.

(7)

Ako se od poduzeća traži da izrade nefinancijsko izvješće, ono bi u pogledu okolišnih pitanja trebalo sadržavati pojedinosti o aktualnim i predvidljivim učincima poslovanja poduzeća na okoliš te prema potrebi na zdravlje i sigurnost, uporabu obnovljivih i/ili neobnovljivih izvora energije, emisiju stakleničkih plinova, uporabu vode i onečišćenje zraka. U pogledu socijalnih i kadrovskih pitanja informacije u izvješću mogu se odnositi na mjere poduzete radi jamčenja jednakosti spolova, provedbe temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, uvjeta rada, socijalnog dijaloga, poštovanja prava radnika na informacije i savjetovanje, poštovanja prava sindikata, zdravlja i sigurnosti na poslu te dijaloga s lokalnim zajednicama i/ili na mjere poduzete radi osiguravanja zaštite i razvoja tih zajednica. U pogledu ljudskih prava te borbe protiv korupcije i podmićivanja, nefinancijske informacije mogle bi obuhvaćati podatke o sprečavanju kršenja ljudskih prava i/ili važećim instrumentima za borbu protiv korupcije i podmićivanja.

(8)

Poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi, trebala bi pružiti odgovarajuće informacije u vezi s pitanjima koja se ističu kao ona koja bi najvjerojatnije mogla prouzročiti ostvarenje osnovnih rizika kojima bi se izazvao ozbiljan učinak, zajedno s onima koji su se već ostvarili. Ozbiljnost takvih učinaka trebala bi se procjenjivati prema njihovu opsegu i težini. Rizici nepovoljnih učinaka mogu potjecati od aktivnosti samog poduzeća ili mogu biti povezani s njegovim poslovanjem te, kad je relevantno i razmjerno, s njegovim proizvodima, uslugama i poslovnim odnosima, uključujući lanac nabave i lanac podugovaratelja. To ne bi trebalo prouzročiti nepotrebna administrativna opterećenja za mala i srednja poduzeća.

(9)

Prilikom pružanja tih informacija poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi mogu se osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije, kao što je Sustav za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) ili međunarodne okvire, kao što su Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UN), vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”, Smjernice za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), norma (ISO) 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju, Tripartitna deklaracija o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada te Global Reporting Initiative (GRI), ili na druge priznate međunarodne okvire.

(10)

Države članice trebale bi osigurati postojanje primjerenih i djelotvornih sredstava kojima se jamči objavljivanje nefinancijskih informacija poduzeća u skladu s ovom Direktivom. Stoga bi države članice trebale osigurati postojanje učinkovitih nacionalnih postupaka kojima se jamči postupanje u skladu s obvezama iz ove Direktive te dostupnost tih postupaka svim fizičkim i pravnim osobama koje, u skladu s nacionalnim pravom, imaju legitiman interes da se osigura poštovanje odredbi ove Direktive.

(11)

U stavku 47. završnog dokumenta konferencije Ujedinjenih naroda RIO+20 pod nazivom „Budućnost kakvu želimo” prepoznaje se važnost izvješćivanja o korporativnoj održivosti te se potiče poduzeća da prema potrebi razmotre uključivanje informacija o održivosti u svoj ciklus izvješćivanja. Tim se stavkom također potiče industriju, zainteresirane vlade i relevantne dionike da uz potporu sustava Ujedinjenih naroda prema potrebi razviju modele najbolje prakse i podupru mjere za uključivanje financijskih i nefinancijskih informacija, uzimajući u obzir iskustva iz postojećih okvira.

(12)

Pristup ulagatelja nefinancijskim informacijama korak je prema postizanju cilja uspostave tržišnih i političkih poticaja do 2020. kao nagrade za poslovna ulaganja u učinkovitost u okviru plana za resursnu učinkovitost Europe.

(13)

U svojim zaključcima od 24. i 25. ožujka 2011. Europsko vijeće pozvalo je na smanjenje ukupnog regulatornog tereta na europskoj i nacionalnoj razini, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP), te predložilo mjere za povećanje produktivnosti, dok je cilj strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast poboljšanje poslovnog okoliša za MSP-e i promicanje njihove internacionalizacije. Stoga bi se u skladu s načelom „mislimo najprije na male” novi zahtjevi za objavljivanje trebali primjenjivati samo na određena velika poduzeća i grupe.

(14)

Područje primjene tih zahtjeva za objavljivanje nefinancijskih informacija trebalo bi se odrediti s obzirom na prosječan broj zaposlenika, ukupnu bilancu i neto prihod. Mala i srednja poduzeća trebala bi biti oslobođena dodatnih zahtjeva, a obveza objavljivanja nefinancijskog izvješća trebala bi se odnositi samo na ona velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa te na one subjekte od javnog interesa koji su matična poduzeća velikih grupa, čiji je prosječni broj zaposlenika u oba slučaja veći od 500, u slučaju grupe na konsolidiranoj osnovi. To države članice ne bi trebalo spriječiti u tome da traže objavljivanje nefinancijskih informacija poduzeća i grupa koji ne podliježu ovoj Direktivi.

(15)

Mnoga su poduzeća koja spadaju u područje primjene Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ) članovi grupa poduzeća. Konsolidirana izvješća poslovodstva trebala bi biti sastavljena tako da se informacije o takvim grupama poduzeća mogu prenositi članovima i trećim stranama. Stoga bi nacionalno pravo kojim se uređuju konsolidirana izvješća poslovodstva trebalo biti usklađeno radi postizanja ciljeva usporedivosti i dosljednosti informacija koje bi poduzeća trebala objavljivati unutar Unije.

(16)

Ovlašteni revizori i revizorska društva trebali bi provjeravati samo je li podneseno nefinancijsko izvješće ili zasebno izvješće. Osim toga, države članice trebale bi moći tražiti da informacije obuhvaćene nefinancijskim izvješćem ili zasebnim izvješćem provjeri neovisni pružatelj usluga provjere.

(17)

Kako bi se poduzećima olakšalo objavljivanje nefinancijskih informacija, Komisija bi trebala izraditi neobvezujuće smjernice, uključujući opće i sektorske nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti. Komisija bi trebala uzeti u obzir sadašnje najbolje prakse, međunarodne trendove i rezultate srodnih inicijativa Unije. Komisija bi trebala održati odgovarajuća savjetovanja, između ostalog i s relevantnim dionicima. Prilikom navođenja okolišnih aspekata Komisija bi trebala obuhvatiti barem uporabu tla, uporabu vode, emisije stakleničkih plinova i uporabu materijala.

(18)

Raznolikost sposobnosti i stajališta članova administrativnih, upravnih i nadzornih tijela poduzeća olakšava dobro razumijevanje organizacije poslovanja i poslovnih pitanja dotičnog poduzeća. Članovima spomenutih tijela omogućava da na konstruktivan način preispituju odluke o upravljanju te da budu otvoreniji za inovativne ideje, čime se sprečava pojava „grupnog mišljenja” tj. sličnosti u stajalištima članova. Na taj način raznolikost doprinosi učinkovitom nadzoru vođenja i uspješnom upravljanju poduzećem. Stoga je važno poboljšati transparentnost u pogledu politike raznolikosti koja se primjenjuje. Tako bi se tržište obavijestilo o praksama u korporativnom upravljanju, čime bi se izvršio neizravan pritisak na poduzeća u pogledu veće raznolikosti njihovih odbora.

(19)

Obveza objavljivanja politike raznolikosti u pogledu administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, trebala bi se odnositi samo na određena velika poduzeća. Objavljivanje politike raznolikosti trebalo bi biti dijelom izvješća o korporativnom upravljanju, kako je utvrđeno člankom 20. Direktive 2013/34/EU. Ako se politika raznolikosti ne primjenjuje, ne bi trebala postojati obveza njezine uspostave, no u izvješće o korporativnom upravljanju trebalo bi uvrstiti jasno objašnjenje razloga tomu.

(20)

Uočene su inicijative na razini Unije, uključujući izvješćivanje po državama za nekoliko sektora, kao i preporuke u zaključcima Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. i od 19. i 20. prosinca 2013. u pogledu izvješćivanja po državama velikih trgovačkih društava i grupa te slične odredbe Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) i međunarodna nastojanja da se poboljša transparentnost financijskog izvješćivanja. U kontekstu skupina G8 i G20 od OECD-a zatraženo je da izradi predložak standardiziranog obrasca za multinacionalna poduzeća kako bi poreznim tijelima podnosila prijavu o tome gdje u svijetu ostvaruju dobit i plaćaju porez. Takvim nastojanjima dopunjuju se prijedlozi iz ove Direktive, što predstavlja odgovarajuće mjere u pogledu njihovih ciljeva.

(21)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, a to je jačanje relevantnosti, usklađenosti i usporedivosti informacija koje objavljuju određena velika poduzeća i grupe diljem Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svoga učinka on može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava te načela priznata osobito u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, uključujući slobodu poduzetništva, poštovanje privatnog života i zaštita osobnih podataka. Ova se Direktiva mora provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

(23)

Direktivu 2013/34/EU stoga treba izmijeniti na odgovarajući način,