2014L0024 — HR — 01.01.2016 — 001.004

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

Promijenio:

▼B

DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 26. veljače 2014.

o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ

(Tekst značajan za EGP)

▼C2

GLAVA I.

PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE I OPĆA NAČELA

POGLAVLJE I.

Područje primjene i definicije

Odjeljak 1.

Predmet i definicije

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o postupcima nabave koju provode javni naručitelji vezana uz ugovore o javnoj nabavi te projektne natječaje čija procijenjena vrijednost nije manja od pragova utvrđenih u članku 4.

2.  Nabava u smislu ove Direktive podrazumijeva stjecanje putem ugovora o javnoj nabavi, radova, robe ili usluga koje nabavlja jedan ili više javnih naručitelja od gospodarskih subjekata koje su ti javni naručitelji odabrali, bez obzira na to jesu ili radovi, roba ili usluge namijenjene javnoj svrsi.

3.  Primjena ove Direktive podliježe članku 346. UFEU-a.

4.  Ova Direktiva ne utječe na slobodu država članica da u skladu s pravom Unije same odrede usluge koje smatraju uslugama od općeg gospodarskog interesa, načine na koje bi se one trebale organizirati i financirati, sukladno propisima o državnoj potpori, te specifične obveze kojima podliježu. Isto tako, ova Direktiva ne utječe na odluku tijela javna vlasti kako i u kojoj mjeri žele sami vršiti javne funkcije u skladu s člankom 14. UFEU-a i Protokolom br. 26.

5.  Ova Direktiva ne utječe na način na koji države članice organiziraju svoje sustave socijalnog osiguranja.

6.  Sporazumi, odluke ili drugi pravni instrumenti kojima se uređuje prijenos ovlasti i odgovornosti za izvršavanje javnih zadaća među javnim naručiteljima ili udruženjima javnih naručitelja te kojima nije predviđeno izvršavanje ugovornih obveza uz novčanu naknadu smatraju se pitanjima interne organizacije u dotičnoj državi članici te stoga ova Direktiva ni na koji način ne utječe na njih.

Članak 2.

Definicije

1.  Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

2.  Za potrebe ovog članka, „regionalna tijela” uključuju tijela navedena na popisu, koji nije konačan, u NUTS-u 1 i 2, kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), a „lokalna tijela” uključuju sva tijela administrativnih jedinica obuhvaćenih NUTS-om 3 te manjih administrativnih jedinica, kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 1059/2003.

Članak 3.

Mješovita nabava

1.  Stavak 2. primjenjuje se na mješovite ugovore čiji predmet su različite vrste nabave obuhvaćene ovom Direktivom.

Stavci od 3. do 5. primjenjuju se na mješovite ugovore čiji je predmet nabava obuhvaćena ovom Direktivom i nabava obuhvaćena drugim pravnim režimima.

2.  Ugovori čiji su predmet dvije ili više vrsta nabave (radova, usluga ili roba) dodjeljuju se u skladu s odredbama primjenjivim na vrstu nabave koja je glavni predmet određenog ugovora.

U slučaju mješovitih ugovora čiji su predmet djelomično usluge u smislu glave III. poglavlja I. te djelomično ostale usluge, ili mješovitih ugovora koji se sastoje djelomično od usluga i djelomično od robe, glavni se predmet ugovora određuje na temelju najveće procijenjene vrijednosti tih usluga ili robe.

3.  Kada su različiti dijelovi određenog ugovora objektivno odvojivi, primjenjuje se stavak 4. Kada različiti dijelovi određenog ugovora objektivno nisu odvojivi, primjenjuje se stavak 6.

Kada je dio određenog ugovora obuhvaćen člankom 346. UFEU-a ili Direktivom 2009/81/EZ, primjenjuje se članak 16. ove Direktive.

4.  U slučaju ugovora čiji je predmet nabava obuhvaćena ovom Direktivom te nabava koja nije obuhvaćena ovom Direktivom, javni naručitelji mogu odlučiti dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove ili dodijeliti jedinstveni ugovor. Ako javni naručitelji odluče dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove, odluka o tome koji pravni režim se odnosi na svaki od zasebnih ugovora donosi se na temelju značajki određenog zasebnog dijela.

Ako javni naručitelji odluče dodijeliti jedinstveni ugovor, ova se Direktiva primjenjuje, osim ako je drugačije propisano člankom 16., na mješoviti ugovor koji je u tu svrhu sklopljen, neovisno o vrijednosti dijelova koji bi inače spadali pod različite pravne režime i neovisno o tome kojem pravnom režimu bi ti dijelovi inače podlijegali.

U slučaju mješovitih ugovora koji sadrže elemente ugovora o nabavi robe, radovima i uslugama te koncesija, mješoviti se ugovor dodjeljuje u skladu s ovom Direktivom, pod uvjetom da je procijenjena vrijednost dijela ugovora koji predstavlja ugovor obuhvaćen ovom Direktivom, izračunata u skladu s člankom 5., jednaka ili veća od relevantnog praga određenog u članku 4.

5.  U slučaju ugovora čiji je predmet nabava obuhvaćena ovom Direktivom te nabava vezana uz obavljanje djelatnosti koja podliježe Direktivi 2014/25/EU, primjenjiva pravila, neovisno o stavku 4. ovog članka, utvrđuju se u skladu s člancima 5. i 6. Direktive 2014/25/EU.

6.  Kada se različiti dijelovi određenog ugovora objektivno ne mogu razdvojiti, primjenjivi pravni režim određuje se na temelju glavnog predmeta tog ugovora.

odjeljak 2.

Pragovi

Članak 4.

Iznosi pragova

Ova Direktiva primjenjuje se u slučaju nabava za čiju se vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), procjenjuje da je jednaka ili veća od sljedećih pragova:

Članak 5.

Načini izračunavanja procijenjene vrijednosti nabave

1.  Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez PDV-a, koju je procijenio javni naručitelj, uključujući sve mogućnosti i sva moguća obnavljanja ugovora kako je izričito određeno u dokumentaciji o nabavi.

Ako javni naručitelj nudi nagrade ili isplate natjecateljima ili ponuditeljima, mora ih uzeti u obzir pri izračunavanju procijenjene vrijednosti nabave.

2.  Ako se javni naručitelj sastoji od zasebnih operativnih jedinica, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost za sve pojedine operativne jedinice.

Neovisno o prvom podstavku, kada je zasebna operativna jedinica samostalno nadležna za svoju nabavu ili njezine određene kategorije, vrijednosti se mogu procijeniti na razini dotične jedinice.

3.  Metoda koja se koristi za izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave ne smije biti odabrana s namjerom izuzimanja nabave iz područja primjene ove Direktive. Nabava ne smije biti podijeljena s ciljem njezina izuzimanja iz područja primjene ove Direktive ako za to ne postoje objektivni razlozi.

4.  Ta procijenjena vrijednost valjana je u trenutku slanja poziva na nadmetanje ili, ako taj poziv nije predviđen, u trenutku u kojem javni naručitelj započne s postupkom nabave, na primjer, gdje je to primjereno, stupanjem u kontakt s gospodarskim subjektima u svrhu nabave.

5.  S obzirom na okvirne sporazume i dinamičke sustave nabave, vrijednost koja se uzima u obzir jest najveća procijenjena vrijednost bez PDV-a svih ugovora predviđenih tijekom ukupnog trajanja okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave.

6.  U slučaju partnerstava za inovacije, vrijednost koja se uzima u obzir jest najveća procijenjena vrijednost bez PDV-a aktivnosti istraživanja i razvoja koje će se provoditi tijekom svih faza predviđenog partnerstva te robe, usluga ili radova koji će biti razvijeni i nabavljeni po završetku predviđenog partnerstva.

7.  S obzirom na ugovore o javnoj nabavi radova, pri izračunu procijenjene vrijednosti uzimaju se u obzir i troškovi radova i ukupna procijenjena vrijednost robe i usluga koje javni naručitelj stavlja na raspolaganje izvođaču radova pod uvjetom da su one potrebne za izvođenje radova.

8.  Ako predloženi posao ili pružanje usluga mogu rezultirati dodjelom ugovora u zasebnim grupama, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa.

Ako je zbrojena vrijednost grupa jednaka ili veća od praga utvrđenog u članku 4., ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu ugovora za svaku grupu.

9.  Ako prijedlog za stjecanje sličnih roba može rezultirati dodjelom ugovora u obliku odvojenih grupa, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa kada se primjenjuje članak 4. točke (b) i (c).

Ako je zbrojena vrijednost grupa jednaka ili veća od praga utvrđenog u članku 4., ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu ugovora za svaku grupu.

10.  Neovisno o stavcima 8. i 9, javni naručitelji mogu dodijeliti ugovore za pojedine grupe bez primjene postupaka predviđenih ovom Direktivom, pod uvjetom da je procijenjena vrijednost određene grupe bez PDV-a manja od 80 000 EUR za robu ili usluge ili 1 milijun EUR za radove. Međutim, zbirna vrijednost tako dodijeljenih grupa bez primjene ove Direktive ne prelazi 20 % zbrojene vrijednosti svih grupa na koje je razdijeljen predloženi posao, predložena kupnja slične robe ili predloženo pružanje usluga.

11.  U slučaju ugovora o javnoj nabavi robe ili javnoj nabavi usluga koji su uobičajene naravi ili koji se planiraju obnoviti u određenom razdoblju, izračun procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na sljedećem:

12.  S obzirom na ugovore o javnoj nabavi robe vezane uz leasing, zakup, najam ili kupnja na otplatu, vrijednost koja se uzima kao temelj za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora jest sljedeća:

13.  S obzirom na ugovore o javnoj nabavi usluga, temelj za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora jest, prema potrebi, sljedeći:

14.  S obzirom na ugovore o javnoj nabavi usluga u kojima nije naznačena ukupna vrijednost, temelj za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora jest sljedeći:

Članak 6.

Revizija pragova i popis tijela središnje države

1.  Svake dvije godine, počevši od 30. lipnja 2013., Komisija provjerava da pragovi određeni u članku 4. točkama (a), (b) i (c) odgovaraju pragovima utvrđenima u Sporazumu Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA) i prema potrebi ih revidira u skladu s ovim člankom.

U skladu s metodom izračuna utvrđenom u GPA-u Komisija računa vrijednosti tih pragova na osnovi prosječne dnevne vrijednosti eura u smislu posebnih prava vučenja (PPV) tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje završava 31. kolovoza koji prethodi reviziji s učinkom od 1. siječnja. Vrijednost tako revidiranih pragova zaokružuje se prema potrebi na najbližu nižu vrijednost u tisućama eura kako bi se osiguralo da se poštuju važeći pragovi predviđeni GPA-om, a koji su iskazani u PPV-ima.

2.  Tijekom provedbe revizije u skladu sa stavkom 1. ovog članka, Komisija osim toga revidira:

3.  Svake dvije godine, počevši od 1. siječnja 2014. Komisija određuje vrijednosti, u nacionalnim valutama država članica čija valuta nije euro, pragova navedenih u članku 4. točkama (a), (b) i (c), revidiranih u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

Istodobno Komisija određuje vrijednost, u nacionalnim valutama država članica čija valuta nije euro, praga navedenih u članku 4. točki (d).

U skladu s metodom izračuna utvrđenoj u GPA-u utvrđivanje tih vrijednosti temelji se na prosječnoj dnevnoj vrijednosti ovih valuta s obzirom na prag koji se primjenjuje izražen u eurima tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje završava 31. kolovoza koji prethodi reviziji s učinkom od 1. siječnja.

4.  Komisija objavljuje revidirane pragove navedene u stavku 1. i njihove odgovarajuće vrijednosti u nacionalnim valutama navedenima u stavku 3. prvom podstavku te vrijednost utvrđenu u skladu sa stavkom 3. drugim podstavkom u Službenom listu Europske unije početkom mjeseca studenog koji slijedi nakon revizije.

5.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 87. da prilagodi metodologiju utvrđenu u ovom članku stavku 1. drugom podstavku prilagodi svim izmjenama metodologije iz GPA-a za reviziju pragova iz članka 4. točaka (a), (b) i (c) te za određivanje odgovarajućih vrijednosti u nacionalnim valutama država članica čija valuta nije euro, kako je navedeno u stavku 3. ovog članka.

Komisija je također ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 87. radi revidiranja pragova iz članka 4. točaka (a), (b) i (c) u skladu sa stavkom 1. ovog članka i radi revidiranja pragova iz članka 13. točaka (a), (b) i (c) u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

6.  Ako je potrebno revidirati pragove iz članka 4. točaka (a), (b) i (c) te pragove iz članka 13. stavka 1. točaka (a) i (b), a zbog vremenskog ograničenja nije moguća primjena postupka utvrđenog u članku 87., a postoje razlozi za njihovu primjenu bez odlaganja, na delegirane se akte, donesene u skladu s ovim člankom stavkom 5. drugim podstavkom, primjenjuje postupak predviđen u članku 88.

7.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 87. za izmjenu Priloga I. s ciljem ažuriranja popisa javnih naručitelja nakon primanja obavijesti od strane država članica, kada se pokaže da su te izmjene potrebne za pravilno utvrđivanje javnih naručitelja.

Odjeljak 3.

Izuzeća

Članak 7.

Ugovori u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje, na osnovi Direktive 2014/25/EU, dodjeljuju ili provode javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima od 8. do 14. te Direktive i koji se dodjeljuju za obavljanje tih djelatnosti, ili na ugovore o javnoj nabavi izuzete iz opsega te Direktive sukladno njezinim člancima 18., 23. i 34. ili, ako ih dodjeljuje naručitelj koji pruža poštanske usluge u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) te Direktive, na ugovore koji se dodjeljuju za obavljanje sljedećih djelatnosti:

Članak 8.

Posebna izuzeća u području elektroničkih komunikacija

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje kojima je glavna namjena da se javnim naručiteljima omogući pružanje ili iskorištavanje javne komunikacijske mreže ili pružanje javnosti jedne elektroničke komunikacijske usluge ili više njih.

Za potrebe ovog članka „javna komunikacijska mreža” i „elektronička komunikacijska usluga” imaju isto značenje kao i u Direktivi 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).

Članak 9.

Dodijeljeni ugovori o javnoj nabavi i projektni natječaji organizirani prema međunarodnim pravilima

1.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje javni naručitelj mora dodijeliti ili provesti u skladu s postupcima nabave koji se razlikuju od onih iz ove Direktive, a koji su utvrđeni bilo kojim od sljedećeg:

Države članice obavješćuju o svim pravnim instrumentima iz ovog stavka prvog podstavka točke (a) Komisiju koja može tražiti savjet od Savjetodavnog odbora za javnu nabavu iz članka 89.

2.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje javni naručitelj dodjeljuje ili organizira u skladu s pravilima o nabavi koje određuju međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ako ta organizacija ili institucija u cijelosti financira dotične ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje; u slučaju ugovora o javnoj nabavi i projektnih natječaja koje većim dijelom sufinancira međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija strane se usuglašavaju o mjerodavnim postupcima nabave.

3.  Članak 17. primjenjuje se na ugovore i projektne natječaje koji uključuju obrambene i sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju prema međunarodnim pravilima. Na te ugovore i projektne natječaje ne primjenjuju se stavci 1. i 2. ovog članka.

Članak 10.

Posebna izuzeća za ugovore o uslugama

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi usluga za:

Članak 11.

Ugovori o uslugama dodijeljeni na osnovi isključivog prava

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi usluga koje javni naručitelj dodjeljuje drugom javnom naručitelju ili udruženju javnih naručitelja na osnovi isključivog prava koje uživaju u skladu sa zakonom ili drugim propisom koji su u skladu s UFEU-om.

Članak 12.

Ugovori o javnoj nabavi između subjekata u javnom sektoru

1.  Ugovor o javnoj nabavi koji javni naručitelj dodijeli drugoj pravnoj osobi na temelju privatnog ili javnog prava ne spada u područje primjene ove Direktive ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

Smatra se da javni naručitelj nad pravnom osobom provodi kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama u smislu prvog podstavka točke (a) ako ima presudan utjecaj na strateške ciljeve i na važne odluke pravne osobe nad kojom se provodi kontrola. Takvu kontrolu također može provoditi i drugi subjekt nad kojim javni naručitelj ili naručitelj na isti način provodi kontrolu.

2.  Stavak 1. se također primjenjuje ako pravna osoba pod kontrolom koja je javni naručitelj dodijeli ugovor svom javnom naručitelju koji nad njim provodi kontrolu ili drugoj pravnoj osobi nad kojom isti javni naručitelj provodi kontrolu, pod uvjetom da u pravnoj osobi kojoj se dodjeljuje ugovor o javnoj nabavi nema izravnog učešća privatnog kapitala osim sudjelovanja privatnog kapitala koji nema značajke kontroliranja i blokiranja, a koji se zahtijeva nacionalnim zakonodavnim odredbama, u skladu u Ugovorima, i koji ne vrši odlučujući utjecaj na pravnu osobu pod kontrolom.

3.  Javni naručitelj koji ne provodi kontrolu nad pravnom osobom na temelju privatnog ili javnog prava u smislu stavka 1. ipak može dodijeliti ugovor o javnoj nabavi toj pravnoj osobi bez primjene ove Direktive ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

Za potrebe prvog podstavka točke (a) smatra se da javni naručitelj provodi zajedničku kontrolu nad pravnom osobom ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

4.  Ugovor koji je zaključen isključivo između dva ili više javnih naručitelja ne pripada pod područje primjene ove Direktive kada su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

5.  Za utvrđivanje postotnog udjela aktivnosti iz stavka 1. prvog podstavka točke (b), stavka 3. prvog podstavka točke (b) te stavka 4. točke (c) uzima se u obzir prosjek sveukupnog prometa ili odgovarajuće alternativno mjerilo koje se temelji na djelatnosti poput troškova koje su relevantna pravna osoba ili javni naručitelj imali za usluge, robu i radove za razdoblje od tri godine prije dodjele ugovora.

Ako, zbog datuma na koji su relevantna pravna osoba ili javni naručitelj osnovani ili kada su počeli obavljati djelatnosti ili zbog reorganizacije njezinih djelatnosti, za promet ili alternativno mjerilo koje se temelji na djelatnosti, poput troškova, nisu dostupni podaci za prethodne tri godine ili više nisu važeći, dostatno je da ta pravna osoba poslovnim projekcijama pokaže da je mjerilo djelatnosti vjerodostojno.

Odjeljak 4.

Posebne situacije

Pododjeljak 1.

Subvencionirani ugovori te usluge istraživanja i razvoja

Članak 13.

Ugovori koje subvencioniraju javni naručitelji

Ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu sljedećih ugovora:

Javni naručitelji koji pružaju subvencije iz točaka (a) i (b) prvog podstavka osiguravaju sukladnost s ovom Direktivom ako oni sami ne dodjeljuju subvencionirani ugovor ili ako dodjeljuju taj ugovor u ime drugog subjekta i za njegov račun.

Članak 14.

Usluge istraživanja i razvoja

Ova se Direktiva primjenjuje samo na ugovore o javnoj nabavi usluga za usluge istraživanja i razvoja koji su obuhvaćeni CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 pod uvjetom da su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

Pododjeljak 2.

Nabava koja uključuje obrambene ili sigurnosne aspekte

Članak 15.

Obrana i sigurnost

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu ugovora o javnoj nabavi i na projektne natječaje koji se provode u području obrane i sigurnosti uz izuzeće sljedećih ugovora:

2.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koji nisu na drugi način izuzeti sukladno stavku 1. u mjeri u kojoj se zaštita osnovnih sigurnosnih interesa države članice ne može jamčiti s manje drastičnim mjerama, na primjer nametanjem zahtjeva s ciljem zaštite povjerljive naravi podataka koje naručitelj stavlja na raspolaganje, u okviru postupka dodjele ugovora kako je predviđeno ovom Direktivom.

Dalje, u skladu s člankom 346. stavkom 1. točkom (a) UFEU-a, ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koji nisu na drugi način izuzeti sukladno stavku 1. ovog članka, u mjeri u kojoj bi država članica primjenom ove Direktive bila obvezna pružati podatke za koje smatra da bi njihovo otkrivanje štetilo osnovnim interesima njezine sigurnosti.

3.  Ako su nabava i izvršenje ugovora o javnoj nabavi ili projektnog natječaja proglašeni tajnima ili moraju biti popraćeni posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonima i drugim propisima na snazi u državi članici, ova se Direktiva neće primjenjivati pod uvjetom da je država članica utvrdila da bitne predmetne interese nije moguće zaštiti manje drastičnim mjerama, poput onih iz prvog podstavka stavka 2.

Članak 16.

Mješovita nabava koja uključuje sigurnosne ili obrambene aspekte

1.  U slučaju mješovitih ugovora čiji je predmet nabava obuhvaćena ovom Direktivom te nabava obuhvaćena člankom 346. UFEU-a ili Direktivom 2009/81/EZ, primjenjuje se ovaj članak.

2.  Kada je objektivno moguće razdijeliti različite dijelove određenog ugovora o javnoj nabavi, javni naručitelji mogu odlučiti dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove ili dodijeliti jedinstveni ugovor.

Ako javni naručitelji odluče dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove, odluka o tome koji pravni režim se odnosi na svaki od zasebnih ugovora donosi se na temelju značajki određenog zasebnog dijela.

Ako javni naručitelji odluče dodijeliti jedinstveni ugovor, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje primjenjivog pravnog režima:

Odluka o dodjeli jedinstvenog ugovora ne smije se, međutim, donijeti radi izuzimanja ugovora od primjene odredaba ove Direktive ili Direktive 2009/81/EZ.

3.  Stavak 2. treći podstavak točka (a) odnosi se na mješovite ugovore na koje bi se inače odnosila i točka (a) i točka (b) tog podstavka.

4.  Kada različite dijelove pojedinog ugovora objektivno nije moguće razdijeliti, ugovor se može dodijeliti bez primjene ove Direktive kada uključuje elemente na koje se odnosi članak 346. UFEU- a; u protivnom se može dodijeliti u skladu Direktivom 2009/81/EZ.

Članak 17.

Ugovori o javnoj nabavi i projektni natječaji koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju u skladu s međunarodnim pravilima

1.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte koje javni naručitelj mora dodijeliti ili provesti u skladu s postupcima nabave koji se razlikuju od onih obuhvaćenih ovom Direktivom, a koji su utvrđeni bilo kojim od sljedećeg:

O svim sporazumima ili dogovorima iz točke (a) prvog podstavka ovog stavka obavješćuje se Komisija koja može tražiti savjet od Savjetodavnog odbora za javnu nabavu iz članka 89.

2.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte koje javni naručitelj dodjeljuje u skladu s pravilima o nabavi koje određuju međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ako ta organizacija ili institucija u cijelosti financira dotične ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje. U slučaju ugovora o javnoj nabavi i projektnih natječaja koje većim dijelom sufinancira međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija strane se usuglašavaju o mjerodavnim postupcima nabave.

POGLAVLJE II.

Opća pravila

Članak 18.

Načela nabave

1.  Javni naručitelji se prema gospodarskim subjektima ponašaju jednako i bez diskriminacije te djeluju na transparentan i razmjeran način.

Koncept nabave nije osmišljen s namjerom da je se isključi iz područja primjene ove Direktive ili da se prijetvorno suzi nadmetanje. Smatra se da se nadmetanje prijetvorno sužava kada je koncept nabave osmišljen s namjerom da se određenim gospodarskim subjektima neopravdano da prednost ili ih se stavi u nepovoljan položaj.

2.  Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da u izvršavanju ugovora o javnoj nabavi gospodarski subjekti udovoljavaju primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava određenog pravom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava popisanim u Prilogu X.

Članak 19.

Gospodarski subjekti

1.  Gospodarski subjekti koji, sukladno pravu države članice u kojoj imaju poslovni nastan, imaju pravo pružati odgovarajuće usluge, ne smiju se odbijati iz razloga što bi, sukladno zakonu države članice u kojoj se ugovor dodjeljuje, morali biti ili fizičke ili pravne osobe.

Međutim, u slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga i ugovora o javnoj nabavi radova, kao i ugovora o javnoj nabavi robe koji dodatno obuhvaćaju usluge ili poslove postavljanja i instalacije, od pravnih se osoba može tražiti da u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje naznače imena i odgovarajuće stručne kvalifikacije osoblja koje bi trebalo biti odgovorno za izvršenje tog ugovora.

2.  Skupine gospodarskih subjekata, uključujući privremena udruženja, mogu sudjelovati u postupcima nabave. Javni naručitelji od njih ne smiju zahtijevati da imaju određeni pravni oblik za podnošenje ponude ili zahtjeva za sudjelovanje.

Ako je potrebno, javni naručitelji mogu razjasniti u dokumentaciji za nabavu kako skupine gospodarskih subjekata trebaju ispuniti zahtjeve poput ekonomske i financijske sposobnosti ili tehničke i stručne sposobnosti navedene u članku 58. ako je to opravdano objektivnim razlozima i ako je razmjerno. Države članice mogu uspostaviti standardne uvjete za to kako skupine gospodarskih subjekata trebaju ispuniti te zahtjeve.

Svaki uvjet za izvršenje ugovora od strane takvih skupina gospodarskih subjekata koji je različit od onih koji su nametnuti pojedinačnim sudionicima također mora biti opravdan objektivnim razlozima i mora biti razmjeran.

3.  Neovisno o stavku 2., javni naručitelji mogu zahtijevati od skupina gospodarskih subjekata može se tražiti da preuzmu određeni pravni oblik kada im se dodijeli ugovor u onoj mjeri u kojoj je takva promjena nužna za zadovoljavajuće izvršenje ugovora.

Članak 20.

Rezervirani ugovori

1.  Države članice mogu rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima javne nabave zaštićenim radionicama i gospodarskim subjektima čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju ili mogu za takve ugovore omogućiti izvršenje u kontekstu programa zaštićenih zaposlenja, ako najmanje 30 % zaposlenih osoba u tim radionicama, gospodarskim subjektima ili programima predstavljaju radnici koji su osobe s invaliditetom ili radnici u nepovoljnom položaju.

2.  U pozivu na nadmetanje mora se uputiti na ovaj članak.

Članak 21.

Povjerljivost podataka

1.  Osim ako je ovom Direktivom ili nacionalnim pravom drukčije određeno, a kojima javni naručitelj podliježe, naročito zakonodavstvu koje se odnosi na pristup informacijama, i ne dovodeći u pitanje obveze koje se odnose na oglašavanje dodijeljenih ugovora i informacije natjecateljima i ponuditeljima navedene u člancima 50. i 55., javni naručitelj ne smije otkriti informacije koje su mu proslijedili gospodarski subjekti koje su oni označili kao povjerljive, uključujući tehničke ili trgovinske tajne i povjerljive aspekte ponuda, ali ne ograničavajući se na njih.

2.  Javni naručitelji mogu nametnuti gospodarskim subjektima zahtjeve s ciljem zaštite povjerljive naravi podataka koje javni naručitelji stavljaju na raspolaganje tijekom cijelog postupka nabave.

Članak 22.

Pravila koja se primjenjuju na komunikaciju

1.  Države članice dužne su osigurati da se sva komunikacija i razmjena informacija iz ove Direktive, posebno elektroničko podnošenje, provodi elektroničkim sredstvima komunikacije u skladu sa zahtjevima iz ovog članka. Alati i uređaji koji se koriste u komunikaciji elektroničkim sredstvima, kao i njihova tehnička obilježja, moraju biti bez diskriminacije, općenito dostupna i interoperabilna s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi i ne smiju ograničavati pristup postupku nabave gospodarskim subjektima.

Bez obzira na prvi podstavak, javni naručitelji ne smiju biti obvezani zahtijevati elektronička sredstva komunikacije u postupku podnošenja u sljedećim slučajevima:

Za komunikaciju za koju se u skladu s drugim podstavkom ne koriste elektronička sredstva komunikacije, komunikacija se odvija putem pošte ili druge odgovarajuće kurirske službe ili kombiniranjem pošte ili druge odgovarajuće kurirske službe i elektroničkih sredstava.

Neovisno o prvom podstavku ovog stavka, javni naručitelji nisu obvezni zahtijevati elektronička sredstva komunikacije u postupku podnošenja u onoj mjeri u kojoj je potrebno korištenje drugih sredstava komunikacije osim elektroničkih zbog povrede sigurnosti elektroničkih sredstava komunikacije ili zbog zaštite osobito osjetljivih informacija koje zahtijevaju tako visoku razinu zaštite koja ne može biti u dovoljnoj mjeri osigurana elektroničkim alatima i uređajima koji su ili široko dostupni gospodarskim subjektima ili im mogu biti dostupni na drugi način u smislu stavka 5.

Odgovornost je javnih naručitelja koji zahtijevaju za proces podnošenja, u skladu s drugim podstavkom ovog stavka, sredstva komunikacije koja nisu elektronička, da navedu u pojedinačnom izvješću iz članka 84. razloge za ovaj zahtjev. Prema potrebi, javni naručitelji u pojedinačnom izvješću navode razloge zbog kojih se korištenje sredstava komunikacije koja nisu elektronička sredstva smatralo nužnima u provedbi četvrtog podstavka ovog stavka.

2.  Neovisno o stavku 1., usmena komunikacija može se odvijati u pogledu komunikacije koja se ne tiče ključnih elemenata postupka nabave, pod uvjetom da je usmena komunikacija u zadovoljavajućoj mjeri dokumentirana. Za tu svrhu, ključni elementi postupka nabave uključuju dokumentaciju o nabavi, zahtjeve za sudjelovanje, potvrde interesa i ponude. Posebno je važno da usmena komunikacija s ponuditeljima koja bi mogla znatno utjecati na sadržaj i ocjenjivanje ponuda bude u dovoljnoj mjeri i na prikladan način dokumentirana, primjerice stvaranjem pisanih bilješki, audiosnimki ili sažetaka glavnih elemenata te komunikacije.

3.  Pri komunikaciji, razmjeni i pohranjivanju informacija javni naručitelji dužni su osigurati očuvanje cjelovitosti podataka te povjerljivosti ponuda i zahtjeva za sudjelovanje. Oni razmatraju sadržaj ponuda i zahtjeva za sudjelovanje tek nakon isteka roka za njihovo podnošenje.

4.  Za ugovore o javnoj nabavi radova i projektne natječaje, države članice mogu zahtijevati korištenje posebnih elektroničkih alata, poput virtualnih prikaza modela zgrade ili slično. U tim slučajevima javni naručitelji omogućuju alternativne načine pristupa, kako je navedeno u stavku 5., do trenutka kada takvi alati postanu široko dostupni u smislu stavka 1. prvog podstavka, druge rečenice.

5.  Javni naručitelji mogu, prema potrebi, zahtijevati korištenje alata i uređaja koji nisu široko dostupni, pod uvjetom da sami ponude alternativna sredstva pristupa.

Smatra se da javni naručitelji nude prikladna alternativna sredstva pristupa u bilo kojoj od sljedećih situacija, ako:

6.  Pored zahtjeva utvrđenih u Prilogu IV., sljedeća se pravila primjenjuju na alate i uređaje za elektronički prijenos i zaprimanje ponuda i na uređaje za elektroničko zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje:

7.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 87. za izmjenu tehničkih detalja i obilježja iz Priloga IV. radi vođenja računa o tehničkom razvoju.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 87. za izmjenu popisa navedenog u ovom članku stavku 1. drugom podstavku točkama od (a) do (d), kada zbog tehničkog razvoja postanu neprimjerene stalne iznimke od korištenja elektroničkih sredstava komunikacije, ili, iznimno, kada se zbog tehničkog razvoja trebaju dodati nova izuzeća.

Da bi se osigurala interoperabilnost tehničkih formata, kao i normi obrade i slanja poruka, posebno u prekograničnom kontekstu, Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 87. da utvrdi obvezno korištenje takvih specifičnih tehničkih normi, posebice s obzirom na korištenje elektroničkog podnošenja, elektroničkih kataloga i sredstava elektroničke ovjere, samo ako su tehničke norme temeljito ispitane i njihova je korisnost u praksi dokazana. Prije nego odluči da korištenje bilo koje tehničke norme postaje obvezujuće, Komisija također pažljivo razmatra troškove koji bi time mogli nastati, pogotovo u pogledu prilagodbi postojećim rješenjima e-nabave, uključujući infrastrukturu, procese ili programsku opremu.

Članak 23.

Nomenklature

1.  Pri svakom upućivanju na nomenklature u kontekstu javne nabave koristi se Jedinstveni rječnik javne nabave (CPV-a) kako je određeno Uredbom (EZ) br. 2195/2002.

2.  Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 87. da prilagodi CPV oznake navedene u ovoj Direktivi kad se god izmjene u nomenklaturi

CPV-a moraju odraziti u ovoj Direktivi i ne podrazumijevaju promjenu područja primjene ove Direktive.

Članak 24.

Sukobi interesa

Država članica osigurava da javni naručitelji poduzmu prikladne mjere da učinkovito spriječe, prepoznaju i uklone sukobe interesa koji proizlaze iz provedbe postupka nabave kako bi se izbjeglo bilo kakvo narušavanje tržišnog natjecanja te se osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Koncept sukoba interesa obuhvaća barem one situacije kada članovi osoblja javnog naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime javnog naručitelja koji su uključeni u provedbu postupka nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka nabave.

GLAVA II.

PRAVILA O UGOVORIMA O JAVNOJ NABAVI

POGLAVLJE I.

Postupci

Članak 25.

Uvjeti povezani s GPA-om i drugim međunarodnim sporazumima

U mjeri u kojoj su obuhvaćeni prilozima 1., 2., 4. i 5. te Općim napomenama u Dodatku I. Europske unije GPA-u, te drugih međunarodnih sporazuma koji su obvezujući za Uniju, javni naručitelji ne smiju nepovoljnije postupati s radovima, robom, uslugama i gospodarskim subjektima potpisnika tih sporazuma u odnosu na radove, robu, usluge i gospodarske subjekte Unije.

Članak 26.

Odabir postupaka

1.  Prilikom dodjele ugovora o javnoj nabavi javni naručitelji primjenjuju nacionalne postupke prilagođene kako bi bili usklađeni s ovom Direktivom pod uvjetom da je poziv na nadmetanje objavljen u skladu s ovom Direktivom, ne dovodeći u pitanje članak 32.

2.  Države članice omogućuju da javni naručitelji mogu primjenjivati otvorene ili ograničene postupke u skladu s ovom Direktivom.

3.  Države članice omogućuju da javni naručitelji mogu primjenjivati partnerstva za inovacije u skladu s ovom Direktivom.

4.  Države članice omogućuju da javni naručitelju mogu primjenjivati natjecateljski postupak uz pregovore ili natjecateljski dijalog u sljedećim situacijama:

5.  Poziv na nadmetanje objavljuje se putem obavijesti o nadmetanju u skladu s člankom 49.

Ako se ugovor dodjeljuje na temelju ograničenog postupka ili natjecateljskog postupka uz pregovore, države članice mogu odrediti, neovisno o prvom podstavku ovog stavka, da decentralizirani javni naručitelji ili njihove određene kategorije mogu objaviti poziv na nadmetanje putem prethodne informacijske obavijesti u skladu s člankom 48. stavkom 2.

Ako je poziv na nadmetanje objavljen putem prethodne informacijske obavijesti u skladu s člankom 48. stavkom 2., gospodarski subjekti koji su izrazili svoj interes nakon objave prethodne informacijske obavijesti potom se pozivaju da potvrde svoj interes u pisanom obliku putem poziva na potvrdu interesa usklađenim s člankom 54.

6.  U posebnim slučajevima i okolnostima koje se izričito navode u članku 32. države članice mogu omogućiti da javni naručitelji smiju primijeniti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Države članice omogućuju primjenu tog postupka isključivo u slučajevima iz članka 32.

Članak 27.

Otvoreni postupak

1.  U otvorenim postupcima svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti ponudu kao odgovor na poziv na nadmetanje.

Minimalni rok za zaprimanje ponuda jest 35 dana od datuma slanja obavijesti o nadmetanju.

Ponudi se prilažu informacije za kvalitativni odabir koje zahtijeva javni naručitelj.

2.  Ako su javni naručitelji objavili prethodnu informacijsku obavijest koja sama po sebi nije služila kao sredstvo poziva na nadmetanje, minimalni rok za zaprimanje ponuda, kako je utvrđeno u drugom podstavku stavka 1. ovog članka, može se skratiti na 15 dana pod uvjetom da su svi sljedeći uvjeti ispunjeni:

3.  Ako hitna situacija propisno opravdana od strane javnog naručitelja čini nepraktičnim rok određen u drugom podstavku stavka 1., javni naručitelj može utvrditi rok koji nije kraći od 15 dana od datuma slanja obavijesti o nadmetanju.

4.  Javni naručitelj može skratiti za pet dana rok za zaprimanje ponuda utvrđen u stavku 1. drugom podstavku ovog članka ako je prihvaćeno da ponude mogu biti dostavljene elektroničkim sredstvima u skladu s člankom 22. stavkom 1. prvim podstavkom i člankom 22. stavcima 5. i 6.

Članak 28.

Ograničeni postupak

1.  U ograničenim postupcima bilo koji gospodarski subjekt može podnijeti zahtjev za sudjelovanje kao odgovor na poziv na nadmetanje koji sadrži informacije utvrđene u Prilogu V. dijelovima B ili C, ovisno o slučaju, pružanjem informacija za kvalitativni odabir koje zahtijeva javni naručitelj.

Minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje jest 30 dana od datuma slanja obavijesti o nadmetanju ili ako se kao sredstvo poziva na nadmetanje koristila prethodna informacijska obavijest, od datuma slanja poziva na potvrdu interesa.

2.  Samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove da to učine slijedom svoje procjene dobivenih informacija mogu dostaviti ponudu. Javni naručitelji mogu ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na sudjelovanje u postupku u skladu s člankom 65.

Minimalni rok za zaprimanje ponuda jest 30 dana od datuma slanja poziva na dostavu ponuda.

3.  Ako su javni naručitelji objavili prethodnu informacijsku obavijest koja sama po sebi nije služila kao sredstvo poziva na nadmetanje, minimalni rok za zaprimanje ponuda, kako je utvrđeno u drugom podstavku stavka 2. ovog članka, može se skratiti na deset dana pod uvjetom da su svi sljedeći uvjeti ispunjeni:

4.  Države članice mogu omogućiti da sve ili određene kategorije decentraliziranih javnih naručitelja mogu odrediti rok za zaprimanje ponuda uzajamnim sporazumom između javnih naručitelja i odabranih natjecatelja, pod uvjetom da svi natjecatelji imaju jednaku količinu vremena za pripremu i dostavu svojih ponuda. Ako ne postoji sporazum o vremenskom ograničenju za zaprimanje ponuda, minimalni rok za zaprimanje ponuda jest deset dana od datuma slanja poziva na dostavu ponuda.

5.  Javni naručitelj može za pet dana skratiti rok za zaprimanje ponuda utvrđen u stavku 2. ovog članka ako prihvaća da ponude mogu biti dostavljene elektroničkim sredstvima u skladu s člankom 22. stavcima 1., 5. i 6.

6.  Ako hitna situacija propisno opravdana od strane javnih naručitelja čini nepraktičnim rok određen u ovom članku, javni naručitelji mogu utvrditi:

Članak 29.

Natjecateljski postupak uz pregovore

1.  U natjecateljskim postupcima uz pregovore bilo koji gospodarski subjekt može podnijeti zahtjev za sudjelovanje kao odgovor na poziv na nadmetanje koji sadrži informacije utvrđene u Prilogu V. dijelovima B i C, pružanjem informacija za kvalitativni odabir koje zahtijeva javni naručitelj.

U dokumentaciji o nabavi, javni naručitelji određuju predmet nabave opisujući svoje potrebe i tražene značajke robe, radova ili usluga koji se nabavljaju te određuju kriterije za dodjelu ugovora. Također navode koji elementi iz opisa određuju minimalne zahtjeve koje sve ponude trebaju zadovoljiti.

Informacije moraju biti dovoljno precizne kako bi gospodarskim subjektima omogućili prepoznavanje prirode i opsega nabave te kako bi gospodarski subjekti odlučili hoće li podnijeti zahtjev za sudjelovanje u postupku.

Minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje jest 30 dana od datuma slanja obavijesti o nadmetanju ili, ako se kao sredstvo poziva na nadmetanje koristila prethodna informacijska obavijest, od dana slanja poziva na potvrdu interesa. Minimalni rok za zaprimanje inicijalnih ponuda jest 30 dana od datuma slanja poziva. Primjenjuje se članak 28. stavci od 3. do 6.

2.  Samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove slijedom svoje procjene dobivenih informacija mogu dostaviti inicijalnu ponudu koja će biti temelj za daljnje pregovore. Javni naručitelji mogu ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na sudjelovanje u postupku u skladu s člankom 65.

3.  Osim ako je drukčije predviđeno u stavku 4., javni naručitelji pregovaraju s ponuditeljima o inicijalnim i svim sljedećim ponudama koje su podnijeli, osim za konačne ponude u smislu stavka 7., kako bi poboljšali njihov sadržaj.

Minimalni zahtjevi i kriteriji za dodjelu ne podliježu pregovorima.

4.  Javni naručitelji mogu dodijeliti ugovor na temelju inicijalnih ponuda bez pregovora ako su u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa naveli da zadržavaju mogućnost takvog postupanja.

5.  Za vrijeme pregovora, javni naručitelji moraju osigurati jednako postupanje prema svim ponuditeljima. Stoga ne smiju pružati informacije na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodovati pojedinim ponuditeljima na štetu drugih. Oni obavještavaju sve ponuditelje čije ponude nisu isključene u skladu sa stavkom 6., u pisanom obliku o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili druge dokumentacije o nabavi, osim onih koji predstavljaju minimalne zahtjeve. Nakon tih izmjena, javni naručitelji omogućuju dovoljno vremena ponuditeljima za izmjenu i ponovno podnošenje izmijenjenih ponuda, ako je potrebno.

U skladu s člankom 21. javni naručitelji ne smiju drugim sudionicima otkriti povjerljive podatke koje im je priopćio natjecatelj ili ponuditelj koji sudjeluje u pregovorima bez njegove suglasnosti. Takva suglasnost ne može vrijediti kao opće odbijanje pristupa informacijama nego mora dati u odnosu na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija.

6.  Natjecateljski se postupci mogu provoditi u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati primjenjujući kriterije za dodjelu navedene u obavijesti o nadmetanju, u pozivu na potvrdu interesa ili u nekom drugom dokumentu o nabavi. U obavijesti o nadmetanju, pozivu na potvrdu interesa ili u nekom drugom dokumentu o nabavi javni naručitelj navodi hoće li koristiti tu mogućnost.

7.  Ako javni naručitelj namjerava zaključiti pregovore, o tome obavješćuje preostale ponuditelje i određuje zajednički rok za podnošenje bilo kakvih novih ili revidiranih ponuda. Provjerit će da su konačne ponude u skladu s minimalnim zahtjevima i u skladu s člankom 56. stavkom 1., procijeniti konačne ponude na temelju kriterija za dodjelu i dodijeliti ugovor u skladu s člancima od 66. do 69.

Članak 30.

Natjecateljski dijalog

1.  U postupcima natjecateljskih dijaloga bilo koji gospodarski subjekt može podnijeti zahtjev za sudjelovanje kao odgovor na obavijest o nadmetanju pružajući informacije za kvalitativni odabir koji zahtijeva javni naručitelj.

Minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje jest 30 dana od datuma slanja obavijesti o nadmetanju.

Samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove slijedom procjene dobivenih informacija mogu sudjelovati u dijalogu. Javni naručitelji mogu ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje pozivaju na sudjelovanje u postupku u skladu s člankom 65. Ugovor o javnoj nabavi dodjeljuje se isključivo na temelju kriterija najboljeg omjera cijene i kvalitete u skladu s člankom 67. stavkom 2.

2.  Javni naručitelji navode svoje potrebe i zahtjeve u obavijesti o nadmetanju te definiraju te potrebe i zahtjeve u toj obavijesti i/ili u opisnoj dokumentaciji. Istodobno i u istoj dokumentaciji utvrđuju i određuju odabrane kriterije za dodjelu kao i indikativni vremenski okvir.

3.  Javni naručitelji s natjecateljima odabranima u skladu s relevantnim odredbama iz članaka od 56. do 66. započinju dijalog s ciljem pronalaženja i utvrđivanja sredstava koja najbolje udovoljavaju njihovim potrebama. Tijekom tog dijaloga mogu razmotriti sve aspekte nabave s odabranim natjecateljima.

Tijekom dijaloga javni naručitelji moraju osigurati jednako postupanje prema svim sudionicima. Posebice ne smiju davati informacije na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodovati pojedinim sudionicima u odnosu na druge.

U skladu s člankom 21. javni naručitelji ne smiju drugim sudionicima otkriti ponuđena rješenja ili druge povjerljive podatke koje im je priopćio natjecatelj ili ponuditelj koji sudjeluje u dijalogu bez njegove suglasnosti. Takva suglasnost ne može vrijediti kao opće odbijanje pristupa informacijama nego se daje u odnosu na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija.

4.  Natjecateljski se dijalozi mogu odvijati u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se raspravlja tijekom faze dijaloga primjenjujući kriterije za dodjelu utvrđene u obavijesti o nadmetanju ili opisnoj dokumentaciji. U obavijesti o nadmetanju ili u opisnoj dokumentaciji za nabavu javni naručitelj navodi hoće li koristiti tu mogućnost.

5.  Javni naručitelj nastavlja dijalog sve dok ne prepozna rješenje ili rješenja koja mogu zadovoljiti njegove potrebe.

6.  Nakon što objave da je dijalog završen i nakon što o tome obavijeste preostale sudionike, javni naručitelji traže od svakog od njih da dostavi svoje konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja predstavljenih i pobliže objašnjenih tijekom dijaloga. Te ponude sadrže sve potrebne elemente nužne za izvršenje projekta.

Te se ponude na zahtjev javnog naručitelja mogu razjasniti, precizirati i optimizirati. Međutim, takvo razjašnjenje, preciziranje, optimizacija ili pružanje dodatnih informacija ne mogu uključivati promjene osnovnih odredbi ponude ili javne nabave, uključujući potrebe i zahtjeve utvrđene u obavijesti o nadmetanju ili u opisnoj dokumentaciji, ako se radi o varijacijama tih odredbi, potreba i zahtjeva koje bi vjerojatno mogle dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja ili koje bi mogle imati diskriminirajući učinak.

7.  Javni naručitelji ocjenjuju zaprimljene ponude na temelju kriterija za dodjelu navedenih u obavijesti o nadmetanju ili opisnoj dokumentaciji.

Na zahtjev javnog naručitelja, pregovori s ponuditeljem koji je utvrđen kao onaj koji je podnio ponudu koja predstavlja najbolji omjer cijene i kvalitete u skladu s člankom 67. mogu se voditi za potvrdu financijskih obveza ili drugih uvjeta ugovora okončavajući uvjete ugovora pod uvjetom da to nema učinak materijalne izmjene osnovnih aspekata ponude ili javne nabave, uključujući potrebe i zahtjeve utvrđene u obavijesti o nadmetanju ili u opisnoj dokumentaciji i ne narušavaju tržišno natjecanje niti uzrokuju diskriminaciju.

8.  Javni naručitelji mogu predvidjeti nagrade ili isplate za sudionike u dijalogu.

Članak 31.

Partnerstvo za inovacije

1.  U slučaju partnerstava za inovacije bilo koji gospodarski subjekt može podnijeti zahtjev za sudjelovanje kao odgovor na obavijest o nadmetanju pružajući informacije za kvalitativni odabir koje zahtijeva javni naručitelj.

U dokumentaciji o nabavi javni naručitelj određuje potrebu za inovativnim proizvodom, uslugom ili radovima koja se ne može zadovoljiti kupovinom proizvoda, usluga ili radova već dostupnih na tržištu. Navodi koji elementi iz opisa određuju minimalne zahtjeve koje sve ponude trebaju zadovoljiti. Dostavljene informacije moraju biti dovoljno precizne kako bi gospodarskim subjektima omogućile utvrđivanje prirode i opsega traženog rješenja te kako bi gospodarski subjekti odlučili hoće li podnijeti zahtjev za sudjelovanje u postupku.

Javni naručitelj može odlučiti uspostaviti partnerstvo za inovacije s jednim ili više partnera provodeći odvojene aktivnosti istraživanja i razvoja.

Minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje jest 30 dana od datuma slanja obavijesti o nadmetanju. Samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove slijedom procjene dobivenih informacija mogu sudjelovati u postupku. Javni naručitelji mogu ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na sudjelovanje u postupku u skladu s člankom 65. Ugovori se dodjeljuju isključivo na temelju kriterija najboljeg omjera cijene i kvalitete u skladu s člankom 67.

2.  Partnerstvo za inovacije teži razvoju inovativnog proizvoda, usluge ili radova i naknadnoj kupnji te robe, usluga ili radova, pod uvjetom da su u skladu s razinama izvedbe i maksimalnim troškovima dogovorenima između javnih naručitelja i sudionikâ.

Partnerstvo za inovacije strukturirano je u uzastopnim fazama poštujući redoslijed koraka u procesu istraživanja i inovacija koji mogu uključiti proizvodnju robe, pružanje usluga ili dovršenje radova. Partnerstvo za inovacije utvrđuje privremene ciljeve koje partneri trebaju dosegnuti kao i plaćanje naknade u odgovarajućim obrocima.

Na osnovi tih ciljeva javni naručitelj može odlučiti nakon svake faze o raskidanju partnerstva za inovacije ili, u slučaju partnerstva za inovacije s nekoliko partnera, smanjiti broj partnera raskidanjem pojedinačnih ugovora, pod uvjetom da je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi to naveo, kao i uvjete za njihovo korištenje.

3.  Osim ako je drukčije predviđeno ovim člankom, javni naručitelji pregovaraju s ponuditeljima o inicijalnim i svim naknadnim ponudama koje su podnijeli, osim za konačne ponude, kako bi poboljšali njihov sadržaj.

Minimalni zahtjevi i kriteriji za dodjelu ne podliježu pregovorima.

4.  Za vrijeme pregovora, javni naručitelji moraju osigurati jednako postupanje prema svim ponuditeljima. Stoga ne smiju pružati informacije na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodovati pojedinim ponuditeljima na štetu drugih. Oni će obavijestiti sve ponuditelje čije ponude nisu isključene u skladu sa stavkom 5. u pisanom obliku o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili druge dokumentacije o nabavi, osim onih koji predstavljaju minimalne zahtjeve. Nakon tih izmjena, javni naručitelji omogućuju dovoljno vremena ponuditeljima za izmjenu i ponovno podnošenje izmijenjenih ponuda, ako je potrebno.

U skladu s člankom 21. javni naručitelji ne smiju drugim sudionicima otkriti povjerljive podatke koje im je priopćio natjecatelj ili ponuditelj koji sudjeluje u pregovorima bez njegove suglasnosti. Takva suglasnost ne može vrijediti kao opće odbijanje pristupa informacijama nego se daje u odnosu na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija.

5.  Pregovori tijekom postupaka partnerstva za inovacije mogu se voditi u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati primjenjujući kriterije za dodjelu navedene u obavijesti o nadmetanju, u pozivu na potvrdu interesa ili u dokumentaciji o nabavi. U obavijesti o nadmetanju, pozivu na potvrdu interesa ili u dokumentaciji o nabavi javni naručitelj navodi hoće li koristiti tu mogućnost.

6.  Javni naručitelji pri odabiru natjecatelja posebno primjenjuju kriterije koji se odnose na sposobnost natjecatelja u području istraživanja i razvoja te razvoju i provedbi inovativnih rješenja.

Samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove slijedom svoje procjene zatraženih informacija mogu dostaviti istraživačke i inovativne projekte kojima je cilj udovoljiti potrebama koje je naveo javni naručitelj i koje postojeća rješenja ne zadovoljavaju.

Javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi navodi dogovore koji se primjenjuje na prava intelektualnog vlasništva. U slučaju partnerstva za inovacije s nekoliko partnera, javni naručitelj ostalim partnerima ne smije, u skladu s člankom 21. otkriti ponuđena rješenja ili bilo koje druge povjerljive podatke koje mu je priopćio partner u okviru partnerstva bez suglasnosti tog partnera. Takva suglasnost ne može vrijediti kao opće odbijanje pristupa informacijama nego se daje u odnosu na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija.

7.  Javni naručitelj osigurava da struktura partnerstva, a posebno trajanje i vrijednost različitih faza, odražava razinu inovacije ponuđenog rješenja kao i tijek aktivnosti istraživanja i razvoja koje su potrebne za razvoj inovativnog rješenja koje još nije dostupno na tržištu. Procijenjena vrijednost robe, usluga ili radova nije nerazmjerna u odnosu na potrebno ulaganje u njihov razvoj.

Članak 32.

Korištenje pregovaračkog postupka bez prethodne objave

1.  U posebnim slučajevima i okolnostima iz stavaka od 2. do 5., države članice mogu omogućiti da javni naručitelji smiju dodijeliti ugovor o javnoj nabavi pregovaračkim postupkom bez prethodne objave.

2.  Pregovarački postupak bez prethodne objave može se koristiti za ugovore o javnoj nabavi radova, ugovore o javnoj nabavi robe i za ugovore o javnoj nabavi usluga u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

3.  Pregovarački postupak bez prethodne objave može se koristiti za ugovore o javnoj nabavi robe:

4.  Pregovarački postupak bez prethodne objave može se koristiti za ugovore o javnoj nabavi usluga ako dotični ugovor prati projektni natječaj organiziran u skladu s ovom Direktivom i dodjeljuje se, sukladno pravilima predviđenima u projektnom natječaju, pobjedniku ili jednom od pobjednika projektnog natječaja; u posljednjem slučaju, svi se pobjednici pozivaju na sudjelovanje u pregovorima.

5.  Pregovarački postupak bez prethodne objave može se koristiti za nove radove ili usluge koji se sastoje od ponavljanja sličnih radova ili usluga koji se dodjeljuju gospodarskom subjektu kojem su isti javni naručitelji dodijelili izvorni ugovor, pod uvjetom da su takvi radovi ili usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen izvorni ugovor na temelju postupka iz članka 26. stavka 1. U osnovnom projektu navode se opseg mogućih dodatnih radova ili usluga te uvjeti pod kojima se dodjeljuju.

Čim je prvi projekt stavljen na nadmetanje, javni naručitelji moraju objaviti mogućnost korištenja ovog postupka te uzeti u obzir cjelokupnu procijenjenu vrijednost naknadnih radova ili usluga kada primjenjuju članak 4.

Ovaj se postupak može koristiti samo tijekom tri godine od sklapanja izvornog ugovora.

POGLAVLJE II.

Tehnike i instrumenti za elektroničku i zbirnu nabavu

Članak 33.

Okvirni sporazumi

1.  Javni naručitelji mogu sklopiti okvirne sporazume pod uvjetom da primjenjuju postupke predviđene ovom Direktivom.

Okvirni sporazum znači sporazum između jednog ili više javnih naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata čija je svrha utvrđivanje uvjeta pod kojima se dodjeljuju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebno u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina.

Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti dulje od četiri godine, osim u iznimnim valjano opravdanim slučajevima posebno vezanima uz predmet okvirnog sporazuma.

2.  Ugovori na temelju okvirnog sporazuma dodjeljuju se u skladu s postupcima navedenima u ovom stavku i u stavcima 3. i 4.

Navedeni se postupci mogu primijeniti samo između onih javnih naručitelja koji su u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na potvrdu interesa jasno imenovani u ovu svrhu i onih gospodarskih subjekata koji su stranke sklopljenog okvirnog sporazuma.

Ugovori koji se temelje na okvirnom sporazumu ne smiju ni pod kojim uvjetima za sobom povlačiti bitne izmjene uvjeta okvirnog sporazuma, posebno u slučaju navedenom u stavku 3.

3.  Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, ugovori na temelju tog sporazuma dodjeljuju se u granicama uvjeta utvrđenih u okvirnom sporazumu.

Za dodjelu tih ugovora javni naručitelji mogu se obratiti gospodarskom subjektu, stranci okvirnog sporazuma, u pisanom obliku, tražeći od njega da dopuni svoju ponudu ako je to nužno.

4.  Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, taj se okvirni sporazum provodi na neki od sljedećih načina:

5.  Nadmetanja iz stavka 4. točaka (b) i (c) temelje se na istim uvjetima koji se primjenjuju pri dodjeli okvirnih sporazuma i, ako je nužno, na preciznije definiranim uvjetima i ako je prikladno, drugim uvjetima iz dokumentacije o nabavi za okvirni sporazum, u skladu sa sljedećim postupkom:

Članak 34.

Dinamički sustavi nabave

1.  Javni naručitelji mogu koristiti dinamički sustav nabave za uobičajene nabave čija svojstva, s obzirom na to da su općenito dostupne na tržištu, ispunjavaju zahtjeve javnih naručitelja. Dinamički sustav nabave djeluje kao potpuno elektronički proces koji je tijekom cijelog razdoblja trajanja sustava nabave otvoren svim gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije za odabir. Može se podijeliti u kategorije proizvoda, radova ili usluga koje su objektivno definirane na osnovi značajki nabave koju treba poduzeti u okviru dotične kategorije. Te se značajke mogu odnositi na najveći dozvoljeni opseg naknadnih posebnih ugovora ili na posebna geografska područja u kojima će se naknadni posebni ugovori izvršavati.

2.  Javni naručitelji pri nabavi u okviru dinamičkog sustava nabave slijede pravila ograničenog postupka. Svi natjecatelji koji udovoljavaju kriterijima za odabir imaju pristup sustavu, a broj kandidata koji imaju pristup sustavu nije ograničen u skladu s člankom 65. Ako su javni naručitelji podijelili sustav u kategorije proizvoda, radova ili usluga u skladu sa stavkom 1. ovog članka, oni utvrđuju mjerodavne kriterije za odabir za svaku kategoriju.

Neovisno o članku 28. primjenjuju se sljedeći rokovi:

3.  Sva komunikacija u okviru dinamičkog sustava nabave provodi se isključivo elektroničkim sredstvima u skladu s člankom 22. stavcima 1., 3., 5. i 6.

4.  U svrhu dodjele ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji:

5.  Javni naručitelji tijekom čitavog razdoblja dinamičkog sustava nabave svakom gospodarskom subjektu moraju dati mogućnost dostave zahtjeva za sudjelovanjem u sustavu prema uvjetima iz stavka 2. Javni naručitelji zaključuju svoju procjenu takvih zahtjeva u skladu s kriterijima za odabir u roku od 10 radnih dana od datuma njihova zaprimanja. Taj se rok može produžiti na 15 radnih dana u pojedinačnim slučajevima ako je to opravdano, posebno radi potrebe proučavanja dodatne dokumentacije ili da se na neki drugi način provjeri jesu li ispunjeni kriteriji za odabir.

Neovisno o prvom podstavku, dokle god se ne pošalje poziv na dostavu ponuda za prvu posebnu nabavu u okviru dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji mogu produžiti razdoblje procjene pod uvjetom da nije izdan nijedan poziv na dostavu ponude tijekom produljenog razdoblja za procjenu. Javni naručitelji u dokumentaciji o nabavi navode koliko namjeravaju produljiti to razdoblje.

Javni naručitelji obavješćuju što je prije moguće dotičnog gospodarskog subjekta ima li pristup dinamičkom sustavu nabave ili ne.

6.  Javni naručitelji pozivaju sve sudionike koji imaju pristup sustavu da dostave ponudu za svaku posebnu nabavu u okviru dinamičkog sustava nabave, u skladu s člankom 54. Ako je dinamički sustav nabave podijeljen u kategorije radova, proizvoda ili usluga, javni naručitelji pozivaju sve sudionike koji imaju pristup kategoriji koja odgovara posebnoj nabavi da podnesu ponudu.

Oni dodjeljuju ugovor ponuditelju koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija za dodjelu koji su navedeni u obavijesti o nadmetanju za uspostavljanje dinamičkog sustava nabave ili ako se kao sredstvo poziva na nadmetanje koristila prethodna informacijska obavijest, u pozivu na potvrdu interesa. Ti se kriteriji mogu, ako je potrebno, preciznije odrediti u pozivu na dostavu ponuda.

7.  Javni naručitelji mogu u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja trajanja dinamičkog sustava nabave zahtijevati od sudionika koji imaju pristup sustavu da podnesu obnovljenu i ažuriranu osobnu izjavu kako je utvrđeno u članku 59. stavku 1. u roku od pet radnih dana od datuma kad je taj zahtjev proslijeđen.

Članak 59. stavci od 4. do 6. primjenjuju se tijekom cijelog razdoblja trajanja dinamičkog sustava nabave.

8.  Javni naručitelji navode razdoblje trajanja dinamičkog sustava nabave u pozivu na nadmetanje. Oni obavješćuju Komisiju o bilo kojoj promjeni u razdoblju trajanja, koristeći sljedeće normirane obrasce:

9.  Nikakvi troškovi ne smiju se zaračunavati prije ili tijekom razdoblja trajanja dinamičkog sustava nabave zainteresiranim gospodarskim subjektima ili strankama dinamičkog sustava nabave.

Članak 35.

Elektroničke dražbe

1.  Javni naručitelji mogu koristiti elektroničke dražbe u kojima se predstavljaju nove cijene, izmijenjene naniže, i/ili nove vrijednosti koje se tiču određenih elemenata ponuda.

U tu svrhu javni naručitelji oblikuju elektroničku dražbu kao elektronički proces koji se ponavlja, koji se odvija nakon početne potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje koristeći automatske metode ocjene.

Određeni ugovori o javnoj nabavi usluga i određeni ugovori o javnoj nabavi radova čiji je predmet intelektualni rad, poput projektiranja radova, koji se ne mogu rangirati pomoću automatskih metoda procjene, nisu predmetom elektroničkih dražbi.

2.  U otvorenim ili ograničenim postupcima ili natjecateljskim postupcima uz pregovore, javni naručitelji mogu odlučiti da dodjeli ugovora o javnoj nabavi prethodi elektronička dražba ako se sadržaj dokumentacije o nabavi, a posebno tehničke specifikacije, mogu precizno utvrditi.

U istim okolnostima, elektroničku je dražbu moguće izvesti pri ponovnoj provedbi nadmetanja za stranke okvirnog sporazuma iz članka 33. stavka 4. točaka (b) ili (c) kao i prilikom provedbe nadmetanja za dodjelu ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave iz članka 34.

3.  Elektroničke dražbe temelje se na nekom sljedećih elemenata ponude:

4.  Javni naručitelji koji odluče provesti elektroničku dražbu moraju navesti tu činjenicu u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa. Dokumentacija o nabavi uključuje barem informacije iz Priloga VI.

5.  Prije započinjanja elektroničke dražbe, javni naručitelji moraju izvršiti punu početnu ocjenu ponuda u skladu s utvrđenim kriterijem ili kriterijima za odabir ponude i njihovim vrednovanjem.

Ponuda se smatra prihvatljivom ako ju je podnio ponuditelj koji nije bio isključen u skladu s člankom 57. i koji ispunjava kriterije za odabir, te čija je ponuda u skladu s tehničkim specifikacijama bez da je nepravilna ili neprihvatljiva ili neodgovarajuća.

Posebno se ponude koje nisu u skladu s dokumentacijom o nabavi, koje su primljene nakon roka za predaju, kada postoji dokaz za tajni sporazum ili korupciju ili za koje su javni naručitelji ustanovili da su izuzetno niske vrijednosti smatraju nepravilnim ponudama. Posebno se ponude koje su podnijeli ponuditelji koji nemaju tražene kvalifikacije te ponude čija vrijednost prelazi proračun javnog naručitelja koji je utvrđen i zabilježen prije početka postupka nabave smatraju neprihvatljivima.

Smatra se da ponuda nije odgovarajuća ako nije relevantna za ugovor i ako bez značajnih izmjena očito ne može zadovoljiti potrebe i zahtjeve javnog naručitelja navedene u dokumentaciji o nabavi. Zahtjev za sudjelovanje smatra se neodgovarajućim ako se dotični gospodarski subjekt mora ili može isključiti u skladu s člankom 57. ili ako ne ispunjava kriterije za odabir koje je utvrdio javni naručitelj u skladu s člankom 58.

Svi ponuditelji koji su podnijeli prihvatljive ponude pozivaju se istodobno na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi, na određeni datum i u određeno vrijeme, koristeći poveznice u skladu s uputama utvrđenima u pozivu. Elektronička se dražba može provesti u više uzastopnih faza. Elektronička dražba smije započeti najranije dva radna dana nakon datuma slanja poziva.

6.  Uz poziv se prilaže rezultat potpune ocjene relevantne ponude, koja je provedena u skladu s ponderom predviđenim u članku 67. stavku 5. prvom podstavku.

Poziv također sadrži matematičku formulu koja se koristi u elektroničkoj dražbi kako bi se odredile automatske promjene u rangiranju na osnovi ponuđenih novih cijena i/ili novih vrijednosti. Osim ako je ekonomski najpovoljnija ponuda identificirana isključivo na temelju cijene, u tu se formulu ugrađuje ponder svih kriterija utvrđenih radi određivanja ekonomski najpovoljnije ponude, kako je navedeno u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na nadmetanje ili u dokumentaciji o nabavi. Međutim, u tu se svrhu svi rasponi unaprijed umanjuju na određenu vrijednost.

Ako su dopuštene varijante, za svaku se varijantu određuje posebna formula.

7.  Tijekom svake faze elektroničke dražbe javni naručitelji trenutačno pružaju svim ponuditeljima barem dovoljno informacija kako bi im omogućili da odrede svoj relativni položaj u bilo kojem trenutku. Oni mogu, ako je to prethodno navedeno, pružiti druge informacije u vezi s drugim ponuđenim cijenama ili vrijednostima. Također mogu u bilo kojem trenutku otkriti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim, ni u kojem slučaju ne smiju otkrivati identitet ponuditelja tijekom bilo koje faze elektroničke dražbe.

8.  Javni naručitelji završavaju elektroničku dražbu na jedan ili više sljedećih načina:

Ako javni naručitelji namjeravaju zatvoriti elektroničku dražbu u skladu s točkom (c) prvog podstavka, moguće u kombinaciji s rješenjima navedenima u njegovoj točki (b), u pozivu na sudjelovanje u dražbi navodi se raspored za svaku fazu dražbe.

9.  Nakon završetka elektroničke dražbe javni naručitelji dodjeljuju ugovor u skladu s člankom 67. na temelju rezultata elektroničke dražbe.

Članak 36.

Elektronički katalozi

1.  Ako se zahtijeva korištenje elektroničkih sredstava komunikacije, javni naručitelji mogu zahtijevati da se ponude predstave u obliku elektroničkog kataloga ili da sadrže elektronički katalog.

Države članice mogu zahtijevati obvezno korištenje elektroničkih kataloga za određene vrste nabave.

Uz ponude predstavljene u obliku elektroničkog kataloga mogu se priložiti i drugi dokumenti koji upotpunjuju ponudu.

2.  Elektroničke kataloge sastavljaju natjecatelji ili ponuditelji kako bi mogli sudjelovati u okviru određenog postupka nabave u skladu s tehničkim specifikacijama i u obliku koji propisuje javni naručitelj.

Nadalje, elektronički katalozi moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na alate za elektroničku komunikaciju, kao i sa svim drugim dodatnim zahtjevima koje određuje javni naručitelj u skladu s člankom 22.

3.  Ako je predstavljanje ponuda u obliku elektroničkih kataloga prihvaćeno ili se zahtijeva, javni naručitelj:

4.  Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata slijedom podnošenja ponuda u obliku elektroničkih kataloga, javni naručitelji mogu odrediti da se ponovna provedba nadmetanja za posebne ugovore odvija na osnovi ažuriranih kataloga. U takvim slučajevima javni naručitelji koriste neku od sljedećih metoda:

5.  Ako javni naručitelji ponovno provedu nadmetanje za određene ugovore u skladu sa stavkom 4. točkom (b), oni priopćuju ponuditeljima datum i vrijeme kada namjeravaju prikupiti informacije potrebne za sastavljanje ponuda prilagođenih zahtjevima tog posebnog ugovora i ponuditeljima pružaju mogućnost da odbiju takvo prikupljanje informacija.

Javni naručitelji trebaju predvidjeti prikladno razdoblje između trenutka obavještavanja i stvarnog prikupljanja informacija.

Prije dodjele ugovora, javni naručitelji predstavljaju prikupljene informacije dotičnim ponuditeljima da im na taj način pruže mogućnost da ospore ili potvrde da ponuda sastavljena na taj način ne sadrži materijalne pogreške.

6.  Javni naručitelji mogu dodijeliti ugovore koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave zahtijevajući da se ponude za posebne ugovore predstave u obliku elektroničkog kataloga.

Javni naručitelji mogu isto tako dodijeliti ugovore koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave u skladu sa stavkom 4. točkom (b) i stavkom 5. pod uvjetom da se uz zahtjev za sudjelovanje u dinamičkom sustavu nabave priloži elektronički katalog u skladu s tehničkim specifikacijama i u obliku koji je utvrdio javni naručitelj. Kandidati naknadno dopunjuju taj katalog, nakon što su obaviješteni o namjeri javnog naručitelja o sastavljanju ponuda prema postupku navedenom u stavku 4. točki (b).

Članak 37.

Aktivnosti središnje nabave i središnja tijela za nabavu

1.  Države članice mogu predvidjeti da javni naručitelji mogu nabaviti robu i/ili usluge od središnjeg tijela za nabavu koji nudi aktivnosti središnje nabave iz članka 2. stavka 1. točke 14. podtočke (a).

Države članice mogu isto tako predvidjeti da javni naručitelji mogu pribaviti radove, robu i usluge koristeći ugovore koje je dodijelilo središnje tijelo za nabavu, koristeći dinamički sustav nabave kojim upravlja središnje tijelo za nabavu ili, u onolikoj mjeri koja je utvrđena u članku 33. stavku 2. drugom podstavku koristeći okvirni sporazum koji je sklopilo središnje tijelo za nabavu nudeći aktivnosti središnje nabave iz članka 2. stavka 1. točke 14. podtočke (b). Ako dinamički sustav nabave kojim upravlja središnje tijelo za nabavu mogu koristiti drugi javni naručitelji, to mora biti spomenuto u pozivu na nadmetanje kojim se uspostavlja taj dinamički sustav nabave.

U vezi s prvim i drugim podstavkom, države članice mogu utvrditi da neke nabave treba provoditi pomoću središnjih tijela za nabavu ili jednog ili više posebnih središnjih tijela za nabavu.

2.  Javni naručitelj ispunjava svoje obveze u skladu s ovom Direktivom ako nabavlja robu ili usluge od središnjeg tijela za nabavu koji nudi aktivnost središnje nabave iz članka 2. stavka 1. točke 14. podtočke (a).

Nadalje, javni naručitelj isto tako ispunjava svoje obveze u skladu s ovom Direktivom ako nabavlja radove, robu ili usluge koristeći ugovore koje je sklopilo središnje tijelo za nabavu, koristeći dinamički sustav nabave kojim upravlja središnje tijelo za nabavu ili, u onolikoj mjeri koja je utvrđena u članku 33. stavku 2. drugom podstavku koristeći okvirni sporazum koji je sklopilo središnje tijelo za nabavu koje nudi aktivnosti središnje nabave iz članka 2. stavka 1. točke 14. podtočke (b).

Međutim, taj javni naručitelj odgovoran je za ispunjenje obveza u skladu s ovom Direktivom za one dijelove koje sam provodi kao što su:

3.  Svi postupci nabave koje provodi središnje tijelo za nabavu provode se elektroničkim sredstvima komunikacije, u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 22.

4.  Javni naručitelji mogu dodijeliti ugovor o javnoj nabavi usluga za izvršavanje aktivnosti središnje nabave središnjem tijelu za nabavu, bez primjene postupaka predviđenih ovom Direktivom.

Ti ugovori o javnoj nabavi usluga također mogu obuhvaćati izvršavanje pomoćnih aktivnosti nabave.

Članak 38.

Povremena zajednička nabava

1.  Dva ili više javnih naručitelja mogu se dogovoriti o zajedničkoj provedbi određenih nabava.

2.  Ako se postupak nabave u cijelosti provodi zajednički u ime i za račun svih dotičnih javnih naručitelja, oni su zajedno odgovorni za ispunjenje svojih obveza u skladu s ovom Direktivom. To vrijedi i u slučajevima u kojima jedan javni naručitelj sam vodi postupak, pri čemu djeluje za svoj račun i za račun drugih dotičnih javnih naručitelja.

Ako se postupak nabave ne provodi u cijelosti zajednički u ime i za račun svih dotičnih javnih naručitelja, oni su zajedno odgovorni samo za one dijelove koje izvode zajedno. Svaki javni naručitelj ima isključivu odgovornost za ispunjenje svojih obveza u skladu s ovom Direktivom za one dijelove koje provodi u svoje ime i za svoj račun.

Članak 39.

Nabave koje uključuju javne naručitelje iz različitih država članica

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 12., javni naručitelji iz različitih država članica mogu djelovati zajedno u dodjeli ugovora o javnoj nabavi koristeći neko od sredstava iz ovog članka.

Javni naručitelji ne koriste sredstva iz ovog članka u svrhu izbjegavanja primjene obveznih odredbi javnog prava, u skladu s pravom Unije, koje se na njih primjenjuju u njihovim državama članicama.

2.  Država članica svojim naručiteljima ne brani korištenje aktivnosti središnje nabave koje nude središnja tijela za nabavu smještena u drugoj državi članici.

U vezi s aktivnostima središnje nabave koje nudi središnje tijelo za nabavu koje nije smješteno u istoj državi članici kao javni naručitelj, država članica može međutim odlučiti da njihovi javni naručitelji mogu koristiti samo aktivnosti središnje nabave koje su utvrđene u članku 2. stavku 1. točki 14. podtočkama (a) ili (b).

3.  Središnje tijelo za nabavu smješteno u drugoj državi članici provodi aktivnosti središnje nabave, u skladu s nacionalnim propisima države članice u kojoj je smješteno središnje tijelo.

Nacionalni propisi države članice u kojoj je smješteno središnje tijelo za nabavu primjenjuju se i na sljedeće:

4.  Nekoliko javnih naručitelja iz različitih država članica može zajedno dodijeliti ugovor o javnoj nabavi, sklopiti okvirni sporazum ili upravljati dinamičkim sustavom nabave. Isto tako mogu, u onolikoj mjeri koja je utvrđena u članku 33. stavku 2. drugom podstavku, dodijeliti ugovore na osnovi okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave. Osim ako su nužni elementi regulirani međunarodnim sporazumom sklopljenim između dotičnih država članica, sudjelujući javni naručitelji sklapaju sporazum u kojem se određuje sljedeće:

Sudjelujući javni naručitelj ispunjava svoje obveze u skladu s ovom Direktivom ako radove, robu ili usluge nabavlja od javnog naručitelja koji je odgovoran za postupak nabave. Pri utvrđivanju odgovornosti i mjerodavnog nacionalnog prava kako je navedeno u točki (a), sudjelujući javni naručitelji mogu određene odgovornosti raspodijeliti među sobom te utvrditi primjenjive odredbe nacionalnog prava bilo koje od svojih država članica. Raspodjela odgovornosti i primjenjivo nacionalno pravo navode se u dokumentaciji o nabavi za zajedničku dodjelu ugovora o javnoj nabavi.

5.  Ako je nekoliko javnih naručitelja iz različitih država članica osnovalo zajednički subjekt, uključujući Europsku grupaciju za teritorijalnu suradnju u okviru Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ) ili druge subjekte utvrđene u okviru prava Unije, sudjelujući se javni naručitelji, odlukom nadležnog tijela zajedničkog subjekta, usuglašavaju o primjenjivim nacionalnim pravilima nabave neke od sljedećih država članica:

Sporazum naveden u prvom podstavku može se ili primijeniti na neodređeno razdoblje, ako je to utvrđeno u osnivačkom aktu zajedničkog subjekta, ili ograničiti na određeno vremensko razdoblje, određene vrste ugovora ili na dodjelu jednog ili više pojedinačnih ugovora.

POGLAVLJE III.

Provedba postupka

Odjeljak 1.

Priprema

Članak 40.

Prethodna provjera tržišta

Prije pokretanja postupka nabave javni naručitelji mogu provesti provjeru tržišta u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavom.

U tu svrhu naručitelji mogu na primjer tražiti ili prihvatiti savjet neovisnih stručnjaka, nadležnih tijela ili sudionika na tržištu. Taj savjet može se koristiti u planiranju i provedbi postupka nabave, pod uvjetom da ti savjeti ne dovode do narušavanja tržišnog natjecanja te da ne krše načela zabrane diskriminacije i transparentnosti.

Članak 41.

Prethodno sudjelovanje natjecatelja ili ponuditelja

Ako je natjecatelj, ponuditelj ili poduzeće povezano s natjecateljem ili ponuditeljem savjetovao javnog naručitelja, bilo u smislu članka 40. ili ne, ili je na neki drugi način bio uključen u pripremu postupka nabave, javni naručitelj poduzima prikladne mjere kako bi osigurao da sudjelovanje tog natjecatelja ili ponuditelja ne naruši tržišno natjecanje.

Takve mjere uključuju prosljeđivanje drugim natjecateljima i ponuditeljima važnih informacija koje su se razmjenjivale u okviru sudjelovanja natjecatelja ili ponuditelja u pripremi postupka nabave ili koje su proizašle iz takvog sudjelovanja te utvrđivanje prikladnih rokova za zaprimanje ponuda. Taj natjecatelj ili ponuditelj može biti isključen iz postupka samo ako nema drugog načina da se osigura obvezno poštovanje načela jednakog postupanja.

Prije bilo kakvog isključenja, natjecateljima ili ponuditeljima pruža se mogućnost da dokažu da njihovo sudjelovanje u pripremi postupka nabave ne može narušiti tržišno natjecanje. Poduzete se mjere dokumentiraju u pojedinačnom izvješću predviđenom u članku 84.

Članak 42.

Tehničke specifikacije

1.  Tehničke specifikacije kako su definirane u točki 1. Priloga VII. navode se u dokumentaciji o nabavi. Tehničkim specifikacijama utvrđuju se značajke koje se traže za radove, usluge ili robu.

Te se značajke mogu odnositi i na određen proces ili metodu proizvodnje ili izvedbe zatraženih radova, robe ili usluga ili na određen proces neke druge faze njihova životnog vijeka čak i ako ti čimbenici nisu sastavni dio njihova materijalnog sadržaja pod uvjetom da su povezani s predmetom ugovora i razmjerni njegovoj vrijednosti i ciljevima.

Tehničke specifikacije mogu također odrediti hoće li biti potreban prijenos prava intelektualnog vlasništva.

Za sve nabave koje namjeravaju koristiti fizičke osobe, bez obzira je li namijenjena široj javnosti ili osoblju javnog naručitelja, tehničke specifikacije sastavljaju se tako da se, osim u valjano opravdanim slučajevima, uzimaju se u obzir kriteriji dostupnosti za osobe s invaliditetom ili projektiranje prilagođeno za sve korisnike.

Ako su obvezni zahtjevi dostupnosti usvojeni pravnim aktima Unije, tehničke specifikacije, u vezi s kriterijima dostupnosti osobama s invaliditetom ili izvedbu prilagođenu svim korisnicima, definiraju se upućivanjem na njih.

2.  Tehničke specifikacije moraju omogućiti jednak pristup postupku nabave gospodarskim subjektima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju.

3.  Ne dovodeći u pitanje obvezna nacionalna tehnička pravila, u onoj mjeri u kojoj su usklađena s pravom Unije, tehničke se specifikacije formuliraju na sljedeće načine:

4.  Osim ako je to opravdano predmetom ugovora, tehničke specifikacije ne smiju upućivati na određenu marku ili izvor ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodarski subjekt ili na zaštitne znakove, patente, vrstu ili određeno podrijetlo ili proizvodnju ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključivanja određenih poduzeća ili određenih proizvoda. Takva je uputa dopuštena samo u iznimnim slučajevima kada nije moguć dovoljno precizan i razumljiv opis predmeta ugovora sukladno stavku 3. Uz takvu uputu treba navesti riječi „ili jednakovrijedan”.

5.  Ako naručitelj koristi opciju upućivanja na tehničke specifikacije spomenute u stavku 3. točki (b), ne smije odbiti ponudu zbog toga što ponuđeni radovi, roba ili usluge nisu u skladu s tehničkim specifikacijama na koje je uputio, ako ponuditelj u svojoj ponudi na zadovoljavajući način javnom naručitelju dokaže, bilo kojim prikladnim sredstvom, uključujući sredstva dokazivanja iz članka 44., da rješenja koja predlaže na jednakovrijedan način zadovoljavaju zahtjeve definirane tehničkim specifikacijama.

6.  Ako javni naručitelj koristi mogućnost iz stavka 3. točke (a) za određivanje tehničkih specifikacija u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, ne smije odbiti ponudu za radove, robu ili usluge koji odgovaraju nacionalnoj normi kojom se prihvaća europska norma, europskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnoj normi ili tehničkom referentnom sustavu koji je utvrdilo europsko normizacijsko tijelo, ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje je on propisao.

U svojoj ponudi ponuditelj mora na zadovoljavajući način naručitelju na bilo koji prikladan način, uključujući i one iz članka 44, dokazati da radovi, roba ili usluge koji odgovaraju normi udovoljavaju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima javnog naručitelja.

Članak 43.

Oznake

1.  Ako javni naručitelji namjeravaju kupiti radove, robu ili usluge s određenim okolišnim, društvenim ili drugim značajkama, mogu u tehničkim specifikacijama, kriterijima za dodjelu ili uvjetima za izvršenje ugovora zahtijevati određene oznake kao način dokazivanja da radovi, usluge ili roba odgovaraju traženim značajkama, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

Ako javni naručitelj ne zahtijeva da radovi, roba ili usluge udovoljavaju svim zahtjevima za oznaku, navode one zahtjeve za oznaku koji su potrebni.

Javni naručitelji koji zahtijevaju određenu oznaku prihvaćaju svaku oznaku koja potvrđuje da radovi, roba ili usluge zadovoljavaju zahtjeve za jednakovrijednu oznaku.

Ako gospodarski subjekt dokazivo nije mogao pribaviti određenu oznaku koju je javni naručitelj naveo ili jednakovrijednu oznaku u okviru određenih rokova iz razloga koji se ne mogu pripisati gospodarskom subjektu, javni naručitelj prihvaća druge prikladne načine za dokazivanje, koji mogu uključivati tehničku dokumentaciju proizvođača, pod uvjetom da dotični gospodarski subjekt dokaže da radovi, roba ili usluge koje on treba pružiti ispunjavaju zahtjeve za određenu oznaku ili određene zahtjeve koje je naveo javni naručitelj.

2.  Ako oznaka ispunjava sve uvjete iz točaka (b), (c), (d) i (e) stavka 1., ali osim toga utvrđuje i zahtjeve koji nisu povezani s predmetom ugovora, javni naručitelji ne zahtijevaju oznaku kao takvu nego mogu odrediti tehničke specifikacije upućivanjem na detaljne specifikacije te oznake, ili prema potrebi, njihove dijelove koji su povezani s predmetom ugovora i koji su prikladni za određivanje značajki tog predmeta.

Članak 44.

Izvješća o testiranju, potvrde i drugi načini dokazivanja

1.  Javni naručitelji mogu zahtijevati da gospodarski subjekti pruže izvješće o testiranju od tijela za procjenu usklađenosti ili potvrdu koju izdaje takvo tijelo kao način dokazivanja usklađenosti sa zahtjevima ili kriterijima utvrđenima u tehničkim specifikacijama, kriterijima za dodjelu ili uvjetima za izvršenje ugovora.

Ako naručitelji zahtijevaju podnošenje potvrda koje sastavljaju posebna tijela za procjenu usklađenosti, oni prihvaćaju potvrde i drugih jednakovrijednih tijela za procjenu usklađenosti.

Za potrebe ovog stavka, tijelo za procjenu usklađenosti jest tijelo koje provodi aktivnosti procjene usklađenosti, uključujući kalibriranje, testiranje, certificiranje i inspekciju akreditirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ).

2.  Javni naručitelji prihvaćaju druge prikladne načine za dokazivanje osim onih iz stavka 1., poput tehničke dokumentacije proizvođača ako dotični gospodarski subjekt nije imao pristup potvrdama ili izvješćima o testiranju iz stavka 1., ili nije u mogućnosti da ih dobije u zadanom roku, pod uvjetom da za nedostatak pristupa nije odgovoran dotični gospodarski subjekt i pod uvjetom da gospodarski subjekt time dokaže da radovi, roba ili usluge koje pruža udovoljavaju zahtjevima ili kriterijima navedenim u tehničkim specifikacijama, kriterijima za dodjelu ili uvjetima za izvršenje ugovora.

3.  Države članice dužne su, na zahtjev, staviti na raspolaganje ostalim državama članice sve podatke povezane s dokazima i dokumentima koji su dostavljeni u skladu s člankom 42. stavkom 6., člankom 43. te stavcima 1. i 2. ovog članka. Nadležna tijela države članice u kojoj gospodarski subjekt ima poslovni nastan dostavljaju te podatke u skladu s odredbama članka 86.

Članak 45.

Varijante

1.  Javni naručitelji mogu dopustiti ponuditeljima da podnesu varijante ili to mogu od njih zahtijevati. U obavijesti o nadmetanju ili, ako se koristi prethodna informacijska obavijest kao sredstvo poziva na nadmetanje, u pozivu na potvrdu interesa javni naručitelji navode dopuštaju li ili zahtijevaju varijante ili ne. Varijante moraju biti vezane uz predmet ugovora.

2.  Javni naručitelji koji dopuštaju ili zahtijevaju varijante navode u dokumentaciji o nabavi minimalne zahtjeve kojima varijante trebaju udovoljiti te bilo koje posebne zahtjeve za njihovo podnošenje, posebno ako se varijanta može podnijeti isključivo u slučaju kad je podnesena i ponuda koja nije varijanta. Javni naručitelji također s dužni osigurati da se odabrani kriteriji za dodjelu mogu primijeniti na varijante koje ispunjavaju ove minimalne uvjete i na zadovoljavajuće ponude, a koje nisu varijante.

3.  Razmatraju se samo one varijante koje ispunjavaju minimalne zahtjeve koje su utvrdili javni naručitelji.

U postupcima dodjele ugovora o javnoj nabavi robe ili usluga, javni naručitelji koji su dopustili ili zatražili varijante ne mogu odbiti varijantu samo iz razloga što bi, bude li uspješna, došlo do ugovora o uslugama, a ne do ugovora o javnoj nabavi robe ili ugovora o nabavi robe umjesto ugovora o javnoj nabavi usluga.

Članak 46.

Razdjela ugovora u grupe

1.  Javni naručitelji mogu odlučiti dodijeliti ugovor u obliku odvojenih grupa te mogu odrediti veličinu i predmet takvih grupa.

Javni naručitelji, osim u odnosu na ugovore čija je razdioba obvezna u skladu sa stavkom 4. ovog članka, navode glavne razloge za odluku da se ne izvrši razdioba u grupe, koji se uključuju u dokumentaciju o nabavi ili pojedinačno izvješće iz članka 84.

2.  Javni naručitelji navode, u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa, mogu li se ponude podnijeti za jednu, nekoliko ili za sve grupe.

Javni naručitelji mogu, čak i ako se ponude mogu podnijeti za nekoliko grupa ili sve, ograničiti broj grupa koje se mogu dodijeliti jednom ponuditelju, pod uvjetom da je maksimalan broj grupa po ponuditelju naveden u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa. Javni naručitelji navode u dokumentaciji o nabavi objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja namjeravaju primijeniti kako bi odredili koje će grupe biti dodijeljene ako primjena kriterija za dodjelu vodi tome da se pojedinom ponuditelju dodijeli više grupa od najvećeg mogućeg broja.

3.  Države članice mogu odlučiti da, ako više od jedne grupe može biti dodijeljeno istom ponuditelju, javni naručitelji mogu dodijeliti ugovore kombinirajući nekoliko ili sve grupe ako su u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa naznačili da rezerviraju pravo da tako urade i ako naznače grupe ili skupine grupa koje se mogu kombinirati.

4.  Države članice mogu stavak 1. drugi podstavak provoditi tako da zahtijevaju obveznu dodjelu ugovora u obliku odvojenih grupa pod uvjetima koji se trebaju odrediti u skladu s njihovim nacionalnim pravom te uzimajući u obzir pravo Unije. U takvim slučajevima primjenjuje se stavak 2. prvi podstavak te, prema potrebi, i stavak 3.

Članak 47.

Određivanje rokova

1.  Prilikom određivanja rokova za zaprimanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, javni naručitelji moraju posebno uzeti u obzir složenost ugovora i vrijeme potrebno za izradu ponuda, ne dovodeći u pitanje minimalne rokove utvrđene u člancima od 27. do 31.

2.  Ako se ponude mogu sastaviti tek nakon obilaska lokacije ili inspekcije na licu mjesta dokumenata koji potkrjepljuju dokumentaciju o nabavi, rokovi za zaprimanje ponuda, koji moraju biti dulji od minimalnih rokova utvrđenih u člancima od 27. do 31., utvrđuju se tako da se svi dotični gospodarski subjekti mogu upoznati sa svim informacijama potrebnim za sastavljanje ponude.

3.  Javni naručitelji produžuju rok za zaprimanje ponuda tako da svi gospodarski subjekti kojih se to tiče mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnima za sastavljanje ponuda u sljedećim slučajevima:

Produljenje roka je razmjerno važnosti informacije ili izmjene.

Ako dodatne informacije nisu bile pravovremeno zatražene ili ako je njihova važnost s obzirom na pripremu prilagođenih ponuda zanemariva, od javnih naručitelja ne zahtijeva se produljenje rokova.

Odjeljak 2.

Objavljivanje i transparentnost

Članak 48.

Prethodne informacijske obavijesti

1.  Javni naručitelji mogu obznaniti svoje namjere planiranih nabava objavom prethodne informacijske obavijesti. Te obavijesti sadrže podatke navedene u Prilogu V. dijelu B odjeljku I. Objavljuju ih ili Ured za publikacije Europske unije ili javni naručitelji na svojim profilima kupca u skladu s točkom 2.b Priloga VIII. Ako su prethodnu informacijsku obavijest objavili javni naručitelji na svom profilu kupca, oni šalju obavijest o objavi na svom profilu kupca Uredu za publikacije Europske unije u skladu s Prilogom VIII. Te obavijesti sadrže podatke navedene u Prilogu V. dijelu A.

2.  Za ograničene postupke i natjecateljske postupke uz pregovore, decentralizirani javni naručitelji mogu koristiti prethodnu informacijsku obavijest kao poziv na nadmetanje u skladu s člankom 26. stavkom 5., pod uvjetom da obavijest ispunjava sve sljedeće uvjete:

Te se obavijesti ne objavljuju na profilu kupca. Međutim, dodatna objava na nacionalnoj razini u skladu s člankom 52., ako postoji, može se objaviti na profilu kupca.

Razdoblje obuhvaćeno prethodnom informacijskom obavijesti traje najviše 12 mjeseci od datuma slanja obavijesti na objavu. Međutim, u slučaju ugovora o javnoj nabavi za društvene i druge posebne usluge, prethodna informacijska obavijest iz članka 75. stavka 1. točke (b) može obuhvatiti razdoblje dulje od 12 mjeseci.

Članak 49.

Obavijest o nadmetanju

Obavijesti o nadmetanju koriste se kao načini pozivanja na nadmetanje za sve postupke, ne dovodeći u pitanje članak 26. stavak 5. drugi podstavak i članak 32. Obavijesti o nadmetanju sadrže informacije navedene u Prilogu V. dijelu C i objavljuju se u skladu s člankom 51.

Članak 50.

Obavijest o dodjeli ugovora

1.  Javni naručitelji šalju obavijest o dodjeli ugovora, koja sadrži ishod postupka nabave, najkasnije 30 dana nakon sklapanja ugovora ili okvirnog sporazuma koje slijedi odluci o dodjeli ili sklapanju.

Ovi pozivi sadrže informacije navedene u Prilogu V. dijelu D i objavljuju se u skladu s člankom 51.

2.  Ako je poziv na nadmetanje za dotični ugovor objavljen u obliku prethodne informacijske obavijesti, a javni naručitelj odluči da neće dodjeljivati daljnje ugovore tijekom razdoblja koje obuhvaća prethodna informacijska obavijest, obavijest o dodjeli ugovora sadrži posebnu naznaku o tome.

U slučaju okvirnih sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 33., javni naručitelji nisu obvezni slati obavijest o rezultatima postupka nabave za svaki ugovor utemeljen na tom sporazumu. Države članice mogu odlučiti da javni naručitelji grupiraju obavijesti o rezultatima postupka nabave za ugovore koji se temelje na okvirnom sporazumu na tromjesečnoj osnovi. U tom slučaju šalju grupirane obavijesti u roku 30 dana od završetka svakog tromjesečja.

3.  Javni naručitelji šalju obavijest o dodjeli ugovora u roku 30 dana od sklapanja svakog ugovora utemeljenog na dinamičkom sustavu nabave. Oni, međutim, mogu grupirati takve obavijesti tromjesečno. U tom slučaju šalju grupirane obavijesti u roku 30 dana od završetka svakog kvartala.

4.  Određeni podaci o dodjeli ugovora ili o sklapanju okvirnog sporazuma mogu se ne objaviti ako bi objava takvih podataka ometala provedbu zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, štetila opravdanim tržišnim interesima određenog gospodarskog subjekta, javnog ili privatnog ili bi mogla dovesti u pitanje pošteno tržišno natjecanje među njima.

Članak 51.

Oblik i način objave obavijesti

1.  Obavijesti iz članaka 48., 49. i 50. obuhvaćaju informacije utvrđene u Prilogu V. u obliku standardnih obrazaca, uključujući standardne obrasce za ispravke.

Komisija utvrđuje te standardne obrasce provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 89. stavka 2.

2.  Obavijesti iz članaka 48., 49. i 50. izrađuju se i prenose elektroničkim sredstvima Uredu za publikacije Europske unije te objavljuju u skladu s Prilogom VIII. Obavijesti se objavljuju najkasnije pet dana nakon što su poslane. Troškove Ureda za publikacije Europske unije za objavljivanje takvih obavijesti snosi Unija.

3.  Obavijesti iz članaka 48., 49. i 50. objavljuju se u cijelosti na službenom jeziku, odnosno na službenim jezicima institucija Unije koje odabere javni naručitelj. Ta jezična verzija ili te jezične verzije predstavljaju isključivo vjerodostojan tekst odnosno vjerodostojne tekstove. Sažetak važnih elemenata svake obavijesti objavljuje se na ostalim službenim jezicima institucija Unije.

4.  Ured za publikacije Europske unije osigurava da se cjeloviti tekst i sažetak prethodne informacijske obavijesti iz članka 48. stavka 2. te pozivi na nadmetanje kojima se uspostavlja dinamički sustav nabave iz članka 34. stavka 4. točke (a) i dalje objavljuju:

5.  Javni naručitelji moraju biti u mogućnosti pružiti dokaz o datumima slanja obavijesti.

Ured za publikacije Europske unije javnom naručitelju daje potvrdu o zaprimanju obavijesti i o objavi poslanih podataka, navodeći datum te objave. Takva potvrda predstavlja dokaz o objavi.

6.  Javni naručitelji mogu objaviti obavijesti o ugovorima o javnoj nabavi koji ne podliježu zahtjevima za objavu utvrđenima u ovoj Direktivi pod uvjetom da su te obavijesti poslane Uredu za publikacije Europske unije elektroničkim sredstvima u skladu s oblikom i postupkom za prijenos koji je naznačen u Prilogu VIII.

Članak 52.

Objava na nacionalnoj razini

1.  Obavijesti iz članaka 48., 49. i 50. i njihov sadržaj ne objavljuju se na nacionalnoj razini prije objave na temelju članka 51. Međutim, objava se može provesti na nacionalnoj razini ako se javne naručitelje nije izvijestilo o objavi unutar 48 sati nakon potvrde primitka obavijesti u skladu s člankom 51.

2.  Obavijesti objavljene na nacionalnoj razini sadrže samo podatke iz obavijesti koje su poslane Uredu za publikacije Europske unije ili su objavljene na profilu kupca, a u njima se obvezno navodi datum slanja obavijesti Uredu za publikacije Europske unije ili datum njezine objave na profilu kupca.

3.  Prethodne informacijske obavijesti ne smiju se objaviti na profilu kupca prije slanja obavijesti Uredu za publikacije Europske unije o njihovoj objavi u tom obliku. U njima se navodi datum toga slanja.

Članak 53.

Elektronička dostupnost dokumentacije o nabavi

1.  Javni naručitelji elektroničkim sredstvima omogućavaju neograničen, neposredan i besplatan pristup dokumentaciji o nabavi od datuma objave obavijesti u skladu s člankom 51. ili od datuma kad je poziv na potvrdu interesa bio poslan. U tekstu obavijesti ili u poziva na potvrdu interesa navodi se internetska adresa na kojoj je dokumentacija o nabavi dostupna.

Ako se neograničen, neposredan i besplatan pristup elektroničkim sredstvima do određenih dokumenata za nabavu ne može ponuditi iz nekog razloga navedenog u članku 22. stavku 1. drugom podstavku, naručitelji mogu naznačiti u obavijesti ili pozivu na potvrdu interesa da se dotična dokumentacija o nabavi prosljeđuje drugim sredstvima, a ne elektroničkim sredstvima, u skladu sa stavkom 2. ovog članka. U tom slučaju rok za podnošenje ponuda produžuje se za pet dana, osim u slučajevima kad postoji hitna situacija propisno opravdana iz članaka 27. stavka 3., članka 28. stavka 6. i iz članka 29. stavka 1. četvrtog podstavka.

Ako se neograničen, neposredan i besplatan pristup elektroničkim sredstvima do određene dokumentacije o nabavi ne može ponuditi jer javni naručitelji namjeravaju primijeniti članak 21. stavak 2. ove Direktive, javni naručitelji naznačuju u obavijesti ili u pozivu na potvrdu interesa mjere koje zahtijevaju u svrhu zaštite povjerljive naravi podataka te kako se može pristupiti dotičnim dokumentima. U tom slučaju rok za podnošenje ponuda produžuje se za pet dana, osim u slučajevima kad postoji hitna situacija propisno opravdana iz članaka 27. stavka 3., članka 28. stavka 6. i iz članka 29. stavka 1. četvrtog podstavka.

2.  Pod uvjetom da je to pravodobno zatraženo, javni naručitelji stavljaju na raspolaganje svim ponuditeljima koji sudjeluju u postupku nabave dodatne informacije u vezi sa specifikacijama i sve popratne dokumente najkasnije šest dana prije roka određenog za zaprimanje ponuda. U slučaju ubrzanog postupka kako stoji u članku 27. stavku 3. i članku 28. stavku 6., to razdoblje traje četiri dana.

Članak 54.

Pozivi kandidatima

1.  U ograničenim postupcima, u postupcima natjecateljskog dijaloga, partnerstvima za inovacije i natjecateljskim postupcima uz pregovore, javni naručitelji istodobno u pisanom obliku pozivaju odabrane natjecatelje da dostave svoje ponude ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, da sudjeluju u dijalogu.

Ako se koristi prethodna informacijska obavijest kao poziv na nadmetanje u skladu s člankom 48. stavkom 2., javni naručitelji istodobno i u pisanom obliku pozivaju gospodarske subjekte koji su izrazili svoj interes da potvrde svoj daljnji interes.

2.  U pozivima iz stavka 1. ovog članka navodi se elektronička adresa na kojoj je dokumentacija o nabavi izravno dostupna elektroničkim sredstvima. Pozivima se prilaže dokumentacija o nabavi, ako ti dokumenti nisu bili neograničeno, izravno i besplatno stavljeni na raspolaganje iz razloga navedenih u članku 53. stavku 1. drugom ili trećem podstavku i ako nisu već na neki drugi način bili dostupni. Pored toga, pozivi iz stavka 1. ovog članka uključuju informacije iz Priloga IX.

Članak 55.

Obavješćivanje natjecatelja i ponuditelja

1.  Javni naručitelji moraju u najkraćem mogućem roku obavijestiti svakog natjecatelja i ponuditelja o odlukama donesenima u vezi sa sklapanjem okvirnog sporazuma, dodjelom ugovora ili prihvaćanjem u dinamički sustav nabave, uključujući i razloge za svaku odluku o tome da se neće sklopiti okvirni sporazum ili da se neće dodijeliti ugovor za koji je postojao poziv na nadmetanje, odluku o tome da se ponovno pokreće postupak ili da se ne uvodi dinamički sustav nabave.

2.  Na zahtjev dotičnog natjecatelja ili ponuditelja javni naručitelj, što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku od 15 dana od primitka pisanog zahtjeva, obavješćuje:

3.  Javni naručitelji mogu odlučiti uskratiti određene informacije navedene u stavcima 1. i 2., koje se tiču dodjele ugovora, sklapanja okvirnog sporazuma ili prihvaćanja u dinamički sustav nabave ako bi objava takvih informacija ometala provedbu zakona ili na neki drugi način bila u suprotnosti s javnim interesima, štetila legitimnim tržišnim interesima određenog gospodarskog subjekata, javnog ili privatnog, ili bi mogla dovesti u pitanje pošteno tržišno natjecanje među gospodarskim subjektima.

Odjeljak 3.

Izbor sudionika i dodjela ugovora

Članak 56.

Opća načela

1.  Ugovori se dodjeljuju na temelju kriterija utvrđenih u skladu s člancima od 67. do 69., pod uvjetom da je javni naručitelj u skladu s člancima od 59. do 61. provjerio da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

Javni naručitelji mogu odlučiti da ne dodijele ugovor ponuditelju koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu ako utvrde da ta ponuda nije u skladu s primjenjivim obvezama iz članka 18. stavka 2.

2.  U otvorenim postupcima, javni naručitelji mogu odlučiti pregledati ponude prije provjere odsutnosti razloga za isključenje i ispunjenja kriterija za odabir u skladu s člancima od 57. do 64. Ako koriste tu mogućnost, javni naručitelji moraju osigurati da se provjera odsutnosti razloga za isključenje i ispunjavanja kriterija za odabir provodi na nepristran i transparentan način kako ugovor ne bi bio dodijeljen ponuditelju koji je trebao biti isključen u skladu s člankom 57. ili ponuditelju koji ne ispunjava kriterije za odabir koje utvrđuje javni naručitelj.

Države članice mogu isključiti primjenu postupka iz prvog podstavka ili ograničiti njegovu primjenu na određene vrste nabave ili posebne okolnosti.

3.  Ako su informacije ili dokumentacija koju je trebao podnijeti gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelji mogu, osim ako je drukčije predviđeno nacionalnim pravom kojim se provodi ova Direktiva, zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da podnesu, dopune, razjasne ili upotpune nužne informacije ili dokumentaciju u odgovarajućem roku, pod uvjetom da su ti zahtjevi u potpunom skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnosti.

4.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 87. u svrhu izmjene popisa iz Priloga X, ako je potrebno, radi dodavanja novih međunarodnih sporazuma koje su ratificirale sve države članice ili ako postojeći međunarodni sporazumi na koje se upućuje više nisu ratificirani od strane svih država članica ili su izmijenjeni na neki drugi način, na primjer s obzirom na njihovo područje primjene, sadržaj ili naziv.

Pododjeljak 1.

Kriteriji za kvalitativni odabir

Članak 57.

Osnove za isključenje

1.  Javni naručitelji isključuju gospodarskog subjekta iz sudjelovanja u postupku nabave ako utvrde, provjerom u skladu s člankom od 59., 60. i 61., ili na drugi način doznaju da je gospodarski subjekt osuđen pravomoćnom presudom iz nekog od sljedećih razloga:

Obveza za isključenjem gospodarskog subjekta također se primjenjuje ako je osoba osuđena pravomoćnom presudom član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela tog gospodarskog subjekta ili ima ovlasti reprezentacije, donošenja odluka ili kontrole u njemu.

2.  Gospodarski subjekt isključuje se iz sudjelovanja u postupku nabave ako javni naručitelj dozna da gospodarski subjekt ne poštuje svoje obveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje i ako je to utvrđeno obvezujućom sudskom ili upravnom odlukom u skladu s pravnim odredbama države u kojoj ima sjedište ili s državama članicama javnog naručitelja.

Nadalje, javni naručitelji mogu isključiti ili države članice mogu od njih zahtijevati da isključe gospodarski subjekt iz sudjelovanja u postupku nabave ako javni naručitelj može odgovarajućim sredstvima dokazati da gospodarski subjekt ne poštuje svoje obveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja.

Ovaj se stavak više ne primjenjuje nakon što gospodarski subjekt ispuni svoje obveze plaćanja ili nakon što sklopi sporazumnu obvezu o plaćanju poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja koje duguje, uključujući, ako je to primjenjivo, sve nastale kamate ili kazne.

3.  Države članice mogu predvidjeti odstupanje od obvezujućeg isključenja navedenog u stavcima 1. i 2. iznimno, zbog bitnih zahtjeva koji se odnose na javni interes kao što je javno zdravlje ili zaštita okoliša.

Države članice mogu također predvidjeti odstupanje od obvezujućeg isključenja iz stavka 2. ako bi isključenje bilo jasno nerazmjerno, osobito ako nisu plaćeni mali iznosi poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje ili ako je gospodarski subjekt bio obaviješten o točnom iznosu kojeg duguje nakon neispunjenja svojih obveza koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje u vrijeme u kojem nije imao mogućnost poduzimanja mjera predviđenih u stavku 2. trećem podstavku prije isteka roka za dostavu zahtijeva za sudjelovanje ili, u otvorenim postupcima, roka za podnošenje svoje ponude.

4.  Javni naručitelji mogu isključiti ili države članice mogu od njih zahtijevati da isključe iz sudjelovanja u postupku nabave bilo koji gospodarski subjekt u bilo kojoj od sljedećih situacija:

Neovisno o prvom podstavku točki (b), države članice mogu zahtijevati ili mogu staviti na raspolaganje mogućnost da javni naručitelj, ne isključi gospodarski subjekt koji se nalazi u jednoj od situacija navedenih u toj točki ako javni naručitelj utvrdi da će dotični gospodarski subjekt biti u sposoban izvršiti ugovor, uzimajući u obzir primjenjiva nacionalna pravila i mjere za nastavak poslovanja u slučaju situacija iz točke (b).

5.  Javni naručitelji u bilo koje vrijeme tijekom postupka isključuju gospodarski subjekt ako se pokaže da se gospodarski subjekt, s obzirom na djela počinjena ili propuštena bilo prije ili tijekom postupka, nalazi u nekoj od situacija iz stavaka 1.i 2.

Javni naručitelji mogu u bilo koje vrijeme tijekom postupka isključiti ili države članice mogu od njih zahtijevati da isključe gospodarski subjekt ako se pokaže da se gospodarski subjekt, s obzirom na djela počinjena ili propuštena bilo prije ili tijekom postupka, nalazi u nekoj od situacija iz stavka 4.

6.  Svaki gospodarski subjekt koji se nalazi u nekoj od situacija iz stavaka 1. i 4. može pružiti dokaze kako bi dokazao da su mjere koje je poduzeo dovoljne da pokažu njegovu pouzdanost bez obzira na postojanje nekog relevantnog razloga za isključenje. Ako se takav dokaz smatra dovoljnim, dotični gospodarski subjekt neće biti isključen iz postupka nabave.

U tu svrhu gospodarski subjekt dokazuje da je platio ili preuzeo obvezu plaćanja naknade bilo kakve moguće štete prouzročene kaznenim djelom ili propustom, da je u potpunosti razjasnio činjenice i okolnosti uz aktivnu suradnju s tijelima nadležnima za provedbu istrage te da je poduzeo konkretne mjere tehničke i organizacijske prirode te mjere za osoblje primjerene za sprječavanje daljnjih kaznenih djela ili propusta.

Mjere koje poduzimaju gospodarski subjekti ocjenjuju se uzimajući u obzir težinu i posebne okolnosti kaznenog djela ili propusta. Ako se smatra da su mjere nedostatne, gospodarski subjekt prima izjavu o razlozima takve odluke.

Gospodarski subjekt koji je pravomoćnom presudom isključen iz sudjelovanja u postupku nabave ili dodjele koncesija nema pravo korištenja mogućnosti iz ovog stavka tijekom razdoblja isključenja koje je proizašlo iz takve presude u državi članici u kojoj je presuda na snazi.

7.  Države članice, uzimajući u obzir pravo Unije, određuju provedbene uvjete za ovaj članak zakonima i drugim propisima. One posebno utvrđuju maksimalno razdoblje isključenja ako gospodarski subjekt nije poduzeo nikakve mjere navedene u stavku 6. kako bi dokazao svoju pouzdanost. Ako razdoblje isključenja nije utvrđeno pravomoćnom presudom, to razdoblje ne može trajati dulje od pet godina od datuma izricanja pravomoćne osuđujuće presude u slučajevima iz stavka 1. i tri godine od datuma relevantnog događaja u slučajevima iz stavka 4.

Članak 58.

Kriteriji za odabir

1.  Kriteriji za odabir mogu se odnositi na:

Javni naručitelji mogu gospodarskim subjektima postaviti samo kriterije iz stavaka 2., 3. i 4. kao uvjete za sudjelovanje. Oni ograničavaju uvjete na one koji su primjereni za osiguranje da natjecatelj ili ponuditelj ima pravne i financijske mogućnosti te tehničke i stručne sposobnosti za izvršenje ugovora koji treba dodijeliti. Svi uvjeti moraju biti vezani uz i razmjerni predmetu ugovora.

2.  S obzirom na sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, javni naručitelji mogu zahtijevati od gospodarskih subjekata da budu upisani u jedan od strukovnih ili obrtnih registara koji se vodi u njihovoj državi članici poslovnog nastana kako je opisano u Prilogu XI. ili da budu usklađeni s drugim uvjetima određenim u tom Prilogu.

U postupcima nabave javnih usluga, ako gospodarski subjekti moraju posjedovati određeno ovlaštenje ili biti članovi određene organizacije kako bi bili u mogućnosti izvršiti dotične usluge u njihovoj državi podrijetla, javni naručitelj može od njih zahtijevati da dokažu posjedovanje takvog ovlaštenja ili članstva.

3.  Vezano uz ekonomsku i financijsku sposobnost, javni naručitelji mogu postaviti uvjete kojima se osigurava da gospodarski subjekti imaju ekonomsku i financijsku sposobnost potrebnu za izvršenje ugovora. U tu svrhu javni naručitelji mogu osobito zahtijevati da gospodarski subjekti imaju određeni minimalni godišnji promet, uključujući određeni minimalni promet u području koje je obuhvaćeno ugovorom. Dodatno, javni naručitelji mogu zahtijevati da gospodarski subjekti dostave informacije o svojim godišnjim financijskim izvješćima koje pokazuju omjer između, na primjer imovine i obveza. Mogu zahtijevati i odgovarajuću razinu osiguranja od rizika odgovornosti iz djelatnosti.

Minimalni godišnji promet koji se traži od gospodarskih subjekata ne smije prelaziti dvostruku vrijednost od procijenjene vrijednosti ugovora, osim u opravdanim slučajevima poput onih vezanih uz posebne rizike koji su povezani s prirodom radova, usluga ili robe. Javni naručitelj navodi glavne razloge za takve zahtjeve u dokumentaciji o nabavi ili u pojedinačnom izvješću iz članka 84.

Omjer između, na primjer imovine i obveza može se uzeti u obzir ako javni naručitelj za njih odredi metode i kriterije u dokumentaciji o nabavi. Takve metode i kriteriji su transparentni, objektivni i nediskriminirajući.

Ako je ugovor podijeljen na grupe, ovaj članak primjenjuje se na svaku pojedinačnu grupu. Međutim, javni naručitelj može odrediti minimalni godišnji promet koji se traži od gospodarskih subjekata upućivanjem na skupine grupa u slučaju da uspješni ponuditelj dobije nekoliko grupa koje se izvršavaju u isto vrijeme.

Kod dodjele ugovora temeljenih na okvirnom sporazumu po ponovnoj provedbi nadmetanja, uvjet za maksimalni godišnji promet iz drugog podstavka ovog stavka izračunava se na temelju očekivane maksimalne veličine određenih ugovora koji će se izvršavati u isto vrijeme ili, ako se to ne zna, na temelju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma. U slučaju dinamičkih sustava nabave, maksimalni godišnji promet iz drugog podstavka izračunava se na temelju očekivane maksimalne veličine određenih ugovora koje treba dodijeliti na temelju tog sustava.

4.  Vezano uz stručnu i tehničku sposobnost, javni naručitelji mogu postaviti uvjete kojima se osigurava da gospodarski subjekti imaju potrebne ljudske i tehničke resurse i iskustvo za obavljanje ugovora na odgovarajućoj razini kvalitete.

Javni naručitelji mogu osobito zahtijevati da gospodarski subjekti imaju dovoljnu razinu iskustva što se pokazuje odgovarajućim referencama iz ugovora koje su ranije izvršili. Javni naručitelj može pretpostaviti da neki gospodarski subjekt nema potrebnu stručnu sposobnost ako je taj javni naručitelj utvrdio da je gospodarski subjekt u sukobu interesa što može negativno utjecati na izvršenje ugovora.

U postupcima nabave za robu za koju su potrebni poslovi postavljanja ili instalacije, usluge ili radovi, stručna sposobnost gospodarskih subjekata za pružanje usluga ili obavljanje ugradnje ili instalacije može se procijeniti u odnosu na njihove vještine, učinkovitost, iskustvo i pouzdanost.

5.  Javni naručitelji dužni su naznačiti potrebne uvjete za sudjelovanje koji se mogu izraziti kao minimalne razine sposobnosti, uz odgovarajuće načine dokazivanja, u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa.

Članak 59.

Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi

1.  U vrijeme podnošenja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, javni naručitelji dužni su prihvatiti europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD) koja se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarni dokaz umjesto potvrda koje izdaju tijela javne vlasti ili treće strane, a kojima se potvrđuje da relevantni gospodarski subjekt ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnosti drugih subjekata, u skladu s člankom 63., ESPD također mora sadržavati podatke iz ovog stavka prvog podstavka koji se odnose na te subjekte.

ESPD se sastoji od službene izjave gospodarskog subjekta da nema relevantnih osnova za isključenje i/ili da je odgovarajući kriterij za odabir ispunjen te pruža relevantne informacije koje zahtijeva javni naručitelj. Osim toga, ESPD navodi tijelo javne vlasti ili treću stranu odgovornu za utvrđivanje popratnog dokumenta i sadrži službenu izjavu da će gospodarski subjekt, na zahtjev i bez odlaganja, moći dostaviti te popratne dokumente.

Ako javni naručitelj može dobiti popratne dokumente izravno, pristupanjem bazi podataka u skladu sa stavkom 5., ESPD mora sadržati i podatke koji su potrebni u tu svrhu, kao što je internetska adresa baze podataka, svi identifikacijski podaci i, ako je to primjenjivo, izjava o pristanku.

Gospodarski subjekti mogu ponovno koristiti ESPD koji se već koristio u prethodnom postupku nabave, pod uvjetom da potvrde da su podaci koji su u njoj sadržani i dalje ispravni.

2.  ESPD se sastavlja na temelju standardnog obrasca. Komisija utvrđuje taj standardni obrazac pomoću provedbenih akata. Navedeni se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 89. stavka 3.

ESPD se dostavlja isključivo u elektroničkom obliku.

3.  Neovisno o članku 92., Komisija preispituje praktičnu primjenu ESPD-a uzimajući u obzir tehnički razvoj baza podataka u državama članicama i izvješćuje o njemu Europski parlament i Vijeće do 18. travnja 2017.

Kada je potrebno, Komisija daje prijedloge za rješenja kojima se optimizira prekogranični pristup takvim bazama podataka te upotreba potvrda i atesta na unutarnjem tržištu.

4.  Javni naručitelj može, u bilo kojem trenutku tijekom postupka, zahtijevati od ponuditelja i natjecatelja da dostave sve ili dijelove popratnih dokumenta ako je to potrebno za pravilno provođenje postupka.

Prije dodjele ugovora, javni naručitelj zahtijeva od ponuditelja kojem je odlučio dodijeliti ugovor, osim kod ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu ako se takvi ugovori sklapaju u skladu s člankom 33. stavkom 3. ili člankom 33. stavkom 4. točkom (a), da podnese ažurne popratne dokumente u skladu s člankom 60. i, prema potrebi, člankom 62. Javni naručitelj može pozvati gospodarske subjekte da nadopune ili pojasne zaprimljene potvrde sukladno člancima 60. i 62.

5.  Neovisno o stavku 4., od gospodarskih subjekata neće se zahtijevati da dostave popratne dokumente ili drugu dokaznu dokumentaciju ako javni naručitelj ima mogućnost dobavljanja tih potvrda ili relevantnih podataka izravno, pristupanjem besplatnoj nacionalnoj bazi podataka u nekoj državi članici, kao što je nacionalni registar nabave, virtualni dosje poduzeća, elektronički sustav pohrane dokumenata ili pretkvalifikacijski sustav.

Neovisno o stavku 4., od gospodarskih subjekata neće se zahtijevati da dostave popratne dokumente ako javni naručitelj po dodjeli ugovora ili sklapanju okvirnog sporazuma, već posjeduje te dokumente.

Za potrebe prvog podstavka, države članice dužne su osigurati da baze podataka koje sadrže relevantne podatke o gospodarskim subjektima i koje su na raspolaganju njihovim javnim naručiteljima mogu biti na raspolaganju, pod istim uvjetima, i javnim naručiteljima iz ostalih država članica.

6.  Države članice stavljaju na raspolaganje i ažuriraju u sustavu e-Certis potpuni popis baza podataka koje sadrže relevantne podatke o gospodarskim subjektima kojima mogu pristupiti javni naručitelji iz drugih država članica. Države članice dužne su, na zahtjev, priopćiti ostalim državama članice sve podatke vezane uz baze podataka iz ovog članka.

Članak 60.

Načini dokazivanja

1.  Javni naručitelji mogu zahtijevati potvrde, izjave ili druge načine dokazivanja iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka i Priloga XII. kao dokaz za nepostojanje osnova za isključenje iz članka 57. i za ispunjavanje kriterija za odabir sukladno članku 58.

Javni naručitelji ne smiju zahtijevati načine dokazivanja osim onih iz ovog članka i iz članka 62. U odnosu na članak 63., gospodarski subjekti mogu se osloniti na bilo koji odgovarajući način kako bi dokazali javnom naručitelju da raspolažu potrebnim resursima.

2.  Javni naručitelji dužni su prihvatiti sljedeće kao dovoljan dokaz da se niti jedan od slučajeva navedenih u članku 57. ne primjenjuje na gospodarski subjekt:

Ako dotična država članica ili zemlja ne izdaje takve dokumente ili potvrde, ili ako oni ne obuhvaćaju sve slučajeve navedene u stavcima 1.i 2. i stavku 4. točki (b) članka 57., oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, u državi članici ili zemlji u kojoj nema odredbi koje se tiču izjava pod prisegom, svečanom izjavom od strane dotične osobe ispred nadležne sudske ili upravne vlasti, bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi članici ili zemlji podrijetla ili u državi članici ili zemlji poslovnog nastana gospodarskog subjekta.

Država članica dužna je, prema potrebi, izdati službenu izjavu u kojoj se navodi da se dokumenti ili potvrde iz ovog stavka ne izdaju ili da oni ne obuhvaćaju sve slučajeve iz članka 57. stavaka 1.. i 2. i stavka 4. točke (b). Takve službene izjave moraju biti dostupne putem internetskog spremišta potvrda (e-Certis) iz članka 61.

3.  Dokaz o ekonomskoj i financijskoj sposobnosti gospodarskog subjekta može, kao opće pravilo, biti pružen putem jedne ili više potvrda navedenih u Prilogu XII., dijelu I.

Ako, iz bilo kojeg opravdanog razloga, gospodarski subjekt nije u mogućnosti predočiti potvrde koje javni naručitelj zahtijeva, on može dokazati svoju ekonomsku ili financijsku sposobnost bilo kojim drugim dokumentom koji javni naručitelj smatra prikladnim.

4.  Dokaz o tehničkim sposobnostima gospodarskih subjekata može se pružiti jednim ili više sredstava navedenih u Prilogu XII., dijelu II., u skladu s prirodom, količinom ili važnosti, i namjenom radova, robe ili usluga.

5.  Države članice dužne su, na zahtjev, dostaviti drugim državama članicama sve informacije vezane uz osnove za isključenje navedene u članku 57., pogodnost obavljanja profesionalne djelatnosti te financijske i tehničke sposobnosti ponuditelja iz članka 58. kao i sve podatke vezane uz načine dokazivanja iz ovog članka.

Članak 61.

Internetsko spremište potvrda (e-Certis)

1.  Radi olakšavanja prekograničnog nadmetanja, države članice dužne su osigurati da se podaci vezani uz potvrde i druge oblike dokazne dokumentacije koji se unose sustav e-Certis koji je uspostavila Komisija stalno ažuriraju.

2.  Javni naručitelji koriste sustav e-Certis te zahtijevaju prvenstveno one vrste potvrda ili oblika dokazne dokumentacije koji su obuhvaćeni sustavom e-Certis.

3.  Komisija stavlja na raspolaganje sve jezične verzije ESPD-a u sustavu e-Certis.

Članak 62.

Norme osiguravanja kvalitete i norme upravljanja okolišem

1.  Ako zahtijevaju prilaganje potvrda koje su izdala neovisna tijela, a koje potvrđuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete, uključujući o dostupnosti za osobe s invaliditetom, javni naručitelji upućuju na sustave osiguravanja kvalitete koji se temelje na relevantnim serijama europskih normi koje su potvrdila akreditirana tijela. Moraju priznati jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također moraju prihvatiti dokaze o jednakovrijednim mjerama osiguravanja kvalitete ako dotični gospodarski subjekt nije mogao dobaviti takve potvrde u relevantnim rokovima zbog razloga koji se ne mogu pripisati tom gospodarskom subjektu, pod uvjetom da gospodarski subjekt dokaže da su predložene mjere osiguravanja kvalitete usklađene s potrebnim normama osiguranja kvalitete.

2.  Ako javni naručitelji zahtijevaju prilaganje potvrda koje izdaju neovisna tijela, a kojima se potvrđuje sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama za upravljanje okolišem, oni će uputiti na sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) Unije ili na druge sustave upravljanja okolišem koji se priznaju u skladu s člankom 45. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 ili na druge norme upravljanja okolišem koje se temelje na odgovarajućim europskim ili međunarodnim normama akreditiranih tijela. Moraju priznati jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama.

Ako gospodarski subjekt evidentno nema pristup takvim potvrdama, ili ih ne može pribaviti u relevantnom roku zbog razloga koji se ne mogu pripisati tom gospodarskom subjektu, javni naručitelj mora prihvatiti druge dokaze o mjerama upravljanja okolišem ako gospodarski subjekt dokaže da su te mjere jednakovrijedne onima u okviru primjenjivog sustava ili norme upravljanja okolišem.

3.  Države članice dužne su, na zahtjev, staviti na raspolaganje ostalim državama članicama, u skladu s člankom 86., sve podatke vezane uz dokumente koji su dostavljeni kao dokaz o sukladnosti s normama kvalitete i okoliša iz stavaka 1. i 2.

Članak 63.

Oslanjanje na sposobnosti drugih subjekata

1.  S obzirom na kriterije koji su vezani uz ekonomsku i financijsku sposobnost kako je određeno sukladno članku 58. stavku 3. i kriterije vezane uz tehničku i stručnu sposobnost kako je određeno sukladno članku 58. stavku 4., gospodarski subjekt može se osloniti, prema potrebi i za određeni ugovor, na sposobnosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njih i njega. S obzirom na kriterije koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije kako je određeno u dijelu II. točki (f) Priloga XII. ili na relevantno stručno iskustvo, gospodarski subjekti mogu se, međutim, osloniti samo na sposobnosti drugih subjekata ako će oni obaviti radove ili pružiti usluge za koje se traže te sposobnosti. Ako se gospodarski subjekt želi osloniti na sposobnosti drugih subjekata, mora dokazati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju potrebne resurse, na primjer, dostavljanjem obveze tih subjekata u tu svrhu.

Javni naručitelj dužan je, u skladu s člancima 59., 60. i 61., provjeriti ispunjavaju li subjekti na čije se sposobnosti gospodarski subjekt namjerava osloniti relevantne kriterije za odabir te postoje li osnove za isključenje sukladno članku 57. Javni naručitelj zahtijeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt koji ne zadovoljava relevantni kriterij za odabir ili za koji postoji obvezujuća osnova za isključenje. Javni naručitelj može zahtijevati ili država članica može zahtijevati od njega da zahtijeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt za koji postoji neobvezujuća osnova za isključenje.

Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnosti drugih subjekata vezano uz kriterije koji se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost, naručitelji mogu zahtijevati da taj gospodarski subjekt i ti subjekti budu zajednički odgovorni za izvršenje ugovora.

Pod istim uvjetima, skupina gospodarskih subjekata navedena u članku 19. stavku 2. može se osloniti na sposobnost članova skupine ili drugih subjekata.

2.  U slučaju ugovora o radovima, ugovora o uslugama i poslova postavljanja ili instalacije u kontekstu ugovora o nabavi robe, javni naručitelji mogu zahtijevati da određene kritične zadatke obavlja izravno sam ponuditelj, ili ako ponudu dostavlja skupina gospodarskih subjekata iz članka 19. stavka 2., sudionik iz te skupine.

Članak 64.

Službeni popisi odobrenih gospodarskih subjekata i potvrđivanje od tijela osnovanih sukladno javnom ili privatnom pravu

1.  Države članice mogu uspostaviti ili održavati službene popise odobrenih izvođača, dobavljača ili pružatelja usluga ili predvidjeti potvrđivanje od tijela za potvrđivanje koja zadovoljavaju europske norme koje se odnose na potvrđivanje u smislu Priloga VII.

One su dužne obavijestiti Komisiju i druge države članice o adresi tijela za potvrđivanje ili tijela koje je odgovorno za službene popise, a na koju se trebaju slati prijave.

2.  Države članice prilagođavaju uvjete za upis na službene popise iz stavka 1. i za izdavanje potvrda od strane tijela za potvrđivanje odredbama iz ovog pododjeljka.

Države članice također prilagođavaju navedene uvjete članku 63. u pogledu prijava za upis koje podnose gospodarski subjekti koji pripadaju skupini i polažu prava na resurse koje im druga društva u skupini stavljaju na raspolaganje. U takvim slučajevima, ti subjekti moraju dokazati tijelu koje sastavlja službeni popis da će imati te resurse na raspolaganju tijekom razdoblja valjanosti potvrde kojom se potvrđuje njihov upis u službeni popis i da će tijekom tog istog razdoblja ta društva nastaviti ispunjavati uvjete kvalitativnog odabira koji su obuhvaćeni službenim popisom ili potvrdom na koju se subjekti oslanjaju za svoj upis.

3.  Gospodarski subjekti koji su upisani u službene popise ili koji imaju potvrdu mogu, za svaki ugovor, podnijeti javnom naručitelju potvrdu o upisu koji je izdalo nadležno tijelo ili potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo za potvrđivanje.

Te potvrde navode upućivanja koja su omogućila tim gospodarskim subjektima upisivanje u službeni popis ili dobivanje potvrde i klasifikaciju na tom popisu.

4.  Potvrđeni upis na službene popise od strane nadležnih tijela ili potvrdu koju izdaje tijelo za potvrđivanje predstavlja pretpostavku o sposobnosti u pogledu uvjeta kvalitativnog odabira koje obuhvaća službeni popis ili potvrda.

5.  Informacija koja se može zaključiti iz upisa u službene popise ili potvrde ne može se neopravdano dovesti u pitanje. Što se tiče uplate doprinosa za socijalno osiguranje i poreza, prilikom svake se dodjele ugovora od bilo kojeg upisanoga gospodarskog subjekta može zahtijevati dodatna potvrda.

Javni naručitelji drugih država članica primjenjuju stavak 3. i prvi podstavak ovog stavka samo u prilog gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u državi članici koja vodi službenu listu.

6.  Zahtijevanje dokaza za kriterije za kvalitativni odabir koji su obuhvaćeni službenim popisom ili potvrdom mora biti u skladu s člankom 60. i, prema potrebi, člankom 62. Za svaki upis gospodarskih subjekata drugih država članica na službeni popis ili za njihovo potvrđivanje neće se zahtijevati dodatni dokazi ili izjave osim onih koji se zahtijevaju od nacionalnih gospodarskih subjekata.

Gospodarski subjekti mogu u svakom trenutku zahtijevati upis na službeni popis ili izdavanje potvrde. U razumno kratkom razdoblju obavješćuje ih se o odluci tijela koje sastavlja službenu listu ili nadležnog tijela za potvrđivanje.

7.  Od gospodarskih subjekata iz drugih država članica neće se zahtijevati takav upis ili potvrđivanje kako bi sudjelovali u ugovoru o javnoj nabavi. Javni naručitelji priznaju jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također prihvaćaju druga jednakovrijedna dokazna sredstva.

8.  Države članice dužne su, na zahtjev, staviti na raspolaganje ostalim državama članicama sve podatke vezane uz dokumente koji su dostavljeni kao dokaz da gospodarski subjekti ispunjavaju uvjete za upis u službeni popis odobrenih gospodarskih subjekata ili kao dokaz da gospodarski subjekti iz druge države članice imaju jednakovrijednu potvrdu.

Pododjeljak 2.

Smanjenje broja natjecatelja, ponuda i rješenja

Članak 65.

Smanjenje broja inače kvalificiranih natjecatelja koji će se pozvati na sudjelovanje

1.  U ograničenim postupcima, natjecateljskim postupcima uz pregovore, postupcima natjecateljskog dijaloga i partnerstvima za inovacije, javni naručitelji mogu ograničiti broj natjecatelja koji udovoljavaju kriterijima za odabir i koje će pozvati na dostavu ponude ili na sudjelovanje u dijalogu, pod uvjetom da na raspolaganju imaju minimalan broj, u skladu sa stavkom 2., kvalificiranih natjecatelja.

2.  U obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa javni naručitelji navode objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja namjeravaju primijeniti, minimalni broj natjecatelja koje namjeravaju pozvati i, prema potrebi, maksimalni broj.

U ograničenom postupku minimum je pet natjecatelja. U natjecateljskom postupku uz pregovore, postupku natjecateljskog dijaloga i partnerstvu za inovacije minimalni broj natjecatelja je tri. U svakom slučaju broj pozvanih natjecatelja mora biti dovoljan da se osigura istinsko natjecanje.

Javni naručitelji pozivaju broj natjecatelja koji je najmanje jednak minimalnom broju. Ipak, ako je broj natjecatelja koji zadovoljavaju kriterije za odabir i minimalne razine sposobnosti iz članka 58. stavka 5. manji od minimalnog broja, javni naručitelj može nastaviti postupak pozivanjem natjecatelja s potrebnim sposobnostima. U kontekstu ovog istog postupka, javni naručitelj ne smije uključiti gospodarske subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za sudjelovanje ili natjecatelje koji nemaju tražene sposobnosti.

Članak 66.

Smanjenje broja ponuda i rješenja

Ako se javni naručitelji koriste opcijom smanjenja broja ponuda o kojima se treba pregovarati, kako je predviđeno u članku 29. stavku 6., ili smanjenja broja rješenja koja se trebaju razmotriti kako je predviđeno u članku 30. stavku 4., čine to primjenjujući kriterije za dodjelu koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi. U završnoj fazi, broj koji je utvrđen mora osigurati istinsko nadmetanje u onoj mjeri u kojoj postoji dovoljan broj ponuda, rješenja ili kvalificiranih natjecatelja.

Pododjeljak 3.

Dodjela ugovora

Članak 67.

Kriteriji za dodjelu

1.  Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone ili druge propise o cijeni određene robe ili naknadi za određene usluge, javni naručitelji temelje dodjelu ugovora o javnoj nabavi na ekonomski najpovoljnijoj ponudi.

2.  Ekonomski najpovoljnija ponuda sa stajališta javnog naručitelja utvrđuje se na temelju cijene ili troška, primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, u skladu s člankom 68., te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne i/ili socijalne aspekte, povezani s predmetom dotičnog ugovora o javnoj nabavi. Ti kriteriji mogu obuhvaćati, na primjer:

Element troška može biti i u obliku fiksne cijene ili troška na temelju čega se gospodarski subjekti natječu samo po kriterijima kvalitete.

Države članice mogu odrediti da javni naručitelji ne smiju koristiti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za dodjelu ili mogu ograničiti njihovu primjenu na određene kategorije javnih naručitelja ili određene vrste ugovora.

3.  Smatra se da su kriteriji za dodjelu povezani s predmetom ugovora o javnoj nabavi ako se odnose na radove, robu ili usluge koje se pružaju u okviru tog ugovora u bilo kojem aspektu i u bilo kojoj fazi njihovog životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u:

i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihovog materijalnog sadržaja.

4.  Kriteriji za dodjelu ne smiju dati neograničenu slobodu izbora javnom naručitelju. Oni moraju osigurati mogućnost učinkovitog nadmetanja te moraju biti popraćeni specifikacijama kojima se omogućuje učinkovita provjera informacija koje su pružili ponuditelji da bi se procijenilo u kojoj mjeri ponude udovoljavaju kriterijima za dodjelu. U slučaju dvojbe, javni naručitelji moraju učinkovito provjeriti točnost podataka i dokaza koje su dostavili ponuditelji.

5.  Javni naručitelj mora navesti u dokumentaciji o nabavi relativni ponder koji dodjeljuje svakom kriteriju koji je odabran u svrhu određivanja ekonomski najpovoljnije ponude, osim kada se on utvrđuje samo na temelju cijene.

Ti se ponderi mogu izraziti određivanjem raspona s odgovarajućom maksimalnom razlikom.

Ako ponderiranje nije moguće zbog objektivnih razloga, javni naručitelj navodi kriterije od najvažnijeg prema manje važnom.

Članak 68.

Trošak životnog vijeka

1.  Trošak životnog vijeka obuhvaća, do relevantnog stupnja, sve sljedeće troškove ili dio sljedećih troškova tijekom životnog vijeka proizvoda, usluge ili radova:

2.  Ako javni naručitelji procjenjuju troškove korištenjem pristupa troškova životnog vijeka, u dokumentaciji o nabavi moraju navesti podatke koje trebaju dostaviti ponuditelji i metodu koju će javni naručitelj koristiti za određivanje troškova životnog vijeka na temelju tih podataka.

Metoda koja se koristi za procjenu troškova pripisanih okolišnim vanjskim učincima mora ispuniti sve sljedeće uvjete:

3.  Kada je zakonodavnim aktom Unije zajednička metoda za izračun troškova životnog vijeka postala obvezna, ta se zajednička metoda primjenjuje na procjenu troškova životnog vijeka.

Popis takvih zakonodavnih akata i, prema potrebi, delegiranih akata koji ih nadopunjuju nalazi se u Prilogu XIII. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 87. o ažuriranju tog popisa, ako je ažuriranje popisa potrebno zbog donošenja novog zakonodavstva kojim se zajednička metoda određuje kao obvezna ili se radi o stavljanju izvan snage ili izmjenama postojećih pravnih akata.

Članak 69.

Izuzetno niske ponude

1.  Javni naručitelji zahtijevaju od gospodarskih subjekata da objasne cijenu ili trošak predložen u ponudi ako se čini da su ponude izuzetno niske s obzirom na radove, robu ili usluge.

2.  Objašnjenja iz stavka 1. mogu se pogotovo odnositi na:

3.  Javni naručitelj procjenjuje dostavljene podatke kroz savjetovanje s ponuditeljem. On može odbiti ponudu samo ako dostavljeni dokazi zadovoljavajuće ne objašnjavaju nisku predloženu razinu cijene ili troškova, uzimajući u obzir elemente iz stavka 2.

Javni naručitelji su dužni odbiti ponudu ako su utvrde da je ponuda izuzetno niska jer ne udovoljava primjenjivim obvezama iz članka 18. stavka 2.

4.  Ako javni naručitelj utvrdi da je ponuda izuzetno niska zato što je ponuditelj primio državnu potporu, ponuda smije biti odbijena samo na temelju toga tek nakon savjetovanja s ponuditeljem, ako on nije u mogućnosti dokazati, u dostatnom roku određenom od strane javnog naručitelja, da je dotična potpora usklađena s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. UFEU-a. Ako javni naručitelj u tim okolnostima odbije ponudu, on o tome obavješćuje Komisiju.

5.  Države članice dužne su, na zahtjev, pružiti drugim državama članicama putem administrativne suradnje sve podatke kojima raspolažu kao što su zakoni, propisi, kolektivni ugovori koji se općenito primjenjuju ili nacionalne tehničke norme koje se odnose na dostavljene dokaze i dokumente vezano uz podatke iz stavka 2.

POGLAVLJE IV.

Izvršenje ugovora

Članak 70.

Uvjeti za izvršenje ugovora

Javni naručitelji mogu odrediti posebne uvjete vezane za izvršenje ugovora, pod uvjetom da su oni povezani s predmetom ugovora u smislu članka 67. stavka 3. i navedeni u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi. Ti uvjeti mogu uključivati gospodarske, okolišne, društvene aspekte ili one povezane s inovacijama i zaposlenošću.

Članak 71.

Podugovaranje

1.  Poštovanje obveza iz članka 18. stavka 2. od strane podugovaratelja osigurava se odgovarajućom mjerom nadležnih nacionalnih tijela koja djeluju u okviru svoje odgovornosti i nadležnosti.

2.  U dokumentaciji o nabavi javni naručitelj može zahtijevati, ili država članica može od njega tražiti da zahtijeva, da ponuditelj u svojoj ponudi navede dio ugovora koji možda namjerava dati u podugovor trećim stranama i sve predložene podugovaratelje.

3.  Države članice mogu odrediti da, na zahtjev podugovaratelja i ako to dozvoljava priroda ugovora, javni naručitelj prenese dospjela plaćanja izravno podugovaratelju za usluge, robu ili radove koje je izveo za gospodarski subjekt kojemu je dodijeljen ugovor o javnoj nabavi (glavni ugovaratelj). Te mjere mogu uključivati odgovarajuće mehanizme koji glavnom ugovaratelju omogućuju ulaganje prigovora na neosnovana plaćanja. Aranžmani koji se odnose na način plaćanja navode se u dokumentaciji o nabavi.

4.  Stavci 1. do 3. ne dovode u pitanje odgovornost glavnog ugovaratelja.

5.  U slučaju ugovora o radovima i s obzirom na usluge koje se pružaju u prostoru pod izravnim nadzorom javnog naručitelja, nakon dodjele ugovora i najkasnije nakon što započne izvršenje ugovora, javni naručitelj zahtijeva od glavnog ugovaratelja da naznači javnom naručitelju ime, podatke za kontakt i zakonske predstavnike svojih podugovaratelja uključenih u te radove ili usluge ako je to poznato u tom trenutku. Javni naručitelj od glavnog ugovaratelja traži da obavijesti javnog naručitelja o svim promjenama u tim podacima za vrijeme trajanja ugovora, kao i o podacima koji se traže za sve nove podugovaratelje koje on naknadno uključi u te radove ili usluge.

Neovisno o prvom podstavku, države članice mogu propisati obvezu dostavljanja traženih podataka izravno glavnom ugovaratelju.

Ako je to potrebno za potrebe ovog članka stavka 6. točke (b), uz tražene podatke mogu biti priložene osobne izjave podugovaratelja, kao što je navedeno u članku 59. Provedbene mjere sukladno stavku 8. ovog članka mogu određivati da podugovaratelji koji se uključe nakon dodjele ugovora dostavljaju potvrde i druge popratne dokumente umjesto osobne izjave.

Prvi se podstavak ne primjenjuje na dobavljače.

Javni naručitelji mogu proširiti ili od njih države članice mogu zahtijevati da prošire obveze navedene u prvom podstavku na primjerice:

6.  S ciljem izbjegavanja kršenja obveza iz članka 18. stavka 2., moguće je poduzeti odgovarajuće mjere, kao što su:

7.  Države članice mogu propisati stroža pravila o odgovornosti u okviru nacionalnog prava ili mogu ići dalje u okviru nacionalnog prava u vezi s izravnim plaćanjima podugovarateljima, na primjer određivanjem izravnih plaćanja podugovarateljima, a da oni ne moraju sami zatražiti takva izravna plaćanja.

8.  Države članice koje odluče propisati mjere u skladu sa stavcima 3., 5. ili 6. određuju, prema zakonu i drugim propisima te uzimajući u obzir pravo Unije, provedbene uvjete za te mjere. Pri tomu države članice mogu ograničiti njihovu primjenjivost, na primjer u odnosu na određene vrste ugovora, određene kategorije javnih naručitelja ili gospodarskih subjekata ili na određene iznose.

Članak 72.

Izmjena ugovora tijekom njegova trajanja

1.  Ugovore i okvirne sporazume moguće je mijenjati bez novog postupka nabave u skladu s ovom Direktivom u svim sljedećim slučajevima:

Javni naručitelji koji su izmijenili ugovor u slučajevima navedenima u točkama (b) i (c) ovog stavka objavljuju obavijest o tome u Službenom listu Europske unije. Takva obavijest sadrži informacije navedene u Prilogu V. dijelu G i objavljuju se u skladu s člankom 51.

2.  Nadalje, bez bilo kakve potrebe za provjerom jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 4. točaka od (a) do (d), ugovore je jednako moguće izmijeniti bez potrebe za novim postupkom nabave u skladu s ovom Direktivom, ako je vrijednost izmjene manja od sljedećih vrijednosti:

Međutim, izmjena ne smije mijenjati cjelokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, vrijednost se procjenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti uzastopnih izmjena.

3.  U svrhu izračuna cijene iz stavka 2. i stavka 1. točaka (b) i (c), ažurirana je cijena referentna vrijednost kada ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji.

4.  Izmjena ugovora ili okvirnog sporazuma tijekom njegova trajanja smatra se značajnom u smislu stavka 1. točke (e), ako njome ugovor ili okvirni sporazum postaju značajno različiti po svojoj naravi od prvotno zaključenog. U svakom slučaju, ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., izmjena se smatra značajnom ako je ispunjen jedan ili više od sljedećih uvjeta:

5.  Novi postupak nabave zahtijeva se u skladu s ovom Direktivom za druge izmjene odredaba ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma za vrijeme njegovog trajanja, osim onih navedenih u stavcima 1. i 2.

Članak 73.

Raskid ugovora

Države članice dužne su osigurati da javni naručitelji mogu, barem u sljedećim okolnostima i pod uvjetima koji su određeni primjenjivim nacionalnim pravom, raskinuti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja ako:

GLAVA III.

POSEBNI REŽIMI NABAVE

POGLAVLJE I.

Društvene i druge posebne usluge

Članak 74.

Dodjela ugovora za društvene i druge posebne usluge

Ugovori o javnoj nabavi za društvene i druge posebne usluge navedene u Prilogu XIV. dodjeljuju se u skladu s ovim poglavljem ako je vrijednost ugovora jednaka ili veća od praga navedenog u članku 4. točki (d).

Članak 75.

Objava obavijesti

1.  Javni naručitelji koji namjeravaju dodijeliti ugovor o javnoj nabavi za usluge iz članka 74. obznanjuju svoju namjeru na bilo koji od sljedećih načina:

Međutim, prvi podstavak ne primjenjuje se ako se mogao koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave, u skladu člankom 32. za dodjelu ugovora o javnoj nabavi usluga.

2.  Javni naručitelji koji su dodijelili ugovor o javnoj nabavi za usluge iz članka 74. obznanjuju rezultate postupka nabave putem obavijesti o dodjeli ugovora koja sadrži podatke iz Priloga V. dijela J, u skladu sa standardnim obrascima iz članka 51. Oni, međutim, mogu grupirati takve obavijesti tromjesečno. U tom slučaju šalju grupirane obavijesti u roku 30 dana od završetka svakog kvartala.

3.  Komisija utvrđuje standardne obrasce iz stavaka 1. i 2. ovog članka provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 89. stavka 2.

4.  Obavijest iz ovog članka objavljuju se u skladu s člankom 51.

Članak 76.

Načela dodjele ugovora

1.  Države članice donose nacionalna pravila za dodjelu ugovora koja podliježu ovom poglavlju kako bi se osiguralo da su javni naručitelji usklađeni s načelima transparentnosti i jednakog postupanja prema gospodarskim subjektima. Države članice imaju slobodu odrediti postupovna pravila koja će se primjenjivati ako ta pravila omogućuju javnim naručiteljima da uzmu u obzir posebnosti dotičnih usluga.

2.  Države članice dužne su osigurati da javni naručitelji mogu uzeti u obzir potrebu za osiguranjem kvalitete, neprekidnosti, dostupnosti, raspoloživosti i sveobuhvatnosti usluga, posebne potrebe različitih kategorija korisnika, uključujući skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, sudjelovanje i osnaživanje korisnika te inovativnost. Države članice također mogu predvidjeti da se pružatelj usluga bira na temelju ponude koja predstavlja najbolji omjer između cijene i kvalitete, uzimajući u obzir kriterije kvalitete i održivosti za društvene usluge.

Članak 77.

Rezervirani ugovori za određene usluge

1.  Države članice mogu odrediti da javni naručitelji mogu za organizacije rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavi isključivo za one zdravstvene, društvene i kulturne usluge iz članka 74., koje su obuhvaćene CPV oznakama 75121000-0, 75122000-7, 75123000-4, 79622000-0, 79624000-4, 79625000-1, 80110000-8, 80300000-7, 80420000-4, 80430000-7, 80511000-9, 80520000-5, 80590000-6, od 85000000-9 do 85323000-9, 92500000-6, 92600000-7, 98133000-4, 98133110-8.

2.  Organizacija iz stavka 1. ispunjava sve sljedeće uvjete:

3.  Najdulje trajanje ugovora jest tri godine.

4.  Poziv na nadmetanje mora upućivati na ovaj članak.

5.  Neovisno o članku 92., Komisija ocjenjuje učinke ovog članka i izvješćuje Europski parlament i Vijeće do 18. travnja 2019.

POGLAVLJE II.

Pravila kojima se uređuju projektni natječaji

Članak 78.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na:

U slučajevima iz ovog članka prvog stavka točke (a), prag iz članka 4. izračunava se na temelju procijenjene vrijednosti bez PDV-a ugovora o javnoj nabavi usluga, uključujući moguće nagrade ili isplate sudionicima.

U slučajevima iz ovog članka prvog stavka točke (b), prag se odnosi na ukupni iznos nagrada i plaćanja, uključujući procijenjenu vrijednost bez PDV-a ugovora o javnoj nabavi usluga koji bi se kasnije mogao sklopiti na temelju članka 32. stavka 4. ako je javni naručitelj obznanio svoju namjeru da dodijeli takav ugovor u obavijesti o natječaju.

Članak 79.

Obavijesti

1.  Javni naručitelji koji namjeravaju provesti projektni natječaj moraju obznaniti svoju namjeru putem obavijesti o natječaju.

Ako namjeravaju dodijeliti naknadni ugovor o uslugama prema članku 32. stavku 4., moraju to navesti u obavijesti o natječaju.

2.  Javni naručitelji koji su proveli projektni natječaj šalju obavijest o rezultatima natječaja u skladu s člankom 51. i moraju biti u mogućnosti dokazati datum slanja objave.

Ako bi otkrivanje podataka o rezultatima natječaja ometalo provedbu zakona, bilo protivno javnom interesu, štetilo opravdanim tržišnim interesima određenog poduzeća, bilo javnog ili privatnog, ili ako bi moglo štetiti poštenom tržišnom natjecanju između pružatelja usluga, takvi se podaci mogu ne objaviti.

3.  Obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovog članka objavljuju se u skladu s člankom 51. stavcima 2. do 6. i člankom 52. One moraju uključivati podatke određene u Prilogu VI. dijelovima E odnosno F u obliku standardnih obrazaca.

Komisija utvrđuje standardne obrasce provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 89. stavka 2.

Članak 80.

Pravila o organiziranju projektnih natječaja i odabiru sudionika

1.  Prilikom organiziranja projektnih natječaja, javni naručitelji primjenjuju postupke koji su prilagođeni odredbama glave I. i ovog poglavlja.

2.  Pristup sudionika projektnim natječajima ne smije se ograničavati:

3.  Ako su projektni natječaji ograničeni na ograničeni broj sudionika, javni naručitelji utvrđuju jasne i nediskriminirajuće kriterije odabira. U svakom slučaju, broj natjecatelja koji su pozvani na sudjelovanje mora biti dovoljan da se osigura istinsko tržišno natjecanje.

Članak 81.

Sastav ocjenjivačkog suda

Ocjenjivački sud mora se sastojati isključivo od fizičkih osoba koje su neovisne o sudionicima u natječaju. Ako se od sudionika natječaja zahtijeva određena stručna kvalifikacija, najmanje trećina članova ocjenjivačkog suda mora imati takvu ili jednakovrijednu kvalifikaciju.

Članak 82.

Odluke ocjenjivačkog suda

1.  Ocjenjivački sud mora biti samostalan u svojim odlukama ili mišljenjima.

2.  Planove i projekte koje su dostavili natjecatelji ocjenjivački sud dužan je razmatrati anonimno i isključivo na temelju kriterija navedenih u obavijesti o natječaju.

3.  Ocjenjivački sud dužan je bilježiti svoje rangiranje projekata u izvješću koje potpisuju njegovi članovi i koje je izrađeno prema odlikama svakog projekta, uključujući svoje napomene i sve točke koje je potrebno pojasniti.

4.  Anonimnost se mora poštovati sve dok ocjenjivački sud ne donese svoje mišljenje ili odluku.

5.  Natjecatelji se mogu pozvati, ako je potrebno, da odgovore na pitanja koja je ocjenjivački sud zabilježio u zapisniku kako bi se pojasnili bilo koji aspekti projekata.

6.  O dijalogu između članova ocjenjivačkog suda i natjecatelja sastavlja se potpuni zapisnik.

GLAVA IV.

UPRAVLJANJE

Članak 83.

Provedba

1.  Kako bi se učinkovito osigurala točna i djelotvorna provedba, države članice osiguravaju da barem zadatke koji su navedeni u ovom članku obavljaju jedno ili više tijela, organa ili struktura. One obavješćuju Komisiju o svim tijelima, organima ili strukturama koje su nadležne za te zadatke.

2.  Države članice dužne su osigurati nadzor nad primjenom pravila o javnoj nabavi.

Ako nadzorna tijela ili strukture uoče, na vlastitu inicijativu ili po zaprimanju informacija, određena kršenja ili sistemske probleme, ovlaštena su za obavješćivanje nacionalnih revizorskih tijela, sudova ili drugih odgovarajućih tijela ili struktura kao što su javni pravobranitelj, nacionalni parlamenti ili njihovi odbori, o tim problemima.

3.  Rezultati aktivnosti nadzora u skladu sa stavkom 2. dostupni su javnosti putem odgovarajućih sredstava obavješćivanja. Ti su rezultati također dostupni Komisiji. Na primjer, mogu biti uključeni u izvješća o nadzoru iz drugog podstavka ovog stavka.

Do 18. travnja 2017., a nakon toga svake tri godine, države članice dostavljaju Komisiji izvješće o nadzoru koje obuhvaća, ovisno o slučaju, podatke o najučestalijim uzrocima pogrešne primjene ili pravne nesigurnosti, uključujući moguće strukturne ili opetovane probleme u primjeni pravila, o razini sudjelovanja malih i srednjih poduzeća (SME) u javnoj nabavi te o sprečavanju, utvrđivanju i odgovarajućem izvještavanju o slučajevima prijevare u javnoj nabavi, korupciji, sukobu interesa i drugim ozbiljnim nepravilnostima.

Komisija može, najviše svake treće godine, zahtijevati od država članica da dostave podatke o praktičnoj provedbi nacionalnih strateških politika nabave.

Za potrebe ovog stavka i stavka 4. ovog članka, mala i srednja poduzeća smatraju se onima definiranima u Preporuci Komisije 2003/361/EZ ( 16 ).

Na temelju zaprimljenih podataka u skladu s ovim stavkom. Komisija redovito izdaje izvješće o provedbi i najboljoj praksi nacionalnih politika nabave na unutarnjem tržištu.

4.  Države članice osiguravaju da:

5.  Države članice, ne dovodeći u pitanje opće postupke i radne metode koje je za svoje komunikaciju i kontakte s državama članicama uspostavila Komisija, određuju referentno mjesto za suradnju s Komisijom na području primjene zakonodavstva o javnoj nabavi.

6.  Javni naručitelji dužni su, barem tijekom trajanja ugovora, čuvati preslike svih sklopljenih ugovora čija je vrijednost jednaka ili veća od:

Javni naručitelji dužni su omogućiti pristup tim ugovorima; međutim, pristup određenim dokumentima ili podacima može se uskratiti u mjeri i uz uvjete koji su predviđeni primjenjivim pravilima Unije ili nacionalnim pravilima o pristupu dokumentima i zaštiti podataka.

Članak 84.

Pojedinačna izvješća o postupcima za dodjelu ugovora

1.  Za svaki ugovor ili okvirni sporazum koji je obuhvaćen ovom Direktivom te svaki put kada se uspostavi dinamički sustav nabave, javni naručitelji sastavljaju pisano izvješće koje sadrži najmanje sljedeće:

Ovo izvješće neće se zahtijevati za ugovore koji se temelje na okvirnim sporazumima ako su oni zaključeni u skladu s člankom 33. stavkom 3. ili člankom 33. stavkom 4. točkom (a).

U mjeri u kojoj obavijest o dodjeli ugovora sastavljena u skladu s člankom 50. ili člankom 75. stavkom 2. sadrži podatke koji se zahtijevaju u ovom stavku, javni naručitelji mogu uputiti na tu obavijest.

2.  Javni naručitelji dokumentiraju tijek svih postupaka nabave, bez obzira na to provode li se elektroničkim putem. U tu svrhu, dužni su osigurati da čuvaju dostatnu dokumentaciju za opravdanje odluka koje se donose u svim fazama postupka nabave, kao što je dokumentacija o komunikaciji s gospodarskim subjektima i internim mišljenjima, pripremi dokumentacije o nabavi, o dijalogu i pregovorima ako ih je bilo, odabiru i dodjeli ugovora. Dokumentacija se čuva barem tri godine od dana dodjele ugovora.

3.  O izvješću ili njegovim glavnim elementima obavješćuje se Komisija ili nadležna tijela, organi ili strukture iz članka 83., na njihov zahtjev.

Članak 85.

Nacionalno izvještavanje i statistički podaci

1.  Komisija provjerava kvalitetu i cjelovitost podataka koji se mogu izdvojiti iz obavijesti iz članaka 48., 49., 48., 50., 75. i 79. i koji se objavljuju u skladu s Prilogom VIII.

Ako kvaliteta i cjelovitost podataka iz prvog podstavka ovog stavka nije u skladu s obvezama iz članka 48. stavka 1., članka 49., članka 50. stavka 1., članka 75. stavka 2. i članka 79. stavka 3., Komisija zahtijeva dodatne informacije od dotične države članice. Dotična država članica dužna je u razumnom roku dostaviti nedostatne statističke podatke koje zahtijeva Komisija.

2.  Do 18. travnja 2017., a nakon toga svake tri godine, države članice prosljeđuju Komisiji statističko izvješće o nabavi koja bi bila obuhvaćena ovom Direktivom ako bi njena vrijednost premašila relevantni prag utvrđen u članku 4., uz navođenje procjene ukupne zbirne vrijednosti takve nabave tijekom dotičnog razdoblja. Ta procjena može se osobito temeljiti na podacima koji su dostupni prema nacionalnim zahtjevima za objavu ili prema procjenama zasnovanim na uzorcima.

To se izvješće može uključiti u izvješće iz članka 83. stavka 3.

3.  Države članice stavljaju na raspolaganje Komisiji podatke o svojoj institucionalnoj organizaciji vezanoj uz primjenu, praćenje i provedbu ove Direktive, kao i o nacionalnim inicijativama usmjerenim na osiguravanje smjernica za provedbu ili pomoć u provedbi pravila Unije o javnoj nabavi ili na odgovaranje na izazove koji se pojavljuju u primjeni tih pravila.

Ti se podaci mogu uključiti u izvješće iz članka 83. stavka 3.

Članak 86.

Administrativna suradnja

1.  Države članice si međusobno pomažu i uvode mjere za učinkovitu suradnju kako bi se osigurala razmjena podataka o pitanjima iz članaka 42., 43., 44., 57., 59., 60., 62., 64. i 69. One osiguravaju povjerljivost podataka koje razmjenjuju.

2.  Nadležna tijela svih dotičnih država članica razmjenjuju podatke u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka iz Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 17 ) i Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 18 ).

3.  Kako bi se ispitala prikladnost korištenja Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 u svrhu razmjene podataka obuhvaćenih ovom Direktivom, mora se pokrenuti pilot-projekt do 18. travnja 2015.

GLAVA V.

DELEGIRANE OVLASTI, PROVEDBENE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87.

Izvršavanje ovlasti

1.  Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji podložno uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.  Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članaka 6., 22., 23., 56. i 68. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od 17. travnja 2014.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 6., 22., 23., 56. i 68. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akta koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članaka 6., 22., 23., 56. i 68. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 88.

Hitni postupak

1.  Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka odmah stupaju na snagu i primjenjuju se sve dok god nema protivljenja u skladu sa stavkom 2. U priopćenju Europskom parlamentu i Vijeću o delegiranom aktu navode se razlozi za korištenje hitnog postupka.

2.  Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 87. stavka 5. U takvom slučaju Komisija dotični akt stavlja akt izvan snage odmah nakon što je Europskog parlament ili Vijeće obavijeste o svojoj odluci o ulaganju prigovora.

Članak 89.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Savjetodavni odbor za javnu nabavu osnovan Odlukom Vijeća 71/306/EEZ ( 19 ). Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri pozivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Pri pozivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 90.

Prenošenje i prijelazne odredbe

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 18. travnja 2016. One Komisiji bez odlaganja dostavljaju tekst navedenih mjera.

2.  Neovisno o stavku 1. ovog članka, države članice mogu odgoditi primjenu članka 22. stavka 1. do 18. listopada 2018., osim gdje je obvezno korištenje elektroničkih sredstava u skladu s člancima 34., 35. ili 36., člankom 37. stavkom 3., člankom 51. stavkom 2. ili člankom 53.

Neovisno o stavku 1. ovog članka, države članice mogu odgoditi primjenu članka 22. stavka 1. za središnja tijela za nabavu do 18. travnja 2017.

Ako država članica odluči odgoditi primjenu članka 22. stavka 1., ta država članica predviđa da javni naručitelji mogu odabrati između sljedećih načina komunikacije za svu komunikaciju i razmjenu informacija:

3.  Neovisno o stavku 1. ovog članka, države članice mogu odgoditi primjenu članka 59. stavka 2. drugog podstavka do 18. travnja 2018.

4.  Neovisno o stavku 1. ovog članka, države članice mogu odgoditi primjenu članka 59. stavka 5. drugog podstavka do 18. listopada 2018.

5.  Neovisno o stavku 1. ovog članka, države članice mogu odgoditi primjenu članka 61. stavka 2. do 18. listopada 2018.

6.  Kada države članice donose mjere iz stavaka od 1. do 5., te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

7.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donose u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 91.

Stavljanja izvan snage

Direktiva 2004/18/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 18. travnja 2016.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XV.

Članak 92.

Preispitivanje

Komisija preispituje gospodarske učinke na unutarnje tržište, osobito u vezi s čimbenicima kao što su prekogranična dodjela ugovora i transakcijski troškovi, a koji su posljedica primjene pragova koji su utvrđeni člankom 4., i o njima izvješćuje Europski parlament i Vijeće do 18. travnja 2019.

Komisija, ako je to moguće i primjereno, razmatra predlaganje povećanja iznosa pragova koji se primjenjuju prema GPA-u tijekom sljedećeg kruga pregovora. U slučaju bilo kakve promjene iznosa pragova koji se primjenjuju prema GPA-u, izvješće je prema potrebi popraćeno prijedlogom pravnog akta kojim se mijenjaju pragovi određeni u ovoj Direktivi.

Članak 93.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 94.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

▼B

PRILOG I.

TIJELA SREDIŠNJE DRŽAVE

BELGIJA

BUGARSKA

Администрация на Народното събрание

Aдминистрация на Президента

Администрация на Министерския съвет

Конституционен съд

Българска народна банка

Министерство на външните работи

Министерство на вътрешните работи

Министерство на държавната администрация и административната реформа

Министерство на извънредните ситуации

Министерство на земеделието и храните

Министерство на здравеопазването

Министерство на икономиката и енергетиката

Министерство на културата

Министерство на образованието и науката

Министерство на околната среда и водите

Министерство на отбраната

Министерство на правосъдието

Министерство на регионалното развитие и благоустройството

Министерство на транспорта

Министерство на труда и социалната политика

Министерство на финансите

Državne agencije, državne komisije, izvršne agencije i druga državna tijela uspostavljena zakonom ili odlukom Vijeća ministara čija je uloga povezana s obnašanjem izvršnih ovlasti:

Агенция за ядрено регулиране

Висшата атестационна комисия

Държавна комисия за енергийно и водно регулиране

Държавна комисия по сигурността на информацията

Комисия за защита на конкуренцията

Комисия за защита на личните данни

Комисия за защита от дискриминация

Комисия за регулиране на съобщенията

Комисия за финансов надзор

Патентно ведомство на Република България

Сметна палата на Република България

Агенция за приватизация

Агенция за следприватизационен контрол

Български институт по метрология

Държавна агенция „Архиви”

Държавна агенция „Държавен резерв и военновременни запаси”

Държавна агенция „Национална сигурност”

Държавна агенция за бежанците

Държавна агенция за българите в чужбина

Държавна агенция за закрила на детето

Държавна агенция за информационни технологии и съобщения

Държавна агенция за метрологичен и технически надзор

Държавна агенция за младежта и спорта

Държавна агенция по горите

Държавна агенция по туризма

Държавна комисия по стоковите борси и тържища

Институт по публична администрация и европейска интеграция

Национален статистически институт

Национална агенция за оценяване и акредитация

Националната агенция за професионално образование и обучение

Национална комисия за борба с трафика на хора

Агенция „Митници”

Агенция за държавна и финансова инспекция

Агенция за държавни вземания

Агенция за социално подпомагане

Агенция за хората с увреждания

Агенция по вписванията

Агенция по геодезия, картография и кадастър

Агенция по енергийна ефективност

Агенция по заетостта

Агенция по обществени поръчки

Българска агенция за инвестиции

Главна дирекция „Гражданска въздухоплавателна администрация”

Дирекция „Материално-техническо осигуряване и социално обслужване” на Министерство на вътрешните работи

Дирекция „Оперативно издирване” на Министерство на вътрешните работи

Дирекция „Финансово-ресурсно осигуряване” на Министерство на вътрешните работи

Дирекция за национален строителен контрол

Държавна комисия по хазарта

Изпълнителна агенция „Автомобилна администрация”

Изпълнителна агенция „Борба с градушките”

Изпълнителна агенция „Българска служба за акредитация”

Изпълнителна агенция „Военни клубове и информация”

Изпълнителна агенция „Главна инспекция по труда”

Изпълнителна агенция „Държавна собственост на Министерството на отбраната”

Изпълнителна агенция „Железопътна администрация”

Изпълнителна агенция „Изпитвания и контролни измервания на въоръжение, техника и имущества”

Изпълнителна агенция „Морска администрация”

Изпълнителна агенция „Национален филмов център”

Изпълнителна агенция „Пристанищна администрация”

Изпълнителна агенция „Проучване и поддържане на река Дунав”

Изпълнителна агенция „Социални дейности на Министерството на отбраната”

Изпълнителна агенция за икономически анализи и прогнози

Изпълнителна агенция за насърчаване на малките и средни предприятия

Изпълнителна агенция по лекарствата

Изпълнителна агенция по лозата и виното

Изпълнителна агенция по околна среда

Изпълнителна агенция по почвените ресурси

Изпълнителна агенция по рибарство и аквакултури

Изпълнителна агенция по селекция и репродукция в животновъдството

Изпълнителна агенция по сортоизпитване, апробация и семеконтрол

Изпълнителна агенция по трансплантация

Изпълнителна агенция по хидромелиорации

Комисията за защита на потребителите

Контролно-техническата инспекция

Национален център за информация и документация

Национален център по радиобиология и радиационна защита

Национална агенция за приходите

Национална ветеринарномедицинска служба

Национална служба „Полиция”

Национална служба „Пожарна безопасност и защита на населението”

Национална служба за растителна защита

Национална служба за съвети в земеделието

Национална служба по зърното и фуражите

Служба „Военна информация”

Служба „Военна полиция”

Фонд „Републиканска пътна инфраструктура”

Авиоотряд 28

ČEŠKA

Ministerstvo dopravy

Ministerstvo financí

Ministerstvo kultury

Ministerstvo obrany

Ministerstvo pro místní rozvoj

Ministerstvo práce a sociálních věcí

Ministerstvo průmyslu a obchodu

Ministerstvo spravedlnosti

Ministerstvo školství, mládeže a tělovýchovy

Ministerstvo vnitra

Ministerstvo zahraničních věcí

Ministerstvo zdravotnictví

Ministerstvo zemědělství

Ministerstvo životního prostředí

Poslanecká sněmovna PČR

Senát PČR

Kancelář prezidenta

Český statistický úřad

Český úřad zeměměřičský a katastrální

Úřad průmyslového vlastnictví

Úřad pro ochranu osobních údajů

Bezpečnostní informační služba

Národní bezpečnostní úřad

Česká akademie věd

Vězeňská služba

Český báňský úřad

Úřad pro ochranu hospodářské soutěže

Správa státních hmotných rezerv

Státní úřad pro jadernou bezpečnost

Česká národní banka

Energetický regulační úřad

Úřad vlády České republiky

Ústavní soud

Nejvyšší soud

Nejvyšší správní soud

Nejvyšší státní zastupitelství

Nejvyšší kontrolní úřad

Kancelář Veřejného ochránce práv

Grantová agentura České republiky

Státní úřad inspekce práce

Český telekomunikační úřad

DANSKA

Folketinget

Rigsrevisionen

Statsministeriet

Udenrigsministeriet

Beskæftigelsesministeriet

5 styrelser og institutioner (pet agencija i ustanova)

Domstolsstyrelsen

Finansministeriet

5 styrelser og institutioner (pet agencija i ustanova)

Forsvarsministeriet

5 styrelser og institutioner (pet agencija i ustanova)

Ministeriet for Sundhed og Forebyggelse

Adskillige styrelser og institutioner, herunder Statens Serum Institut (nekoliko agencija i ustanova, uključujući Statens Serum Institut)

Justitsministeriet

Rigspolitichefen, anklagemyndigheden samt 1 direktorat og et antal styrelser (načelnik policije, javni tužitelj, jedan direktorat i nekoliko agencija)

Kirkeministeriet

10 stiftsøvrigheder (deset biskupijskih tijela)

Kulturministeriet — Ministarstvo kulture

4 styrelser samt et antal statsinstitutioner (četiri odjela i nekoliko ustanova)

Miljøministeriet

5 styrelser (pet agencija)

Ministeriet for Flygtninge, Invandrere og Integration

1 styrelse (jedna agencija)

Ministeriet for Fødevarer, Landbrug og Fiskeri

4 direktoraterog institutioner (četiri direktorata i ustanova)

Ministeriet for Videnskab, Teknologi og Udvikling

Adskillige styrelser og institutioner, Forskningscenter Risø og Statens uddannelsesbygninger (nekoliko agencija i ustanova, uključujući Državni laboratorij Risoe te Danske državne urede za istraživanje i obrazovanje)

Skatteministeriet

1 styrelse og institutioner (jedna agencija i nekoliko ustanova)

Velfærdsministeriet

3 styrelser og institutioner (tri agencije i nekoliko ustanova)

Transportministeriet

7 styrelser og institutioner, herunder Øresundsbrokonsortiet (sedam agencija i ustanova, uključujući Øresundsbrokonsortiet)

Undervisningsministeriet

3 styrelser, 4 undervisningsinstitutioner og 5 andre institutioner (tri agencije, četiri obrazovne ustanove, pet drugih ustanova)

Økonomi- og Erhvervsministeriet

Adskilligestyrelser og institutioner (nekoliko agencija i ustanova)

Klima- og Energiministeriet

3 styrelse og institutioner (tri agencije i ustanove)

NJEMAČKA

Auswärtiges Amt

Bundeskanzleramt

Bundesministerium für Arbeit und Soziales

Bundesministerium für Bildung und Forschung

Bundesministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Verbraucherschutz

Bundesministerium der Finanzen

Bundesministerium des Innern (samo građanska dobra)

Bundesministerium für Gesundheit

Bundesministerium für Familie, Senioren, Frauen und Jugend

Bundesministerium der Justiz

Bundesministerium für Verkehr, Bau und Stadtentwicklung

Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie

Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung

Bundesministerium der Verteidigung (isključujući robu vojne namjene)

Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit

ESTONIJA

Vabariigi Presidendi Kantselei;

Eesti Vabariigi Riigikogu;

Eesti Vabariigi Riigikohus;

Riigikontroll;

Õiguskantsler;

Riigikantselei;

Rahvusarhiiv;

Haridus- ja Teadusministeerium;

Justiitsministeerium;

Kaitseministeerium;

Keskkonnaministeerium;

Kultuuriministeerium;

Majandus- ja Kommunikatsiooniministeerium;

Põllumajandusministeerium;

Rahandusministeerium;

Siseministeerium;

Sotsiaalministeerium;

Välisministeerium;

Keeleinspektsioon;

Riigiprokuratuur;

Teabeamet;

Maa-amet;

Keskkonnainspektsioon;

Metsakaitse- ja Metsauuenduskeskus;

Muinsuskaitseamet;

Patendiamet;

Tarbijakaitseamet;

Riigihangete Amet;

Taimetoodangu Inspektsioon;

Põllumajanduse Registrite ja Informatsiooni Amet;

Veterinaar- ja Toiduamet

Konkurentsiamet;

Maksu –ja Tolliamet;

Statistikaamet;

Kaitsepolitseiamet;

Kodakondsus- ja Migratsiooniamet;

Piirivalveamet;

Politseiamet;

Eesti Kohtuekspertiisi Instituut;

Keskkriminaalpolitsei;

Päästeamet;

Andmekaitse Inspektsioon;

Ravimiamet;

Sotsiaalkindlustusamet;

Tööturuamet;

Tervishoiuamet;

Tervisekaitseinspektsioon;

Tööinspektsioon;

Lennuamet;

Maanteeamet;

Veeteede Amet;

Julgestuspolitsei;

Kaitseressursside Amet;

Kaitseväe Logistikakeskus;

Tehnilise Järelevalve Amet.

IRSKA

President’s Establishment

Houses of the Oireachtas — [Parlament]

Department of theTaoiseach — [predsjednik Vlade]

Central Statistics Office

Ministarstvo financija

Office of the Comptroller and Auditor General

Office of the Revenue Commissioners

Office of Public Works

State Laboratory

Office of the Attorney General

Office of the Director of Public Prosecutions

Valuation Office

Office of the Commission for Public Service Appointments

Public Appointments Service

Office of the Ombudsman

Chief State Solicitor’s Office

Department of Justice, Equality and Law Reform

Courts Service

Prisons Service

Office of the Commissioners of Charitable Donations and Bequests

Department of the Environment, Heritage and Local Government

Department of Education and Science

Department of Communications, Energy and Natural Resources

Department of Agriculture, Fisheries and Food

Department of Transport

Department of Health and Children

Department of Enterprise, Trade and Employment

Department of Arts, Sports and Tourism

Department of Defence

Department of Foreign Affairs

Department of Social and Family Affairs

Department of Community, Rural and Gaeltacht — [regije u kojima se govori gelski jezik] Affairs

Arts Council

National Gallery.

GRČKA

Υπουργείο Εσωτερικών;

Υπουργείο Εξωτερικών

Υπουργείο Οικονομίας και Οικονομικών;

Υπουργείο Ανάπτυξης;

Υπουργείο Δικαιοσύνης;

Υπουργείο Εθνικής Παιδείας και Θρησκευμάτων;

Υπουργείο Πολιτισμού;

Υπουργείο Υγείας και Κοινωνικής Αλληλεγγύης;

Υπουργείο Περιβάλλοντος, Χωροταξίας και Δημοσίων Έργων;

Υπουργείο Απασχόλησης και Κοινωνικής Προστασίας;

Υπουργείο Μεταφορών και Επικοινωνιών;

Υπουργείο Αγροτικής Ανάπτυξης και Τροφίμων;

Υπουργείο Εμπορικής Ναυτιλίας, Αιγαίου και Νησιωτικής Πολιτικής;

Υπουργείο Μακεδονίας- Θράκης;

Γενική Γραμματεία Επικοινωνίας;

Γενική Γραμματεία Ενημέρωσης;

Γενική Γραμματεία Νέας Γενιάς;

Γενική Γραμματεία Ισότητας;

Γενική Γραμματεία Κοινωνικών Ασφαλίσεων;

Γενική Γραμματεία Απόδημου Ελληνισμού;

Γενική Γραμματεία Βιομηχανίας;

Γενική Γραμματεία Έρευνας και Τεχνολογίας;

Γενική Γραμματεία Αθλητισμού;

Γενική Γραμματεία Δημοσίων Έργων;

Γενική Γραμματεία Εθνικής Στατιστικής Υπηρεσίας Ελλάδος;

Εθνικό Συμβούλιο Κοινωνικής Φροντίδας;

Οργανισμός Εργατικής Κατοικίας;

Εθνικό Τυπογραφείο;

Γενικό Χημείο του Κράτους;

Ταμείο Εθνικής Οδοποιίας;

Εθνικό Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών;

Αριστοτέλειο Πανεπιστήμιο Θεσσαλονίκης;

Δημοκρίτειο Πανεπιστήμιο Θράκης;

Πανεπιστήμιο Αιγαίου;

Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων;

Πανεπιστήμιο Πατρών;

Πανεπιστήμιο Μακεδονίας;

Πολυτεχνείο Κρήτης;

Σιβιτανίδειος Δημόσια Σχολή Τεχνών και Επαγγελμάτων;

Αιγινήτειο Νοσοκομείο;

Αρεταίειο Νοσοκομείο;

Εθνικό Κέντρο Δημόσιας Διοίκησης;

Οργανισμός Διαχείρισης Δημοσίου Υλικού;

Οργανισμός Γεωργικών Ασφαλίσεων;

Οργανισμός Σχολικών Κτιρίων;

Γενικό Επιτελείο Στρατού;

Γενικό Επιτελείο Ναυτικού;

Γενικό Επιτελείο Αεροπορίας;

Ελληνική Επιτροπή Ατομικής Ενέργειας;

Γενική Γραμματεία Εκπαίδευσης Ενηλίκων;

Υπουργείο Εθνικής Άμυνας;

Γενική Γραμματεία Εμπορίου.

ŠPANJOLSKA

Presidencia de Gobierno

Ministerio de Asuntos Exteriores y de Cooperación

Ministerio de Justicia

Ministerio de Defensa

Ministerio de Economía y Hacienda

Ministerio del Interior

Ministerio de Fomento

Ministerio de Educación, Política Social y Deportes

Ministerio de Industria, Turismo y Comercio

Ministerio de Trabajo e Inmigración

Ministerio de la Presidencia

Ministerio de Administraciones Públicas

Ministerio de Cultura

Ministerio de Sanidad y Consumo

Ministerio de Medio Ambiente y Medio Rural y Marino

Ministerio de Vivienda

Ministerio de Ciencia e Innovación

Ministerio de Igualdad

FRANCUSKA

1.   Ministarstva

Services du Premier ministre

Ministère chargé de la santé, de la jeunesse et des sports

Ministère chargé de l’intérieur, de l’outre-mer et des collectivités territoriales

Ministère chargé de la justice

Ministère chargé de la défense

Ministère chargé des affaires étrangères et européennes

Ministère chargé de l’éducation nationale

Ministère chargé de l’économie, des finances et de l’emploi

Secrétariat d’Etat aux transports

Secrétariat d’Etat aux entreprises et au commerce extérieur

Ministère chargé du travail, des relations sociales et de la solidarité

Ministère chargé de la culture et de la communication

Ministère chargé du budget, des comptes publics et de la fonction publique

Ministère chargé de l’agriculture et de la pêche

Ministère chargé de l’enseignement supérieur et de la recherche

Ministère chargé de l’écologie, du développement et de l’aménagement durables

Secrétariat d’Etat à la fonction publique

Ministère chargé du logement et de la ville

Secrétariat d’Etat à la coopération et à la francophonie

Secrétariat d’Etat à l’outre-mer

Secrétariat d’Etat à la jeunesse, des sports et de la vie associative

Secrétariat d’Etat aux anciens combattants

Ministère chargé de l’immigration, de l’intégration, de l’identité nationale et du co-développement

Secrétariat d’Etat en charge de la prospective et de l’évaluation des politiques publiques

Secrétariat d’Etat aux affaires européennes,

Secrétariat d’Etat aux affaires étrangères et aux droits de l’homme

Secrétariat d’Etat à la consommation et au tourisme

Secrétariat d’Etat à la politique de la ville

Secrétariat d’Etat à la solidarité

Secrétariat d’Etat en charge de l’industrie et de la consommation

Secrétariat d’Etat en charge de l’emploi

Secrétariat d’Etat en charge du commerce, de l’artisanat, des PME, du tourisme et des services

Secrétariat d’Etat en charge de l’écologie

Secrétariat d’Etat en charge du développement de la région-capitale

Secrétariat d’Etat en charge de l’aménagement du territoire

2.   Ustanove, neovisna tijela i nadležnosti

Présidence de la République

Assemblée Nationale

Sénat

Conseil constitutionnel

Conseil économique et social

Conseil supérieur de la magistrature

Agence française contre le dopage

Autorité de contrôle des assurances et des mutuelles

Autorité de contrôle des nuisances sonores aéroportuaires

Autorité de régulation des communications électroniques et des postes

Autorité de sûreté nucléaire

Autorité indépendante des marchés financiers

Comité national d’évaluation des établissements publics à caractère scientifique, culturel et professionnel

Commission d’accès aux documents administratifs

Commission consultative du secret de la défense nationale

Commission nationale des comptes de campagne et des financements politiques

Commission nationale de contrôle des interceptions de sécurité

Commission nationale de déontologie de la sécurité

Commission nationale du débat public

Commission nationale de l’informatique et des libertés

Commission des participations et des transferts

Commission de régulation de l’énergie

Commission de la sécurité des consommateurs

Commission des sondages

Commission de la transparence financière de la vie politique

Conseil de la concurrence

Conseil des ventes volontaires de meubles aux enchères publiques

Conseil supérieur de l’audiovisuel

Défenseur des enfants

Haute autorité de lutte contre les discriminations et pour l’égalité

Haute autorité de santé

Médiateur de la République

Cour de justice de la République

Tribunal des Conflits

Conseil d’Etat

Cours administratives d’appel

Tribunaux administratifs

Cour des Comptes

Chambres régionales des Comptes

Cours et tribunaux de l’ordre judiciaire (Cour de Cassation, Cours d’Appel, Tribunaux d’instance et Tribunaux de grande instance)

3.   Državne javne ustanove

Académie de France à Rome

Académie de marine

Académie des sciences d’outre-mer

Académie des technologies

Agence centrale des organismes de sécurité sociale (ACOSS)

Agence de biomédicine

Agence pour l’enseignement du français à l’étranger

Agence française de sécurité sanitaire des aliments

Agence française de sécurité sanitaire de l’environnement et du travail

Agence Nationale pour la cohésion sociale et l’égalité des chances

Agence nationale pour la garantie des droits des mineurs

Agences de l’eau

Agence Nationale de l’Accueil des Etrangers et des migrations

Agence nationale pour l’amélioration des conditions de travail (ANACT

Agence nationale pour l’amélioration de l’habitat (ANAH)

Agence Nationale pour la Cohésion Sociale et l’Egalité des Chances

Agence nationale pour l’indemnisation des français d’outre-mer (ANIFOM)

Assemblée permanente des chambres d’agriculture (APCA)

Bibliothèque publique d’information

Bibliothèque nationale de France

Bibliothèque nationale et universitaire de Strasbourg

Caisse des Dépôts et Consignations

Caisse nationale des autoroutes (CNA)

Caisse nationale militaire de sécurité sociale (CNMSS)

Caisse de garantie du logement locatif social

Casa de Velasquez

Centre d’enseignement zootechnique

Centre d’études de l’emploi

Centre d’études supérieures de la sécurité sociale

Centres de formation professionnelle et de promotion agricole

Centre hospitalier des Quinze-Vingts

Centre international d’études supérieures en sciences agronomiques (Montpellier Sup Agro)

Centre des liaisons européennes et internationales de sécurité sociale

Centre des Monuments Nationaux

Centre national d’art et de culture Georges Pompidou

Centre national des arts plastiques

Centre national de la cinématographie

Centre National d’Etudes et d’expérimentation du machinisme agricole, du génie rural, des eaux et des forêts (CEMAGREF)

Centre national du livre

Centre national de documentation pédagogique

Centre national des œuvres universitaires et scolaires (CNOUS)

Centre national professionnel de la propriété forestière

Centre National de la Recherche Scientifique (C.N.R.S)

Centres d’éducation populaire et de sport (CREPS)

Centres régionaux des œuvres universitaires (CROUS)

Collège de France

Conservatoire de l’espace littoral et des rivages lacustres

Conservatoire National des Arts et Métiers

Conservatoire national supérieur de musique et de danse de Pariz

Conservatoire national supérieur de musique et de danse de Lyon

Conservatoire national supérieur d’art dramatique

Ecole centrale de Lille

Ecole centrale de Lyon

École centrale des arts et manufactures

École française d’archéologie d’Athènes

École française d’Extrême-Orient

École française de Rome

École des hautes études en sciences sociales

Ecole du Louvre

École nationale d’administration

École nationale de l’aviation civile (ENAC)

École nationale des Chartes

École nationale d’équitation

Ecole Nationale du Génie de l’Eau et de l’environnement de Strasbourg

Écoles nationales d’ingénieurs

Ecole nationale d’ingénieurs des industries des techniques agricoles et alimentaires de Nantes

Écoles nationales d’ingénieurs des travaux agricoles

École nationale de la magistrature

Écoles nationales de la marine marchande

École nationale de la santé publique (ENSP)

École nationale de ski et d’alpinisme

École nationale supérieure des arts décoratifs

École nationale supérieure des arts et techniques du théâtre

École nationale supérieure des arts et industries textiles Roubaix

Écoles nationales supérieures d’arts et métiers

École nationale supérieure des beaux-arts

École nationale supérieure de céramique industrielle

École nationale supérieure de l’électronique et de ses applications (ENSEA)

Ecole nationale supérieure du paysage de Versailles

Ecole Nationale Supérieure des Sciences de l’information et des bibliothécaires

Ecole nationale supérieure de la sécurité sociale

Écoles nationales vétérinaires

École nationale de voile

Écoles normales supérieures

École polytechnique

École technique professionnelle agricole et forestière de Meymac (Corrèze)

École de sylviculture Crogny (Aube)

École de viticulture et d’œnologie de la Tour- Blanche (Gironde)

École de viticulture — Avize (Marne)

Etablissement national d’enseignement agronomique de Dijon

Établissement national des invalides de la marine (ENIM)

Établissement national de bienfaisance Koenigswarter

Établissement public du musée et du domaine national de Versailles

Fondation Carnegie

Fondation Singer-Polignac

Haras nationaux

Hôpital national de Saint-Maurice

Institut des hautes études pour la science et la technologie

Institut français d’archéologie orientale du Caire

Institut géographique national

Institut national de l’origine et de la qualité

Institut national des hautes études de sécurité

Institut de veille sanitaire

Institut National d’enseignement supérieur et de recherche agronomique et agroalimentaire de Rennes

Institut National d’Etudes Démographiques (I.N.E.D)

Institut National d’Horticulture

Institut National de la jeunesse et de l’éducation populaire

Institut national des jeunes aveugles — Pariz

Institut national des jeunes sourds — Bordeaux

Institut national des jeunes sourds — Chambéry

Institut national des jeunes sourds — Metz

Institut national des jeunes sourds — Pariz

Institut national de physique nucléaire et de physique des particules (I.N.P.N.P.P)

Institut national de la propriété industrielle

Institut National de la Recherche Agronomique (I.N.R.A)

Institut National de la Recherche Pédagogique (I.N.R.P)

Institut National de la Santé et de la Recherche Médicale (I.N.S.E.R.M)

Institut national d’histoire de l’art (I.N.H.A.)

Institut national de recherches archéologiques préventives

Institut National des Sciences de l’Univers

Institut National des Sports et de l’Education Physique

Institut national supérieur de formation et de recherche pour l’éducation des jeunes handicapés et les enseignements inadaptés

Instituts nationaux polytechniques

Instituts nationaux des sciences appliquées

Institut national de recherche en informatique et en automatique (INRIA)

Institut national de recherche sur les transports et leur sécurité (INRETS)

Institut de Recherche pour le Développement

Instituts régionaux d’administration

Institut des Sciences et des Industries du vivant et de l’environnement (Agro Pariz Tech)

Institut supérieur de mécanique de Pariz

Institut Universitaires de Formation des Maîtres

Musée de l’armée

Musée Gustave-Moreau

Musée national de la marine

Musée national J.-J.-Henner

Musée du Louvre

Musée du Quai Branly

Muséum National d’Histoire Naturelle

Musée Auguste-Rodin

Observatoire de Pariz

Office français de protection des réfugiés et apatrides

Office National des Anciens Combattants et des Victimes de Guerre (ONAC)

Office national de la chasse et de la faune sauvage

Office National de l’eau et des milieux aquatiques

Office national d’information sur les enseignements et les professions (ONISEP)

Office universitaire et culturel français pour l’Algérie

Ordre national de la Légion d’honneur

Palais de la découverte

Parcs nationaux

Universités

4.   Druga državna javna tijela

Union des groupements d’achats publics (UGAP)

Agence Nationale pour l’emploi (A.N.P.E)

Caisse Nationale des Allocations Familiales (CNAF)

Caisse Nationale d’Assurance Maladie des Travailleurs Salariés (CNAMS)

Caisse Nationale d’Assurance-Vieillesse des Travailleurs Salariés (CNAVTS)

HRVATSKA

Hrvatski sabor

Predsjednik Republike Hrvatske

Ured predsjednika Republike Hrvatske

Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti

Vlada Republike Hrvatske

uredi Vlade Republike Hrvatske

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo financija

Ministarstvo obrane

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo pravosuđa

Ministarstvo uprave

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo turizma

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Ministarstvo branitelja

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ministarstvo zdravlja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Ministarstvo kulture

državne upravne organizacije

uredi državne uprave u županijama

Ustavni sud Republike Hrvatske

Vrhovni sud Republike Hrvatske

sudovi

Državno sudbeno vijeće

državna odvjetništva

Državnoodvjetničko vijeće

pravobraniteljstva

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave

Hrvatska narodna banka

državne agencije i uredi

Državni ured za reviziju

ITALIJA

Tijela nadležna za nabavu

Presidenza del Consiglio dei Ministri

Ministero degli Affari Esteri

Ministero dell’Interno

Ministero della Giustizia e Uffici giudiziari (esclusi i giudici di pace)

Ministero della Difesa

Ministero dell’Economia e delle Finanze

Ministero dello Sviluppo Economico

Ministero delle Politiche Agricole, Alimentari e Forestali

Ministero dell’Ambiente, Tutela del Territorio e del Mare

Ministero delle Infrastrutture e dei Trasporti

Ministero del Lavoro, della Salute e delle Politiche Sociali

Ministero dell’ Istruzione, Università e Ricerca

Ministero per i Beni e le Attività culturali, comprensivo delle sue articolazioni periferiche

Druga državna javna tijela:

CONSIP (Concessionaria Servizi Informatici Pubblici)

CIPAR

Προεδρία και Προεδρικό Μέγαρο

Γραφείο Συντονιστή Εναρμόνισης

Υπουργικό Συμβούλιο

Βουλή των Αντιπροσώπων

Δικαστική Υπηρεσία

Νομική Υπηρεσία της Δημοκρατίας

Ελεγκτική Υπηρεσία της Δημοκρατίας

Επιτροπή Δημόσιας Υπηρεσίας

Επιτροπή Εκπαιδευτικής Υπηρεσίας

Γραφείο Επιτρόπου Διοικήσεως

Επιτροπή Προστασίας Ανταγωνισμού

Υπηρεσία Εσωτερικού Ελέγχου

Γραφείο Προγραμματισμού

Γενικό Λογιστήριο της Δημοκρατίας

Γραφείο Επιτρόπου Προστασίας Δεδομένων Προσωπικού Χαρακτήρα

Γραφείο Εφόρου Δημοσίων Ενισχύσεων

Αναθεωρητική Αρχή Προσφορών

Υπηρεσία Εποπτείας και Ανάπτυξης Συνεργατικών Εταιρειών

Αναθεωρητική Αρχή Προσφύγων

Υπουργείο Άμυνας

Υπουργείο Γεωργίας, Φυσικών Πόρων και Περιβάλλοντος

Τμήμα Γεωργίας

Κτηνιατρικές Υπηρεσίες

Τμήμα Δασών

Τμήμα Αναπτύξεως Υδάτων

Τμήμα Γεωλογικής Επισκόπησης

Μετεωρολογική Υπηρεσία

Τμήμα Αναδασμού

Υπηρεσία Μεταλλείων

Ινστιτούτο Γεωργικών Ερευνών

Τμήμα Αλιείας και Θαλάσσιων Ερευνών

Υπουργείο Δικαιοσύνης και Δημοσίας Τάξεως

Αστυνομία

Πυροσβεστική Υπηρεσία Κύπρου

Τμήμα Φυλακών

Υπουργείο Εμπορίου, Βιομηχανίας και Τουρισμού

Τμήμα Εφόρου Εταιρειών και Επίσημου Παραλήπτη

Υπουργείο Εργασίας και Κοινωνικών Ασφαλίσεων

Τμήμα Εργασίας

Τμήμα Κοινωνικών Ασφαλίσεων

Τμήμα Υπηρεσιών Κοινωνικής Ευημερίας

Κέντρο Παραγωγικότητας Κύπρου

Ανώτερο Ξενοδοχειακό Ινστιτούτο Κύπρου

Ανώτερο Τεχνολογικό Ινστιτούτο

Τμήμα Επιθεώρησης Εργασίας

Τμήμα Εργασιακών Σχέσεων

Υπουργείο Εσωτερικών

Επαρχιακές Διοικήσεις

Τμήμα Πολεοδομίας και Οικήσεως

Τμήμα Αρχείου Πληθυσμού και Μεταναστεύσεως

Τμήμα Κτηματολογίου και Χωρομετρίας

Γραφείο Τύπου και Πληροφοριών

Πολιτική Άμυνα

Υπηρεσία Μέριμνας και Αποκαταστάσεων Εκτοπισθέντων

Υπηρεσία Ασύλου

Υπουργείο Εξωτερικών

Υπουργείο Οικονομικών

Τελωνεία

Τμήμα Εσωτερικών Προσόδων

Στατιστική Υπηρεσία

Τμήμα Κρατικών Αγορών και Προμηθειών

Τμήμα Δημόσιας Διοίκησης και Προσωπικού

Κυβερνητικό Τυπογραφείο

Τμήμα Υπηρεσιών Πληροφορικής

Υπουργείο Παιδείας και Πολιτισμού

Υπουργείο Συγκοινωνιών και Έργων

Τμήμα Δημοσίων Έργων

Τμήμα Αρχαιοτήτων

Τμήμα Πολιτικής Αεροπορίας

Τμήμα Εμπορικής Ναυτιλίας

Τμήμα Οδικών Μεταφορών

Τμήμα Ηλεκτρομηχανολογικών Υπηρεσιών

Τμήμα Ηλεκτρονικών Επικοινωνιών

Υπουργείο Υγείας

Φαρμακευτικές Υπηρεσίες

Γενικό Χημείο

Ιατρικές Υπηρεσίες και Υπηρεσίες Δημόσιας Υγείας

Οδοντιατρικές Υπηρεσίες

Υπηρεσίες Ψυχικής Υγείας

LATVIJA

Ministarstva, tajništva ministara nadležna za posebne zadatke te njihove podređene ustanove

Aizsardzības ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Ārlietu ministrija un tas padotībā esošās iestādes

Bērnu un ģimenes lietu ministrija un tās padotībā esošas iestādes

Ekonomikas ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Finanšu ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Iekšlietu ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Izglītības un zinātnes ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Kultūras ministrija un tas padotībā esošās iestādes

Labklājības ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Reģionālās attīstības un pašvaldības lietu ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Satiksmes ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Tieslietu ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Veselības ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Vides ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Zemkopības ministrija un tās padotībā esošās iestādes

Īpašu uzdevumu ministra sekretariāti un to padotībā esošās iestādes

Satversmes aizsardzības birojs

Druge države ustanove

Augstākā tiesa

Centrālā vēlēšanu komisija

Finanšu un kapitāla tirgus komisija

Latvijas Banka

Prokuratūra un tās pārraudzībā esošās iestādes

Saeimas kanceleja un tās padotībā esošās iestādes

Satversmes tiesa

Valsts kanceleja un tās padotībā esošās iestādes

Valsts kontrole

Valsts prezidenta kanceleja

Tiesībsarga birojs

Nacionālā radio un televīzijas padome

Citas valsts iestādes, kuras nav ministriju padotībā (druge državne ustanove koje nisu podređene ministarstvima)

LITVA

Prezidentūros kanceliarija

Seimo kanceliarija

Ustanove koje odgovaraju Siemasu [Parlament]: Lietuvos mokslo taryba;

Seimo kontrolierių įstaiga;

Valstybės kontrolė;

Specialiųjų tyrimų tarnyba;

Valstybės saugumo departamentas;

Konkurencijos taryba;

Lietuvos gyventojų genocido ir rezistencijos tyrimo centras;

Vertybinių popierių komisija;

Ryšių reguliavimo tarnyba;

Nacionalinė sveikatos taryba;

Etninės kultūros globos taryba;

Lygių galimybių kontrolieriaus tarnyba;

Valstybinė kultūros paveldo komisija;

Vaiko teisių apsaugos kontrolieriaus įstaiga;

Valstybinė kainų ir energetikos kontrolės komisija;

Valstybinė lietuvių kalbos komisija;

Vyriausioji rinkimų komisija;

Vyriausioji tarnybinės etikos komisija;

Žurnalistų etikos inspektoriaus tarnyba.

Vyriausybės kanceliarija

Ustanove koje odgovaraju Vyriausybėu [Vlada]:

Ginklų fondas;

Informacinės visuomenės plėtros komitetas;

Kūno kultūros ir sporto departamentas;

Lietuvos archyvų departamentas;

Mokestinių ginčų komisija;

Statistikos departamentas;

Tautinių mažumų ir išeivijos departamentas;

Valstybinė tabako ir alkoholio kontrolės tarnyba;

Viešųjų pirkimų tarnyba;

Narkotikų kontrolės departamentas;

Valstybinė atominės energetikos saugos inspekcija;

Valstybinė duomenų apsaugos inspekcija;

Valstybinė lošimų priežiūros komisija;

Valstybinė maisto ir veterinarijos tarnyba;

Vyriausioji administracinių ginčų komisija;

Draudimo priežiūros komisija;

Lietuvos valstybinis mokslo ir studijų fondas;

Lietuvių grįžimo į Tėvynę informacijos centras.

Konstitucinis Teismas

Lietuvos bankas

Aplinkos ministerija

Ustanove u okviru Aplinkos ministerija [Ministarstvo zaštite okoliša]:

Generalinė miškų urėdija;

Lietuvos geologijos tarnyba;

Lietuvos hidrometeorologijos tarnyba;

Lietuvos standartizacijos departamentas;

Nacionalinis akreditacijos biuras;

Valstybinė metrologijos tarnyba;

Valstybinė saugomų teritorijų tarnyba;

Valstybinė teritorijų planavimo ir statybos inspekcija.

Finansų ministerija

Ustanove u okviru Finansų ministerija [Ministarstvo financija]:

Muitinės departamentas;

Valstybės dokumentų technologinės apsaugos tarnyba;

Valstybinė mokesčių inspekcija;

Finansų ministerijos mokymo centras.

Krašto apsaugos ministerija

Ustanove u okviru Krašto apsaugos ministerija [Ministarstvo nacionalne obrane]:

Antrasis operatyvinių tarnybų departamentas;

Centralizuota finansų ir turto tarnyba;

Karo prievolės administravimo tarnyba;

Krašto apsaugos archyvas;

Krizių valdymo centras;

Mobilizacijos departamentas;

Ryšių ir informacinių sistemų tarnyba;

Infrastruktūros plėtros departamentas;

Valstybinis pilietinio pasipriešinimo rengimo centras.

Lietuvos kariuomenė

Krašto apsaugos sistemos kariniai vienetai ir tarnybos

Kultūros ministerija

Ustanove u okviru Kultūros ministerijos [Ministarstvo kulture]:

Kultūros paveldo departamentas;

Valstybinė kalbos inspekcija.

Socialinės apsaugos ir darbo ministerija

Ustanove u okviru Socialinės apsaugos ir darbo ministerija [Ministarstvo socijalne sigurnosti i rada]:

Garantinio fondo administracija;

Valstybės vaiko teisių apsaugos ir įvaikinimo tarnyba;

Lietuvos darbo birža;

Lietuvos darbo rinkos mokymo tarnyba;

Trišalės tarybos sekretoriatas;

Socialinių paslaugų priežiūros departamentas;

Darbo inspekcija;

Valstybinio socialinio draudimo fondo valdyba;

Neįgalumo ir darbingumo nustatymo tarnyba;

Ginčų komisija;

Techninės pagalbos neįgaliesiems centras;

Neįgaliųjų reikalų departamentas.

Susisiekimo ministerija

Ustanove u okviru Susisiekimo ministerija [Ministarstvo prijevoza i komunikacija]:

Lietuvos automobilių kelių direkcija;

Valstybinė geležinkelio inspekcija;

Valstybinė kelių transporto inspekcija;

Pasienio kontrolės punktų direkcija.

Sveikatos apsaugos ministerija

Ustanove u okviru Sveikatos apsaugos ministerija [Ministarstvo zdravstva]:

Valstybinė akreditavimo sveikatos priežiūros veiklai tarnyba;

Valstybinė ligonių kasa;

Valstybinė medicininio audito inspekcija;

Valstybinė vaistų kontrolės tarnyba;

Valstybinė teismo psichiatrijos ir narkologijos tarnyba;

Valstybinė visuomenės sveikatos priežiūros tarnyba;

Farmacijos departamentas;

Sveikatos apsaugos ministerijos Ekstremalių sveikatai situacijų centras;

Lietuvos bioetikos komitetas;

Radiacinės saugos centras.

Švietimo ir mokslo ministerija

Ustanove u okviru Švietimo ir mokslo ministerija [Ministarstvo obrazovanja i znanosti]:

Nacionalinis egzaminų centras;

Studijų kokybės vertinimo centras.

Teisingumo ministerija

Ustanove u okviru Teisingumo ministerija [Ministarstvo pravosuđa]:

Kalėjimų departamentas;

Nacionalinė vartotojų teisių apsaugos taryba;

Europos teisės departamentas.

Ūkio ministerija

Ustanove u okviru Ūkio ministerija [Ministarstvo gospodarstva]:

Įmonių bankroto valdymo departamentas;

Valstybinė energetikos inspekcija;

Valstybinė ne maisto produktų inspekcija;

Valstybinis turizmo departamentas.

Užsienio reikalų ministerija

Diplomatinės atstovybės ir konsulinės įstaigos užsienyje bei atstovybės prie tarptautinių organizacijų

Vidaus reikalų ministerija

Ustanove u okviru Vidaus reikalų ministerija [Ministarstvo unutarnjih poslova]:

Asmens dokumentų išrašymo centras;

Finansinių nusikaltimų tyrimo tarnyba;

Gyventojų registro tarnyba;

Policijos departamentas;

Priešgaisrinės apsaugos ir gelbėjimo departamentas;

Turto valdymo ir ūkio departamentas;

Vadovybės apsaugos departamentas;

Valstybės sienos apsaugos tarnyba;

Valstybės tarnybos departamentas;

Informatikos ir ryšių departamentas;

Migracijos departamentas;

Sveikatos priežiūros tarnyba;

Bendrasis pagalbos centras.

Žemės ūkio ministerija

Ustanove u okviru Žemės ūkio ministerija [Ministarstvo poljoprivrede]:

Nacionalinė mokėjimo agentūra;

Nacionalinė žemės tarnyba;

Valstybinė augalų apsaugos tarnyba;

Valstybinė gyvulių veislininkystės priežiūros tarnyba;

Valstybinė sėklų ir grūdų tarnyba;

Žuvininkystės departamentas

Teismai [Sudovi]:

Lietuvos Aukščiausiasis Teismas;

Lietuvos apeliacinis teismas;

Lietuvos vyriausiasis administracinis teismas;

apygardų teismai;

apygardų administraciniai teismai;

apylinkių teismai;

Nacionalinė teismų administracija

Generalinė prokuratūra

Druga tijela središnje javne uprave (institucijos [institucije], įstaigos [ustanove], tarnybos [agencije])

Aplinkos apsaugos agentūra;

Valstybinė aplinkos apsaugos inspekcija;

Aplinkos projektų valdymo agentūra;

Miško genetinių išteklių, sėklų ir sodmenų tarnyba;

Miško sanitarinės apsaugos tarnyba;

Valstybinė miškotvarkos tarnyba;

Nacionalinis visuomenės sveikatos tyrimų centras;

Lietuvos AIDS centras;

Nacionalinis organų transplantacijos biuras;

Valstybinis patologijos centras;

Valstybinis psichikos sveikatos centras;

Lietuvos sveikatos informacijos centras;

Slaugos darbuotojų tobulinimosi ir specializacijos centras;

Valstybinis aplinkos sveikatos centras;

Respublikinis mitybos centras;

Užkrečiamųjų ligų profilaktikos ir kontrolės centras;

Trakų visuomenės sveikatos priežiūros ir specialistų tobulinimosi centras;

Visuomenės sveikatos ugdymo centras;

Muitinės kriminalinė tarnyba;

Muitinės informacinių sistemų centras;

Muitinės laboratorija;

Muitinės mokymo centras;

Valstybinis patentų biuras;

Lietuvos teismo ekspertizės centras;

Centrinė hipotekos įstaiga;

Lietuvos metrologijos inspekcija;

Civilinės aviacijos administracija;

Lietuvos saugios laivybos administracija;

Transporto investicijų direkcija;

Valstybinė vidaus vandenų laivybos inspekcija;

Pabėgėlių priėmimo centras

LUKSEMBURG

Ministère d’Etat

Ministère des Affaires Etrangères et de l’Immigration

Ministère de l’Agriculture, de la Viticulture et du Développement Rural

Ministère des Classes moyennes, du Tourisme et du Logement

Ministère de la Culture, de l’Enseignement Supérieur et de la Recherche

Ministère de l’Economie et du Commerce extérieur

Ministère de l’Education nationale et de la Formation professionnelle

Ministère de l’Egalité des chances

Ministère de l’Environnement

Ministère de la Famille et de l’Intégration

Ministère des Finances

Ministère de la Fonction publique et de la Réforme administrative

Ministère de l’Intérieur et de l’Aménagement du territoire

Ministère de la Justice

Ministère de la Santé

Ministère de la Sécurité sociale

Ministère des Transports

Ministère du Travail et de l’Emploi

Ministère des Travaux publics

MAĐARSKA

Egészségügyi Minisztérium

Földművelésügyi és Vidékfejlesztési Minisztérium

Gazdasági és Közlekedési Minisztérium

Honvédelmi Minisztérium

Igazságügyi és Rendészeti Minisztérium

Környezetvédelmi és Vízügyi Minisztérium

Külügyminisztérium

Miniszterelnöki Hivatal

Oktatási és Kulturális Minisztérium

Önkormányzati és Területfejlesztési Minisztérium

Pénzügyminisztérium

Szociális és Munkaügyi Minisztérium

Központi Szolgáltatási Főigazgatóság

MALTA

Uffiċċju tal-Prim Ministru (Ured predsjednika Vlade)

Ministeru għall-Familja u Solidarjeta’ Soċjali (Ministarstvo obitelji i socijalne solidarnosti)

Ministeru ta’ l-Edukazzjoni Zghazagh u Impjieg (Ministarstvo obrazovanja, mladih i zapošljavanja)

Ministeru tal-Finanzi (Ministarstvo financija)

Ministeru tar-Riżorsi u l-Infrastruttura (Ministarstvo resursa i infrastrukture)

Ministeru tat-Turiżmu u Kultura (Ministarstvo turizma i kulture)

Ministeru tal-Ġustizzja u l-Intern (Ministarstvo pravosuđa i unutarnjih poslova)

Ministeru għall-Affarijiet Rurali u l-Ambjent (Ministarstvo ruralnih poslova i zaštite okoliša)

Ministeru għal Għawdex (Ministarstvo nadležno za Gozo)

Ministeru tas-Saħħa, l-Anzjani u Kura fil-Kommunita’ (Ministarstvo zdravstva, starijih osoba i njege u zajednici)

Ministeru ta’ l-Affarijiet Barranin (Ministarstvo vanjskih poslova)

Ministeru għall-Investimenti, Industrija u Teknologija ta’ Informazzjoni (Ministarstvo ulaganja, industrije i informacijske tehnologije)

Ministeru għall-Kompetittivà u Komunikazzjoni (Ministarstvo konkurentnosti i komunikacija)

Ministeru għall-Iżvilupp Urban u Toroq (Ministarstvo urbanog razvoja i cesta)

NIZOZEMSKA

Ministerie van Algemene Zaken

Bestuursdepartement

Bureau van de Wetenschappelijke Raad voor het Regeringsbeleid

Rijksvoorlichtingsdienst

Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties

Bestuursdepartement

Centrale Archiefselectiedienst (CAS)

Algemene Inlichtingen- en Veiligheidsdienst (AIVD)

Agentschap Basisadministratie Persoonsgegevens en Reisdocumenten (BPR)

Agentschap Korps Landelijke Politiediensten

Ministerie van Buitenlandse Zaken

Directoraat-generaal Regiobeleid en Consulaire Zaken (DGRC)

Directoraat-generaal Politieke Zaken (DGPZ)

Directoraat-generaal Internationale Samenwerking (DGIS)

Directoraat-generaal Europese Samenwerking (DGES)

Centrum tot Bevordering van de Import uit Ontwikkelingslanden (CBI)

Centrale diensten ressorterend onder S/PlvS (pomoćne službe u okviru ureda glavnog tajnika ili zamjenika glavnog tajnika)

Buitenlandse Posten (ieder afzonderlijk)

Ministerie van Defensie — (Ministarstvo obrane)

Bestuursdepartement

Commando Diensten Centra (CDC)

Defensie Telematica Organisatie (DTO)

Centrale directie van de Defensie Vastgoed Dienst

De afzonderlijke regionale directies van de Defensie Vastgoed Dienst

Defensie Materieel Organisatie (DMO)

Landelijk Bevoorradingsbedrijf van de Defensie Materieel Organisatie

Logistiek Centrum van de Defensie Materieel Organisatie

Marinebedrijf van de Defensie Materieel Organisatie

Defensie Pijpleiding Organisatie (DPO)

Ministerie van Economische Zaken

Bestuursdepartement

Centraal Planbureau (CPB)

SenterNovem

Staatstoezicht op de Mijnen (SodM)

Nederlandse Mededingingsautoriteit (NMa)

Economische Voorlichtingsdienst (EVD)

Agentschap Telecom

Kenniscentrum Professioneel & Innovatief Aanbesteden, Netwerk voor Overheidsopdrachtgevers (PIANOo)

Regiebureau Inkoop Rijksoverheid

Octrooicentrum Nederland

Consumentenautoriteit

Ministerie van Financiën

Bestuursdepartement

Belastingdienst Automatiseringscentrum

Belastingdienst

de afzonderlijke Directies der Rijksbelastingen (različiti odjeli Uprave za poreze i carine diljem Nizozemske)

Fiscale Inlichtingen- en Opsporingsdienst (incl. Economische Controle dienst (ECD))

Belastingdienst Opleidingen

Dienst der Domeinen

Ministerie van Justitie

Bestuursdepartement

Dienst Justitiële Inrichtingen

Raad voor de Kinderbescherming

Centraal Justitie Incasso Bureau

Openbaar Ministerie

Immigratie en Naturalisatiedienst

Nederlands Forensisch Instituut

Dienst Terugkeer & Vertrek

Ministerie van Landbouw, Natuur en Voedselkwaliteit

Bestuursdepartement

Dienst Regelingen (DR)

Agentschap Plantenziektenkundige Dienst (PD)

Algemene Inspectiedienst (AID)

Dienst Landelijk Gebied (DLG)

Voedsel en Waren Autoriteit (VWA)

Ministerie van Onderwijs, Cultuur en Wetenschappen

Bestuursdepartement

Inspectie van het Onderwijs

Erfgoedinspectie

Centrale Financiën Instellingen

Nationaal Archief

Adviesraad voor Wetenschaps- en Technologiebeleid

Onderwijsraad

Raad voor Cultuur

Ministerie van Sociale Zaken en Werkgelegenheid

Bestuursdepartement

Inspectie Werk en Inkomen

Agentschap SZW

Ministerie van Verkeer en Waterstaat

Bestuursdepartement

Directoraat-Generaal Transport en Luchtvaart

Directoraat-generaal Personenvervoer

Directoraat-generaal Water

Centrale diensten (središnje službe)

Zajedničke službe Organisatie Verkeer en Watersaat

Koninklijke Nederlandse Meteorologisch Instituut KNMI

Rijkswaterstaat, Bestuur

De afzonderlijke regionale Diensten van Rijkswaterstaat (svaka pojedina regionalna služba Glavne uprave za javne radove i upravljanje vodama)

De afzonderlijke specialistische diensten van Rijkswaterstaat (svaka pojedina stručna služba Glavne uprave za javne radove i upravljanje vodama)

Adviesdienst Geo-Informatie en ICT

Adviesdienst Verkeer en Vervoer (AVV)

Bouwdienst

Corporate Dienst

Data ICT Dienst

Dienst Verkeer en Scheepvaart

Dienst Weg- en Waterbouwkunde (DWW)

Rijksinstituut voor Kunst en Zee (RIKZ)

Rijksinstituut voor Integraal Zoetwaterbeheer en Afvalwaterbehandeling (RIZA)

Waterdienst

Inspectie Verkeer en Waterstaat, Hoofddirectie

Port state Control

Directie Toezichtontwikkeling Communicatie en Onderzoek (TCO)

Toezichthouder Beheer Eenheid Lucht

Toezichthouder Beheer Eenheid Water

Toezichthouder Beheer Eenheid Land

Ministerie van Volkshuisvesting, Ruimtelijke Ordening en Milieubeheer

Bestuursdepartement

Directoraat-generaal Wonen, Wijken en Integratie

Directoraat-generaal Ruimte

Directoraat-general Milieubeheer

Rijksgebouwendienst

VROM Inspectie

Ministerie van Volksgezondheid, Welzijn en Sport

Bestuursdepartement

Inspectie Gezondheidsbescherming, Waren en Veterinaire Zaken

Inspectie Gezondheidszorg

Inspectie Jeugdhulpverlening en Jeugdbescherming

Rijksinstituut voor Volksgezondheid en Milieu (RIVM)

Sociaal en Cultureel Planbureau

Agentschap t.b.v. het College ter Beoordeling van Geneesmiddelen

Tweede Kamer der Staten-Generaal

Eerste Kamer der Staten-Generaal

Raad van State

Algemene Rekenkamer

Nationale Ombudsman

Kanselarij der Nederlandse Orden

Kabinet der Koningin

Raad voor de rechtspraak en de Rechtbanken

AUSTRIJA

Bundeskanzleramt

Bundesministerium für europäische und internationale Angelegenheiten

Bundesministerium für Finanzen

Bundesministerium für Gesundheit, Familie und Jugend

Bundesministerium für Inneres

Bundesministerium für Justiz

Bundesministerium für Landesverteidigung

Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft, Umwelt und Wasserwirtschaft

Bundesministerium für Soziales und Konsumentenschutz

Bundesministerium für Unterricht, Kunst und Kultur

Bundesministerium für Verkehr, Innovation und Technologie

Bundesministerium für Wirtschaft und Arbeit

Bundesministerium für Wissenschaft und Forschung

Österreichische Forschungs- und Prüfzentrum Arsenal Gesellschaft m.b.H

Bundesbeschaffung G.m.b.H

Bundesrechenzentrum G.m.b.H

POLJSKA

Kancelaria Prezydenta RP

Kancelaria Sejmu RP

Kancelaria Senatu RP

Kancelaria Prezesa Rady Ministrów

Sąd Najwyższy

Naczelny Sąd Administracyjny

Wojewódzkie sądy administracyjne

Sądy powszechne — rejonowe, okręgowe i apelacyjne

Trybunał Konstytucyjny

Najwyższa Izba Kontroli

Biuro Rzecznika Praw Obywatelskich

Biuro Rzecznika Praw Dziecka

Biuro Ochrony Rządu

Biuro Bezpieczeństwa Narodowego

Centralne Biuro Antykorupcyjne

Ministerstwo Pracy i Polityki Społecznej

Ministerstwo Finansów

Ministerstwo Gospodarki

Ministerstwo Rozwoju Regionalnego

Ministerstwo Kultury i Dziedzictwa Narodowego

Ministerstwo Edukacji Narodowej

Ministerstwo Obrony Narodowej

Ministerstwo Rolnictwa i Rozwoju Wsi

Ministerstwo Skarbu Państwa

Ministerstwo Sprawiedliwości

Ministerstwo Infrastruktury

Ministerstwo Nauki i Szkolnictwa Wyższego

Ministerstwo Środowiska

Ministerstwo Spraw Wewnętrznych i Administracji

Ministerstwo Spraw Zagranicznych

Ministerstwo Zdrowia

Ministerstwo Sportu i Turystyki

Urząd Komitetu Integracji Europejskiej

Urząd Patentowy Rzeczypospolitej Polskiej

Urząd Regulacji Energetyki

Urząd do Spraw Kombatantów i Osób Represjonowanych

Urząd Transportu Kolejowego

Urząd Dozoru Technicznego

Urząd Rejestracji Produktów Leczniczych, Wyrobów Medycznych i Produktów Biobójczych

Urząd do Spraw Repatriacji i Cudzoziemców

Urząd Zamówień Publicznych

Urząd Ochrony Konkurencji i Konsumentów

Urząd Lotnictwa Cywilnego

Urząd Komunikacji Elektronicznej

Wyższy Urząd Górniczy

Główny Urząd Miar

Główny Urząd Geodezji i Kartografii

Główny Urząd Nadzoru Budowlanego

Główny Urząd Statystyczny

Krajowa Rada Radiofonii i Telewizji

Generalny Inspektor Ochrony Danych Osobowych

Państwowa Komisja Wyborcza

Państwowa Inspekcja Pracy

Rządowe Centrum Legislacji

Narodowy Fundusz Zdrowia

Polska Akademia Nauk

Polskie Centrum Akredytacji

Polskie Centrum Badań i Certyfikacji

Polska Organizacja Turystyczna

Polski Komitet Normalizacyjny

Zakład Ubezpieczeń Społecznych

Komisja Nadzoru Finansowego

Naczelna Dyrekcja Archiwów Państwowych

Kasa Rolniczego Ubezpieczenia Społecznego

Generalna Dyrekcja Dróg Krajowych i Autostrad

Państwowa Inspekcja Ochrony Roślin i Nasiennictwa

Komenda Główna Państwowej Straży Pożarnej

Komenda Główna Policji

Komenda Główna Straży Granicznej

Inspekcja Jakości Handlowej Artykułów Rolno-Spożywczych

Główny Inspektorat Ochrony Środowiska

Główny Inspektorat Transportu Drogowego

Główny Inspektorat Farmaceutyczny

Główny Inspektorat Sanitarny

Główny Inspektorat Weterynarii

Agencja Bezpieczeństwa Wewnętrznego

Agencja Wywiadu

Agencja Mienia Wojskowego

Wojskowa Agencja Mieszkaniowa

Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa

Agencja Rynku Rolnego

Agencja Nieruchomości Rolnych

Państwowa Agencja Atomistyki

Polska Agencja Żeglugi Powietrznej

Polska Agencja Rozwiązywania Problemów Alkoholowych

Agencja Rezerw Materiałowych

Narodowy Bank Polski

Narodowy Fundusz Ochrony Środowiska i Gospodarki Wodnej

Państwowy Fundusz Rehabilitacji Osób Niepełnosprawnych

Instytut Pamięci Narodowej — Komisja Ścigania Zbrodni Przeciwko Narodowi Polskiemu

Rada Ochrony Pamięci Walk i Męczeństwa

Służba Celna Rzeczypospolitej Polskiej

Państwowe Gospodarstwo Leśne „Lasy Państwowe”

Polska Agencja Rozwoju Przedsiębiorczości

Urzędy wojewódzkie

Samodzielne Publiczne Zakłady Opieki Zdrowotnej, jeśli ich organem założycielskim jest minister, centralny organ administracji rządowej lub wojewoda

PORTUGAL

Presidência do Conselho de Ministros

Ministério das Finanças e da Administração Pública

Ministério da Defesa Nacional

Ministério dos Negócios Estrangeiros

Ministério da Administração Interna

Ministério da Justiça

Ministério da Economia e da Inovação

Ministério da Agricultura, Desenvolvimento Rural e Pescas

Ministério da Educação

Ministério da Ciência, Tecnologia e do Ensino Superior

Ministério da Cultura

Ministério da Saúde

Ministério do Trabalho e da Solidariedade Social

Ministério das Obras Públicas, Transportes e Comunicações

Ministério do Ambiente, do Ordenamento do Território e do Desenvolvimento Regional

Presidença da Republica

Tribunal Constitucional

Tribunal de Contas

Provedoria de Justiça

RUMUNJSKA

Administrația Prezidențială

Senatul României

Camera Deputaților

Inalta Curte de Casație și Justiție

Curtea Constituțională

Consiliul Legislativ

Curtea de Conturi

Consiliul Superior al Magistraturii

Parchetul de pe lângă Inalta Curte de Casație și Justiție

Secretariatul General al Guvernului

Cancelaria primului ministru

Ministerul Afacerilor Externe

Ministerul Economiei și Finanțelor

Ministerul Justiției

Ministerul Apărării

Ministerul Internelor și Reformei Administrative

Ministerul Muncii, Familiei și Egalității de Șanse

Ministerul pentru Intreprinderi Mici și Mijlocii, Comerț, Turism și Profesii Liberale

Ministerul Agriculturii și Dezvoltării Rurale

Ministerul Transporturilor

Ministerul Dezvoltării, Lucrărilor Publice și Locuinței

Ministerul Educației Cercetării și Tineretului

Ministerul Sănătății Publice

Ministerul Culturii și Cultelor

Ministerul Comunicațiilor și Tehnologiei Informației

Ministerul Mediului și Dezvoltării Durabile

Serviciul Român de Informații

Serviciul de Informații Externe

Serviciul de Protecție și Pază

Serviciul de Telecomunicații Speciale

Consiliul Național al Audiovizualului

Consiliul Concurenței (CC)

Direcția Națională Anticorupție

Inspectoratul General de Poliție

Autoritatea Națională pentru Reglementarea și Monitorizarea Achizițiilor Publice

Consiliul Național de Soluționare a Contestațiilor

Autoritatea Națională de Reglementare pentru Serviciile Comunitare de Utilități Publice (ANRSC)

Autoritatea Națională Sanitară Veterinară și pentru Siguranța Alimentelor

Autoritatea Națională pentru Protecția Consumatorilor

Autoritatea Navală Română

Autoritatea Feroviară Română

Autoritatea Rutieră Română

Autoritatea Națională pentru Protecția Drepturilor Copilului

Autoritatea Națională pentru Persoanele cu Handicap

Autoritatea Națională pentru Turism

Autoritatea Națională pentru Restituirea Proprietăților

Autoritatea Națională pentru Tineret

Autoritatea Națională pentru Cercetare Științifică

Autoritatea Națională pentru Reglementare în Comunicații și Tehnologia Informației

Autoritatea Națională pentru Serviciile Societății Informaționale

Autoritatea Electorală Permanente

Agenția pentru Strategii Guvernamentale

Agenția Națională a Medicamentului

Agenția Națională pentru Sport

Agenția Națională pentru Ocuparea Forței de Muncă

Agenția Națională de Reglementare în Domeniul Energiei

Agenția Română pentru Conservarea Energiei

Agenția Națională pentru Resurse Minerale

Agenția Română pentru Investiții Străine

Agenția Națională pentru Întreprinderi Mici și Mijlocii și Cooperație

Agenția Națională a Funcționarilor Publici

Agenția Națională de Administrare Fiscală

Agenția de Compensare pentru Achiziții de Tehnică Specială

Agenția Națională Anti-doping

Agenția Nucleară

Agenția Națională pentru Protecția Familiei

Agenția Națională pentru Egalitatea de Șanse între Bărbați și Femei

Agenția Națională pentru Protecția Mediului

Agenția națională Antidrog

SLOVENIJA

Predsednik Republike Slovenije

Državni zbor Republike Slovenije

Državni svet Republike Slovenije

Varuh človekovih pravic

Ustavno sodišče Republike Slovenije

Računsko sodišče Republike Slovenije

Državna revizijska komisja za revizijo postopkov oddaje javnih naročil

Slovenska akademija znanosti in umetnosti

Vladne službe

Ministrstvo za finance

Ministrstvo za notranje zadeve

Ministrstvo za zunanje zadeve

Ministrstvo za obrambo

Ministrstvo za pravosodje

Ministrstvo za gospodarstvo

Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano

Ministrstvo za promet

Ministrstvo za okolje in prostor

Ministrstvo za delo, družino in socialne zadeve

Ministrstvo za zdravje

Ministrstvo za javno upravo

Ministrstvo za šolstvo in šport

Ministrstvo za visoko šolstvo, znanost in tehnologijo

Ministrstvo za kulturo

Vrhovno sodišče Republike Slovenije

višja sodišča

okrožna sodišča

okrajna sodišča

Vrhovno državno tožilstvo Republike Slovenije

Okrožna državna tožilstva

Državno pravobranilstvo

Upravno sodišče Republike Slovenije

Višje delovno in socialno sodišče

delovna sodišča

Davčna uprava Republike Slovenije

Carinska uprava Republike Slovenije

Urad Republike Slovenije za preprečevanje pranja denarja

Urad Republike Slovenije za nadzor prirejanja iger na srečo

Uprava Republike Slovenije za javna plačila

Urad Republike Slovenije za nadzor proračuna

Policija

Inšpektorat Republike Slovenije za notranje zadeve

General štab Slovenske vojske

Uprava Republike Slovenije za zaščito in reševanje

Inšpektorat Republike Slovenije za obrambo

Inšpektorat Republike Slovenije za varstvo pred naravnimi in drugimi nesrečami

Uprava Republike Slovenije za izvrševanje kazenskih sankcij

Urad Republike Slovenije za varstvo konkurence

Urad Republike Slovenije za varstvo potrošnikov

Tržni inšpektorat Republike Slovenije

Urad Republike Slovenije za intelektualno lastnino

Inšpektorat Republike Slovenije za elektronske komunikacije, elektronsko podpisovanje in pošto

Inšpektorat za energetiko in rudarstvo

Agencija Republike Slovenije za kmetijske trge in razvoj podeželja

Inšpektorat Republike Slovenije za kmetijstvo, gozdarstvo in hrano

Fitosanitarna uprava Republike Slovenije

Veterinarska uprava Republike Slovenije

Uprava Republike Slovenije za pomorstvo

Direkcija Republike Slovenije za caste

Prometni inšpektorat Republike Slovenije

Direkcija za vodenje investicij v javno železniško infrastrukturo

Agencija Republike Slovenije za okolje

Geodetska uprava Republike Slovenije

Uprava Republike Slovenije za jedrsko varstvo

Inšpektorat Republike Slovenije za okolje in prostor

Inšpektorat Republike Slovenije za delo

Zdravstveni inšpektorat

Urad Republike Slovenije za kemikalije

Uprava Republike Slovenije za varstvo pred sevanji

Urad Republike Slovenije za meroslovje

Urad za visoko šolstvo

Urad Republike Slovenije za mladino

Inšpektorat Republike Slovenije za šolstvo in šport

Arhiv Republike Slovenije

Inšpektorat Republike Slovenije za kulturo in medije

Kabinet predsednika Vlade Republike Slovenije

Generalni sekretariat Vlade Republike Slovenije

Služba vlade za zakonodajo

Služba vlade za evropske zadeve

Služba vlade za lokalno samoupravo in regionalno politiko

Urad vlade za komuniciranje

Urad za enake možnosti

Urad za verske skupnosti

Urad za narodnosti

Urad za makroekonomske analize in razvoj

Statistični urad Republike Slovenije

Slovenska obveščevalno-varnostna agencija

Protokol Republike Slovenije

Urad za varovanje tajnih podatkov

Urad za Slovence v zamejstvu in po svetu

Služba Vlade Republike Slovenije za razvoj

Informacijski pooblaščenec

Državna volilna komisija

SLOVAČKA

Ministarstva i druga tijela središnje države navedena u Aktu br. 575/2001 zb. o strukturi aktivnosti Vlade i tijela središnje države pri sastavljanju teksta kasnijih uredaba:

Kancelária Prezidenta Slovenskej republiky

Národná rada Slovenskej republiky

Ministerstvo hospodárstva Slovenskej republiky

Ministerstvo financií Slovenskej republiky

Ministerstvo dopravy, pôšt a telekomunikácií Slovenskej republiky

Ministerstvo pôdohospodárstva Slovenskej republiky

Ministerstvo výstavby a regionálneho rozvoja Slovenskej republiky

Ministerstvo vnútra Slovenskej republiky

Ministerstvo obrany Slovenskej republiky

Ministerstvo spravodlivosti Slovenskej republiky

Ministerstvo zahraničných vecí Slovenskej republiky

Ministerstvo práce, sociálnych vecí a rodiny Slovenskej republiky

Ministerstvo životného prostredia Slovenskej republiky

Ministerstvo školstva Slovenskej republiky

Ministerstvo kultúry Slovenskej republiky

Ministerstvo zdravotníctva Slovenskej republiky

Úrad vlády Slovenskej republiky

Protimonopolný úrad Slovenskej republiky

Štatistický úrad Slovenskej republiky

Úrad geodézie, kartografie a katastra Slovenskej republiky

Úrad jadrového dozoru Slovenskej republiky

Úrad pre normalizáciu, metrológiu a skúšobníctvo Slovenskej republiky

Úrad pre verejné obstarávanie

Úrad priemyselného vlastníctva Slovenskej republiky

Správa štátnych hmotných rezerv Slovenskej republiky

Národný bezpečnostný úrad

Ústavný súd Slovenskej republiky

Najvyšši súd Slovenskej republiky

Generálna prokuratura Slovenskej republiky

Najvyšši kontrolný úrad Slovenskej republiky

Telekomunikačný úrad Slovenskej republiky

Úrad priemyselného vlastníctva Slovenskej republiky

Úrad pre finančný trh

Úrad na ochranu osobn ý ch udajov

Kancelária verejneho ochranu prav

FINSKA

Oikeuskanslerinvirasto — Justitiekanslersämbetet

Liikenne- ja viestintäministeriö — Kommunikationsministeriet

Ajoneuvohallintokeskus AKE — Fordonsförvaltningscentralen AKE

Ilmailuhallinto — Luftfartsförvaltningen

Ilmatieteen laitos — Meteorologiska institutet

Merenkulkulaitos — Sjöfartsverket

Merentutkimuslaitos — Havsforskningsinstitutet

Ratahallintokeskus RHK — Banförvaltningscentralen RHK

Rautatievirasto — Järnvägsverket

Tiehallinto — Vägförvaltningen

Viestintävirasto — Kommunikationsverket

Maa- ja metsätalousministeriö — Jord- och skogsbruksministeriet

Elintarviketurvallisuusvirasto — Livsmedelssäkerhetsverket

Maanmittauslaitos — Lantmäteriverket

Maaseutuvirasto — Landsbygdsverket

Oikeusministeriö — Justitieministeriet

Tietosuojavaltuutetun toimisto — Dataombudsmannens byrå

Tuomioistuimet — Domstolar

Korkein oikeus — Högsta domstolen

Korkein hallinto-oikeus — Högsta förvaltningsdomstolen

Hovioikeudet — Hovrätter

Käräjäoikeudet — Tingsrätter

Hallinto-oikeudet – Förvaltningsdomstolar

Markkinaoikeus — Marknadsdomstolen

Työtuomioistuin — Arbetsdomstolen

Vakuutusoikeus — Försäkringsdomstolen

Kuluttajariitalautakunta — Konsumenttvistenämnden

Vankeinhoitolaitos — Fångvårdsväsendet

HEUNI — Yhdistyneiden Kansakuntien yhteydessä toimiva Euroopan kriminaalipolitiikan instituutti — HEUNI — Europeiska institutet för kriminalpolitik, verksamt i anslutning till Förenta nationerna

Konkurssiasiamiehen toimisto — Konkursombudsmannens byrå

Kuluttajariitalautakunta — Konsumenttvistenämnden

Oikeushallinnon palvelukeskus — Justitieförvaltningens servicecentral

Oikeushallinnon tietotekniikkakeskus — Justitieförvaltningens datateknikcentral

Oikeuspoliittinen tutkimuslaitos (Optula) — Rättspolitiska forskningsinstitutet

Oikeusrekisterikeskus — Rättsregistercentralen

Onnettomuustutkintakeskus — Centralen för undersökning av olyckor

Rikosseuraamusvirasto — Brottspåföljdsverket

Rikosseuraamusalan koulutuskeskus — Brottspåföljdsområdets utbildningscentral

Rikoksentorjuntaneuvosto — Rådet för brottsförebyggande

Saamelaiskäräjät — Sametinget

Valtakunnansyyttäjänvirasto — Riksåklagarämbetet

Vankeinhoitolaitos — Fångvårdsväsendet

Opetusministeriö — Undervisningsministeriet

Opetushallitus — Utbildningsstyrelsen

Valtion elokuvatarkastamo — Statens filmgranskningsbyrå

Puolustusministeriö — Försvarsministeriet

Puolustusvoimat — Försvarsmakten

Sisäasiainministeriö — Inrikesministeriet

Väestörekisterikeskus — Befolkningsregistercentralen

Keskusrikospoliisi — Centralkriminalpolisen

Liikkuva poliisi — Rörliga polisen

Rajavartiolaitos — Gränsbevakningsväsendet

Lääninhallitukset — Länstyrelserna

Suojelupoliisi — Skyddspolisen

Poliisiammattikorkeakoulu — Polisyrkeshögskolan

Poliisin tekniikkakeskus — Polisens teknikcentral

Poliisin tietohallintokeskus — Polisens datacentral

Helsingin kihlakunnan poliisilaitos — Polisinrättningen i Helsingfors

Pelastusopisto — Räddningsverket

Hätäkeskuslaitos — Nödcentralsverket

Maahanmuuttovirasto — Migrationsverket

Sisäasiainhallinnon palvelukeskus — Inrikesförvaltningens servicecentral

Sosiaali- ja terveysministeriö — Social- och hälsovårdsministeriet

Työttömyysturvan muutoksenhakulautakunta — Besvärsnämnden för utkomstskyddsärenden

Sosiaaliturvan muutoksenhakulautakunta — Besvärsnämnden för social trygghet

Lääkelaitos — Läkemedelsverket

Terveydenhuollon oikeusturvakeskus — Rättsskyddscentralen för hälsovården

Säteilyturvakeskus — Strålsäkerhetscentralen

Kansanterveyslaitos — Folkhälsoinstitutet

Lääkehoidon kehittämiskeskus ROHTO — Utvecklingscentralen för läkemedelsbe-handling

Sosiaali- ja terveydenhuollon tuotevalvontakeskus — Social- och hälsovårdens produkttillsynscentral

Sosiaali- ja terveysalan tutkimus- ja kehittämiskeskus Stakes — Forsknings- och utvecklingscentralen för social- och hälsovården Stakes

Vakuutusvalvontavirasto — Försäkringsinspektionen

Työ- ja elinkeinoministeriö — Arbets- och näringsministeriet

Kuluttajavirasto — Konsumentverket

Kilpailuvirasto — Konkurrensverket

Patentti- ja rekisterihallitus — Patent- och registerstyrelsen

Valtakunnansovittelijain toimisto — Riksförlikningsmännens byrå

Valtion turvapaikanhakijoiden vastaanottokeskukset – Statliga förläggningar för asylsökande

Energiamarkkinavirasto - Energimarknadsverket

Geologian tutkimuskeskus — Geologiska forskningscentralen

Huoltovarmuuskeskus — Försörjningsberedskapscentralen

Kuluttajatutkimuskeskus — Konsumentforskningscentralen

Matkailun edistämiskeskus (MEK) — Centralen för turistfrämjande

Mittatekniikan keskus (MIKES) — Mätteknikcentralen

Tekes — teknologian ja innovaatioiden kehittämiskeskus - Tekes — utvecklingscentralen för teknologi och innovationer

Turvatekniikan keskus (TUKES) — Säkerhetsteknikcentralen

Valtion teknillinen tutkimuskeskus (VTT) — Statens tekniska forskningscentral

Syrjintälautakunta — Nationella diskrimineringsnämnden

Työneuvosto — Arbetsrådet

Vähemmistövaltuutetun toimisto — Minoritetsombudsmannens byrå

Ulkoasiainministeriö — Utrikesministeriet

Valtioneuvoston kanslia — Statsrådets kansli

Valtiovarainministeriö — Finansministeriet

Valtiokonttori — Statskontoret

Verohallinto — Skatteförvaltningen

Tullilaitos — Tullverket

Tilastokeskus — Statistikcentralen

Valtion taloudellinen tutkimuskeskus — Statens ekonomiska forskningscentral

Ympäristöministeriö — Miljöministeriet

Suomen ympäristökeskus — Finlands miljöcentral

Asumisen rahoitus- ja kehityskeskus — Finansierings- och utvecklingscentralen för boendet

Valtiontalouden tarkastusvirasto — Statens revisionsverk

ŠVEDSKA

A

Affärsverket svenska kraftnät

Akademien för de fria konsterna

Alkohol- och läkemedelssortiments-nämnden

Allmänna pensionsfonden

Allmänna reklamationsnämnden

Ambassader

Ansvarsnämnd, statens

Arbetsdomstolen

Arbetsförmedlingen

Arbetsgivarverk, statens

Arbetslivsinstitutet

Arbetsmiljöverket

Arkitekturmuseet

Arrendenämnder

Arvsfondsdelegationen

Arvsfondsdelegationen

B

Banverket

Barnombudsmannen

Beredning för utvärdering av medicinsk metodik, statens

Bergsstaten

Biografbyrå, statens

Biografiskt lexikon, svenskt

Birgittaskolan

Blekinge tekniska högskola

Bokföringsnämnden

Bolagsverket

Bostadsnämnd, statens

Bostadskreditnämnd, statens

Boverket

Brottsförebyggande rådet

Brottsoffermyndigheten

C

Centrala studiestödsnämnden

D

Danshögskolan

Datainspektionen

Departementen

Domstolsverket

Dramatiska institutet

E

Ekeskolan

Ekobrottsmyndigheten

Ekonomistyrningsverket

Ekonomiska rådet

Elsäkerhetsverket

Energimarknadsinspektionen

Energimyndighet, statens

EU/FoU-rådet

Exportkreditnämnden

Exportråd, Sveriges

F

Fastighetsmäklarnämnden

Fastighetsverk, statens

Fideikommissnämnden

Finansinspektionen

Finanspolitiska rådet

Finsk-svenska gränsälvskommissionen

Fiskeriverket

Flygmedicincentrum

Folkhälsoinstitut, statens

Fonden för fukt- och mögelskador

Forskningsrådet för miljö, areella näringar och samhällsbyggande, Formas

Folke Bernadotte Akademin

Forskarskattenämnden

Forskningsrådet för arbetsliv och socialvetenskap

Fortifikationsverket

Forum för levande historia

Försvarets materielverk

Försvarets radioanstalt

Försvarets underrättelsenämnd

Försvarshistoriska museer, statens

Försvarshögskolan

Försvarsmakten

Försäkringskassan

G

Gentekniknämnden

Geologiska undersökning

Geotekniska institut, statens

Giftinformationscentralen

Glesbygdsverket

Grafiska institutet och institutet för högre kommunikation- och reklamutbildning

Granskningsnämnden för radio och TV

Granskningsnämnden för försvarsuppfinningar

Gymnastik- och Idrottshögskolan

Göteborgs universitet

H

Handelsflottans kultur- och fritidsråd

Handelsflottans pensionsanstalt

Handelssekreterare

Handelskamrar, auktoriserade

Handikappombudsmannen

Handikappråd, statens

Harpsundsnämnden

Haverikommission, statens

Historiska museer, statens

Hjälpmedelsinstitutet

Hovrätterna

Hyresnämnder

Häktena

Hälso- och sjukvårdens ansvarsnämnd

Högskolan Dalarna

Högskolan i Borås

Högskolan i Gävle

Högskolan i Halmstad

Högskolan i Kalmar

Högskolan i Karlskrona/Ronneby

Högskolan i Kristianstad

Högskolan i Skövde

Högskolan i Trollhättan/Uddevalla

Högskolan på Gotland

Högskolans avskiljandenämnd

Högskoleverket

Högsta domstolen

I

ILO kommittén

Inspektionen för arbetslöshetsförsäkringen

Inspektionen för strategiska produkter

Institut för kommunikationsanalys, statens

Institut för psykosocial medicin, statens

Institut för särskilt utbildningsstöd, statens

Institutet för arbetsmarknadspolitisk utvärdering

Institutet för rymdfysik

Institutet för tillväxtpolitiska studier

Institutionsstyrelse, statens

Insättningsgarantinämnden

Integrationsverket

Internationella programkontoret för utbildningsområdet

J

Jordbruksverk, statens

Justitiekanslern

Jämställdhetsombudsmannen

Jämställdhetsnämnden

Järnvägar, statens

Järnvägsstyrelsen

K

Kammarkollegiet

Kammarrätterna

Karlstads universitet

Karolinska Institutet

Kemikalieinspektionen

Kommerskollegium

Konjunkturinstitutet

Konkurrensverket

Konstfack

Konsthögskolan

Konstnärsnämnden

Konstråd, statens

Konsulat

Konsumentverket

Krigsvetenskapsakademin

Krigsförsäkringsnämnden

Kriminaltekniska laboratorium, statens

Kriminalvården

Krisberedskapsmyndigheten

Kristinaskolan

Kronofogdemyndigheten

Kulturråd, statens

Kungl. Biblioteket

Kungl. Konsthögskolan

Kungl. Musikhögskolan i Stockholm

Kungl. Tekniska högskolan

Kungl. Vitterhets-, historie- och antikvitetsakademien

Kungl Vetenskapsakademin

Kustbevakningen

Kvalitets- och kompetensråd, statens

Kärnavfallsfondens styrelse

L

Lagrådet

Lantbruksuniversitet, Sveriges

Lantmäteriverket

Linköpings universitet

Livrustkammaren, Skoklosters slott och Hallwylska museet

Livsmedelsverk, statens

Livsmedelsekonomiska institutet

Ljud- och bildarkiv, statens

Lokala säkerhetsnämnderna vid kärnkraftverk

Lotteriinspektionen

Luftfartsverket

Luftfartsstyrelsen

Luleå tekniska universitet

Lunds universitet

Läkemedelsverket

Läkemedelsförmånsnämnden

Länsrätterna

Länsstyrelserna

Lärarhögskolan i Stockholm

M

Malmö högskola

Manillaskolan

Maritima muséer, statens

Marknadsdomstolen

Medlingsinstitutet

Meteorologiska och hydrologiska institut, Sveriges

Migrationsverket

Militärhögskolor

Mittuniversitetet

Moderna museet

Museer för världskultur, statens

Musikaliska Akademien

Musiksamlingar, statens

Myndigheten för handikappolitisk samordning

Myndigheten för internationella adoptionsfrågor

Myndigheten för skolutveckling

Myndigheten för kvalificerad yrkesutbildning

Myndigheten för nätverk och samarbete inom högre utbildning

Myndigheten för Sveriges nätuniversitet

Myndigheten för utländska investeringar i Sverige

Mälardalens högskola

N

Nationalmuseum

Nationellt centrum för flexibelt lärande

Naturhistoriska riksmuseet

Naturvårdsverket

Nordiska Afrikainstitutet

Notarienämnden

Nämnd för arbetstagares uppfinningar, statens

Nämnden för statligt stöd till trossamfund

Nämnden för styrelserepresentationsfrågor

Nämnden mot diskriminering

Nämnden för elektronisk förvaltning

Nämnden för RH anpassad utbildning

Nämnden för hemslöjdsfrågor

O

Oljekrisnämnden

Ombudsmannen mot diskriminering på grund av sexuell läggning

Ombudsmannen mot etnisk diskriminering

Operahögskolan i Stockholm

P

Patent- och registreringsverket

Patentbesvärsrätten

Pensionsverk, statens

Personregisternämnd statens, SPAR-nämnden

Pliktverk, Totalförsvarets

Polarforskningssekretariatet

Post- och telestyrelsen

Premiepensionsmyndigheten

Presstödsnämnden

R

Radio- och TV–verket

Rederinämnden

Regeringskansliet

Regeringsrätten

Resegarantinämnden

Registernämnden

Revisorsnämnden

Riksantikvarieämbetet

Riksarkivet

Riksbanken

Riksdagsförvaltningen

Riksdagens ombudsmän

Riksdagens revisorer

Riksgäldskontoret

Rikshemvärnsrådet

Rikspolisstyrelsen

Riksrevisionen

Rikstrafiken

Riksutställningar, Stiftelsen

Riksvärderingsnämnden

Rymdstyrelsen

Rådet för Europeiska socialfonden i Sverige

Räddningsverk, statens

Rättshjälpsmyndigheten

Rättshjälpsnämnden

Rättsmedicinalverket

S

Samarbetsnämnden för statsbidrag till trossamfund

Sameskolstyrelsen och sameskolor

Sametinget

SIS, Standardiseringen i Sverige

Sjöfartsverket

Skatterättsnämnden

Skatteverket

Skaderegleringsnämnd, statens

Skiljenämnden i vissa trygghetsfrågor

Skogsstyrelsen

Skogsvårdsstyrelserna

Skogs och lantbruksakademien

Skolverk, statens

Skolväsendets överklagandenämnd

Smittskyddsinstitutet

Socialstyrelsen

Specialpedagogiska institutet

Specialskolemyndigheten

Språk- och folkminnesinstitutet

Sprängämnesinspektionen

Statistiska centralbyrån

Statskontoret

Stockholms universitet

Stockholms internationella miljöinstitut

Strålsäkerhetsmyndigheten

Styrelsen för ackreditering och teknisk kontroll

Styrelsen för internationellt utvecklingssamarbete, SIDA

Styrelsen för Samefonden

Styrelsen för psykologiskt försvar

Stängselnämnden

Svenska institutet

Svenska institutet för europapolitiska studier

Svenska ESF rådet

Svenska Unescorådet

Svenska FAO kommittén

Svenska Språknämnden

Svenska Skeppshypotekskassan

Svenska institutet i Alexandria

Sveriges författarfond

Säkerhetspolisen

Säkerhets- och integritetsskyddsnämnden

Södertörns högskola

T

Taltidningsnämnden

Talboks- och punktskriftsbiblioteket

Teaterhögskolan i Stockholm

Tingsrätterna

Tjänstepensions och grupplivnämnd, statens

Tjänsteförslagsnämnden för domstolsväsendet

Totalförsvarets forskningsinstitut

Totalförsvarets pliktverk

Tullverket

Turistdelegationen

U

Umeå universitet

Ungdomsstyrelsen

Uppsala universitet

Utlandslönenämnd, statens

Utlänningsnämnden

Utrikesförvaltningens antagningsnämnd

Utrikesnämnden

Utsädeskontroll, statens

V

Valideringsdelegationen

Valmyndigheten

Vatten- och avloppsnämnd, statens

Vattenöverdomstolen

Verket för förvaltningsutveckling

Verket för högskoleservice

Verket för innovationssystem (VINNOVA)

Verket för näringslivsutveckling (NUTEK)

Vetenskapsrådet

Veterinärmedicinska anstalt, statens

Veterinära ansvarsnämnden

Väg- och transportforskningsinstitut, statens

Vägverket

Vänerskolan

Växjö universitet

Växtsortnämnd, statens

Å

Åklagarmyndigheten

Åsbackaskolan

Ö

Örebro universitet

Örlogsmannasällskapet

Östervångsskolan

Överbefälhavaren

Överklagandenämnden för högskolan

Överklagandenämnden för nämndemanna-uppdrag

Överklagandenämnden för studiestöd

Överklagandenämnden för totalförsvaret

UJEDINJENA KRALJEVINA

Cabinet Office

Office of the Parliamentary Counsel

Central Office of Information

Charity Commission

Crown Estate Commissioners (Vote Expenditure Only)

Crown Prosecution Service

Department for Business, Enterprise and Regulatory Reform

Competition Commission

Gas and Electricity Consumers’ Council

Office of Manpower Economics

Department for Children, Schools and Families

Department of Communities and Local Government

Rent Assessment Panels

Department for Culture, Media and Sport

British Library

British Museum

Commission for Architecture and the Built Environment

The Gambling Commission

Historic Buildings and Monuments Commission for England (English Heritage)

Imperial War Museum

Museums, Libraries and Archives Council

National Gallery

National Maritime Museum

National Portrait Gallery

Natural History Museum

Science Museum

Tate Gallery

Victoria and Albert Museum

Wallace Collection

Department for Environment, Food and Rural Affairs

Agricultural Dwelling House Advisory Committees

Agricultural Land Tribunals

Agricultural Wages Board and Committees

Cattle Breeding Centre

Countryside Agency

Plant Variety Rights Office

Royal Botanic Gardens, Kew

Royal Commission on Environmental Pollution

Department of Health

Dental Practice Board

National Health Service Strategic Health Authorities

NHS Trusts

Prescription Pricing Authority

Department for Innovation, Universities and Skills

Higher Education Funding Council for England

National Weights and Measures Laboratory

Patent Office

Department for International Development

Department of the Procurator General and Treasury Solicitor

Legal Secretariat to the Law Officers

Department for Transport

Maritime and Coastguard Agency

Department for Work and Pensions

Disability Living Allowance Advisory Board

Independent Tribunal Service

Medical Boards and Examining Medical Officers (War Pensions)

Occupational Pensions Regulatory Authority

Regional Medical Service

Social Security Advisory Committee

Export Credits Guarantee Department

Foreign and Commonwealth Office

Wilton Park Conference Centre

Government Actuary’s Department

Government Communications Headquarters

Home Office

HM Inspectorate of Constabulary

House of Commons

House of Lords

Ministry of Defence

Defence Equipment & Support

Meteorological Office

Ministry of Justice

Boundary Commission for England

Combined Tax Tribunal

Council on Tribunals

Court of Appeal — Criminal

Employment Appeals Tribunal

Employment Tribunals

HMCS Regions, Crown, County and Combined Courts (England and Wales)

Immigration Appellate Authorities

Immigration Adjudicators

Immigration Appeals Tribunal

Lands Tribunal

Law Commission

Legal Aid Fund (England and Wales)

Office of the Social Security Commissioners

Parole Board and Local Review Committees

Pensions Appeal Tribunals

Public Trust Office

Supreme Court Group (England and Wales)

Transport Tribunal

The National Archives

National Audit Office

National Savings and Investments

National School of Government

Northern Ireland Assembly Commission

Northern Ireland Court Service

Coroners Courts

County Courts

Court of Appeal and High Court of Justice in Northern Ireland

Crown Court

Enforcement of Judgements Office

Legal Aid Fund

Magistrates’ Courts

Pensions Appeals Tribunals

Northern Ireland, Department for Employment and Learning

Northern Ireland, Department for Regional Development

Northern Ireland, Department for Social Development

Northern Ireland, Department of Agriculture and Rural Development

Northern Ireland, Department of Culture, Arts and Leisure

Northern Ireland, Department of Education

Northern Ireland, Department of Enterprise, Trade and Investment

Northern Ireland, Department of the Environment

Northern Ireland, Department of Finance and Personnel

Northern Ireland, Department of Health, Social Services and Public Safety

Northern Ireland, Office of the First Minister and Deputy First Minister

Northern Ireland Office

Crown Solicitor’s Office

Department of the Director of Public Prosecutions for Northern Ireland

Forensic Science Laboratory of Northern Ireland

Office of the Chief Electoral Officer for Northern Ireland

Police Service of Northern Ireland

Probation Board for Northern Ireland

State Pathologist Service

Office of Fair Trading

Office for National Statistics

National Health Service Central Register

Office of the Parliamentary Commissioner for Administration and Health Service Commissioners

Paymaster General’s Office

Postal Business of the Post Office

Privy Council Office

Public Record Office

HM Revenue and Customs

The Revenue and Customs Prosecutions Office

Royal Hospital, Chelsea

Royal Mint

Rural Payments Agency

Scotland, Auditor-General

Scotland, Crown Office and Procurator Fiscal Service

Scotland, General Register Office

Scotland, Queen’s and Lord Treasurer’s Remembrancer

Scotland, Registers of Scotland

The Scotland Office

The Scottish Ministers

Architecture and Design Scotland

Crofters Commission

Deer Commission for Scotland

Lands Tribunal for Scotland

National Galleries of Scotland

National Library of Scotland

National Museums of Scotland

Royal Botanic Garden, Edinburgh

Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Scotland

Scottish Further and Higher Education Funding Council

Scottish Law Commission

Community Health Partnerships

Special Health Boards

Health Boards

The Office of the Accountant of Court

High Court of Justiciary

Court of Session

HM Inspectorate of Constabulary

Parole Board for Scotland

Pensions Appeal Tribunals

Scottish Land Court

Sheriff Courts

Scottish Police Services Authority

Office of the Social Security Commissioners

The Private Rented Housing Panel and Private Rented Housing Committees

Keeper of the Records of Scotland

The Scottish Parliamentary Body Corporate

HM Treasury

Office of Government Commerce

United Kingdom Debt Management Office

The Wales Office (Office of the Secretary of State for Wales)

The Welsh Ministers

Higher Education Funding Council for Wales

Local Government Boundary Commission for Wales

The Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Wales

Valuation Tribunals (Wales)

Welsh National Health Service Trusts and Local Health Boards

Welsh Rent Assessment Panels

PRILOG II.

POPIS DJELATNOSTI NAVEDENIH U ČLANKU 2. STAVKU 1. TOČKI 6. (a)

Ako postoji bilo kakva razlika u tumačenju između CPV i NACE, vrijedi nomenklatura CPV.

PRILOG III.

POPIS PROIZVODA NAVEDENIH U ČLANKU 4. TOČKI (b) VEZANO UZ UGOVORE KOJE DODJELJUJU JAVNI NARUČITELJI U PODRUČJU OBRANE

Jedini primjenjivi tekst za potrebe ove Direktive jest onaj u Prilogu 1. točki 4. GPA-a na kojem se temelji sljedeći indikativni popis proizvoda:

PRILOG IV.

ZAHTJEVI VEZANI UZ ALATE I UREĐAJE ZA ELEKTRONIČKO ZAPRIMANJE PONUDA, ZAHTJEVA ZA SUDJELOVANJE KAO I PLANOVA I PROJEKATA U PROJEKTNIM NATJEČAJIMA

Alati i uređaji za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanje kao i planova i projekata u projektnim natječajima moraju, uz pomoć tehničkih sredstava i odgovarajućih postupaka, najmanje jamčiti da:

PRILOG V.

PODACI KOJE TREBAJU SADRŽAVATI OBAVIJESTI

DIO A

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o objavljivanju prethodne informacijske obavijesti na profilu kupca

DIO B

Podaci koje trebaju sadržavati prethodne informacijske obavijesti

(iz članka 48.)

I.    Podaci koje trebaju sadržavati svi slučajevi

▼C2

▼B

II.    Dodatni podaci koji se trebaju dostaviti ako se obavijest koristi kao sredstvo pozivanja na nadmetanje (članak 48. Stavak 2.)

DIO C

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o nadmetanju

(iz članka 49.)

DIO D

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o dodjeli ugovora

(iz članka 50.)

DIO E

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o projektnom natječaju

(iz članka 79. stavka 1.)

DIO F

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o rezultatima natječaja

(iz članka 79. stavka 2.)

DIO G

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja

(iz članka 72. stavka 1.)

DIO H

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o nadmetanju vezane uz ugovore za društvene I druge posebne usluge

(iz članka 75. stavka 1.)

DIO I

Podaci koje trebaju sadržavati prethodne informacijske obavijesti vezane uz društvene I druge posebne usluge

(iz članka 75. stavka 1.)

DIO J

Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o dodjeli ugovora za društvene I druge posebne usluge

(iz članka 75. stavka 2.)

PRILOG VI.

PODACI KOJE TREBA SADRŽAVATI DOKUMENTACIJA O NABAVIVEZANA UZ ELEKRONIČKE DRAŽBE

(iz članka 35. stavak 4.)

Ako su javni naručitelji odlučili održati elektroničku dražbu, dokumentacija o nabavi mora sadržavati barem sljedeće podatke:

PRILOG VII.

DEFINICIJA ODREĐENIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA

Za potrebe ove Direktive:

PRILOG VIII.

OBILJEŽJA OBJAVE

1.    Objava obavijesti

Obavijesti navedene u člancima 48., 49., 50., 75. i 79. javni naručitelji šalju Uredu za publikacije Europske unije. Te se obavijesti objavljuju u skladu sa sljedećim pravilima:

Obavijesti iz članaka 48., 49., 50., 75. i 79. objavljuje Ured za publikacije Europske unije ili javni naručitelji ako je prethodna informacijska obavijest objavljena na profilu kupca u skladu s člankom 48. stavkom 1.

Dodatno, javni naručitelji mogu te podatke objaviti na internetu na „profilu kupca” kako je navedeno u stavku 2. točki (b).

Ured za publikacije Europske unije javnom naručitelju dostavlja potvrdu iz članka 51. stavka 5. drugog podstavka.

2.    Objavljivanje dopunskih ili dodatnih podataka

3.    Format i postupci za elektronički prijenos objava

Format i postupci za elektronički prijenos objava koje je odredila Komisija dostupni su na internetskoj adresi „http://simap.europa.eu”.

PRILOG IX.

SADRŽAJ POZIVA NA DOSTAVU PONUDE, NA SUDJELOVANJE U DIJALOGU ILI NA POTVRDU INTERESA PREDVIĐENIH ČLANKOM 54.

PRILOG X.

POPIS MEĐUNARODNIH DRUŠTVENIH KONVENCIJA I KONVENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠTA IZ ČLANKA 18. STAVKA 2.

PRILOG XI.

REGISTRI ( 21 )

Relevantni strukovni i trgovački registri te odgovarajuće izjave i potvrde za svaku državu članicu su:

PRILOG XII.

NAČINI DOKAZIVANJA ISPUNJAVANJA KRITERIJA ZA ODABIR

Dio I.:    Ekonomska i financijska sposobnost

Dokaz o ekonomskoj i financijskoj sposobnosti gospodarskog subjekta može, kao opće pravilo, biti popraćen s jednom ili više sljedećih potvrda:

Dio II.:    Tehnička sposobnost

Sredstva za dokazivanje tehničke sposobnosti gospodarskih subjekata, kako je navedeno u članku 58.:

PRILOG XIII.

POPIS PRAVNIH AKATA UNIJE IZ ČLANKA 68. STAVKA 3.

Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

PRILOG XIV.

PRILOG XV.