02013R1408 — HR — 14.03.2019 — 001.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1408/2013 оd 18. prosinca 2013. ( L 352 24.12.2013, 9) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
L 51I |
1 |
22.2.2019 |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1408/2013
оd 18. prosinca 2013.
o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru
Članak 1.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na potpore dodijeljene poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, uz iznimku:
(a) potpora čiji je iznos određen na temelju cijene ili količine proizvoda stavljenih na tržište;
(b) potpora za djelatnosti povezane s izvozom prema trećim zemljama ili državama članicama, odnosno potpora koje su u izravnoj vezi s izvezenim količinama, uspostavom i djelovanjem distribucijske mreže ili drugim tekućim izdacima koji su povezani s izvoznom djelatnošću;
(c) potpora koje se uvjetuju uporabom domaćih proizvoda umjesto uvoznih.
2. Ako se poduzetnik bavi primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i također djeluje u jednom ili više sektora ili ima druge djelatnosti obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) br. 1407/2013, ta se Uredba primjenjuje na potporu koja se dodjeljuje u vezi s tim drugim sektorima ili djelatnostima, pod uvjetom da predmetna država članica na primjeren način, primjerice razdvajanjem djelatnosti ili troškova, osigura da primarna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda ne ostvaruje korist od potpora de minimis koje se dodjeljuju u skladu s tom Uredbom.
3. Ako poduzetnik djeluje u primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, kao i sektoru ribarstva i akvakulture, odredbe Uredba (EZ) br. 875/2007 primjenjuju se na potporu koja se dodjeljuje u vezi sa sektorom ribarstva i akvakulture pod uvjetom da predmetna država članica na primjeren način, primjerice razdvajanjem djelatnosti ili troškova, osigura da primarna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda ne ostvaruje korist od potpora de minimis koje se dodjeljuju u skladu s tom Uredbom.
Članak 2.
Definicije
1. Za potrebe ove Uredbe, „poljoprivredni proizvodi” znači proizvodi iz Priloga I. Ugovoru, uz iznimku proizvoda ribarstva i akvakulture obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 104/2000 ( 1 ).
2. Za potrebe ove Uredbe pojmom „jedan poduzetnik” obuhvaćena su sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa:
(a) jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću;
(b) jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća;
(c) jedno poduzeće ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj na drugo poduzeće prema ugovoru sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog poduzeća;
(d) jedno poduzeće, koje je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira samo, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima ili članovima tog poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara ili glasačkih prava članova u tom poduzeću.
Poduzeća koja su u bilo kojem od odnosa navedenih u prvom podstavku točkama (a) do (d) preko jednog ili više drugih poduzeća isto se tako smatraju jednim poduzetnikom.
3. Za potrebe ove Uredbe „proizvodni sektor” znači sektor naveden u članku 1. stavku 2. točkama od (a) do (w) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).
4. Za potrebe ove Uredbe „sektorska gornja vrijednost” znači najveći kumulativni iznos potpore koji se odnosi na mjere potpore koje pogoduju samo jednom proizvodnom sektoru, što odgovara udjelu od 50 % najvišeg iznosa potpora de minimis koje se dodjeljuju po državi članici i koje su utvrđene u Prilogu II.
Članak 3.
Potpora de minimis
1. Ako mjere potpore ispunjavaju uvjete predviđene ovom Uredbom, smatra se da ne ispunjuju sve kriterije iz članka 107. stavka 1. Ugovora te se stoga izuzimaju od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora.
2. Ukupan iznos potpora de minimis koji se po državi članici dodjeljuje jednom poduzetniku ne smije prelaziti 20 000 EUR tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.
3. Kumulativni iznos potpora de minimis koji se po državi članici dodjeljuje poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine ne smije prelaziti nacionalnu gornju vrijednost utvrđenu u Prilogu I.
3.a Odstupanjem od stavaka 2. i 3. država članica može odlučiti da ukupni iznos potpore de minimis dodijeljene jednom poduzetniku ne smije prelaziti 25 000 EUR tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine i da ukupni kumulativni iznos potpore de minimis dodijeljene tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine ne smije prelaziti nacionalnu gornju vrijednost utvrđenu u Prilogu II., pod sljedećim uvjetima:
(a) za mjere potpore koje pogoduju samo jednom proizvodnom sektoru, ukupni kumulativni iznos dodijeljen tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine ne prelazi sektorsku gornju vrijednost utvrđenu člankom 2. stavkom 4.;
(b) država članica osniva središnji registar u skladu s člankom 6. stavkom 2.
4. Potpora de minimis smatra se dodijeljenom u trenutku kada poduzetnik u skladu s odgovarajućim nacionalnim pravnim poretkom stekne zakonsko pravo na primanje potpore, neovisno o datumu isplate potpore de minimis predmetnom poduzetniku.
5. Gornje granice za potpore de minimis te nacionalne i sektorske gornje vrijednosti iz stavaka 2., 3. i 3.a primjenjuju se bez obzira na oblik potpore de minimis ili na cilj koji se namjerava postići te neovisno o tome financira li se potpora koju dodjeljuje država članica u cijelosti ili djelomično iz sredstava koja potječu iz Unije. Razdoblje od tri fiskalne godine utvrđuje se upućivanjem na fiskalne godine koje upotrebljava poduzeće u predmetnoj državi članici.
6. Za potrebe gornjih granica za potpore de minimis te nacionalnih i sektorskih gornjih vrijednosti iz stavaka 2., 3. i 3.a, potpore se izražavaju u obliku gotovinskih bespovratnih sredstava. Svi upotrijebljeni iznosi navode se kao bruto iznosi, tj. prije svih odbitaka poreza ili drugih troškova. Ako se potpora dodjeljuje u nekom drugom obliku, a ne u obliku bespovratnog sredstva, iznos potpore jest bruto novčana protuvrijednost potpore.
Potpore koje se isplaćuju u više obroka treba diskontirati na njihovu vrijednost u trenutku dodjele. Kamatna stopa koju treba primijeniti pri diskontiranju diskontna je kamatna stopa koja se primjenjuje na datum dodjele potpore.
7. Ako bi se dodjelom novih potpora de minimis premašila gornja granica za potpore de minimis te nacionalne ili sektorske gornje vrijednosti iz stavaka 2., 3. i 3.a, ni jedna od tih novih potpora ne može ostvarivati korist na temelju ove Uredbe.
8. U slučaju spajanja ili preuzimanja, pri utvrđivanju prelazi li se primjenjiva gornja granica za potpore de minimis, nacionalna gornja vrijednost ili sektorska gornja vrijednost bilo kojom novom potporom de minimis dodijeljenom novom poduzetniku ili poduzetniku preuzimatelju u obzir se uzimaju sve prethodne potpore de minimis dodijeljene bilo kojem od poduzetnika uključenih u postupak spajanja. Potpore de minimis koje su propisno dodijeljene prije spajanja ili preuzimanja i dalje su u skladu sa zakonom.
9. Ako se jedan poduzetnik podijeli na dva ili više zasebnih poduzetnika, potpora de minimis dodijeljena prije podjele dodjeljuje se poduzetniku koji je od nje ostvario korist, a to je načelno poduzetnik koji je preuzeo djelatnosti za koje je korištena potpora de minimis. Ako takva raspodjela nije moguća, potpora de minimis razmjerno se dodjeljuje na temelju knjigovodstvene vrijednosti vlasničkog kapitala novih poduzetnika na datum stupanja na snagu podjele.
Članak 4.
Izračun bruto novčane protuvrijednosti
1. Ova se Uredba primjenjuje samo na potpore čiju je bruto novčanu protuvrijednost moguće unaprijed (ex ante) točno izračunati, bruto novčanu protuvrijednost a da pritom nije potrebno provesti procjenu rizika („transparentna potpora”).
2. Potpore sadržane u nepovratnim sredstvima ili subvencioniranim kamatnim stopama smatraju se transparentnim potporama de minimis.
3. Potpore sadržane u zajmovima smatraju se transparentnim potporama de minimis ako:
(a) korisnik ne podliježe kolektivnom stečajnom postupku niti ne ispunjuje kriterije za pokretanje kolektivnog stečajnog postupka na zahtjev njegovih vjerovnika u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U slučaju velikih poduzetnika, korisnik je u situaciji koja odgovara najmanje kreditnom rejtingu B; i
(b) za mjere iz članka 3. stavka 2., zajam se osigurava kolateralom koji pokriva najmanje 50 % zajma i zajam iznosi 100 000 EUR tijekom pet godina ili 50 000 EUR tijekom deset godina; ili, za mjere iz članka 3. stavka 3.a, iznosi 125 000 EUR tijekom pet godina ili 62 500 EUR tijekom deset godina; ako je zajam manji od tih iznosa i/ili ako je odobren na razdoblje kraće od pet odnosno deset godina, bruto novčana protuvrijednost tog zajma izračunava se kao razmjerni dio gornje granice za potpore de minimis utvrđene u članku 3. stavku 2. ili stavku 3.a; ili
(c) bruto novčana protuvrijednost izračunana na temelju referentne stope koja se primjenjivala u trenutku dodjele.
4. Potpore sadržane u dokapitalizacijama smatraju se transparentnim potporama de minimis samo ako ukupan iznos javne dokapitalizacije ne premašuje primjenjivu gornju granicu za potporu de minimis.
5. Potpore sadržane u mjerama rizičnog financiranja u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja smatraju se transparentnim potporama de minimis samo ako kapital dodijeljen jednom poduzetniku ne prelazi primjenjivu gornju granicu za potporu de minimis.
6. Potpore sadržane u jamstvima smatraju se transparentnim potporama de minimis ako:
(a) korisnik ne podliježe kolektivnom stečajnom postupku niti ne ispunjuje kriterije za pokretanje kolektivnog stečajnog postupka na zahtjev njegovih vjerovnika u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U slučaju velikih poduzetnika, korisnik je u situaciji koja odgovara najmanje kreditnom rejtingu B; i
(b) za mjere iz članka 3. stavka 2. jamstvo ne prelazi 80 % predmetnog zajma i zajamčeni iznos jest 150 000 EUR, a trajanje jamstva pet godina ili je zajamčeni iznos 75 000 EUR, a trajanje jamstva deset godina; ili za mjere iz članka 3. stavka 3.a jamstvo ne prelazi 80 % predmetnog zajma i zajamčeni iznos jest 187 500 EUR, a trajanje jamstva pet godina ili je zajamčeni iznos 93 750 EUR, a trajanje jamstva deset godina; ako je zajamčeni iznos manji od tih iznosa i/ili je jamstvo za razdoblje kraće od pet, odnosno deset godina, bruto novčana protuvrijednost tog jamstva izračunava se kao razmjerni dio gornje granice za potpore de minimis utvrđene u članku 3. stavku 2. ili članku 3.a; ili
(c) bruto novčana vrijednost potpore izračunana je na temelju premija sigurne luke utvrđenih u obavijesti Komisije; ili
(d) prije provedbe,
i. Komisiji je bila prijavljena uporabljena metodologija za izračunavanje bruto novčane protuvrijednosti jamstva temeljem druge Uredbe Komisije iz područja državnih potpora, koja je bila primjenjiva u to vrijeme i koju je Komisija prihvatila kao usklađenu s Obavijesti o jamstvu, ili bilo kojom sljedećom obavijesti; i
ii. ta se metodologija izričito odnosi na vrstu jamstva i vrstu temeljne transakcije o kojima je riječ u kontekstu primjene ove Uredbe.
7. Potpore sadržane u ostalim instrumentima smatraju se transparentnim potporama de minimis ako je u okviru dotičnog instrumenta određena gornja vrijednost kojom se osigurava da se ne premaši primjenjiva gornja granica.
Članak 5.
Kumulacija
1. Ako se poduzetnik bavi primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i također djeluje u jednom ili više sektora ili ima druge djelatnosti obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) br. 1407/2013, potpore de minimis koje se dodjeljuju za djelatnosti u sektoru poljoprivredne proizvodnje u skladu s ovom Uredbom mogu se pribrajati potporama de minimis dodijeljenima u vezi s tim drugim sektorom/sektorima ili djelatnostima do primjenjive gornje granice iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1407/2013, pod uvjetom da predmetna država članica na primjeren način, primjerice razdvajanjem djelatnosti ili troškova, osigura da primarna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda ne ostvaruje korist od potpora de minimis koje se dodjeljuju u skladu s Uredbom (EU) br. 1407/2013.
2. Ako poduzetnik djeluje u primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, kao i sektoru ribarstva i akvakulture, potpore de minimis dodijeljene za djelatnosti u sektoru poljoprivredne proizvodnje u skladu s ovom Uredbom mogu se pribrajati potporama de minimis za djelatnosti u sektoru ribarstva i akvakulture u skladu s Uredbom (EZ) br. 875/2007 do gornje granice utvrđene tom Uredbom, pod uvjetom da predmetna država članica na primjeren način, primjerice razdvajanjem djelatnosti ili troškova, osigura da primarna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda ne ostvaruju korist od potpora de minimis koje se dodjeljuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 875/2007.
3. Potpore de minimis ne kumuliraju se s državnim potporama u vezi s istim prihvatljivim troškovima ili s državnim potporama za istu mjeru rizičnog financiranja ako bi takva kumulacija prelazila primjenjivi najviši intenzitet ili iznos koji je u konkretnim okolnostima svakog pojedinog slučaja utvrđen uredbom o skupnom izuzeću odnosno odlukom Komisije. Potpore de minimis koje nisu dodijeljene za posebne opravdane troškove ili nisu na njih primjenjive mogu se pribrajati ostalim državnim potporama dodijeljenima na temelju uredbe o skupnom izuzeću ili odluke Komisije.
Članak 6.
Praćenje
1. Ako država članica poduzetniku namjerava dodijeliti potporu de minimis u skladu s ovom Uredbom, ona tog poduzetnika pisanim putem obavješćuje o predviđenom iznosu potpore izraženom u obliku bruto novčane protuvrijednosti potpore, kao i tome da je riječ o potpori de minimis, izričito se pozivajući na ovu Uredbu i navodeći njezin naziv i podatke o objavi u Službenom listu Europske unije. Ako se potpore de minimis u skladu s ovom Uredbom dodjeljuju različitim poduzetnicima na temelju programa potpore, a iznosi su pojedinačnih potpora koje se dodjeljuju tim poduzetnicima različiti, predmetna država članica može odabrati da tu obvezu ispuni tako da poduzetnike obavijesti o fiksnom iznosu koji odgovara najvišem iznosu potpore koja se dodjeljuje u okviru tog programa potpore. U tom slučaju fiksni se iznos primjenjuje kako bi se utvrdilo je li dosegnuta gornja granica iz članka 3. stavka 2. te je li premašena gornja vrijednost na nacionalnoj razini predviđena u članku 3. stavku 3. Prije dodjeljivanja potpore država članica od dotičnog poduzetnika mora dobiti izjavu, u pisanom ili elektroničkom obliku, o svakoj potpori de minimis na koju se primjenjuje ova Uredba ili druge uredbe o potporama de minimis, primljenoj tijekom prethodne dvije fiskalne godine i u tekućoj fiskalnoj godini.
2. Ako je država članica osnovala središnji registar potpora de minimis koji sadržava potpune informacije o svim potporama de minimis koje dodijeli bilo koje tijelo unutar te države članice, stavak 1. prestaje se primjenjivati od trenutka kada se registrom obuhvati razdoblje od tri fiskalne godine.
Ako država članica dodjeljuje potpore u skladu s člankom 3. stavkom 3.a, ona osniva središnji registar potpora de minimis koji sadržava potpune informacije o svim potporama de minimis koje je dodijelilo bilo koje tijelo unutar te države članice. Stavak 1. prestaje se primjenjivati kada se registrom obuhvati razdoblje od tri fiskalne godine.
3. Država članica dodjeljuje nove potpore de minimis u skladu s ovom Uredbom tek nakon što je provjerila da se time ukupan iznos potpora de minimis koje su dodijeljene predmetnom poduzetniku neće povećati na razinu višu od primjenjivih gornjih granica, nacionalnih gornjih vrijednosti i sektorske gornje vrijednosti iz članka 3. stavaka 2., 3. i 3.a te da su ispunjeni svi uvjeti iz ove Uredbe.
4. Države članice bilježe i prikupljaju sve informacije povezane s primjenom ove Uredbe. Takva evidencija sadržava sve informacije potrebne za dokazivanje ispunjavanja uvjeta iz ove Uredbe. Zapisi koje se odnose na pojedinačne potpore de minimis čuvaju se deset fiskalnih godina od datuma kada je potpora dodijeljena. Zapisi koje se odnose na program potpora de minimis čuvaju se deset godina od datuma kada je dodijeljena posljednja pojedinačna potpora u okviru takvog programa.
5. Na pisani zahtjev Komisije i u roku od 20 radnih dana ili duljem roku ako je tako utvrđeno u zahtjevu, predmetna država članica Komisiji dostavlja sve informacije koje Komisija smatra potrebnima kako bi ocijenila jesu li ispunjeni uvjeti iz ove Uredbe, a posebno o ukupnom iznosu potpora de minimis koje je bilo koji poduzetnik primio na temelju ove Uredbe ili drugih uredaba o potporama de minimis.
Članak 7.
Prijelazne odredbe
1. Ova se Uredba primjenjuje na potpore dodijeljene prije njezinog stupanja na snagu ako potpora ispunjuje sve uvjete utvrđene u ovoj Uredbi. Sve potpore koje ne ispunjavaju te uvjete Komisija procjenjuje u skladu s mjerodavnim okvirima, smjernicama, komunikacijama i obavijestima.
2. Za svaku pojedinačnu potporu de minimis koja je dodijeljena između 1. siječnja 2005. i 30. lipnja 2008. i koja ispunjava uvjete iz Uredbe (EZ) br. 1860/2004 smatra se da ne ispunjava sve kriterije iz članka 107. stavka 1. Ugovora te se stoga izuzima od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora.
3. Za svaku pojedinačnu potporu de minimis koja je dodijeljena između 1. siječnja 2008. i 30. lipnja 2014. i koja ispunjava uvjete iz Uredbe (EZ) br. 1535/2007 smatra se da ne ispunjava sve kriterije iz članka 107. stavka 1. Ugovora te se stoga izuzima od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora.
4. Nakon isteka važenja ove Uredbe svaki program potpora de minimis koji ispunjava uvjete iz ove Uredbe ostaje obuhvaćen ovom Uredbom u razdoblju od još šest mjeseci.
Članak 8.
Stupanje na snagu i razdoblje primjene
Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2014.
Primjenjuje se do 31. prosinca 2027.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
Najveći kumulativni iznosi potpora de minimis koji se po državi članici dodjeljuju poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda iz članka 3. stavka 3.
(EUR) |
|
Država članica |
Najveći iznosi de minimis potpora (1) |
Belgija |
106 269 708 |
Bugarska |
53 020 042 |
Češka |
61 865 750 |
Danska |
141 464 625 |
Njemačka |
732 848 458 |
Estonija |
11 375 375 |
Irska |
98 460 375 |
Grčka |
134 272 042 |
Španjolska |
592 962 542 |
Francuska |
932 709 458 |
Hrvatska |
28 920 958 |
Italija |
700 419 125 |
Cipar |
8 934 792 |
Latvija |
16 853 708 |
Litva |
34 649 958 |
Luksemburg |
5 474 083 |
Mađarska |
99 582 208 |
Malta |
1 603 917 |
Nizozemska |
352 512 625 |
Austrija |
89 745 208 |
Poljska |
295 932 125 |
Portugal |
87 570 583 |
Rumunjska |
215 447 583 |
Slovenija |
15 523 667 |
Slovačka |
29 947 167 |
Finska |
55 693 958 |
Švedska |
79 184 750 |
Ujedinjena Kraljevina |
394 587 292 |
(1) Najveći iznosi izračunavaju se na temelju prosjeka triju najviših vrijednosti godišnje poljoprivredne proizvodnje svake države članice u razdoblju 2012. – 2017. Metodom izračuna osigurava se da se prema svim državama članicama postupa jednako te da ni jedna od nacionalnih prosječnih vrijednosti nije manja od najvećih iznosa koji su prethodno utvrđeni za razdoblje 2014. – 2020. |
PRILOG II.
Najveći kumulativni iznosi potpora de minimis koji se po državi članici dodjeljuju poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda iz članka 3. stavka 3.a
(EUR) |
|
Država članica |
Najveći iznosi de minimis potpora (1) |
Belgija |
127 523 650 |
Bugarska |
63 624 050 |
Češka |
74 238 900 |
Danska |
169 757 550 |
Njemačka |
879 418 150 |
Estonija |
13 650 450 |
Irska |
118 152 450 |
Grčka |
161 126 450 |
Španjolska |
711 555 050 |
Francuska |
1 119 251 350 |
Hrvatska |
34 705 150 |
Italija |
840 502 950 |
Cipar |
10 721 750 |
Latvija |
20 224 450 |
Litva |
41 579 950 |
Luksemburg |
6 568 900 |
Mađarska |
119 498 650 |
Malta |
1 924 700 |
Nizozemska |
423 015 150 |
Austrija |
107 694 250 |
Poljska |
355 118 550 |
Portugal |
105 084 700 |
Rumunjska |
258 537 100 |
Slovenija |
18 628 400 |
Slovačka |
35 936 600 |
Finska |
66 832 750 |
Švedska |
95 021 700 |
Ujedinjena Kraljevina |
473 504 750 |
(1) Najveći iznosi izračunavaju se na temelju prosjeka triju najviših vrijednosti godišnje poljoprivredne proizvodnje svake države članice u razdoblju 2012. – 2017. Metodom izračuna osigurava se da se prema svim državama članicama postupa jednako te da ni jedna od nacionalnih prosječnih vrijednosti nije manja od najvećih iznosa koji su prethodno utvrđeni za razdoblje 2014. – 2020. |
( 1 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (SL L 17, 21.1.2000., str. 22.).
( 2 ) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).