2012R0923 — HR — 18.08.2016 — 002.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 923/2012

od 26. rujna 2012.

o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010

(Tekst značajan za EGP)

( L 281 13.10.2012, 1)

Promijenio:

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/340 оd 20. veljače 2015.

  L 63

1

6.3.2015

►M2

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1185 оd 20. srpnja 2016.

  L 196

3

21.7.2016




▼B

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 923/2012

od 26. rujna 2012.

o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010

(Tekst značajan za EGP)



Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Cilj je ove Uredbe uspostaviti zajednička pravila zračnog prometa i operativne odredbe u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi, primjenjive na opći zračni promet unutar područja primjene Uredbe (EZ) br. 551/2004.

2.  Ova se Uredba primjenjuje posebno na korisnike zračnog prostora i zrakoplove uključene u opći zračni promet:

(a) koji lete u Uniju, unutar Unije ili iz Unije;

(b) koji imaju državljanstvo i registracijske oznake države članice Unije, te lete u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s pravilima koja je objavila država nadležna za područje preleta.

▼M2

3.  Ova se Uredba primjenjuje i na nadležna tijela država članica, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, operatore aerodroma i zemaljsko osoblje uključeno u operacije zrakoplova.

▼M2

4.  Ova se Uredba ne primjenjuje na zrakoplove igračke i modele zrakoplova. Međutim, države članice osiguravaju da se uspostave nacionalna pravila kojima se osigurava da se zrakoplovima igračkama i modelima zrakoplova rukuje tako da se na najmanju mjeru svedu opasnosti povezane sa sigurnošću u civilnom zrakoplovstvu, osobama, imovinom i drugim zrakoplovima.

▼B

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „točnost” znači stupanj usklađenosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti;

2. „sporazum ADS-C” znači plan izvješćivanja kojim se određuju uvjeti izvješćivanja podataka ADS-C (tj. podaci koje zahtijeva jedinica za usluge zračnog prometa i učestalost izvješća ADS-C, koji se moraju dogovoriti prije uporabe ADS-C u pružanju usluga zračnog prometa);

3. „zračni prostor sa savjetodavnom uslugom” znači zračni prostor određenih dimenzija ili utvrđena ruta unutar koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa;

4. „savjetodavna ruta” znači utvrđena ruta duž koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa;

5. „akrobatski let” znači namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu njegovog položaja, neuobičajeni položaj ili neuobičajenu promjenu brzine leta, koji nije potreban za uobičajeni let ili osposobljavanje za dozvole ili ocjene koje nisu akrobatske ocjene;

6. „aerodrom” znači određeno područje (uključujući sve objekte, uređaje i opremu) na zemlji ili vodi ili na nepomičnom odobalnom ili plutajućem objektu namijenjenom u potpunosti ili djelomično za slijetanje, uzlijetanje i kretanje zrakoplova po površini;

7. „aerodromska kontrola” znači usluga kontrole zračnog prometa koja se obavlja za potrebe aerodromskog prometa;

8. „aerodromski kontrolni toranj” znači nadležna jedinica kontrole zračnog prometa koja je uspostavljena u svrhe obavljanja aerodromske kontrole;

9. „aerodromski promet” znači ukupni promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi u letu u blizini aerodroma. Zrakoplov koji leti u blizini aerodroma uključuje zrakoplove koji ulaze, izlaze ili se nalaze u aerodromskom prometnom krugu;

10. „aerodromski prometni krug” znači utvrđena letna putanja kojom zrakoplov mora letjeti u blizini aerodroma;

11. „aerodromska prometna zona” znači zračni prostor određenih dimenzija utvrđen oko aerodroma radi zaštite aerodromskog prometa;

12. „radovi iz zraka” znači operacija zrakoplova u kojoj se zrakoplov upotrebljava za specijalizirane usluge, kao što je poljoprivreda, građevinarstvo, fotografiranje, izmjera, nadzor i patroliranje, traganje i spašavanje, snimanje iz zrakaitd.;

13. „zbornik zrakoplovnih informacija (AIP)” znači publikacija koju izdaje državno tijelo ili koja se izdaje uz dozvolu tog tijela, a sadrži zrakoplovne informacije trajnog karaktera bitnih za sigurnost zračne plovidbe;

14. „zrakoplovna pokretna usluga” znači pokretna usluga između zrakoplovnih postaja i postaja na zrakoplovima, ili između postaja na zrakoplovima, u kojoj mogu sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje; radiofarovi za označivanje položaja u nuždi na radijskim frekvencijama naznačenima za opasnost i nuždu;

15. „zrakoplovna postaja” znači kopnena postaja u zrakoplovnoj pokretnoj službi. U određenim slučajevima, zrakoplovna postaja može biti smještena, na primjer, na plovilu ili na platformi na moru;

16. „avion” znači svaki zrakoplov teži od zraka, na motorni pogon, koji uzgon u letu dobiva uglavnom zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne;

17. „sustav za izbjegavanje sudara u zraku (ACAS)” znači sustav zrakoplova koji na temelju signala transpondera sekundarnog nadzornog radara (SSR), koji radi nezavisno od zemaljske opreme, savjetuje pilota o zrakoplovima koji ga potencijalno ugrožavaju a koji su opremljeni SSR transponderima;

18. „zrakoplov” znači svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka koja nije reakcija zraka u odnosu na zemljinu površinu;

19. „adresa zrakoplova” znači jedinstvena kombinacija od 24 bita koja se dodjeljuje zrakoplovu radi komunikacija zrak-zemlja, navigacije i nadzora;

20. „motrenje iz zrakoplova” znači ocjena jednog ili više meteoroloških elemenata, koja se obavlja iz zrakoplova tijekom leta;

21. „informacije AIRMET” znači informacije koje objavljuje služba meteorološkog bdijenja u vezi s nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih pojava na putu, koje bi mogle utjecati na sigurnost operacija zrakoplova na manjim visinama, a koje nisu uključene u prognozu izdanu za letove na manjim visinama u dotičnom području letnih informacija ili u njegovom potpodručju;

22. „komunikacija zrak-zemlja” znači dvosmjerna komunikacija između postaja zrakoplova i postaja ili lokacija na zemljinoj površini;

23. „kontrolna radiopostaja zrak-zemlja” znači zrakoplovna telekomunikacijska postaja s primarnom odgovornošću za upravljanje komunikacijama koje se odnose na upravljanje i nadzor zrakoplova u određenom području;

24. „izvještaj iz zraka” znači izvještaj iz zrakoplova u letu, sastavljen u skladu sa zahtjevima o javljanju pozicije te operativno i/ili meteorološko izvješćivanje;

25. „taksiranje avionom” znači kretanje helikoptera/VTOL iznad površine aerodroma, obično na zemlji i brzinom na zemlji obično manjom od 37 km/h (20 čvorova);

26. „zračni promet” znači letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po manevarskim površinama aerodroma;

27. „savjetodavna usluga u zračnom prometu” znači usluga koja se pruža u zračnom prostoru sa savjetodavnom uslugom kako bi se osiguralo u najvećoj mogućoj mjeri razdvajanje zrakoplova koji lete prema IFR planu leta;

28. „odobrenje kontrole zračnog prometa” znači dopuštenje zrakoplovu da nastavi let pod određenim uvjetima koje utvrdi jedinica kontrole zračnog prometa;

29. „uputa kontrole zračnog prometa” znači upute koje izdaje kontrola zračnog prometa, kojom se od pilota zahtijeva poduzimanje određenih mjera;

30. „usluga kontrole zračnog prometa” znači usluga koja se pruža u svrhu:

(a) sprečavanja sudara:

(1) između zrakoplova; i

(2) između zrakoplova i prepreka na manevarskim površinama; i

(b) osiguranja i održavanja redovitog protoka zračnog prometa;

31. „jedinica kontrole zračnog prometa” znači opći pojam koji ima više značenja: područni kontrolni centar, jedinica prilazne kontrole ili aerodromski kontrolni toranj;

32. „usluga u zračnom prometu (ATS)” znači opći pojam koji ima više značenja: usluga letnih informacija, usluga uzbunjivanja, savjetodavna usluga u zračnom prometu, usluga kontrole zračnog prometa, usluga područne kontrole, usluga prilazne kontrole ili aerodromska usluga kontrole);

33. „zračni prostori usluga u zračnom prometu” znači zračni prostori određenih dimenzija, označeni abecedno, u kojima se mogu obavljati određene vrste letova, za koje su navedene usluge zračnog prometa i pravila rada;

34. „prijavni ured operativnih usluga u zračnom prometu” znači jedinica osnovana radi primanja izvješća namijenjenih pružanju operativnih usluga u zračnom prometu i primanja planova leta prije uzlijetanja;

35. „jedinica za usluge zračnog prometa” znači opći pojam koji ima više značenja: jedinica kontrole zračnog prometa, centar letnih informacija, aerodromska jedinica za usluge letnih informacija ili ured za izvješćivanje o uslugama zračnog prometa;

36. „zračni put” znači kontrolirano područje ili njegov dio utvrđen u obliku koridora;

37. „usluga uzbunjivanja” znači usluga uspostavljena s ciljem izvješćivanja nadležne organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć u traganju i spašavanju te prema potrebi pružanje pomoći tim organizacijama;

▼M2

38. „alternativni aerodrom” znači aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti let ako postane nemoguće ili nepreporučljivo da nastavi let ili sleti na predviđeni aerodrom, a na kojem su mu na raspolaganju potrebne usluge i uređaji, na kojem se mogu ispuniti zahtjevi u pogledu performansa zrakoplova te koji u očekivano vrijeme korištenja radi. Alternativni aerodromi uključuju sljedeće:

(a)

alternativni aerodrom za uzlijetanje : alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako to postane potrebno nedugo nakon uzlijetanja, a nije moguće koristiti aerodrom uzlijetanja;

(b)

alternativni aerodrom na ruti : alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako se, dok se nalazi na ruti, pojavi potreba za skretanjem;

(c)

alternativno odredište : alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako postane nemoguće ili nepreporučljivo sletjeti na predviđeni aerodrom;

▼B

39. „apsolutna visina” znači vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od srednje razine mora (MSL);

40. „usluga prilazne kontrole” znači usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku;

41. „jedinica prilazne kontrole” znači jedinica uspostavljena radi pružanja usluge kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku s jednog ili više aerodroma;

42. „stajanka” znači određena površina namijenjena za smještaj zrakoplova radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, pošte ili tereta, opskrbe gorivom, parkiranja ili održavanja zrakoplova;

43. „područni kontrolni centar (ACC)” znači jedinica uspostavljena za pružanje usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranim područjima koja su pod njezinom nadležnošću;

44. „usluga područne kontrole” znači usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranim područjima;

45. „područna navigacija (RNAV)” znači navigacijska metoda koja zrakoplovu omogućuje letenje na bilo kojoj željenoj letnoj putanji, koja je obuhvaćena zemaljskim ili svemirskim navigacijskim sredstvima ili je u granicama mogućnosti ugrađene opreme zrakoplova ili kombinacija jednog i drugog;

46. „ruta ATS” znači utvrđena ruta namijenjena za usmjeravanje protoka prometa prema potrebi radi obavljanja operativnih usluga u zračnom prometu;

47. „automatski ovisan nadzor – radiodifuzijsko emitiranje (ADS-B)” znači način na koji zrakoplov, aerodromska vozila i ostala sredstva mogu automatski slati i primati podatke kao što su identifikacija, pozicija i prema potrebi dodatne podatke u radiodifuzijskom načinu rada preko podatkovne veze;

48. „automatski ovisan nadzor – ugovor (ADS-C)” znači način na koji se uvjeti sporazuma ADS-C razmjenjuju između zemaljskog sustava i zrakoplova preko podatkovne veze, koji određuje pod kojim uvjetima treba započeti izvješća ADS-C i koje podatke uključiti u izvješća;

49. „automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS)” znači automatsko prosljeđivanje tekućih i redovitih informacija zrakoplovima u dolasku i odlasku 24 sata na dan ili u određenom dijelu dana:

(a) „automatsko podatkovno emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (D-AIS)” znači pružanje usluga ATIS preko podatkovne veze;

(b) „automatsko govorno emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (Voice-ATIS)” znači pružanje usluga ATIS neprekidnim i ponavljajućim govornim emitiranjem;

50. „baza oblaka” znači visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlje ili vode ispod 6000 m (20 000 stopa) koji pokriva više od polovine neba;

51. „točka preusmjerenja” znači točka u kojoj je predviđeno da zrakoplov koji leti na dijelu rute ATS, određenom s obzirom na visokofrekventni višesmjerni radiopredajnik, prenese svoju primarnu navigacijsku referencu s uređaja iza zrakoplova na sljedeći uređaj ispred zrakoplova;

52. „granica valjanosti odobrenja” znači točka do koje je zrakoplovu izdano odobrenje kontrole zračnog prometa;

53. „oblak od operativnog značenja” znači oblak s visinom baze oblaka ispod 1500 m (5000 stopa) ili ispod najveće minimalne sektorske apsolutne visine, ovisno o tome što je veće, ili kumulonimbus ili vertikalno razvijeni kumulus na bilo kojoj visini;

54. „kod (SSR)” znači broj dodijeljen određenom višestrukom impulsnom odzivnom signalu koji odašilje transponder u modu A ili modu C;

55. „nadležno tijelo” znači tijelo koje je država članica odredila kao nadležno za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom;

56. „kontrolirano područje” znači kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlje

57. „kontrolirani aerodrom” znači aerodrom na kojem se za aerodromski promet pružaju usluge kontrole zračnog prometa bez obzira na to postoji li kontrolirana zona;

58. „kontrolirani zračni prostor” znači zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se usluga kontrole zračnog prometa provodi u skladu s klasifikacijom zračnog prostora;

59. „kontrolirani let” znači svaki let za koji se izdaje odobrenje kontrole zračnog prometa;

60. „komunikacije između kontrolora i pilota preko podatkovnih veza (CPDLC)” znači način komunikacije između kontrolora i pilota uporabom podatkovne veze za komunikacije ATC;

61. „kontrolirana zona” znači kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemljine površine do određene gornje granice;

62. „putno penjanje” znači tehnika putnog letenja pri čemu se povećava neto apsolutna visina smanjenjem mase aviona;

63. „putna razina” znači razina koju zrakoplov održava tijekom većeg dijela leta;

64. „tekući plan leta (CPL)” znači plan leta, uključujući promjene, ako postoje, nastale tijekom leta zbog izdavanja naknadnih odobrenja;

65. „opasno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija u kojem se tijekom određenog vremenskog razdoblja odvijaju djelatnosti ili postoje okolnosti opasne za let zrakoplova;

66. „komunikacije preko podatkovne veze” znači oblik komunikacije namijenjen za razmjenu poruka preko podatkovne veze;

67. „datum” znači bilo koja veličina ili skup veličina koji može služiti kao polazište ili osnova za izračunavanje ostalih veličina;

68. „naknadno odobrenje” znači odobrenje koje zrakoplovu izdaje jedinica kontrole zračnog prometa koja trenutačno nije nadležna za nadzor tog zrakoplova;

69. „predviđeno trajanje leta” znači predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne točke;

70. „predviđeno vrijeme početka vožnje” znači predviđeno vrijeme u kojem će zrakoplov započeti kretanje u svrhu odlaska;

71. „predviđeno vrijeme dolaska” znači, za IFR letove, predviđeno vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad odgovarajuće točke, utvrđene pomoću navigacijskog sredstva, s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja ili, ako takvo navigacijsko sredstvo ne postoji u neposrednoj blizini aerodroma, vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad aerodroma. Za VFR letove, to je predviđeno vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma;

72. „očekivano vrijeme prilaženja” znači vrijeme u kojem ATC očekuje da će zrakoplov koji kasni u dolasku napustiti preletište čekanja radi završetka prilaženja za slijetanje. Stvarno vrijeme napuštanja petlje čekanja ovisit će o odobrenju za prilaz;

73. „predani plan leta (FPL)” znači plan leta koji je pilot ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao jedinici ATS bez naknadnih izmjena;

74. „član letačke posade” znači član posade zrakoplova koji posjeduje odgovarajuću dozvolu, zadužen za poslove nužne za upravljanje zrakoplovom tijekom trajanja letačke dužnosti;

75. „centar za pružanje letnih informacija” znači jedinica uspostavljena radi obavljanja usluge pružanja letnih informacija i usluge uzbunjivanja;

76. „područje letnih informacija” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu se pružaju usluge letnih informacija i usluge uzbunjivanja;

77. „usluga letnih informacija” znači usluga uspostavljena u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno i učinkovito obavljanje letova;

78. „razina leta (FL)” znači površina stalnog atmosferskog tlaka, određena u odnosu na specifičnu vrijednost tlaka od 1 013,2 hektopaskala (hPa), koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima tlaka;

79. „plan leta” znači skup određenih informacija koje se dostavljaju jedinicama za pružanje usluga zračnog prometa o planiranom letu ili dijelu leta zrakoplova;

80. „vidljivost u letu” znači vidljivost iz pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova u letu;

81. „prognoza” znači izvješće o očekivanim meteorološkim uvjetima u određenom vremenu ili vremenskom razdoblju u određenom području ili dijelu zračnog prostora;

82. „vidljivost pri tlu” znači vidljivost na aerodromu koju bilježi ovlašteni motritelj ili automatski sustav;

83. „smjer leta” znači usmjerenje uzdužne osi zrakoplova, obično izraženo u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski, kompasni ili na koordinatnoj mreži);

84. „visina” znači vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od određene referentne vrijednosti;

85. „helikopter” znači zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava uglavnom zbog reakcija zraka na jedan ili više rotora na motorni pogon na približno vertikalnim osima;

86. „zračni prostor iznad otvorenog mora” znači zračni prostor izvan kopnenog područja i teritorijalnog mora, kako je određeno u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (Montego Bay, 1982.);

87. „IFR” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja;

88. „IFR let” znači let koji se obavlja u skladu s pravilima instrumentalnog letenja;

89. „IMC” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje instrumentalnih meteoroloških uvjeta;

▼M2

89.a „operacija instrumentalnog prilaženja” znači prilaženje i slijetanje pomoću instrumenata za navigacijsko vođenje na temelju postupka instrumentalnog prilaženja. Dvije su metode izvođenja operacija instrumentalnog prilaženja:

(a) operacija dvodimenzionalnog (2D) instrumentalnog prilaženja u kojoj se primjenjuje samo lateralno navigacijsko vođenje i

(b) operacija trodimenzionalnog (3D) instrumentalnog prilaženja u kojoj se primjenjuju lateralno i vertikalno navigacijsko vođenje;

▼B

90. „postupak instrumentalnog prilaženja (IAP)” znači niz unaprijed utvrđenih manevara zrakoplova uz korištenje letačkih instrumenata, s određenom zaštitom od prepreka od preletišta početnog prilaza ili prema potrebi od početka utvrđene dolazne rute do točke s koje se slijetanje može završiti i nakon toga ako slijetanje nije završeno, do pozicije na kojoj se primjenjuju mjerila za nadvisivanje prepreka u fazi čekanja ili na ruti. Postupci instrumentalnog prilaženja razvrstani su kako slijedi:

(a) postupak nepreciznog prilaženja (NPA). Postupak instrumentalnog prilaženja namijenjen za operacije 2D instrumentalnog prilaženja vrste A;

(b) postupak prilaženja s vertikalnim vođenjem (APV). Postupak instrumentalnog prilaženja s navigacijom temeljenom na performansama (PBN) namijenjen za operacije 3D instrumentalnog prilaženja vrste A;

(c) postupak preciznog prilaženja (PA). Postupak instrumentalnog prilaženja temeljen na navigacijskim sustavima (ILS, MLS, GLS i SBAS kat. I.) namijenjen za operacije 3D instrumentalnog prilaženja vrste A ili B;

91. „instrumentalni meteorološki uvjeti (IMC)” znači meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete;

92. „sletna staza” znači dio operativne površine namijenjen za slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova;

93. „razina” znači opći pojam koji se odnosi na vertikalnu poziciju zrakoplova u letu, a označuje visinu, apsolutnu visinu ili razinu leta;

94. „manevarska površina” znači dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, ne uključujući stajanke;

95. „mod (SSR)” znači uobičajena identifikacija za određene funkcije interogacijskih signala koji se odašilju interogatorom SSR. U Prilogu 10. ICAO navedena su četiri moda: A, C, S i kombinirani;

▼M2

95.a „model zrakoplova” znači zrakoplov bez posade, osim zrakoplova igračaka, čija radna masa ne prelazi ograničenja koja je propisalo nadležno tijelo, a koji je sposoban za dulji let atmosferom i koristi se isključivo za promotivne ili rekreacijske namjene;

95.b „planinsko područje” znači područje promjenjivog profila terena na kojem su visinske promjene terena veće od 900 m (3 000 stopa) unutar udaljenosti od 18,5 km (10,0 nautičkih milja);

▼B

96. „operativna površina” znači dio aerodroma predviđen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, a sastoji se od manevarske površine i stajanke (stajanki);

97. „noć” znači vremensko razdoblje od završetka večernjeg građanskog sumraka do početka jutarnjeg građanskog sumraka. Građanski sumrak uvečer završava kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta, a ujutro počinje kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta;

98. „prepreka” znači svi nepokretni (privremeno ili trajno) i pokretni objekti ili njihovi dijelovi:

(a) koji su smješteni na području namijenjenom za kretanje zrakoplova po površini; ili

(b) koji se pružaju iznad određene površine namijenjene za zaštitu zrakoplova u letu; ili

(c) koji su postavljeni izvan određenih površina, ali za koje je procijenjeno da predstavljaju opasnost za zrakoplovnu navigaciju;

99. „operativno mjesto” znači mjesto koje odabire operator ili zapovjednik zrakoplova za operacije slijetanja, uzlijetanja i/ili podizanja;

100. „zapovjednik zrakoplova” znači pilot kojeg operator, ili u slučaju generalne avijacije, vlasnik, odredi za zapovjednika zrakoplova, koji je odgovoran za sigurno izvođenje leta;

101. „barometarska visina” znači atmosferski tlak izražen kao apsolutna visina koja odgovara tom tlaku u standardnoj atmosferi, kako je određeno u dijelu 1. Priloga 8. Čikaške konvencije;

102. „problematična uporaba tvari” znači uporaba jedne ili više psihoaktivnih tvari od strane zrakoplovnog osoblja tako da:

(a) to predstavlja neposrednu opasnost za korisnika ili ugrožava život, zdravlje ili dobrobit drugih; i/ili

(b) to uzrokuje ili pogoršava profesionalni, socijalni, mentalni ili fizički problem ili poremećaj;

103. „zabranjeno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova zabranjeno;

▼M1

104. „psihoaktivne tvari” znači alkohol, opioidi, kanabinoidi, sedativi i hipnotici, kokain, drugi psihostimulansi, halucinogeni i hlapljiva otapala, ali ne uključujući kofein i duhan;

▼B

105. „radar” znači uređaj za detektiranje radiosignala koji pruža informacije o udaljenosti, azimutu i/ili visini objekta;

106. „područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ)” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost radiouređajima i uporaba tih uređaja;

107. „radionavigacijska usluga” znači usluga koja osigurava orijentacijske informacije ili podatke o poziciji za učinkovito i sigurno upravljanje zrakoplovom pomoću jednog ili više radionavigacijskih sredstava;

108. „radiotelefonija” znači oblik radiokomunikacije namijenjen u prvom redu za razmjenu informacija u obliku govora;

109. „ponavljajući plan leta” znači plan leta koji se odnosi na seriju redovitih individualnih letova koji se često ponavljaju i imaju jednake osnovne značajke, a koji operator predaje jedinicama ATS radi spremanja i višekratnog korištenja;

110. „točka javljanja” znači određena geografska lokacija u odnosu na koju se može javiti pozicija zrakoplova;

111. „uvjetno zabranjeno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s određenim uvjetima;

112. „segment rute” znači ruta ili dio rute koji se obično prelijeće bez usputnog zaustavljanja;

113. „uzletno-sletna staza” znači utvrđena pravokutna površina na kopnenom aerodromu namijenjena za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova;

114. „pozicija za čekanje” znači označena pozicija namijenjena za zaštitu uzletno-sletne staze, površina s ograničenjem prepreka ili kritična/osjetljiva zona ILS/MLS, na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ako im aerodromski kontrolni toranj ne izda drukčije odobrenje;

115. „vidno polje uzletno-sletne staze (RVR)” znači udaljenost na kojoj pilot zrakoplova na simetrali uzletno-sletne staze može vidjeti površinske oznake na stazi ili svjetla koja označuju stazu ili njezinu simetralu;

116. „osoblje koje obavlja sigurnosno osjetljive zadatke” znači osobe koje mogu ugroziti zrakoplovnu sigurnost ako nepravilno obavljaju svoje dužnosti i funkcije, uključujući članove posade, osoblje za održavanje zrakoplova i kontrolore zračnog prometa;

117. „jedrilica” znači zrakoplov teži od zraka koji uzgon u letu dobiva zbog aerodinamičkih reakcija na nepokretnim podiznim površinama, a čiji slobodan let ne ovisi o motoru, uključujući i ovjesne jedrilice, parajedrilice i ostale slične letjelice;

118. „sekundarni nadzorni radar (SSR)” znači nadzorni radarski sustav koji koristi primopredajnike (interogatore) i transpondere;

119. „značajne meteorološke informacije (SIGMET)” znači informacije koje izdaje služba meteorološkog bdjenja u vezi s nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih pojava na putu, koje bi mogle utjecati na sigurnost operacija zrakoplova;

120. „signalna površina” znači područje na aerodromu koje se koristi za postavljanje zemaljskih signala;

121. „značajna točka” znači određena geografska lokacija koja se upotrebljava za određivanje rute ATS ili letne putanje zrakoplova te za druge navigacijske i ATS svrhe;

122. „specijalni let VFR” znači let VFR unutar kontrolirane zone u meteorološkim uvjetima koji su ispod vizualnih meteoroloških uvjeta (VMC), odobren od kontrole zračnog prometa;

123. „zalutali zrakoplov” znači zrakoplov koji je znatno skrenuo od predviđene putanje ili koji javlja da se izgubio;

124. „nadzorni radar” znači radarska oprema koja se upotrebljava za određivanje položaj zrakoplova u pogledu udaljenosti i azimuta;

125. „vožnja zrakoplova” znači kretanje zrakoplova po površini aerodroma ili operativnom mjestu vlastitom snagom, isključujući uzlijetanje i slijetanje;

126. „staza za vožnju” znači određena staza na kopnenom aerodromu namijenjena za vožnju zrakoplova i povezivanje jednog dijela aerodroma s drugim, uključujući:

(a) staza za vožnju do stajališta za zrakoplove znači dio stajanke određen kao staza za vožnju, koji osigurava pristup samo do stajališta za zrakoplove;

(b) staza za vožnju na stajanki znači dio sustava staza za vožnju smješten na stajanki, koji osigurava direktnu stazu za vožnju preko stajanke;

(c) staza za vožnju s brzim izlazom znači staza za vožnju povezana s uzletno-sletnom stazom pod oštrim kutom, konstruirana tako da avionima koji su sletjeli omogući okretanje pri većim brzinama od onih koje se postižu na drugim izlaznim stazama za vožnju, čime se smanjuje vrijeme zauzetosti uzletno-sletne staze;

127. „državno područje” znači kopnena područja i okolno teritorijalno more pod suverenošću, vrhovnom vlasti, zaštitom ili mandatom države;

128. „prag” znači početak dijela uzletno-sletne staze koji se koristi za slijetanje;

129. „ukupno predviđeno trajanje leta” znači:

(a) za IFR letove, predviđeno vrijeme od uzlijetanja do dolaska na određenu točku utvrđenu pomoću navigacijskog sredstva, s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja ili, ako takvo sredstvo u blizini aerodroma odredišta ne postoji, vrijeme do dolaska zrakoplova iznad aerodroma odredišta;

(b) za letove VFR, predviđeno vrijeme od uzlijetanja do dolaska iznad aerodroma odredišta;

▼M2

129.a „zrakoplov igračka” znači zrakoplov bez posade proizveden ili namijenjen, isključivo ili ne, za igru djece mlađe od 14 godina;

▼B

130. „putanja” znači projekcija putanje zrakoplova na zemljinu površinu, čiji je smjer u bilo kojoj točki obično izražen u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski ili na koordinatnoj mreži);

131. „uputa za izbjegavanje prometa” znači uputa koju pruža jedinica za usluge zračnog prometa, uz određivanje manevara koji pomažu pilotu u izbjegavanju sudara;

132. „prometne informacije” znači informacije koje izdaje jedinica za usluge zračnog prometa da upozori pilota na drugi poznati ili uočeni zračni promet, koji može biti u blizini pozicije ili predviđene rute leta, te da mu pomogne izbjeći sudar;

133. „točka prijenosa kontrole” znači određena točka na letnoj putanji zrakoplova, na kojoj se odgovornost za pružanje usluge kontrole zračnog prometa zrakoplovu prenosi s jedne kontrolne jedinice ili kontrolne pozicije na drugu;

134. „prijelazna apsolutna visina” znači apsolutna visina na kojoj ili ispod koje se vertikalna pozicija zrakoplova određuje u odnosu na apsolutne visine;

135. „prijelazna razina” znači prva najniža razina leta iznad prijelazne apsolutne visine koja se može koristiti;

136. „područje obvezne uporabe transpondera (TMZ)” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost transponderima za javljanje barometarske visine i uporaba tih transpondera;

137. „nepoznati zrakoplov” znači zrakoplov koji je uočen ili za koji je prijavljeno da leti u određenom području, ali čiji identitet nije utvrđen;

138. „slobodni balon bez posade” znači zrakoplov lakši od zraka, bez motornog pogona, bez posade, u slobodnom letu;

139. „VFR” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila vizualnog letenja;

140. „let VFR” znači let koji se obavlja u skladu s pravilima vizualnog letenja;

141. „vidljivost” znači vidljivost u zrakoplovstvu, koja je veća od:

(a) najveće udaljenosti na kojoj se crni objekt odgovarajućih dimenzija, smješten blizu tla, može vidjeti i prepoznati u odnosu na svijetlu pozadinu;

(b) najveće udaljenosti na kojoj se svjetla jakosti oko 1000 kandela mogu vidjeti i raspoznati u odnosu na neosvijetljenu pozadinu;

142. „vizualni meteorološki uvjeti” znači meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, jednaki utvrđenim minimumima ili veći od njih;

143. „VMC” znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje vizualnih meteoroloških uvjeta.

Članak 3.

Usklađenost

Države članice osiguravaju usklađenost sa zajedničkim pravilima i odredbama utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi ne dovodeći u pitanje odredbe o prilagodljivosti iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 216/2008 i zaštitne mjere iz članka 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004.

Članak 4.

Izuzeća za posebne operacije

▼M2

1.  Nadležna tijela mogu, na svoju inicijativu ili na temelju zahtjeva zainteresiranih subjekata, odobriti pojedinačnim subjektima ili kategorijama subjekata izuzeća od bilo kojeg zahtjeva iz ove Uredbe za sljedeće aktivnosti od javnog interesa i za osposobljavanje koje je potrebno za sigurno obavljanje tih aktivnosti:

▼B

(a) policijske i carinske zadaće;

(b) zadaće nadzora i praćenja prometa;

(c) zadaće nadzora okoliša koje obavljaju državna tijela ili se te zadaće obavljaju u njihovo ime;

(d) traganje i spašavanje;

(e) letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći;

(f) evakuacije;

(g) gašenje požara;

(h) izuzeća potrebna radi osiguravanja zaštite letova za šefove država, ministre i druge državne dužnosnike.

2.  Nadležno tijelo koje odobrava ta izuzeća obavješćuje EASA-u o vrsti izuzeća najkasnije dva mjeseca nakon što je izuzeće odobreno.

3.  Ovaj članak ne dovodi u pitanje članak 3., te se može primijeniti u slučajevima kada se aktivnosti navedene u stavku 1. ne mogu obavljati kao operativni zračni promet ili kada te aktivnosti drukčije ne bi mogle koristiti mogućnosti iz odredaba o prilagodljivosti iz ove Uredbe.

▼M2

Ovim se člankom ne dovode u pitanje niti operativni minimumi za helikoptere iz posebnih odobrenja koje izdaju nadležna tijela, u skladu s Prilogom V. Uredbi Komisije (EU) br. 965/2012 ( 1 ).

▼B

Članak 5.

Razlike

1.  Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a najkasnije do dana njezine primjene, države članice moraju:

(a) službeno obavijestiti ICAO o povlačenju svih prethodno prijavljenih razlika u pogledu standarda ICAO i preporučene prakse, koje su obuhvaćene ovom Uredbom, osim onih koje se odnose na osnovne interese sigurnosne i obrambene politike država članica u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004;

(b) obavijestiti ICAO o zajednički dogovorenim razlikama iz dopune Priloga ovoj Uredbi.

2.  U skladu s Prilogom 15. Čikaške konvencije, svaka država članica u svom zborniku zrakoplovnih informacija objavljuje zajednički dogovorene razlike prijavljene ICAO-u u skladu s točkom (b) stavka 1. ovog članka, te sve ostale odredbe koje su potrebne za ispunjavanje zahtjeva lokalne zračne obrane i sigurnosti u skladu s točkom (a) stavka 1. ovog članka.

Članak 6.

Praćenje izmjena

1.  Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija uz potporu Eurocontrola i EASA-e uspostavlja stalan proces:

(a) kako bi osigurala praćenje i analizu svih izmjena donesenih u okviru Čikaške konvencije koje su relevantne za područje primjene ove Uredbe; i

(b) kako bi prema potrebi oblikovala prijedloge za izmjene Priloga ovoj Uredbi.

2.  Odredbe članka 5. ove Uredbe, koje se odnose na povlačenje i prijavu razlika te njihovu objavu u zborniku zrakoplovnih informacija, i odredbe članka 7. o izmjeni Priloga primjenjuju se prema potrebi.

Članak 7.

Izmjene Priloga

1.  Prilog se mijenja u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004.

2.  Izmjene iz stavka 1. mogu uključivati i izmjene potrebne za osiguravanje dosljednosti zakonskih odredaba tijekom budućeg proširenja ove Uredbe kako bi sadržavala odgovarajuće odredbe drugih priloga i dokumenata ICAO-a osim Priloga 2. ili promjene koje proizlaze iz ažuriranja navedenih priloga i dokumenata ICAO-a ili iz promjena bilo kojih odgovarajućih uredbi Unije.

Članak 8.

Prijelazne i dodatne mjere

1.  Države članice koje su prije stupanja na snagu ove Uredbe donijele dodatne odredbe koje dopunjavaju standard ICAO, osiguravaju njihovu usklađenost s ovom Uredbom.

2.  U smislu ovog članka, te dodatne odredbe koje dopunjavaju standard ICAO ne predstavljaju razliku na temelju Čikaške konvencije. Države članice te dodatne odredbe, a također i sva pitanja o kojima odlučuje nadležno tijelo u skladu s ovom Uredbom, objavljuju u svom zborniku zrakoplovnih informacija. One također obavješćuju Komisiju i EASA-u najkasnije dva mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe ili kada donesu dodatnu odredbu.

Članak 9.

Sigurnosni zahtjevi

Nakon stupanja na snagu ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje članak 7., države članice, da bi održale ili povećale postojeće razine sigurnosti, osiguravaju da se u kontekstu procesa upravljanja sigurnošću koji obuhvaća sve aspekte provedbe ove Uredbe, obavi sigurnosna ocjena provedbenog plana, uključujući i utvrđivanje opasnosti, ocjenu i smanjenje rizika, prije stvarne promjene prethodno primijenjenih postupaka. To smanjenje može uključiti primjenu članka 3.

Članak 10.

Izmjene uredaba (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 1265/2007, (EU) br. 255/2010 i Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011

1.  Uredba (EZ) br. 730/2006 mijenja se kako slijedi:

(a) članak 2. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. ‚IFR’ znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja;

4. ‚VFR’ znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila vizualnog letenja.”

2.  Uredba (EZ) br. 1033/2006 mijenja se kako slijedi:

(a) članak 2. stavak 2. točka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. ‚IFR’ znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja.;”

(b) članak 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Odredbe navedene u Prilogu primjenjuju se na predaju, prihvaćanje i distribuciju planova leta za svaki let na koji se primjenjuje ova Uredba i na sve promjene ključnih elemenata plana leta u preduzletnoj fazi u skladu s ovom Uredom.”;

(c) naslov i prva alineja Priloga zamjenjuju se sljedećim:

„Odredbe iz članka 3. stavka 1.

1. Odjeljak 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 923/2012 ( 2 )

3.  Uredba (EZ) br. 1794/2006 mijenja se kako slijedi:

(a) članak 2. točke (c) i (d) zamjenjuju se sljedećim:

„(c) ‚IFR’ znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja.;

(d) ‚VFR’ znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila vizualnog letenja.”

4.  Uredba (EZ) br. 1265/2007 mijenja se kako slijedi:

(a) članak 2. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. ‚letovi koji se obavljaju prema pravilima vizualnog letenja’ (VFR letovi) znači svi letovi koji se obavljaju prema pravilima vizualnog letenja.”.

5.  Uredba (EU) br. 255/2010 mijenja se kako slijedi:

(a) članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. ‚IFR’ znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja”.

6.  Provedbena uredba (EU) br. 1035/2011 mijenja se kako slijedi:

(a) u Prilogu II. točki 4.(a), upućivanje na „Prilog 2. o pravilima letenja, 10. izdanje iz srpnja 2005.”, zamjenjuje se upućivanjem na „Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012”;

(b) u Prilogu II. točki 4.(c), upućivanje na „Prilog 11. o uslugama zračnog prometa, 13. izdanje iz srpnja 2001., uključujući sve izmjene do br. 47-B”, mijenja se dodavanjem na kraju te rečenice „i prema potrebi Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012.”;

(c) u Prilogu III. točki 2.(b), upućivanje na „Prilog 11. o uslugama zračnog prometa, 13. izdanje iz srpnja 2001., uključujući sve izmjene do br. 47-B”, mijenja se dodavanjem na kraju te rečenice „i prema potrebi Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012.”

Članak 11.

Stupanje na snagu

1.  Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 4. prosinca 2012.

2.  Odstupajući od drugog podstavka stavka 1., države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati odredbe ove Uredbe do 4. prosinca 2014.

Kada država članica koristi tu mogućnost, obavješćuje Komisiju i EASA-u, u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 549/2004, o razlozima za navedeno odstupanje, trajanju odstupanja, te o predviđenom i odgovarajućem vremenskom rasporedu za provedbu ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.




PRILOG

PRAVILA LETENJA

ODJELJAK 1.

Letenje iznad otvorenog mora

SERA.1001    Općenito

(a) Za let iznad otvorenog mora primjenjuju se bez iznimke pravila navedena u Prilogu 2. Čikaške konvencije. Radi neprekinutog i neometanog obavljanja usluga zračnog prometa, posebno unutar funkcionalnih blokova zračnog prometa, odredbe Priloga 11. Čikaške konvencije mogu se primjenjivati u zračnom prostoru iznad otvorenog mora na način koji je usklađen s načinom primjene tih odredaba na državnom području država članica. To ne dovodi u pitanje operacije državnih zrakoplova u skladu s člankom 3. Čikaške konvencije. To ne dovodi u pitanje ni odgovornosti država članica da u područjima letnih informacija u kojima su, u skladu s regionalnim sporazumima o zračnoj plovidbi, nadležne za pružanje usluga zračnog prometa, osiguraju da se operacije zrakoplova obavljaju na siguran, brz i učinkovit način.

(b) Za dijelove otvorenog mora za koje je država članica, u skladu s regionalnim sporazumom o zračnoj plovidbi ICAO-a, prihvatila odgovornost za pružanje usluga zračnog prometa, država članica za pružanje tih usluga određuje pružatelja ATS.

ODJELJAK 2.

Primjenjivost i usklađenost

▼M2

SERA.2001    Predmet

Ne dovodeći u pitanje gore navedeno pravilo SERA.1001, ovaj se prilog odnosi, u skladu s člankom 1., posebno na korisnike zračnog prostora i zrakoplove:

a) koji lete u Uniju, unutar Unije ili iz Unije;

b) koji imaju državljanstvo i registracijske oznake države članice Unije te lete u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s pravilima koja je objavila država nadležna za područje preleta.

Ovaj se prilog odnosi i na ponašanje nadležnih tijela država članica, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi (ANSP), operatore aerodroma i odgovarajućeg zemaljskog osoblja uključenog u operacije zrakoplova.

▼B

SERA.2005    Usklađenost s pravilima letenja

Operacije zrakoplova tijekom leta, na operativnoj površini aerodroma ili na operativnom mjestu moraju biti u skladu s općim pravilima, primjenjivim lokalnim odredbama, te dodatno tijekom leta:

(a) s pravilima vizualnog letenja; ili

(b) s pravilima instrumentalnog letenja.

SERA.2010    Odgovornosti

(a) Odgovornost zapovjednika zrakoplova

Zapovjednik zrakoplova, bilo da upravlja komandama ili ne, odgovoran je za upravljanje zrakoplovom u skladu s ovom Uredbom, osim što zapovjednik može odstupiti od tih pravila u okolnostima koje to odstupanje čine prijeko potrebnim u interesu sigurnosti.

(b) Preduzletne mjere

Prije početka leta, zapovjednik zrakoplova upoznaje se sa svim raspoloživim informacijama koje su potrebne za predviđeni let. Preduzletne mjere za letove koji nisu u blizini aerodroma, te za sve IFR letove, uključuju pažljivo proučavanje tekućih vremenskih izvješća i prognoza, uzimajući u obzir potrebe za gorivom i alternativni postupak ako let nije moguće završiti kako je planirano.

SERA.2015    Ovlasti zapovjednika zrakoplova

Zapovjednik zrakoplova, dok je na dužnosti, ima najviše ovlasti u pogledu upravljanja zrakoplovom.

SERA.2020    Problematična uporaba psihoaktivnih tvari

Nijedna osoba čija je funkcija ključna za sigurnost letenja (osoblje koje obavlja sigurnosno osjetljive zadatke) ne smije obavljati tu funkciju dok je pod utjecajem bilo koje psihoaktivne tvari zbog koje se smanjuje njezina radna sposobnost. Takve osobe ne smiju biti uključene u bilo koju problematičnu uporabu tvari.

ODJELJAK 3.

Opća pravila i izbjegavanje sudara

POGLAVLJE 1.

Zaštita osoba i imovine

SERA.3101    Nesavjesno i nepažljivo upravljanje zrakoplovom

Zrakoplovom se ne smije upravljati nesavjesno i nepažljivo, čime bi se ugrozio život ili imovina drugih.

SERA.3105    Minimalne visine

Osim kada je to potrebno radi uzlijetanja ili slijetanja ili osim uz dozvolu nadležnog tijela, zrakoplov ne smije letjeti iznad gusto naseljenih područja gradova i naselja ili iznad skupina ljudi na otvorenom, ako nije na takvoj visini koja će u slučaju pojave opasnosti omogućiti slijetanje zrakoplova bez nepotrebnog ugrožavanja osoba ili imovine na tlu. Minimalne visine za letove VFR navedene su u SERA.5005(f), a minimalne razine za IFR letove navedene su u SERA.5015(b).

SERA.3110    Putne razine

Putne razine na kojima se let ili dio leta mora obavljati, određene su kao:

(a) razine letenja, za letove na najnižoj upotrebljivoj razini letenja ili iznad te razine ili, prema potrebi, iznad prijelazne apsolutne visine;

(b) apsolutne visine, za letove ispod najniže upotrebljive razine letenja ili, prema potrebi, na prijelaznoj apsolutnoj visini ili ispod nje;

SERA.3115    Izbacivanje ili raspršivanje

Izbacivanje ili raspršivanje iz zrakoplova tijekom leta obavlja se u skladu sa:

(a) zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

(b) svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

SERA.3120    Vuča

Zrakoplov može vući drugi zrakoplov ili drugi predmet samo u skladu sa:

(a) zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

(b) svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

SERA.3125    Spuštanje padobranom

Spuštanje padobranom i druga prisilna spuštanja obavljaju se samo u skladu sa:

(a) zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

(b) svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

SERA.3130    Akrobatski let

Akrobatski letovi mogu se obavljati samo u skladu sa:

(a) zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i

(b) svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa.

SERA.3135    Grupno letenje

Zrakoplov ne smije obavljati grupno letenje osim uz prethodni dogovor između zapovjednika zrakoplova koji sudjeluju u letenju, te ako se radi o grupnom letenju u kontroliranom zračnom prostoru, u skladu s uvjetima koje propisuje nadležno tijelo. Ti uvjeti uključuju sljedeće:

(a) jedan od zapovjednika zrakoplova određen je za vođu grupe;

(b) u pogledu navigacije i javljanja pozicije, grupa djeluje kao jedan zrakoplov;

(c) za razdvajanje između zrakoplova u letu odgovorni su vođa grupe i zapovjednici drugih zrakoplova u letu, a to razdvajanje uključuje prijelazna razdoblja kada zrakoplovi manevriraju da bi postigli vlastito razdvajanje unutar grupe te tijekom združivanja i razdvajanja; i

(d) za državne zrakoplove, maksimalni bočni, horizontalni i vertikalni razmak između svakog zrakoplova i zrakoplova vođe grupe, u skladu s Čikaškom konvencijom. Za ostale zrakoplove, svaki zrakoplov mora održavati razmak od zrakoplova vođe grupe najviše 1 km (0,5 nm) bočno i horizontalo te 30 m (100 stopa) vertikalno.

SERA.3140    Slobodni baloni bez posade

Slobodnim balonom bez posade upravlja se tako da se opasnost za osobe, imovinu ili druge zrakoplove smanji na najmanju moguću mjeru, te u skladu s uvjetima navedenima u Dodatku 2.

SERA.3145    Zabranjena područja i uvjetno zabranjena područja

Zrakoplovi ne smiju letjeti u zabranjenom području ili u uvjetno zabranjenom području, čiji su podaci propisno objavljeni, osim u skladu s uvjetima ograničenja ili uz dozvolu države članice iznad čijeg su državnog područja određena ta područja.

POGLAVLJE 2.

Izbjegavanje sudara

SERA.3201    Općenito

Nijedna odredba ove Uredbe ne oslobađa zapovjednika zrakoplova odgovornosti za poduzimanje mjera kojima će se najbolje spriječiti sudar, uključujući manevre za izbjegavanje sudara koji se temelje na uputama za izbjegavanje sudara u zraku dostavljenima s opremom ACAS.

SERA.3205    Blizina

Zrakoplov ne smije letjeti u takvoj blizini drugog zrakoplova da može prouzročiti opasnost od sudara.

SERA.3210    Prednost u letu

(a) Zrakoplov koji ima prednost u letu održava smjer leta i brzinu.

(b) Zrakoplov koji uoči da je manevarska sposobnost drugog zrakoplova smanjena, daje prednost tom zrakoplovu.

(c) Zrakoplov koji je prema sljedećim pravilima obvezan izbjegavati drugi zrakoplov, mora izbjegavati prolazak iznad, ispod ili ispred tog zrakoplova, osim ako prolazi na sigurnoj udaljenosti i uzme u obzir učinak vrtložne turbulencije koju stvara zrakoplov.

1.  Frontalno prilaženje. Kada dva zrakoplova prilaze jedan drugome frontalno ili približno frontalno, te postoji opasnost od sudara, svaki od njih mora promijeniti svoj smjer leta udesno.

2.  Približavanje. Kada se dva zrakoplova približavaju jedan drugome na približno istoj razini, zrakoplov kojemu drugi zrakoplov prilazi s desne strane mora dati prednost tom drugom zrakoplovu, osim u sljedećim slučajevima:

i. zrakoplovi teži od zraka, na motorni pogon, moraju dati prednost zračnim brodovima, jedrilicama i balonima;

ii. zračni brodovi moraju dati prednost jedrilicama i balonima;

iii. jedrilice moraju dati prednost balonima;

iv. zrakoplovi na motorni pogon moraju dati prednost zrakoplovima za koje uoče da vuku druge zrakoplove ili predmete.

3.  Pretjecanje. Zrakoplov pretječe drugi zrakoplov ako mu se približava odostraga na crti koja s ravninom simetrije tog drugog zrakoplova čini kut manji od 70 stupnjeva, tj. u takvom je položaju u odnosu na drugi zrakoplov da noću ne bi mogao vidjeti navigacijska svjetla zrakoplova ni na lijevom ni na desnom boku. Zrakoplov koji se pretječe ima prednost, a zrakoplov koji pretječe, bilo u penjanju, snižavanju ili horizontalnom letu, mora izbjegavati letnu putanju drugog zrakoplova promjenom smjera leta udesno, pri čemu nijedna naknadna promjena relativnih pozicija dvaju zrakoplova ne smije osloboditi zrakoplov koji pretječe od te obveze dok potpuno ne završi pretjecanje.

i.  Pretjecanje jedrilica. Jedrilica koja pretječe drugu jedrilicu može promijeniti svoj smjer udesno ili ulijevo.

4.  Slijetanje. Zrakoplov u letu ili tijekom vožnje na tlu ili vodi daje prednost zrakoplovu koji slijeće ili je u završnoj fazi prilaženja za slijetanje.

i. Kada dva ili više zrakoplova teža od zraka prilaze aerodromu ili operativnom mjestu radi slijetanja, zrakoplov na većoj visini daje prednost zrakoplovu na manjoj visini, ali potonji ne smije iskoristiti to pravilo i presijecati letnu putanju drugom zrakoplovu koji je u završnim fazama prilaženja za slijetanje, ili pretjecati taj zrakoplov. Međutim, zrakoplov teži od zraka, na motorni pogon, daje prednost jedrilicama.

ii.  Prisilno slijetanje. Zrakoplov koji uoči da je drugi zrakoplov prisiljen sletjeti daje prednost tom zrakoplovu.

5.  Uzlijetanje. Zrakoplov tijekom vožnje na manevarskoj površini aerodroma daje prednost zrakoplovu koji uzlijeće ili se priprema za uzlijetanje.

(d) Kretanje zrakoplova, osoba i vozila na tlu.

1. U slučaju opasnosti od sudara između dvaju zrakoplova tijekom vožnje na manevarskoj površini aerodroma ili odgovarajućem dijelu operativnog mjesta, primjenjuje se sljedeće:

i. kada dva zrakoplova prilaze jedan drugom frontalno ili približno frontalno, oba se zaustavljaju ili ako je moguće, mijenjaju smjer vožnje udesno kako bi održali siguran razmak;

ii. kada se smjerovi kretanja dvaju zrakoplova križaju, prednost ima zrakoplov koji je s desne strane;

iii. kada zrakoplov pretječe drugi zrakoplov, zrakoplov koji pretječe daje prednost tom drugom zrakoplovu i održava siguran razmak od njega.

2. Na kontroliranom aerodromu, zrakoplov u vožnji na manevarskoj površini mora se zaustaviti i čekati na svim pozicijama za čekanje, osim ako je aerodromski kontrolni toranj izdao izričito odobrenje za ulazak na uzletno-sletnu stazu ili prelazak uzletno-sletne staze.

3. Zrakoplov u vožnji na manevarskoj površini mora se zaustaviti i čekati na svim svjetlosnim prečkama za zaustavljanje, te može nastaviti vožnju u skladu s točkom (2) kada se svjetla ugase.

4. Kretanje osoba i vozila na aerodromima:

i. Kretanje osoba i vozila, uključujući i vuču zrakoplova, na manevarskoj površini aerodroma, prema potrebi kontrolira aerodromski kontrolni toranj da bi se spriječila opasnost za njih i za zrakoplove koji slijeću, voze po tlu ili uzlijeću.

ii. U uvjetima kada se primjenjuju postupci pri smanjenoj vidljivosti:

(A) kretanje osoba i vozila na manevarskoj površini aerodroma ograničeno je na osnovni minimum, a posebna pozornost usmjerena je na zahtjeve za zaštitu osjetljivih područja sustava ILS/MLS kad se izvode precizne instrumentalne operacije kategorije II ili III;

(B) u skladu s odredbama iz točke iii., minimalni razmak između vozila i zrakoplova u vožnji po tlu određuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi (ANSP), a odobrava ga nadležno tijelo uzimajući u obzir raspoloživa sredstva;

(C) kada se na istoj uzletno-sletnoj stazi stalno izvode kombinirane precizne instrumentalne operacije ILS i MLS kategorije II ili kategorije III, moraju se zaštititi restriktivnija kritična i osjetljiva područja sustava ILS i MLS.

iii. Vozilima hitne medicinske službe koja pritječu u pomoć zrakoplovu u pogibelji osigurava se prednost pred svim ostalim vozilima na tlu.

iv. U skladu s odredbama iz točke iii., vozila na manevarskoj površini moraju poštovati sljedeća pravila:

(A) vozila i vozila koja vuku zrakoplov daju prednost zrakoplovima koji slijeću, uzlijeću, voze po tlu ili su vučeni;

(B) vozila daju prednost drugim vozilima koja vuku zrakoplov;

(C) vozila daju prednost drugim vozilima u skladu s uputama jedinice za usluge zračnog prometa;

(D) neovisno o odredbama iz točaka (A), (B), i (C), vozila i vozila koja vuku zrakoplov moraju se pridržavati uputa koje izdaje aerodromski kontrolni toranj.

SERA.3215    Obvezna svjetla na zrakoplovu

(a) Osim kako je predviđeno točkom (e), noću svi zrakoplovi tijekom leta moraju imati upaljena:

1. protusudarna svjetla namijenjena za privlačenje pažnje na zrakoplov; i

▼M2

2. osim balona, navigacijska svjetla namijenjena za pokazivanje relativne putanje zrakoplova promatraču. Ostala svjetla ne smiju biti upaljena ako bi se mogla zamijeniti s tim svjetlima.

▼M2 —————

▼B

(b) Osim kako je predviđeno točkom (e), noću:

1. svi zrakoplovi koji se kreću na manevarskoj površini aerodroma moraju imati upaljena navigacijska svjetla namijenjena za pokazivanje relativne putanje zrakoplova promatraču, a ostala svjetla ne smiju biti upaljena ako bi se mogla zamijeniti s tim svjetlima;

2. ako nisu stacionarno ili drukčije na odgovarajući način osvijetljeni, svi zrakoplovi na manevarskoj površini aerodroma moraju imati, koliko je to moguće, upaljena svjetla namijenjena za označivanje krajnjih točaka zrakoplova;

3. svi zrakoplovi koji voze po tlu ili su vučeni na manevarskoj površini aerodroma, moraju imati upaljena svjetla namijenjena za privlačenje pažnje na zrakoplov; i

4. svi zrakoplovi na manevarskoj površini aerodroma, čiji motori rade, moraju imati upaljena svjetla koja ukazuju na tu činjenicu.

(c) Osim kako je predviđeno točkom (e), svi zrakoplovi tijekom leta, koji su opremljeni protusudarnim svjetlima radi ispunjavanja zahtjeva iz točke (a)(1), moraju imati upaljena takva svjetla i danju.

(d) Osim kako je predviđeno točkom (e), svi zrakoplovi:

1. koji voze po tlu ili su vučeni na manevarskoj površini aerodroma, koji su opremljeni protusudarnim svjetlima, radi ispunjavanja zahtjeva iz točke (b)(3); ili

2. na manevarskoj površini aerodroma, koji su opremljeni svjetlima, radi ispunjavanja zahtjeva iz točke (b)(4);

moraju imati upaljena takva svjetla i danju.

(e) Pilotu je dozvoljeno ugasiti bilo koje bljeskajuće svjetlo ili smanjiti jakost bilo kojeg bljeskajućeg svjetla koje je predviđeno radi ispunjavanja zahtjeva iz točaka (a), (b), (c) i (d) ako ta svjetla imaju ili bi mogla imati sljedeće učinke:

1. štetan utjecaj na zadovoljavajuće obavljanje dužnosti; ili

2. izlaganje vanjskog promatrača štetnom bljesku.

SERA.3220    Simulirano instrumentalno letenje

Zrakoplov ne smije letjeti u simuliranim instrumentalnim uvjetima letenja, osim ako:

(a) je opremljen potpuno funkcionalnim dvostrukim komandama; i

(b) upravljačko mjesto zauzima dodatni osposobljeni pilot (u ovom pravilu nazvan sigurnosni pilot) da bi kao sigurnosni pilot zamijenio osobu koja leti u simuliranim instrumentalnim uvjetima. Sigurnosni pilot mora imati odgovarajuće vidno polje prema naprijed i sa svake strane zrakoplova, ili osposobljeni promatrač koji komunicira sa sigurnosnim pilotom mora zauzeti takav položaj u zrakoplovu, s kojega njegovo vidno polje na odgovarajući način dopunjava vidno polje sigurnosnog pilota.

SERA.3225    Letenje na aerodromu i u blizini aerodroma

Zrakoplov koji leti na aerodromu ili u njegovoj blizini mora:

(a) promatrati aerodromski promet radi izbjegavanja sudara;

(b) uklopiti se u prometni sustav koji oblikuju drugi zrakoplovi u letu ili se iz njega izdvojiti;

(c) osim balona, prilikom prilaženja za slijetanje i nakon uzlijetanja, obavljati promjene smjera lijevim zaokretima ako nije drukčije određeno ili ako ATC ne izda drukčije upute;

(d) osim balona, slijetati i uzlijetati uz vjetar, ako se zbog sigurnosti, oblika uzletno-sletne staze ili uvjeta zračnog prometa ne odredi da je poželjan drugi smjer.

SERA.3230    Operacije na vodi

(a) Kada dva zrakoplova ili zrakoplov i plovilo prilaze jedan drugome, te postoji opasnost od sudara, zrakoplov nastavlja put tako da posebno pazi na postojeće okolnosti i uvjete, uključujući ograničenja dotičnog zrakoplova ili plovila.

1.  Približavanje. Zrakoplov kojem je s njegove desne strane drugi zrakoplov ili plovilo daje prednost tom drugom zrakoplovu ili plovilu tako da održava siguran razmak.

2.  Frontalno prilaženje. Zrakoplov koji prilazi drugom zrakoplovu ili plovilu frontalno ili približno tomu, mijenja svoj smjer udesno da održi siguran razmak.

3.  Pretjecanje. Zrakoplov ili plovilo koje se pretječe ima prednost, a zrakoplov koji pretječe mijenja svoj smjer da održi siguran razmak.

4.  Slijetanje i uzlijetanje. Zrakoplov koji slijeće na vodu ili uzlijeće s vode, koliko je to moguće, održava siguran razmak od svih plovila te izbjegava ometanje njihove plovidbe.

(b)  Obvezna svjetla na zrakoplovu na vodi. Noću ili u bilo kojem drugom razdoblju koje propisuje nadležno tijelo, svi zrakoplovi na vodi moraju imati upaljena svjetla, kako je propisano Konvencijom o međunarodnim pravilima za sprečavanje sudara na moru iz 1972., osim ako je to za njih neizvedivo, a u tom slučaju moraju imati upaljena svjetla koja su po karakteristikama i poziciji što sličnija onima koja se zahtijevaju Međunarodnim pravilima.

POGLAVLJE 3.

Signali

SERA.3301    Općenito

(a) Nakon uočavanja ili primanja bilo kojeg signala iz Dodatka 1., zrakoplov poduzima radnje u skladu s tumačenjem signala iz navedenog dodatka.

(b) Signali iz Dodatka 1. prilikom uporabe imaju značenje navedeno u tom dodatku. Upotrebljavaju se samo za navedenu svrhu te se ne smiju upotrebljavati nikakvi drugi signali s kojima bi se oni mogli zamijeniti.

(c) Signalist/parker odgovoran je za osiguravanje standardnog parkirnog signaliziranja zrakoplovu na jasan i precizan način uporabom signala prikazanih u Dodatku 1.

(d) Samo osobe osposobljene, kvalificirane i potvrđene u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije obavljaju dužnosti signalista/parkera.

(e) Signalist/parker nosi prepoznatljivi fluorescentni identifikacijski prsluk, kako bi letačka posada mogla prepoznati da je to osoba odgovorna za parkirne operacije.

(f) Za dnevnu signalizaciju, uključeno zemaljsko osoblje upotrebljava dnevne fluorescentne štapove, palice ili rukavice. Noću ili pri slaboj vidljivosti upotrebljavaju se svjetleći štapovi.

POGLAVLJE 4.

Vrijeme

SERA.3401    Općenito

(a) Upotrebljava se svjetsko koordinirano vrijeme (UTC), koje se izražava u satima i minutama i prema potrebi sekundama dana od 24 sata, s početkom u ponoć.

(b) Prije obavljanja kontroliranog leta i prema potrebi tijekom leta, potrebno je provjeriti vrijeme.

(c) Uvijek kada se u komunikaciji podatkovnom vezom koristi vrijeme, mora biti točno unutar 1 sekunde UTC.

(d) Vrijeme u uslugama zračnog prometa

1. Prije početka vožnje zrakoplova za uzlijetanje, aerodromski kontrolni toranj osigurava pilotu točno vrijeme, osim ako je uspostavljen sustav dobivanja točnog vremena iz drugih izvora. Jedinice za usluge zračnog prometa dodatno osiguravaju zrakoplovu točno vrijeme na zahtjev. Provjera točnog vremena navodi se najmanje na najbližu minutu.

ODJELJAK 4.

Planovi leta

SERA.4001    Predavanje plana leta

(a) Informacije u vezi s predviđenim letom ili dijelom leta, koje treba osigurati jedinicama za usluge zračnog prometa, moraju biti u obliku plana leta. Pojam „plan leta” ima više značenja: potpune informacije o svim točkama sadržanima u opisu plana leta, koje obuhvaćaju cijelu rutu leta, ili ograničene informacije koje se između ostalog zahtijevaju radi dobivanja odobrenja za manji dio leta, kao što je prijelaz zračnog puta, uzlijetanje s kontroliranog aerodroma ili slijetanje na kontrolirani aerodrom.

(b) Plan leta predaje se prije početka:

1. svakog leta ili dijela leta za koji se osigurava usluga kontrole zračnog prometa;

2. svakog IFR leta unutar savjetodavnih usluga u zračnom prostoru;

3. svakog leta unutar područja i u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo, kako bi se olakšalo osiguravanje usluga letnih informacija, uzbunjivanja te traganja i spašavanja;

4. svakog leta unutar područja i u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo, kako bi se olakšala koordinacija s odgovarajućim vojnim jedinicama ili jedinicama za usluge zračnog prometa u susjednim državama, te izbjegla moguća potreba za zadržavanjem radi identifikacije;

5. svakog leta preko međunarodnih granica, ako dotične države ne propisuju drukčije;

6. svakog leta koji je planiran kao noćni let ako nije u blizini aerodroma.

(c) Plan leta predaje se prije odlaska uredu za izvješćivanje o uslugama zračnog prometa ili se tijekom leta dostavlja odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa ili kontrolnoj radiopostaji zrak-zemlja, ako nije uspostavljen sustav za predaju ponavljajućih planova leta.

(d)  ►M2  Osim ako je nadležno tijelo za VFR letove propisalo neki kraći rok, plan leta za svaki let koji je planiran preko međunarodnih granica ili za koji se osigurava usluga kontrole zračnog prometa ili savjetodavna usluga u zračnom prometu, mora se predati najmanje 60 minuta prije odlaska, ili ako se predaje tijekom leta, u roku kojim će osigurati da ga odgovarajuća jedinica ATS primi najmanje 10 minuta prije no što je predviđeno da zrakoplov stigne: ◄

1. do predviđene točke ulaska u kontrolirano područje ili savjetodavno područje; ili

2. do točke prijelaza zračnog puta ili savjetodavne rute.

SERA.4005    Sadržaj plana leta

(a) Plan leta sadrži informacije u vezi sa sljedećim točkama, koje nadležno tijelo smatra relevantnima:

1. identifikacija zrakoplova

2. pravila letenja i vrsta leta

3. broj i vrsta (vrste) zrakoplova i kategorija vrtložne turbulencije

4. oprema

5. aerodrom ili operativno mjesto odlaska

6. predviđeno vrijeme početka vožnje

7. putna brzina (putne brzine)

8. putna razina (putne razine)

9. ruta letenja

10. aerodrom ili operativno mjesto odredišta i ukupno predviđeno trajanje leta

11. alternativni aerodrom(i) ili operativno mjesto (operativna mjesta)

12. autonomija leta

13. ukupan broj osoba u zrakoplovu

14. oprema za slučaj opasnosti i oprema za preživljavanje

15. ostale informacije.

(b) Za planove leta koji se predaju tijekom leta, dopunske informacije o letu mogu se prema potrebi dobiti od navedenog aerodroma ili operativnog mjesta odlaska. Umjesto predviđenog vremena početka vožnje treba osigurati i podatke o vremenu na prvoj točki rute na koju se plan leta odnosi.

SERA.4010    Popunjavanje plana leta

(a) Plan leta sadrži, prema potrebi, informacije o odgovarajućim točkama do uključivo točke „Alternativni aerodrom(i) ili operativno mjesto (operativna mjesta)” za cijelu rutu ili jedan njezin dio za koji se predaje plan leta.

(b) Također sadrži, prema potrebi, informacije o svim drugim točkama ako to propisuje nadležno tijelo ili ako osoba koja predaje plan leta smatra da je to potrebno.

SERA.4015    Promjene plana leta

(a) U skladu s odredbama iz točke SERA.8020 (b), o svim promjenama plana leta predanog za IFR let ili VFR let koji se izvodi kao kontrolirani let, treba što je prije moguće izvijestiti odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa. Za ostale VFR letove, o značajnim promjenama plana leta izvješćuje odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa što je prije moguće.

(b) Ako su informacije u vezi s autonomijom leta ili ukupnim brojem osoba u zrakoplovu, koje su predane prije odlaska, netočne u vrijeme odlaska, to predstavlja značajnu promjenu plana leta, te se mora prijaviti.

SERA.4020    Zaključivanje plana leta

(a) Za svaki let, s predanim planom leta koji obuhvaća cijeli let ili preostali dio leta do aerodroma odredišta, prvom prilikom nakon slijetanja, odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa na aerodromu dolaska treba podnijeti izvješće o dolasku osobno, radiotelefonskom vezom, podatkovnom vezom ili drugim sredstvima, kako propisuje nadležno tijelo.

1. Izvješće o dolasku nije potrebno predati nakon slijetanja na aerodrom na kojemu su osigurane usluge zračnog prometa, ako radiokomunikacijski sustavi ili vizualni signali pokažu da je uočeno slijetanje.

(b) Kada je plan leta predan samo za dio leta, osim preostalog dijela leta do odredišta, plan se mora na zahtjev zaključiti prikladnim izvješćem odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa.

(c) Kada na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska ne postoji jedinica za usluge zračnog prometa, izvješće o dolasku podnosi se, na zahtjev, što je prije moguće nakon slijetanja, najbržim raspoloživim sredstvima najbližoj jedinici za usluge zračnog prometa.

(d) Kada se zna da su na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska komunikacijski uređaji neodgovarajući, a ne postoje zamjenski sustavi za postupanje s izvješćima o dolasku na zemlji, poduzimaju se sljedeće mjere. Neposredno prije slijetanja, zrakoplov, ako je moguće, prenosi odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa poruku sličnu izvješću o dolasku, ako se takvo izvješće zahtijeva. Obično se ta poruka prenosi zrakoplovnoj postaji jedinice za usluge zračnog prometa koja je zadužena za područje letnih informacija u kojem zrakoplov leti.

(e) Izvješća o dolasku koja podnose zrakoplovi sadrže sljedeće podatke:

1. identifikaciju zrakoplova;

2. aerodrom ili operativno mjesto odlaska;

3. aerodrom ili operativno mjesto odredišta (samo u slučaju preusmjerenog slijetanja);

4. aerodrom ili operativno mjesto dolaska;

5. vrijeme dolaska.

ODJELJAK 5.

Vizualni meteorološki uvjeti, pravila vizualnog letenja, pravila specijalnog leta VFR i instrumentalnog letenja

SERA.5001    Vidljivost VMC i udaljenost od minimuma oblaka

Vidljivost VMC i udaljenost od minimuma oblaka prikazani su u tablici S5-1.



Tablica S5-1 (1)

Pojas apsolutne visine

Klasa zračnog prostora

Vidljivost u letu

Udaljenost od oblaka

Na i iznad 3 050 m (10 000 stopa) AMSL

(2) B C D E F G

8 km

1 500 m horizontalno

300 m (1 000 stopa) vertikalno

Ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL ili iznad 300 m (1 000 stopa) iznad zemlje, ovisno o tome što je više

(2) B C D E F G

5 km

1 500 m horizontalno

300 m (1 000 stopa) vertikalno

Na i ispod 900 m (3 000 stopa) ili 300 m (1 000 stopa) iznad zemlje, ovisno o tome što je više

(2) B C D E

5 km

1 500 m horizontalno

300 m (1 000 stopa) vertikalno

F G

5 km (3)

Izvan oblaka i s površinom na vidiku

(1)   Kada je visina prijelazne apsolutne visine manja od 3 050 m (10 000 stopa) AMSL, upotrebljava se FL 100 umjesto 10 000 stopa.

(2)   Minimumi VMC u zračnom prostoru klase A uključeni su u upute za pilote i ne podrazumijevaju prihvaćanje letova VFR u zračnom prostoru klase A.

(3)   Kada tako propisuje nadležno tijelo: (a)  može se dozvoliti vidljivost u letu smanjena na najmanje 1 500 m za letove: 1.  pri brzinama od najviše 140 čvorova IAS, kako bi se omogućilo pravodobno uočavanje ostalog prometa ili mogućih prepreka radi izbjegavanja sudara; ili 2.  u okolnostima kada bi obično postojala mala vjerojatnost susretanja s drugim prometnim sredstvom, npr. u područjima s manjim opsegom prometa i u područjima obavljanja radova iz zraka na niskim razinama; ►M2   (b)  helikopterima je dopušteno letenje pri vidljivosti manjoj od 1 500 m ali ne manjoj od 800 m ako manevriraju brzinom koja će omogućiti pravodobno uočavanje ostalog prometa ili mogućih prepreka radi izbjegavanja sudara.  ◄

SERA.5005    Pravila vizualnog letenja

(a) Osim kada se obavlja kao specijalni VFR let, VFR let izvodi se tako da zrakoplov leti u uvjetima vidljivosti i udaljenosti od oblaka koji su jednaki ili veći od uvjeta navedenih u tablici S5-1.

(b) Osim u slučaju dobivanja odobrenja za specijalni VFR let od jedinice kontrole zračnog prometa, zrakoplovi koji lete prema pravilima VFR ne smiju uzlijetati s aerodroma unutar kontroliranog područja ni slijetati na taj aerodrom, ili ulaziti u aerodromsku prometnu zonu ili aerodromski prometni krug kada su prijavljeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod sljedećih minimuma:

1. baza oblaka ispod 450 m (1 500 stopa); ili

2. vidljivost pri tlu manja od 5 km.

(c) Kada to propisuje nadležno tijelo, noćni letovi VFR mogu se dozvoliti pod sljedećim uvjetima:

1. ako se napušta blizina aerodroma, plan leta predaje se u skladu sa SERA.4001(b)(6);

2. zrakoplovi uspostavljaju i održavaju dvosmjernu radiokomunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu ATS, ako postoji;

3. primjenjuje se vidljivost VMC i udaljenost od minimuma oblaka, kako je navedeno u tablici S5-1, osim što:

i. baza oblaka ne smije biti ispod 450 m (1 500 stopa);

▼M2

ii. ne primjenjuju se odredbe o smanjenoj vidljivosti u letu iz tablice S5-1 (a) i (b);

iii. u zračnom prostoru klase B, C, D, E, F i G na i ispod 900 m (3 000 stopa) AMSL ili 300 m (1 000  stopa) iznad zemlje, ovisno o tome što je veće, pilot mora održavati stalan pogled na površinu; i

▼M2 —————

▼M2

v. za planinska područja nadležno tijelo može propisati veću vidljivost VMC i udaljenost od minimuma oblaka;

▼M2 —————

▼B

5. osim kada je to potrebno za uzlijetanje ili slijetanje, ili kada nadležno tijelo izda posebno odobrenje, noćni let VFR izvodi se na razini koja nije ispod minimalne apsolutne visine letenja koju određuje država čije područje zrakoplov prelijeće, ili ako takva minimalna apsolutna visina letenja nije određena:

i. iznad visokih predjela i u planinskim područjima, na razini koja je najmanje 600 m (2 000 stopa) iznad najviše prepreke smještene unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova;

ii. u drugim područjima osim onih navedenih u točki i., na razini koja je najmanje 300 m (1 000 stopa) iznad najviše prepreke smještene unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova.

▼M2

(d) Letovi VFR se ne smiju provoditi:

(1) transoničnim i nadzvučnim brzinama, osim kada ih odobri nadležno tijelo;

(2) iznad FL 195; Iznimke od ovog zahtjeva su sljedeće:

i. države članice rezervirale su zračni prostor, kada je to praktično, u kojem se mogu dopustiti letovi VFR ili

ii. zračni prostor do razine leta 285 i uključujući nju ako je promet VFR u tom zračnom prostoru odobrila odgovorna jedinica ATS u skladu s postupcima odobrenja koje su utvrdile države članice i koje su objavljene u relevantnom zborniku zrakoplovnih informacija.

▼B

(e) Odobrenje za obavljanje letova VFR iznad FL 285 ne smije se izdati ako se minimalno vertikalno razdvajanje od 300 m (1 000 stopa) primjenjuje iznad FL 290.

(f) Osim kada je to potrebno za uzlijetanje ili slijetanje, ili uz dozvolu nadležnog tijela, VFR letovi ne smiju se obavljati:

1. iznad gusto naseljenih područja gradova i naselja ili iznad skupina ljudi na otvorenom, na visini manjoj od 300 m (1 000 stopa) iznad najviše prepreke u polumjeru 600 m od zrakoplova;

2. u drugim područjima osim onih navedenih u točki (1), na visini manjoj od 150 m (500 stopa) iznad zemlje ili vode, ili 150 m (500 stopa) iznad najviše prepreke u polumjeru 150 m (500 stopa) od zrakoplova;

(g) Osim ako je drukčije navedeno u odobrenjima kontrole zračnog prometa ili ako nadležno tijelo odredi drukčije, VFR letovi na putnoj razini, kada se obavljaju iznad 900 m (3 000 stopa) od zemlje ili vode ili više u skladu s odredbom nadležnog tijela, izvode se na putnoj razini koja odgovara putanji navedenoj u tablici putnih razina u Dodatku 3.

(h) VFR letovi moraju ispunjavati odredbe iz odjeljka 8.:

1. kada se obavljaju unutar zračnog prostora klase B, C i D;

2. kada su dio aerodromskog prometa na kontroliranim aerodromima; ili

3. kada se obavljaju kao specijalni letovi VFR.

(i) VFR let koji se obavlja unutar ili u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo, u skladu sa SERA.4001(b) (3) ili (4), mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu jedinice za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija, te prema potrebi javljati svoju poziciju toj jedinici.

(j) Zrakoplov koji leti u skladu s pravilima vizualnog letenja, a namjerava promijeniti način leta u let prema pravilima instrumentalnog letenja, mora:

1. ako je predan plan leta, dostaviti potrebne promjene koje treba provesti u tekućem planu leta; ili

2. u skladu sa zahtjevima SERA.4001(b), predati plan leta odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa što je prije moguće, te dobiti odobrenje prije nastavljanja IFR leta u kontroliranom zračnom prostoru.

SERA.5010    Specijalni letovi VFR u kontroliranim zonama

▼M2

Obavljanje specijalnih letova VFR može se dopustiti u kontroliranoj zoni na temelju odobrenja ATC. Osim kada nadležno tijelo izda dozvolu za helikoptere u posebnim slučajevima, kao što su, među ostalim, policijske operacije i medicinske operacije te operacije traganja i spašavanja kao i vatrogasni letovi, moraju se primjenjivati sljedeći dodatni uvjeti:

(a) takvi posebni letovi VFR smiju se provoditi samo danju, osim ako je nadležno tijelo odobrilo drukčije;

(b) uvjeti koje primjenjuje pilot:

1. izvan oblaka i sa stalnim kontaktom s površinom tla.

2. vidljivost u letu je najmanje 1 500 m ili za helikoptere najmanje 800 m;

3. let pri brzini od najviše 140 čvorova IAS da se omogući pravodobno uočavanje ostalog prometa ili mogućih prepreka radi izbjegavanja sudara i

(c) jedinica kontrole zračnog prometa ne smije izdati odobrenje za specijalni VFR let zrakoplovu za uzlijetanje s aerodroma unutar kontroliranog područja ni slijetanje na takav aerodrom ili ulaz u aerodromsku prometnu zonu ili aerodromski prometni krug kada su prijavljeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod sljedećih minimuma:

1. vidljivost pri tlu manja je od 1 500 m ili, za helikoptere, manja od 800 m;

2. baza oblaka je ispod 180 m (600 stopa).

▼B

SERA.5015    Pravila instrumentalnog letenja (IFR) – Pravila koja se primjenjuju na sve IFR letove

(a) Oprema zrakoplova

Zrakoplov mora biti opremljen odgovarajućim instrumentima i navigacijskom opremom prikladnom za predviđenu rutu, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o zračnim operacijama.

(b) Minimalne razine

Osim kada je to potrebno radi uzlijetanja ili slijetanja ili osim uz posebno odobrenje nadležnog tijela, IFR let izvodi se na razini koja nije ispod minimalne apsolutne visine letenja koju određuje država čije područje zrakoplov prelijeće, ili ako takva minimalna apsolutna visina letenja nije određena:

1. iznad visokih predjela i u planinskim područjima, na razini koja je najmanje 600 m (2 000 stopa) iznad najviše prepreke smještene unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova;

2. u drugim područjima osim onih navedenih u točki (1), na razini koja je najmanje 300 m (1 000 stopa) iznad najviše prepreke smještene unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova.

(c) Promjena iz IFR leta u VFR let

1. Zrakoplov koji se odluči za promjenu obavljanja leta prema pravilima instrumentalnog letenja u obavljanje leta prema pravilima vizualnog letenja, mora posebno obavijestiti odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa da je IFR let poništen i dostaviti izmjene koje treba unijeti u postojeći plan leta.

2. Kada zrakoplov koji obavlja let prema pravilima instrumentalnog letenja, leti u vizualnim meteorološkim uvjetima ili naiđe na takve uvjete, ne smije poništiti IFR let, osim ako predviđa i planira nastaviti let tijekom dužeg vremenskog razdoblja u neprekinutim vizualnim meteorološkim uvjetima.

SERA.5020    IFR – Pravila koja se primjenjuju na IFR letove u kontroliranom zračnom prostoru

(a) IFR letovi, kada se obavljaju u kontroliranom zračnom prostoru, moraju ispunjavati odredbe iz odjeljka 8.

(b) IFR let koji se obavlja kao putni let u kontroliranom zračnom prostoru, izvodi se na putnoj razini ili ako ima odobrenje jedinice ATS za primjenu metode putnog penjanja, između dviju razina ili iznad razine odabrane iz tablice putnih razina u Dodatku 3., osim što se korelacija razina i putanje propisane u Dodatku ne smije primjenjivati ako je u odobrenjima kontrole zračnog prometa navedeno drukčije ili ako je nadležno tijelo drukčije odredilo u zborniku zrakoplovnih informacija.

SERA.5025    IFR – Pravila koja se primjenjuju na IFR letove izvan kontroliranog zračnog prostora

(a) Putne razine

IFR let koji se obavlja kao let na putnoj razini izvan kontroliranog zračnog prostora, izvodi se na putnoj razini koja odgovara njegovoj putanji navedenoj u tablici putnih razina u Dodatku 3., osim kada nadležno tijelo odredi drukčije za let na ili ispod 900 m (3 000 stopa) iznad srednje razine mora.

(b) Komunikacije

IFR let koji se obavlja izvan kontroliranog zračnog prostora ali unutar područja ili u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo u skladu sa SERA.40001(b) (3) ili (4), mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju s jedinicom za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija.

(c) Izvješća o poziciji

IFR let koji se obavlja izvan kontroliranog zračnog prostora, koji u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju s jedinicom za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija, mora javljati poziciju kako je navedeno u SERA.8025 za kontrolirane letove.

ODJELJAK 6.

Klasifikacija zračnog prostora

▼M2

SERA.6001    Klasifikacija zračnog prostora

(a) Države članice moraju određivati zračni prostor u skladu sa sljedećom klasifikacijom zračnog prostora i u skladu s Dodatkom 4.:

1.  Klasa A. Dopušteni su samo IFR letovi. Za sve letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa i međusobno su odvojeni. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC.

2.  Klasa B. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Za sve letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa i međusobno su odvojeni. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC.

3.  Klasa C. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Za sve letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa, a IFR letovi odvojeni su od ostalih IFR i VFR letova. VFR letovi odvojeni su od IFR letova i primaju prometne informacije o drugim VFR letovima te savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Za VFR letove ograničenje brzine od 250 čvorova indicirane brzine (IAS) primjenjuje se ispod 3 050 m (10 000  stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga tu brzinu ne mogu održavati. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC.

4.  Klasa D. Dopušteni su IFR i VFR letovi, a za sve je letove osigurana usluga kontrole zračnog prometa. IFR letovi odvojeni su od ostalih IFR letova te primaju prometne informacije o VFR letovima i savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. VFR letovi primaju prometne informacije o svim ostalim letovima i savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja, a ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000  stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga tu brzinu ne mogu održavati. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC.

5.  Klasa E. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Za IFR letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa i odvojeni su od ostalih IFR letova. Svi letovi primaju prometne informacije koliko je to moguće. Za IFR letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000  stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga tu brzinu ne mogu održavati. Za sve IFR letove mora se dobiti odobrenje ATC. Klasa E ne smije se upotrebljavati za kontrolirane zone.

6.  Klasa F. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Svi uključeni IFR letovi primaju savjetodavnu uslugu u zračnom prometu, a svi letovi na zahtjev primaju letne informacije. Za IFR letove uključene u savjetodavnu uslugu zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja, a svi letovi IFR moraju biti sposobni uspostaviti govornu komunikaciju zrak-zemlja. Ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000  stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga tu brzinu ne mogu održavati. Ne zahtijeva se odobrenje ATC.

7.  Klasa G. Dopušteni su IFR i VFR letovi te na zahtjev primaju letne informacije. Svi IFR letovi moraju biti sposobni uspostaviti govornu komunikaciju zrak-zemlja. Ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000  stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga tu brzinu ne mogu održavati. Ne zahtijeva se odobrenje ATC.

8. Uvođenje klase F smatra se privremenom mjerom sve dok se ne bude mogla zamijeniti nekom drugom klasifikacijom.

(b) Klasifikacija zračnog prostora mora biti odgovarajuće određena, tako da odgovara potrebama država članica, osim što se svi zračni prostori iznad FL 195 moraju klasificirati u zračni prostor klase C.

▼B

SERA.6005    Zahtjevi za komunikacije i SSR transponder

(a) Područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ)

1. VFR letovi koji se obavljaju u dijelovima zračnog prostora klase E, F ili G, te IFR letovi koji se obavljaju u dijelovima zračnog prostora klase F ili G, koje je nadležno tijelo odredilo kao područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ), moraju održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, osim ako se obavljaju u skladu s nekim drugim odredbama koje za taj određeni zračni prostor propisuje ANSP.

2. Prije ulaska u područje obvezne uporabe radioopreme, piloti na odgovarajućem komunikacijskom kanalu upućuju početni poziv, koji sadrži oznaku postaje koju pozivaju, pozivni znak, vrstu zrakoplova, poziciju, razinu, namjenu leta i ostale podatke koje propisuje nadležno tijelo.

(b) Područje obvezne uporabe transpondera (TMZ)

1. Svi letovi koji se obavljaju u zračnom prostoru koje je nadležno tijelo odredilo kao područje obvezne uporabe transpondera (TMZ), moraju imati i upotrebljavati SSR transpondere koji mogu raditi u modu A i C ili u modu S, osim ako se obavljaju u skladu s nekim drugim odredbama koje za taj određeni zračni prostor propisuje ANSP.

(c. Zračni prostori koji su određeni kao područje obvezne uporabe radioopreme i/ili područje obvezne uporabe transpondera, moraju biti propisno objavljeni u zborniku zrakoplovnih informacija.

ODJELJAK 7.

Usluge zračnog prometa

SERA.7001    Općenito – Ciljevi usluga zračnog prometa

Ciljevi usluga zračnog prometa su:

(a) spriječiti sudare između zrakoplova;

(b) spriječiti sudare između zrakoplova na manevarskoj površini i prepreka na toj površini;

(c) ubrzati i održavati uredan protok zračnog prometa;

(d) osigurati savjete i informacije korisne za sigurno i učinkovito obavljanje letova;

(e) obavijestiti odgovarajuće organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć traganja i spašavanja, te prema potrebi pomagati tim organizacijama.

SERA.7005    Koordinacija između operatora zrakoplova i usluga zračnog prometa

(a) Jedinice za usluge zračnog prometa u ostvarivanju svojih ciljeva moraju voditi računa o zahtjevima operatora zrakoplova, koji proizlaze iz njihovih obveza, kao što je utvrđeno u odgovarajućem zakonodavstvu Unije o zračnim operacijama, te na zahtjev operatora zrakoplova, njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima osiguravati raspoložive informacije koje će njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima omogućiti obavljanje njihovih dužnosti.

(b) Na zahtjev operatora zrakoplova, poruke (uključujući izvješća o poziciji) koje primaju jedinice za usluge zračnog prometa, a koje se odnose na upravljanje zrakoplovom za koji taj operator zrakoplova osigurava uslugu operativne kontrole, po mogućnosti odmah se dostavljaju operatoru zrakoplova ili ovlaštenom predstavniku u skladu s lokalno dogovorenim postupcima.

ODJELJAK 8.

Usluga kontrole zračnog prometa

SERA.8001    Primjena

Usluga kontrole zračnog prometa osigurava se:

(a) za sve IFR letove u zračnom prostoru klase A, B, C, D i E;

(b) za sve VFR letove u zračnom prostoru klase B, C, i D;

(c) za sve specijalne letove VFR;

(d) za sav aerodromski promet na kontroliranim aerodromima.

SERA.8005    Obavljanje usluge kontrole zračnog prometa

(a) Za osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa, jedinica kontrole zračnog prometa mora:

1. pružiti informacije o predviđenom kretanju svakog zrakoplova i promjene tih informacija, te tekuće informacije o stvarnom kretanju svakog zrakoplova;

2. na temelju primljenih informacija, odrediti relativne pozicije poznatih zrakoplova u odnosu na druge poznate zrakoplove;

3. izdavati odobrenja i informacije radi sprečavanja sudara između zrakoplova pod njezinim nadzorom, te radi ubrzavanja i održavanja urednog protoka prometa;

4. prema potrebi usklađivati odobrenja s drugim jedinicama:

i. uvijek kada bi zrakoplov u protivnom mogao biti u koliziji s prometom koji se odvija pod nadzorom drugih takvih jedinica;

ii. prije prenošenja kontrole zrakoplova na druge takve jedinice.

(b. U odobrenjima koja izdaju jedinice kontrole zračnog prometa osigurano je razdvajanje:

1. između svih letova u zračnom prostoru klase A i B;

2. između IFR letova u zračnom prostoru klase C, D i E;

3. između IFR i VFR letova u zračnom prostoru klase C;

4. između IFR letova i specijalnih letova VFR;

5. između specijalnih letova VFR, osim ako nadležno tijelo odredi drukčije;

osim što se u gore navedenim slučajevima iz točke (b), u zračnom prostoru klase D i E, let može odobriti ako to zatraži pilot zrakoplova i ako je s tim suglasan pilot drugog zrakoplova, te ako tako propisuje nadležno tijelo, pod uvjetom da danju u vizualnim meteorološkim uvjetima održava vlastito razdvajanje za određeni dio leta ispod 3 050 m (10 000 stopa) tijekom penjanja ili snižavanja.

(c) Osim u slučajevima kada se u blizini aerodroma može primijeniti smanjenje minimalnog razdvajanja, jedinica kontrole zračnog prometa osigurava razdvajanje najmanje na jedan od sljedećih načina:

1. vertikalnim razdvajanjem, koje se postiže dodjeljivanjem različitih razina odabranih iz tablice putnih razina u Dodatku 3. Priloga ove Uredbe, osim što se korelacija putnih razina i putanje, koja je propisana u Dodatku, ne primjenjuje ako je drukčije navedeno u odgovarajućim zbornicima zrakoplovnih informacija ili u odobrenjima kontrole zračnog prometa. Minimalno vertikalno razdvajanje iznosi nominalno 300 m (1 000 stopa) do uključivo FL 410 te nominalno 600 m (2 000 stopa) iznad te razine;

2. horizontalnim razdvajanjem, koje se postiže osiguravanjem:

i. uzdužnog razdvajanja, održavanjem razmaka između zrakoplova koji lete duž iste, unakrsne ili recipročne putanje, izraženog u vremenu ili udaljenosti; ili

ii. bočnim razdvajanjem, održavanjem zrakoplova na različitim rutama ili u različitim geografskim područjima.

SERA.8010    Minimalna razdvajanja

(a) Minimalna razdvajanja, radi primjene unutar određenog dijela zračnog prostora, odabire ANSP odgovoran za pružanje usluga zračnog prometa, a odobrava dotično nadležno tijelo.

(b) Za promet koji prelazi iz jednog zračnog prostora u drugi susjedni, te za rute koje su bliže zajedničkoj granici susjednih zračnih prostora u odnosu na minimalna razdvajanja primjenjiva u tim okolnostima, minimalna razdvajanja odabiru se savjetovanjem između ANSP odgovornih za pružanje usluga zračnog prometa u susjednom zračnom prostoru.

(c) O pojedinostima odabranih minimalnih razdvajanja i područjima njihove primjene obavješćuju se:

1. dotične jedinice za usluge zračnog prometa; i

2. piloti i operatori zrakoplova preko zbornika zrakoplovnih informacija, ako se razdvajanje temelji na određenim navigacijskim sredstvima ili određenim navigacijskim tehnikama koje koriste zrakoplovi.

SERA.8015    Odobrenja kontrole zračnog prometa

(a) Odobrenja kontrole zračnog prometa temelje se isključivo na zahtjevima za osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa.

(b) Operacija za koju je potrebno odobrenje

1. Odobrenje kontrole zračnog prometa mora se dobiti prije obavljanja kontroliranog leta ili dijela leta koji se obavlja kao kontrolirani let. Takvo odobrenje mora se zatražiti predavanjem plana leta jedinici kontrole zračnog prometa.

2. Zapovjednik zrakoplova obavješćuje ATC ako odobrenje kontrole zračnog prometa nije zadovoljavajuće. U takvim slučajevima, ATC izdaje izmijenjeno odobrenje ako je moguće.

3. Uvijek kada zrakoplov zatraži odobrenje koje uključuje prednost, predaje se izvješće s objašnjenjem potrebe za takvom prednosti, ako to zatraži odgovarajuća jedinica kontrole zračnog prometa.

4.  Moguće ponovno odobrenje tijekom leta. Ako se prije odlaska predviđa da se može, ovisno o autonomiji leta i na temelju ponovnog odobrenja tijekom leta, donijeti odluka da se nastavi put prema izmijenjenom aerodromu odredišta, o tome se moraju obavijestiti odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa, tako da se u plan leta umetnu informacije o izmijenjenoj ruti (ako je poznata) i izmijenjenom odredištu.

5. Zrakoplov kojim se upravlja na kontroliranom aerodromu ne smije voziti na manevarskoj površini bez odobrenja aerodromskog kontrolnog tornja, te se mora pridržavati svih uputa navedene jedinice.

(c) Odobrenja za transonični let

1. Odobrenje kontrole zračnog prometa za transoničnu fazu ubrzanja nadzvučnog leta vrijedi najmanje do završetka te faze.

2. Odobrenje kontrole zračnog prometa za smanjenje brzine i snižavanje zrakoplova sa nadzvučnog krstarenja na podzvučni let ima namjenu da osigura neprekinuto snižavanje najmanje tijekom transonične faze.

(d) Sadržaj odobrenja

U odobrenju kontrole zračnog prometa navodi se:

1. identifikacija zrakoplova kako je navedena u planu leta;

2. ograničenje odobrenja

3. ruta leta;

4. razina (razine) leta za cijelu rutu ili njezin dio, te prema potrebi promjene razina;

5. sve potrebne upute ili informacije o drugim pitanjima, kao što su manevri prilaženja ili odleta, komunikacije i vrijeme isteka odobrenja.

(e) Ponavljanje odobrenja i sigurnosnih informacija

1. Letačka posada ponavlja kontroloru zračnog prometa dijelove odobrenja i uputa ATC povezane sa sigurnosti, koji se emitiraju govornom komunikacijom. Uvijek se ponavljaju sljedeće točke:

i. odobrenja ATC za rutu;

ii. odobrenja i upute za ulazak, slijetanje, uzlijetanje, kratko čekanje, prelaženje, vožnju i povratnu vožnju na bilo kojoj uzletno-sletnoj stazi; i

iii. uzletno-sletna staza u uporabi, postavke visinomjera, kodovi SSR, novododijeljeni komunikacijski kanali, upute za razine, upute za smjer i brzinu; i

iv. prijelazne razine, koje izdaje kontrolor ili su sadržane u emitiranju informacija ATIS.

2. Ostala odobrenja i upute, uključujući uvjetna odobrenja i upute za vožnju po tlu, ponavljaju se ili potvrđuju tako da se jasno pokaže da su shvaćeni i da će biti ispunjeni.

3. Kontrolor sluša ponavljanje da utvrdi da je letačka posada pravilno potvrdila odobrenje ili uputu, te poduzima hitne mjere za ispravljanje svih odstupanja koja se otkriju ponavljanjem.

4. Ne zahtijeva se govorno ponavljanje poruka CPDLC ako ANSP ne odredi drukčije.

(f) Usklađivanje odobrenja

1. Odobrenje kontrole zračnog prometa usklađuje se između jedinica kontrole zračnog prometa, da obuhvati cijelu rutu zrakoplova ili određeni dio te rute, kako je opisano u odredbama (2) do (6).

2. Zrakoplov dobiva odobrenje za cijelu rutu do aerodroma prvog predviđenog slijetanja:

i. ako je prije odlaska bilo moguće uskladiti odobrenje između svih jedinica pod čiju će kontrolu zrakoplov doći; ili

ii. kada postoji razumno jamstvo da će biti izvršeno prethodno usklađivanje između onih jedinica pod čiju će kontrolu zrakoplov naknadno doći.

3. Ako usklađivanje iz točke 2. nije postignuto ili nije predviđeno, zrakoplov dobiva odobrenje samo do točke do koje je usklađivanje razumno zajamčeno; prije dolaska do te točke ili na toj točki, zrakoplov dobiva daljnje odobrenje, pri čemu se prema potrebi izdaju upute za čekanje.

4. Ako tako odredi jedinica ATS, zrakoplov mora uspostaviti vezu sa sljedećom jedinicom kontrole zračnog prometa radi dobivanja naknadnog odobrenja prije prijenosa kontrolne točke.

i. Pri dobivanju naknadnog odobrenja, zrakoplov održava potrebnu dvosmjernu komunikaciju s odgovarajućom jedinicom kontrole zračnog prometa.

ii. Odobrenje izdano kao naknadno odobrenje, za pilota mora biti jasno prepoznatljivo kao takvo.

iii. Ako nisu usklađena, naknadna odobrenja ne smiju utjecati na prvobitni profil leta zrakoplova u bilo kojem zračnom prostoru, osim u zračnom prostoru jedinice kontrole zračnog prometa koja je odgovorna za izdavanje naknadnog odobrenja.

5. Ako zrakoplov namjerava uzletjeti s aerodroma u kontroliranom području i ući u drugo kontrolirano područje u razdoblju od trideset minuta, ili u drugom određenom vremenskom razdoblju prema dogovoru među dotičnim područnim kontrolnim centrima, usklađivanje sa sljedećim područnim kontrolnim centrom obavlja se prije izdavanja uzletnog odobrenja.

6. Ako zrakoplov namjerava napustiti kontrolirano područje radi leta izvan kontroliranog zračnog prostora, te nakon toga ponovno ući u isto ili drugo kontrolirano područje, može se izdati odobrenje od točke uzleta do aerodroma prvog predviđenog slijetanja. Takvo odobrenje ili njegove izmjene primjenjuju se samo na one dijelove leta koji se izvode u kontroliranom zračnom prostoru.

SERA.8020    Pridržavanje plana leta

(a) Osim kako je predviđeno u točkama (b) i (d), zrakoplov se mora pridržavati tekućeg plana leta ili primjenjivog dijela tekućeg plana leta koji je predan za kontrolirani let, osim ako je podnesen zahtjev za izmjenu i dobiveno odobrenje od odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa, ili osim ako nastane izvanredna situacija koja zahtijeva hitne mjere zrakoplova; u tom slučaju, čim okolnosti to dopuste, nakon izvršavanja tih hitnih postupaka, jedinica za usluge zračnog prometa obavješćuje se o poduzetim mjerama, te o tome da su te mjere poduzete kao hitni postupci.

1. Ako nadležno tijelo ne izda drukčije odobrenje ili jedinica kontrole zračnog prometa ne da drukčije upute, kontrolirani letovi moraju što je moguće više:

i. ako su na uspostavljenoj ruti ATS, letjeti duž određene simetrale te rute; ili

ii. ako su na bilo kojoj drugoj ruti, letjeti direktno između navigacijskih uređaja i/ili točaka koje određuju tu rutu.

2. Ako nadležno tijelo ne izda drukčije odobrenje ili jedinica kontrole zračnog prometa ne da drukčije upute, zrakoplov koji leti duž dijela rute ATS, koji je određen prema visokofrekventnom višesmjernom radiopredajniku, prebacuje svoje osnovno navigacijsko vođenje s uređaja iza zrakoplova na uređaj ispred zrakoplova, ili operativno što bliže toj točki, ako je određena.

▼M2

3. Odstupanje od zahtjeva iz točke 1. prijavljuje se odgovarajućoj jedinici ATS.

▼B

(b)  Nenamjerne izmjene. U slučaju da kontrolirani let nenamjerno odstupi od svog tekućeg plana leta, poduzimaju se sljedeće mjere:

1. Odstupanje od putanje: ako je zrakoplov izvan putanje, odmah se poduzimaju mjere da se smjer leta zrakoplova podesi tako da se što je prije moguće vrati na svoju putanju.

2. Promjena stvarne brzine: ako se prosječna stvarna brzina zrakoplova na putnoj razini između točaka javljanja promijeni ili se očekuje da će se promijeniti za plus ili minus 5 posto stvarne brzine, o tome se obavješćuje odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa.

▼M2

3. Promjena predviđenog vremena: ako se utvrdi da predviđeno vrijeme za sljedeću primjenjivu točku javljanja, granicu područja letnih informacija ili aerodrom odredišta, ovisno o tome što je najbliže, odstupa za više od 2 minute od proračuna vremena prijavljenog ATS-u ili od nekog drugog vremena koje je propisalo nadležno tijelo, odgovarajuću jedinicu ATS mora se obavijestiti o izmijenjenom predviđenom vremenu što je prije moguće.

▼B

4. Osim toga, ako je sklopljen sporazum ADS-C, jedinica za usluge zračnog prometa obavješćuje se automatski preko podatkovne veze uvijek kada se prijeđu granične vrijednosti određene ugovorom ADS-C

(c)  Planirane izmjene. Zahtjevi za promjene plana leta uključuju sljedeće informacije:

1. Promjena putne razine: identifikacija zrakoplova; zahtijevana nova putna razina i putna brzina na toj razini; izmijenjeni proračuni vremena (prema potrebi) na sljedećim granicama područja letnih informacija.

2. Promjena rute:

i.  Nepromijenjeno odredište: identifikacija zrakoplova; pravila leta; opis nove rute leta, uključujući pripadajuće podatke plana leta, koji počinju s pozicijom od koje treba započeti zahtijevana promjena rute; izmijenjeni proračun vremena; sve druge bitne informacije.

ii.  Promijenjeno odredište: identifikacija zrakoplova; pravila leta; opis izmijenjene rute leta do izmijenjenog aerodroma odredišta, uključujući pripadajuće podatke plana leta, koji počinju s pozicijom od koje treba započeti zahtijevana promjena rute; izmijenjeni proračuni vremena; alternativni aerodrom(i); sve druge bitne informacije.

(d)  Pogoršanje vremena ispod VMC. Kada postane očito da let u uvjetima VMC neće biti moguće izvesti u skladu s tekućim planom leta, let VFR koji se obavlja kao kontrolirani let mora:

1. zatražiti izmijenjeno odobrenje koje će omogućiti zrakoplovu da nastavi let u uvjetima VMC do odredišta ili do alternativnog aerodroma ili da napusti zračni prostor u kojemu se zahtijeva odobrenje ATC; ili

2. ako se ne može dobiti odobrenje u skladu s točkom (a), nastaviti let u uvjetima VMC i obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATC o poduzetim mjerama kako bi zrakoplov napustio dotični zračni prostor ili sletio na najbliži odgovarajući aerodrom; ili

3. ako leti u kontroliranoj zoni, zatražiti dozvolu za obavljanje specijalnog leta VFR; ili

4. zatražiti odobrenje za obavljanje leta u skladu s pravilima instrumentalnog letenja.

SERA.8025    Izvješća o poziciji

(a) Kontrolirani let mora izvještavati odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa što je prije moguće o vremenu i razini prolaska svake određene obvezne točke javljanja, zajedno s ostalim potrebnim informacijama, osim ako ga nadležno tijelo ili odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa oslobodi te obveze pod uvjetima koje odredi to tijelo. Izvješća o poziciji na sličan se način dostavljaju za sve dodatne točke, na zahtjev odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa. Ako ne postoje određene točke javljanja, izvješća o poziciji dostavljaju se u vremenskim razmacima koje propisuje nadležno tijelo ili koje je odredila jedinica za usluge zračnog prometa.

1. Kontrolirani letovi koji informacije o poziciji dostavljaju odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa preko podatkovne veze, govorna izvješća o poziciji dostavljaju samo na zahtjev.

SERA.8030    Prestanak kontrole

Osim pri slijetanju na kontrolirani aerodrom, kontrolirani let mora obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATC čim se na njega prestane primjenjivati usluga kontrole zračnog prometa.

SERA.8035    Komunikacije

(a) Zrakoplov koji obavlja kontrolirani let održava stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa, te prema potrebi uspostavlja dvosmjernu komunikaciju s tom jedinicom, osim ako odgovarajući ANSP propisuje drukčije za zrakoplov koji je dio aerodromskog prometa na kontroliranom aerodromu.

1. Zahtjev da zrakoplov održava govornu komunikaciju zrak-zemlja ostaje na snazi i nakon uspostave CPDLC.

▼M2

(b) Države članice moraju poštovati odgovarajuće odredbe o nepravilnostima u komunikaciji, kako su donesene u skladu s Čikaškom konvencijom. Komisija poduzima potrebne mjere za prijenos tih odredbi u zakonodavstvo Unije kako bi se zajednički europski postupci o nepravilnostima u komunikaciji uspostavili najkasnije do 31. prosinca 2017..

▼B

ODJELJAK 9.

Usluga letnih informacija

SERA.9001    Primjena

(a) Uslugu letnih informacija pružaju jedinice za usluge zračnog prometa svim zrakoplovima na koje bi te informacije mogle utjecati, a koji:

1. imaju osiguranu uslugu kontrole zračnog prometa; ili

2. na drugi su način poznati odgovarajućim jedinicama za usluge zračnog prometa.

(b) Primanjem letnih informacija, zapovjednik zrakoplova ne oslobađa se odgovornosti, te on donosi konačnu odluku u vezi sa svim predloženim promjenama plana leta.

(c) Ako jedinice za usluge zračnog prometa osiguravaju i uslugu letnih informacija i uslugu kontrole zračnog prometa, pružanje usluge kontrole zračnog prometa ima prednost pred pružanjem usluge letnih informacija uvijek kada osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa to zahtijeva.

SERA.9005    Opseg usluge letnih informacija

(a) Usluga letnih informacija uključuje pružanje odgovarajućih:

1. informacija SIGMET i AIRMET;

2. informacija o vulkanskoj aktivnosti prije erupcije, o vulkanskim erupcijama i o oblacima vulkanskog pepela;

3. informacija o ispuštanju radioaktivnih tvari ili otrovnih kemikalija u atmosferu;

4. informacija o promjenama u pogledu dostupnosti radionavigacijskih usluga;

5. informacija o promjenama uvjeta na aerodromima i pripadajućim objekatima, uključujući informacije o stanju na aerodromskim manevarskim površinama kada su pod snijegom, ledom ili većom količinom vode;

6. informacija o slobodnim balonima bez posade;

i svih drugih informacija koje bi mogle utjecati na sigurnost.

(b) Usluga letnih informacija koje se osiguravaju zrakoplovima uključuje, osim informacija iz točke (a), pružanje sljedećih informacija:

1. izvješće o vremenskim uvjetima ili vremensku prognozu za aerodrom odlaska i odredišta te alternativni aerodrom;

2. opasnosti od sudara za zrakoplove koji lete u zračnom prostoru klase C, D, E, F i G,

3. za let iznad vodenih površina, ako je moguće i ako to zahtijeva pilot, sve dostupne informacije, kao što je pozivni znak, pozicija, pravi kurs, brzina itd. površinskih plovila na tom području.

(c) Usluga letnih informacija koje se osiguravaju VFR letovima uključuje, osim informacija iz točke (a), pružanje raspoloživih informacija o prometnim i vremenskim uvjetima duž rute leta koji bi mogli onemogućiti letenje prema pravilima vizualnog letenja.

SERA.9010    Automatska usluga informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS)

(a) Uporaba poruka ATIS u izravnom prijenosu upit/odgovor

1. Na zahtjev pilota, primjenjive poruke ATIS prosljeđuje odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa.

2. Uvijek kada se osigurava usluga Voice-ATIS i/ili D-ATIS:

i. zrakoplov potvrđuje primitak informacija nakon uspostave komunikacije s jedinicom ATS koja pruža uslugu prilazne kontrole, aerodromskim kontrolnim tornjem ili aerodromskom službom letnih informacija (AFIS), ovisno o slučaju; i

ii. odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa, prilikom odgovora zrakoplovu koji potvrđuje primitak poruke ATIS ili, u slučaju zrakoplova u dolasku, u nekom drugom trenutku koji može propisati nadležno tijelo, dostavlja zrakoplovu podatke o trenutačnoj podešenosti visinomjera.

3. Informacije sadržane u valjanoj poruci ATIS, čiji je primitak potvrdio dotični zrakoplov, ne treba uključiti u izravan prijenos zrakoplovu, osim podataka o podešenosti visinomjera, koji se osiguravaju u skladu s točkom (2).

4. Ako zrakoplov potvrdi primitak poruke ATIS koja više nije na snazi, odmah mu se moraju proslijediti svi podaci koje treba ažurirati.

(b) ATIS za zrakoplove u dolasku i odlasku

Poruke ATIS koje sadrže informacije o dolasku i odlasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. naziv aerodroma;

2. indikator dolaska i/ili odlaska;

3. vrsta ugovora, ako je komunikacija preko D-ATIS;

4. označivač;

5. vrijeme motrenja, prema potrebi;

6. predviđena vrsta prilaženja;

7. uzletno-sletna staza (uzletno-sletne staze) u uporabi; stanje sustava zaustavljanja, ako postoji, koje predstavlja potencijalnu opasnost;

8. značajni uvjeti na površini uzletno-sletne staze i prema potrebi kočenje;

9. kašnjenje zbog čekanja, prema potrebi;

10. prijelazna razina, ako je primjenjivo;

11. ostale bitne operativne informacije;

▼M2

12. površinski smjer i brzina vjetra (u stupnjevima prema magnetskom polu), uključujući važne promjene, te se, ako postoje površinski senzori vjetra za određene dijelove uzletno-sletnih staza u upotrebi i ako te informacije zahtijevaju operatori zrakoplova, navode uzletno-sletna staza i dio staze na koji se informacije odnose;

13. vidljivost i, prema potrebi, RVR ( 3 ) te se, ako postoje senzori vidljivosti/RVR-a za određene dijelove uzletno-sletne staze (uzletno-sletnih staza) u uporabi i ako te informacije zahtijevaju operatori, navode uzletno-sletna staza i dio staze na koji se informacije odnose;

▼B

14. trenutačni vremenski uvjeti (3) ;

15. oblak ispod 1 500 m (5 000 stopa) ili ispod najveće minimalne sektorske apsolutne visine, ovisno o tome što je veće; kumulonimbus; ako je nebo tmurno, vertikalna vidljivost ako postoji (3) ;

16. temperatura zraka;

17. temperatura rosišta;

18. postavka (postavke) visinomjera;

19. sve raspoložive informacije o značajnim meteorološkim pojavama u područjima prilaženja i početnog penjanja, uključujući smicanje vjetra, te informacije o najnovijim vremenskim uvjetima od operativne važnosti;

20. prognoza trenda, ako postoji; i

21. posebne upute ATIS.

(c) ATIS za zrakoplove u dolasku

Poruke ATIS koje sadrže samo informacije o dolasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. naziv aerodroma;

2. indikator dolaska;

3. vrsta ugovora, ako je komunikacija preko D-ATIS;

4. označivač;

5. vrijeme motrenja, prema potrebi;

6. predviđena vrsta prilaženja;

7. glavna sletna staza ili staze; stanje sustava zaustavljanja, ako postoji, koje predstavlja potencijalnu opasnost;

8. značajni uvjeti na površini uzletno-sletne staze i prema potrebi kočenje;

9. kašnjenje zbog čekanja, prema potrebi;

10. prijelazna razina, ako je primjenjivo;

11. ostale bitne operativne informacije;

▼M2

12. površinski smjer i brzina vjetra (u stupnjevima prema magnetskom polu), uključujući važne promjene, te se, ako postoje površinski senzori vjetra za određene dijelove uzletno-sletne staze (uzletno-sletnih staza) u uporabi i ako te informacije zahtijevaju operatori zrakoplova, navode uzletno-sletna staza i dio staze na koji se informacije odnose;

13. vidljivost i, prema potrebi, RVR (3)  te se, ako postoje senzori vidljivosti/RVR-a za određene dijelove uzletno-sletne staze (uzletno-sletnih staza) u uporabi i ako te informacije zahtijevaju operatori, navode uzletno-sletna staza i dio staze na koji se informacije odnose;

▼B

14. trenutačni vremenski uvjeti (3) ;

15. oblak ispod 1 500 m (5 000 stopa) ili ispod najveće minimalne sektorske apsolutne visine, ovisno o tome što je veće; kumulonimbus; ako je nebo tmurno, vertikalna vidljivost ako postoji (3) ;

16. temperatura zraka;

17. temperatura rosišta;

18. postavka (postavke) visinomjera;

19. sve raspoložive informacije o značajnim meteorološkim pojavama u području prilaženja, uključujući smicanje vjetra, te informacije o najnovijim vremenskim uvjetima od operativne važnosti;

20. prognoza trenda, ako postoji; i

21. posebne upute ATIS.

(d) ATIS za zrakoplove u odlasku

Poruke ATIS koje sadrže samo informacije o odlasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. naziv aerodroma;

2. indikator odlaska;

3. vrsta ugovora, ako je komunikacija preko D-ATIS;

4. označivač;

5. vrijeme motrenja, prema potrebi;

6. predviđena uzletno-sletna staza ili staze za uzlijetanje; stanje sustava zaustavljanja, ako postoji, koje predstavlja potencijalnu opasnost;

7. značajni uvjeti na površini uzletno-sletne staze predviđene za uzlijetanje, te prema potrebi kočenje;

8. kašnjenje u odlasku, prema potrebi;

9. prijelazna razina, ako je primjenjivo;

10. ostale bitne operativne informacije;

▼M2

11. površinski smjer i brzina vjetra (u stupnjevima prema magnetskom polu), uključujući važne promjene, te se, ako postoje površinski senzori vjetra za određene dijelove uzletno-sletne staze (uzletno-sletnih staza) u uporabi i ako te informacije zahtijevaju operatori zrakoplova, navode uzletno-sletna staza i dio staze na koji se informacije odnose;

12. vidljivost i, prema potrebi, RVR (3)  te se, ako postoje senzori vidljivosti/RVR-a za određene dijelove uzletno-sletne staze (uzletno-sletnih staza) u uporabi i ako te informacije zahtijevaju operatori, navode uzletno-sletna staza i dio staze na koji se informacije odnose;

▼B

13. trenutačni vremenski uvjeti (3) ;

14. oblak ispod 1 500 m (5 000 stopa) ili ispod najveće minimalne sektorske apsolutne visine, ovisno o tome što je veće; kumulonimbus; ako je nebo tmurno, vertikalna vidljivost ako postoji (3) ;

15. temperatura zraka;

16. temperatura rosišta;

17. postavka (postavke) visinomjera;

18. sve raspoložive informacije o značajnim meteorološkim pojavama u području početnog penjanja, uključujući smicanje vjetra;

19. prognoza trenda, ako postoji; i

20. posebne upute ATIS.

ODJELJAK 10.

Usluga uzbunjivanja

SERA.10001    Primjena

(a) Uslugu uzbunjivanja osiguravaju jedinice za usluge zračnog prometa:

1. svim zrakoplovima koji imaju osiguranu uslugu kontrole zračnog prometa;

2. po mogućnosti svim drugim zrakoplovima koji su predali plan leta ili su na drugi način poznati službama zračnog prometa; i

3. svakom zrakoplovu za koji se zna ili vjeruje da je predmet nezakonitog ometanja.

SERA.10005    Informacije za zrakoplove koji su u blizini zrakoplova u opasnosti

(a) Kada jedinica za usluge zračnog prometa utvrdi da je zrakoplov u opasnosti, drugi zrakoplovi za koje se zna da su u blizini dotičnog zrakoplova, osim kako je predviđeno u točki (b), obavješćuje se o vrsti opasnosti što je prije moguće.

(b) Kada jedinica za usluge zračnog prometa zna ili vjeruje da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja, u komunikacijama ATS zrak-zemlja ne navodi se vrsta opasnosti ako nije prvo bila navedena u porukama iz dotičnog zrakoplova i ako nije sigurno da takav navod neće otežati situaciju.

ODJELJAK 11.

Ometanje, izvanredne situacije i presretanje

SERA.11001    Nezakonito ometanje

(a) Zrakoplov koji je izložen nezakonitom ometanju mora nastojati postaviti transponder na kod 7 500 i obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATS o svim značajnim okolnostima koje su s tim povezane i o svakom odstupanju od tekućeg plana leta koje je prouzročeno tim okolnostima, da bi jedinica ATS mogla dati prednost zrakoplovu, te da bi se smanjila mogućnost kolizije s drugim zrakoplovima.

(b) Ako je zrakoplov izložen nezakonitom ometanju, zapovjednik mora pokušati sletjeti što je prije moguće na najbliži aerodrom ili na naznačeni aerodrom koji mu je dodijelilo nadležno tijelo, ako okolnosti u zrakoplovu ne nalažu drukčije.

SERA.11005    Usluga za zrakoplov u slučaju opasnosti

(a) Ako se zna ili vjeruje da je zrakoplov u opasnosti, uključujući i nezakonito ometanje, jedinice za usluge zračnog prometa moraju zrakoplovu obratiti najveću pozornost, osigurati pomoć i prednost pred drugim zrakoplovima u skladu s okolnostima.

(b) Kada dođe do nezakonitog ometanja ili se sumnja na nezakonito ometanje, jedinice za usluge zračnog prometa moraju se odmah odazvati na zahtjeve zrakoplova. Informacije koje se odnose na sigurno obavljanje leta i dalje se emitiraju, te se poduzimaju potrebne mjere da bi se ubrzalo izvođenje svih faza leta, posebno sigurno slijetanje zrakoplova.

(c) Kada dođe do nezakonitog ometanja ili se sumnja na nezakonito ometanje, jedinice za usluge zračnog prometa, u skladu s lokalno dogovorenim postupcima, odmah obavješćuju odgovarajuće tijelo koje određuje država, te razmjenjuju potrebne informacije s operatorom zrakoplova ili njegovim ovlaštenim predstavnikom.

▼M2

SERA.11010    Zalutali ili nepoznati zrakoplov

▼B

Zalutali ili nepoznati zrakoplov

(a) Čim jedinica za usluge zračnog prometa primi obavijest o zalutalom zrakoplovu, mora poduzeti sve potrebne mjere iz točaka (1) i (3) kako bi pomogla zrakoplovu i zaštitila njegov let.

1. Ako pozicija zrakoplova nije poznata, jedinica za usluge zračnog prometa mora:

i. pokušati uspostaviti dvosmjernu komunikaciju sa zrakoplovom, ako ta komunikacija već ne postoji;

ii. upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za određivanje njegove pozicije;

iii. obavijestiti ostale jedinice za usluge zračnog prometa, u čije je područje možda zrakoplov zalutao ili može zalutati, uzimajući u obzir sve čimbenike koji su mogli utjecati na navigaciju zrakoplova u tim okolnostima;

iv. obavijestiti, u skladu s lokalno dogovorenim postupcima, odgovarajuće vojne jedinice i dostaviti im dotični plan leta i ostale podatke o zalutalom zrakoplovu;

v. zatražiti od jedinica iz točaka iii. i iv. i od drugih zrakoplova u letu, svu pomoć u uspostavljanju komunikacije sa zrakoplovom i određivanju njegove pozicije.

2. Zahtjevi iz točke (1)(iv) i (1)(v) primjenjuju se i na jedinice za usluge zračnog prometa obaviještene u skladu s točkom (1)(iii).

3. Kada se odredi pozicija zrakoplova, jedinica za usluge zračnog prometa mora:

▼M2

i. obavijestiti zrakoplov o njegovoj poziciji i korektivnim mjerama koje treba poduzeti. Ta se obavijest mora dostaviti odmah nakon što jedinica ATS utvrdi da postoji mogućnost presretanja ili neka druga opasnost za sigurnost zrakoplova; i

▼B

ii. prema potrebi osigurati drugim jedinicama za usluge zračnog prometa i odgovarajućim vojnim jedinicama relevantne informacije o zalutalom zrakoplovu i sve obavijesti upućene tom zrakoplovu.

(b) Čim jedinica za usluge zračnog prometa otkrije nepoznati zrakoplov na svom području, nastoji utvrditi njegov identitet ako je to potrebno za pružanje usluga zračnog prometa ili ako to zahtijevaju nadležna vojna tijela u skladu s lokalno dogovorenim postupcima. U tu svrhu, jedinica za usluge zračnog prometa u skladu s okolnostima poduzima sljedeće mjere:

1. pokušava uspostaviti dvosmjernu komunikaciju sa zrakoplovom;

2. raspituje se o letu kod drugih jedinica za usluge zračnog prometa unutar područja letnih informacija, te od njih traži pomoć u uspostavljanju dvosmjerne komunikacije sa zrakoplovom;

3. raspituje se o letu kod drugih jedinica za usluge zračnog prometa, koje pružaju usluge susjednim područjima letnih informacija, te od njih traži pomoć u uspostavljanju dvosmjerne komunikacije sa zrakoplovom;

4. pokušava dobiti informacije od drugih zrakoplova na tom području;

5. jedinica za usluge zračnog prometa prema potrebi obavješćuje odgovarajuću vojnu jedinicu čim se utvrdi identitet zrakoplova.

(c) U slučaju zalutalog ili nepoznatog zrakoplova, uzima se u obzir mogućnost da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja. Ako jedinica za usluge zračnog prometa smatra da zalutali ili nepoznati zrakoplov može biti predmet nezakonitog ometanja, o tome se odmah obavješćuje nadležno tijelo koje odredi država u skladu s lokalno dogovorenim postupcima.

▼M2

SERA.11014    ACAS-ova indikacija obveznog vertikalnog razdvajanja (RA)

(a) tijekom leta mora se upotrebljavati ACAS II, osim u slučajevima iz popisa minimalne opreme kako je utvrđeno u Uredbi Komisije (EU) br. 965/2012 (1) , tako da omogućuje davanje RA indikacija letačkoj posadi kad se otkrije nedopuštena blizina drugog zrakoplova. To se ne smije primjenjivati ako se, zbog neuobičajenog postupka ili stanja u kojima su performanse ograničene, zahtijeva ograničenje RA indikacija (upotrebljava se isključivo prometno upozorenje (TA) ili ekvivalent).

(b) U slučaju RA-a indikacije ACAS-a, piloti moraju:

1. odmah reagirati u skladu s tom RA indikacijom, osim ako bi to ugrozilo sigurnost zrakoplova;

2. slijediti RA čak i ako postoji nesklad između RA indikacije i upute ATC-a za manevriranje;

3. ne manevrirati protivno RA indikaciji;

4. što je prije moguće s obzirom na radno opterećenje letačke posade, obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATC o svakoj RA indikaciji kojim se zahtijeva odstupanje od važeće upute ili odobrenja ATC-a;

5. odmah slijediti sve izmijenjene RA indikacije;

6. ograničiti izmjene letne putanje na minimum nužan za ispunjavanje RA-ova;

7. odmah nakon prestanka nesklada ponovno uspostaviti uvjete iz uputa i odobrenja ATC-a i

8. obavijestiti ATC čim ponovno lete u skladu s važećim odobrenjem.

(c) Kada pilot prijavi RA indikaciju ACAS-a, kontrolor ne smije pokušati izmijeniti letnu putanju tog zrakoplova sve dok pilot ne javi „CLEAR OF CONFLICT” (nema opasnosti od kolizije).

(d) Nakon što zrakoplov odstupi od svojeg odobrenja ili upute ATC-a kako bi slijedio RA indikaciju, ili pilot prijavi RA indikaciju, kontrolor prestaje biti odgovoran za osiguravanje razdvajanja između tog zrakoplova i svih drugih zrakoplova na koje se izravno utječe manevrom potaknutim RA indikacijom. Kontrolor mora ponovno preuzeti odgovornost za osiguravanje razdvajanja svih relevantnih zrakoplova kada:

1. kontrolor potvrdi primitak izvješća letačke posade da zrakoplov ponovno leti u skladu s važećim odobrenjem ili

2. kontrolor potvrdi primitak izvješća letačke posade da zrakoplov ponovo leti u skladu s važećim odobrenjem i izda alternativno odobrenje čiji primitak letačka posada potvrdi.

▼B

SERA.11015    Presretanje

(a) Osim usluge presretanja i pratnje koja se zrakoplovu osigurava na zahtjev, presretanje civilnih zrakoplova uređuje se odgovarajućim propisima i upravnim direktivama koje izdaju države članice u skladu s Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, a posebno s člankom 3. točkom (d), prema kojoj se države ugovornice ICAO-a, pri izdavanju propisa za svoje državne zrakoplove, obvezuju da će voditi računa o sigurnosti plovidbe civilnih zrakoplova.

(b) Zapovjednik presretanog civilnog zrakoplova mora:

1. odmah postupati po uputama koje dobije od zrakoplova presretača, uz tumačenje i odgovaranje na vizualne signale u skladu sa specifikacijama iz tablica S11-1 i S11-2;

2. po mogućnosti obavijestiti odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa;

3. pokušati uspostaviti radiovezu sa zrakoplovom presretačem ili s odgovarajućom jedinicom za kontrolu presretanja, općim pozivom na frekvenciji za slučaj opasnosti 121,5 MHz, navodeći identitet presretanog zrakoplova i vrstu leta; ako se ne uspostavi veza i ako je moguće, ponoviti poziv na frekvenciji za slučaj opasnosti 243 MHz;

4. ako je opremljen SSR transponderom, odabrati mod A, kod 7 700 , ako odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa ne izda drukčije upute;

5. ako je opremljen sa ADS-B ili ADS-C, odabrati odgovarajuću funkciju za opasnost, ako postoji, ako odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa ne izda drukčije upute.



Tablica S11-1

Signali koje odašilje zrakoplov presretač i odzivi presretanog zrakoplova

Serija

Signali zrakoplova PRESRETAČA

Značenje

Odzivi PRESRETANOG zrakoplova

Značenje

1

DANJU ili NOĆU — Mahanje krilima i bljeskanje pozicijskim svjetlima u nepravilnim razmacima (i svjetlima za slijetanje u slučaju helikoptera) s pozicije malo iznad i ispred presretanog zrakoplova i obično s njegove lijeve strane (ili s desne strane ako je presretani zrakoplov helikopter), te nakon potvrde, blagi horizontalni zaokret obično ulijevo (ili udesno u slučaju helikoptera) prema željenom smjeru leta.

Napomena 1.

Meteorološki uvjeti ili teren mogu uvjetovati da zrakoplov presretač zamijeni pozicije i smjer zaokreta, navedene u seriji 1.

Napomena 2.

Ako presretani zrakoplov ne može održavati brzinu zrakoplova presretača, presretač bi trebao izvoditi seriju zaokreta i mahati krilima pored presretanog zrakoplova.

Presrećem vas. Slijedite me.

DANJU ili NOĆU —Mahanje krilima, bljeskanje pozicijskim svjetlima u nepravilnim razmacima te praćenje presretača.

Razumio, postupam prema uputi.

2

DANJU ili NOĆU — Nagla promjera smjera od 90o ili više uz istodobno penjanje bez prelijetanja smjera leta presretanog zrakoplova.

Smijete nastaviti let.

DANJU ili NOĆU — Mahanje krilima.

Razumio, postupam prema uputi.

3

DANJU ili NOĆU — Izvlačenje podvozja (ako je ugrađeno) i paljenje svjetala za slijetanje, te prelijetanje uzletno-sletne staze u uporabi, odnosno ako je presretani zrakoplov helikopter, prelijetanje prostora za slijetanje helikoptera. U slučaju helikoptera, helikopter presretač izvodi prilaženje za slijetanje i počinje lebdjeti blizu područja za slijetanje.

Sletite na ovaj aerodrom.

DANJU ili NOĆU — Izvlačenje podvozja (ako je ugrađeno), paljenje svjetala za slijetanje i praćenje zrakoplova presretača, te ako se, uzletno-sletna staza u uporabi ili prostora za slijetanje helikoptera nakon prelijetanja smatra prikladnim za slijetanje, započeti postupak slijetanja.

Razumio, postupam prema uputi.



Tablica S11-2

Signali koje odašilje presretani zrakoplov i odzivi zrakoplova presretača

Serija

Signali PRESRETANOG zrakoplova

Značenje

Odzivi zrakoplova PRESRETAČA

Značenje

4

DANJU ili NOĆU — Podizanje podvozja (ako je ugrađeno) i bljeskanje svjetlima za slijetanje pri preletu uzletno-sletne staze ili prostora za slijetanje helikoptera na visini preko 300 m (1 000 stopa) ali ne preko 600 m (2 000 stopa) (u slučaju helikoptera na visini preko 50 m (170 stopa) ali ne preko 100 m (330 stopa)) iznad razine aerodroma, te nastavljanje kruženja iznad uzletno-sletne staze u uporabi ili prostora za slijetanje helikoptera. Ako zrakoplov ne može bljeskati svjetlima za slijetanje, mora bljeskati bilo kojim drugim svjetlima.

Aerodrom koji ste odredili nije prikladan.

DANJU ili NOĆU —Ako se želi da presretani zrakoplov slijedi zrakoplov presretač do zamjenskog aerodroma, zrakoplov presretač podiže podvozje (ako je ugrađeno) i upotrebljava signale iz serije 1, propisane za zrakoplov presretač.

Ako se odluči pustiti presretani zrakoplov, zrakoplov presretač upotrebljava signale iz serije 2, propisane za zrakoplov presretač.

Razumio, slijedite me.

Razumio, možete nastaviti let.

5

DANJU ili NOĆU — Paljenje i gašenje svih raspoloživih svjetala u pravilnim razmacima, ali tako da se razlikuju od bljeskajućih svjetala.

Ne mogu postupiti prema uputi.

DANJU ili NOĆU — Upotrijebi signale iz serije 2, propisane za zrakoplov presretač.

Razumio.

6

DANJU ili NOĆU — Bljeskanje svim raspoloživim svjetlima u nepravilnim razmacima.

U pogibelji sam.

DANJU ili NOĆU — upotrijebi signale iz serije 2, propisane za zrakoplov presretač.

Razumio.

(c) Ako je bilo koja uputa, koja je primljena radiokomunikacijom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti s uputama koje vizualnim signalima daje zrakoplov presretač, presretani zrakoplov mora odmah zatražiti pojašnjenje, a u međuvremenu nastaviti postupati prema vizualnim uputama zrakoplova presretača.

(d) Ako je bilo koja uputa, koja je primljena radiokomunikacijom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti s uputama koje radiokomunikacijom daje zrakoplov presretač, presretani zrakoplov mora odmah zatražiti pojašnjenje, a u međuvremenu nastaviti postupati prema radijskim uputama zrakoplova presretača.

(e) Ako je tijekom presretanja uspostavljena radioveza, ali ne postoji mogućnost komunikacije na zajedničkom jeziku, treba pokušati proslijediti upute, potvrdu uputa i bitne informacije uporabom izraza i izgovora navedenih u tablici S11-3, tako da se svaki izraz emitira dvaput:



Tablica S11-3

Izrazi koje koristi zrakoplov PRESRETAČ

Izrazi koje koristi PRESRETANI zrakoplov

Izraz

Izgovor (1)

Značenje

Izraz

Izgovor (1)

Značenje

CALL SIGN

KOL SA-IN

Koji je vaš pozivni znak?

CALL SIGN

(call sign) (2)

KOL SA-IN

(pozivni znak)

Moj pozivni znak je (pozivni znak)

FOLLOW

FOL-LO

Slijedite me

WILCO

VILL-KO

►M2  Razumio, postupam prema uputi ◄

DESCEND

DEE-SEND

Počnite snižavanje za slijetanje

►M2  Will comply ◄

 

 

 

 

 

CAN NOT

KANN NOTT

Ne mogu postupiti prema uputi

YOU LAND

YOU LAAND

Sletite na ovaj aerodrom

REPEAT

REE-PEET

Ponovite uputu

 

 

 

AM LOST

AM LOSST

Pozicija nepoznata

PROCEED

PRO-SEED

Možete nastaviti let

 

 

 

 

 

 

MAYDAY

MAYDAY

U pogibelji sam

 

 

 

HIJACK (3)

HI-JACK

Otet sam

 

 

 

LAND

(ime mjesta)

LAAND

(ime mjesta)

Tražim slijetanje

(ime mjesta)

 

 

 

DESCEND

DEE-SEND

Tražim snižavanje

(1)   Pozivni znak koji se zahtijeva je znak koji se upotrebljava u radiotelefonskim komunikacijama s jedinicama za usluge zračnog prometa i odgovara identifikaciji zrakoplova u planu leta.

(2)   U drugom stupcu, slogovi koje treba naglasiti podcrtani su.

(3)   Zbog okolnosti, možda nije uvijek dopušteno niti poželjno upotrebljavati izraz „HIJACK”.

(f) Čim jedinica za usluge zračnog prometa sazna da je zrakoplov presretan u njezinom području odgovornosti, ona u skladu s okolnostima mora poduzeti sljedeće mjere:

1. pokušati uspostaviti dvosmjernu komunikaciju s presretanim zrakoplovom svim raspoloživim sredstvima, uključujući radiofrekvenciju za slučaj opasnosti 121,5 MHz, ako ta komunikacija već nije uspostavljena;

2. o presretanju obavijestiti pilota presretanog zrakoplova;

3. uspostaviti vezu s jedinicom kontrole presretanja održavajući dvosmjernu komunikaciju sa zrakoplovom presretačem i dostaviti joj raspoložive informacije o zrakoplovu;

4. prema potrebi prenositi poruke između zrakoplova presretača ili jedinice kontrole presretanja i presretanog zrakoplova;

5. u uskoj suradnji s jedinicom kontrole presretanja, poduzeti sve potrebne mjere da se zajamči sigurnost presretanog zrakoplova;

6. obavijestiti jedinice za usluge zračnog prometa koje pružaju usluge u susjednim područjima letnih informacija, ako izgleda da je zrakoplov zalutao iz tih susjednih područja letnih informacija.

(g) Čim jedinica za usluge zračnog prometa sazna da je zrakoplov presretan izvan njezinog područja odgovornosti, ona u skladu s okolnostima mora poduzeti sljedeće mjere:

1. obavijestiti jedinicu za usluge zračnog prometa koja pruža usluge u zračnom prostoru u kojem se odvija presretanje, i pritom joj osigurati raspoložive informacije koje će pomoći u identificiranju zrakoplova, te zahtijevati od nje da poduzme mjere u skladu s točkom (f);

2. prenositi poruke između presretanog zrakoplova i odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa, jedinice kontrole presretanja ili zrakoplova presretača.

ODJELJAK 12.

Usluge povezane s meteorologijom – Motrenja iz zrakoplova i izvješća govornom komunikacijom

SERA.12001    Vrste motrenja iz zrakoplova

(a) U svim fazama leta obavljaju se sljedeća motrenja iz zrakoplova:

1. posebna motrenja iz zrakoplova; i

2. ostala nerutinska motrenja iz zrakoplova.

SERA.12005    Posebna motrenja iz zrakoplova

(a) Svi zrakoplovi obavljaju posebna motrenja i o njima izvješćuju uvijek kada uoče ili naiđu na sljedeće uvjete:

1. umjerena ili jaka turbulencija; ili

2. umjereno ili jako zaleđivanje; ili

3. jaki planinski val; ili

4. grmljavinske oluje bez tuče, tmurne, unutar oblaka, rasprostranjene ili u olujnim pojasevima; ili

5. grmljavinske oluje s tučom, tmurne, unutar oblaka, rasprostranjene ili u olujnim pojasevima;

6. jaki olujni vjetar s prašinom ili jaka pješčana oluja; ili

7. oblak vulkanskog pepela; ili

8. vulkanska aktivnost prije erupcije ili vulkanska erupcija.

(b) Nadležna tijela prema potrebi propisuju druge uvjete, o kojima svi zrakoplovi moraju izvješćivati kada na njih naiđu ili kad ih uoče.

SERA.12010    Ostala nerutinska motrenja iz zrakoplova

Kada zrakoplov naiđe na druge meteorološke uvjete koji nisu navedeni u točki SERA.12005 (a), npr. smicanje vjetra, a koji po mišljenju zapovjednika zrakoplova mogu utjecati na sigurnost ili znatno smanjiti učinkovitost drugih operacija zrakoplova, zapovjednik o tome obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa što je prije moguće.

SERA.12015    Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova govornom komunikacijom

(a) Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova obavlja se tijekom leta za vrijeme motrenja ili što prije nakon motrenja.

(b) Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova obavlja se u obliku izvješća iz zraka, u skladu s tehničkim specifikacijama u Dodatku 5.

SERA.12020    Razmjena izvješća iz zraka

(a) Jedinice ATS emitiraju što je prije moguće posebna i nerutinska izvješća iz zraka:

1. drugim zainteresiranim zrakoplovima;

2. pripadajućoj služni meteorološkog bdjenja (MWO); i

3. drugim zainteresiranim jedinicama ATS.

(b) Emitiranje poruka zrakoplovima ponavlja se na određenoj frekvenciji i nastavlja se u vremenskom razdoblju koje određuje dotična jedinica ATS.




Dodatak 1.

Signali

1.   SIGNALI POGIBELJI I HITNOSTI

1.1.    Općenito

1.1.1. Neovisno o odredbama u točkama 1.2. i 1.3., zrakoplov u pogibelji koristi sva raspoloživa sredstva da privuče pozornost, objavi svoju poziciju i dobije pomoć.

1.1.2. Postupci telekomunikacijskog prijenosa signala pogibelji i hitnosti u skladu su sa sveskom II. Priloga 10. Čikaške konvencije.

1.2.    Signali pogibelji

1.2.1. Sljedeći signali, koji se upotrebljavaju zajedno ili pojedinačno, znače da zrakoplovu prijeti velika i neposredna opasnost i da traži neodgodivu pomoć:

(a) signal emitiran radiotelegrafijom ili bilo kojom drugom metodom signaliziranja, koji se sastoji od skupine SOS (.. .— — —. .. prema Morseovoj abecedi);

(b) radiotelefonski signal pogibelji, koji se sastoji od izgovorene riječi MAYDAY;

(c) poruka pogibelji poslana podatkovnom vezom, koja prenosi namjeru riječi MAYDAY;

(d) crvene svjetleće rakete ili petarde, ispaljene pojedinačno u kratkim razmacima;

(e) svjetleći padobran s crvenim svjetlom;

(f) postavljanje transpondera na mod A, kod 7700 .

1.3.    Signali hitnosti

1.3.1. Sljedeći signali, koji se upotrebljavaju zajedno ili pojedinačno, znače da zrakoplov želi upozoriti na poteškoće koje ga prisiljavaju na slijetanje, ali ne traži neodgodivu pomoć:

(a) višekratno uključivanje i isključivanje svjetala za slijetanje; ili

(b) višekratno uključivanje i isključivanje pozicijskih svjetala, tako da se razlikuju od bljeskajućih pozicijskih svjetala.

1.3.2. Sljedeći signali, koji se upotrebljavaju zajedno ili pojedinačno, znače da zrakoplov mora emitirati vrlo hitnu poruku u vezi sa sigurnosti plovila, zrakoplova ili drugog vozila ili osoba u zrakoplovu odnosno u svom vidnom polju:

(a) signal emitiran radiotelegrafijom ili bilo kojom drugom metodom signaliziranja, koji se sastoji od skupine XXX (—.. — —..— —..— prema Morseovoj abecedi);

(b) radiotelefonski signal hitnosti, koji se sastoji od izgovorenih riječi PAN, PAN;

(c) poruka hitnosti poslana podatkovnom vezom, koja prenosi namjeru riječi PAN, PAN.

2.   VIZUALNI SIGNALI KOJIMA SE ZRAKOPLOV UPOZORAVA DA NEOVLAŠTENO LETI U PODRUČJU S OGRANIČENJEM LETENJA, U ZABRANJENOM PODRUČJU ILI OPASNOM PODRUČJU ILI NAMJERAVA UĆI U TA PODRUČJA

2.1. Kada se vizualni signali upotrebljavaju danju i noću da upozore zrakoplov koji neovlašteno leti u području s ograničenjem letenja, u zabranjenom ili opasnom području ili namjerava ući u ta područja, niz projektila ispaljenih sa zemlje u razmacima od 10 sekundi, koji rasprskavanjem daju crvenu i zelenu svjetlost ili zvjezdice, upozoravaju zrakoplov da neovlašteno leti u području s ograničenjem letenja, u zabranjenom ili opasnom području ili namjerava ući u ta područja, te da mora poduzeti nužne mjere opreza.

3.   SIGNALI ZA AERODROMSKI PROMET

3.1.    Svjetlosni i pirotehnički signali

3.1.1.    Upute



Tablica AP 1-1

Svjetlo

Signal upućen od aerodromske kontrole prema:

zrakoplovu u letu

zrakoplovu na zemlji

Usmjereno prema dotičnom zrakoplovu

(vidjeti sliku A1-1).

Stalno zeleno

Slijetanje odobreno

Uzlijetanje odobreno

Stalno crveno

Dajte prednost drugom zrakoplovu i nastavite kružiti

Zaustavite se

Serija zelenih bljeskova

Vratite se ponovno za slijetanje (1)

Vožnja odobrena

Serija crvenih bljeskova

Aerodrom nije siguran, ne slijećite

Napustite sletne površine u uporabi

Serija bijelih bljeskova

Sletite na ovaj aerodrom i vozite na stajanku (1)

Vratite se na polaznu točku na aerodromu

Crvena raketa

Bez obzira na sve prethodne upute, privremeno ne slijećite

 

(1)   Odobrenja za slijetanje i vožnju bit će izdana pravodobno.

image

3.1.2.    Potvrda zrakoplova

(a) Tijekom leta:

1. danju:

 mahanjem krila zrakoplova, osim u osnovnom ili završnom dijelu prilaženja;

2. noću:

 dvokratnim uključivanjem i isključivanjem svjetala za slijetanje ili, ako zrakoplov nema tu opremu, uključivanjem i isključivanjem pozicijskih svjetala.

(b) Na zemlji:

1. danju:

 pomicanjem krilaca ili kormila zrakoplova;

2. noću:

 dvokratnim uključivanjem i isključivanjem svjetala za slijetanje ili, ako zrakoplov nema tu opremu, uključivanjem i isključivanjem pozicijskih svjetala.

3.2.    Vizualni signali na zemlji

3.2.1.    Zabrana slijetanja

3.2.1.1. Vodoravna crvena kvadratna ploča sa žutim dijagonalama (slika A1-2), istaknuta na signalnoj površini, znači da je slijetanje zabranjeno i da se zabrana može produljiti.

image Slika A1-2

3.2.2.    Poseban oprez potreban pri prilaženju ili slijetanju

3.2.2.1. Vodoravna crvena kvadratna ploča s jednom žutom dijagonalom (slika A1-3), istaknuta na signalnoj površini, znači da zbog lošeg stanja manevarske površine ili zbog drugih razloga, potreban je poseban oprez pri prilaženju za slijetanje ili pri slijetanju.

image Slika A1-3

3.2.3.    Uporaba uzletno-sletnih staza i staza za vožnju

3.2.3.1. Vodoravni bijeli znak u obliku utega za vježbanje (slika A1-4), istaknut na signalnoj površini, znači da zrakoplovi za slijetanje, uzlijetanje i vožnju smiju upotrebljavati samo uzletno-sletne staze i staze za vožnju.

image Slika A1-4

3.2.3.2. Isti vodoravni bijeli znak u obliku utega za vježbanje, kao u točki 3.2.3.1., ali sa po jednom crnom prugom u kružnim dijelovima znaka okomito na dužinsku os površine (slika A1-5), istaknut na signalnoj površini, znači da zrakoplovi za slijetanje i uzlijetanje smiju upotrebljavati samo uzletno-sletne staze, ali ostali manevri ne ograničavaju se na uzletno-sletne staze i staze za vožnju.

image Slika A1-5

3.2.4.    Zatvorene uzletno-sletne staze ili staze za vožnju

3.2.4.1. Križevi obojeni jednom kontrastnom bojom, bijelom na uzletno-sletnim stazama i žutom na stazama za vožnju (slika A1-6), položeni vodoravno na uzletno-sletnim stazama i stazama za vožnju ili njihovim dijelovima, znače da površina nije prikladna za kretanje zrakoplova.

image Slika A1-6

3.2.5.    Upute za slijetanje ili uzlijetanje

3.2.5.1. Vodoravno postavljeni znak u obliku slova T, bijele ili narančaste boje (slika A1-7), označuje smjer koji mora koristiti zrakoplov za slijetanje i uzlijetanje, a taj smjer mora biti paralelan s dužim krakom slova T prema kraćem kraku. Kada se upotrebljava noću, znak T za slijetanje osvijetljen je ili obrubljen bijelim svjetlima.

image Slika A1-7

3.2.5.2. Dvoznamenkasti broj (slika A1-8), postavljen okomito na aerodromskom kontrolnom tornju ili u njegovoj blizini, oznaka je koja zrakoplovu na manevarskoj površini označuje smjer za uzlijetanje, zaokružena na najbližu deseticu stupnjeva magnetskog kompasa.

image Slika A1-8

3.2.6.    Promjena smjera udesno

3.2.6.1. Kada je istaknuta na signalnoj površini ili vodoravno na kraju uzletno-sletne staze ili zaštitnog pojasa, strelica uočljive boje usmjerena udesno (slika A1-9) znači da su prije slijetanja i nakon uzlijetanja dozvoljene promjene smjera samo udesno.

image Slika A1-9

3.2.7.    Prijavni ured za usluge zračnog prometa

3.2.7.1. Slovo C crne boje, postavljeno okomito na žutoj pozadini (slika A1-10), označuje mjesto prijavnog ureda za usluge zračnog prometa.

image Slika A1-10

3.2.8.    Letenje jedrilica

3.2.8.1. Dvostruki bijeli križ, postavljen vodoravno na signalnoj površini (slika A1-11), znači da aerodrom upotrebljavaju jedrilice i da je u tijeku letenje jedrilica.

image Slika A1-11

4.   PARKIRNI SIGNALI

4.1.    Signalist/parker zrakoplovu

4.1.1.

Signalist/parker daje signale rukama, koje su prema potrebi osvijetljene da bi ih pilot mogao lakše uočiti, okrenut licem prema zrakoplovu, na sljedećim pozicijama:

(a) za zrakoplove s nepomičnim krilima, s lijeve strane zrakoplova na mjestu gdje ga pilot može najbolje vidjeti; i

(b) za helikoptere, na mjestu gdje ga pilot može najbolje vidjeti.

4.1.2.

Prije uporabe sljedećih signala, signalist/parker mora utvrditi da na površini na kojoj će zrakoplov biti vođen nema predmeta u koje bi zrakoplov, postupajući prema SERA.3301(a), mogao udariti.



image

1.  Vodič pozicioniranja vrha krila (1)

Podignite desnu ruku iznad glave s palicom usmjerenom prema gore; palicu u lijevoj ruci usmjerenu prema dolje pomaknite prema tijelu.

image

2.  Odredite ulaz

Potpuno ispružene obje ruke podignite ravno iznad glave pakera s palicama usmjerenima prema gore.

image

3.  Nastavite prema sljedećem signalistu/parkeru ili prema uputama kontrolnog tornja/zemaljske kontrole

Ispružite obje ruke prema gore; pomaknite i istegnite ruke u stranu pokazujući palicama u smjeru položaja sljedećeg parkera ili površine za vožnju po tlu.

image

4.  Vozite ravno naprijed

Ispružene ruke savijte u laktovima i pomičite palice gore-dolje od visine prsnog koša do glave.

image

5.(a)  Skrenite ulijevo (s gledišta pilota)

Desna ruka i palica ispružene su pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo, a lijevom rukom signalizirajte „vozite naprijed”. Brzina pokreta pilotu označuje brzinu skretanja zrakoplova.

image

5.(b)  Skrenite udesno (s gledišta pilota)

Lijeva ruka i palica ispružene su pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo, a desnom rukom signalizirajte „vozite naprijed”. Brzina pokreta pilotu označuje brzinu skretanja zrakoplova.

image

6.(a)  Normalno zaustavljanje

Potpuno ispružite ruke s palicama u stranu pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo, te ih polako pomičite prema gore dok se palice ne prekriže iznad glave.

image

6.(b)  Zaustavite se odmah

]Naglo ispružite ruke i palice prema gore dok se palice ne prekriže iznad glave.

image

7.(a)  Kočite

Podignite ruku malo iznad visine ramena s otvorenom šakom. Kada očima uspostavite kontakt s letačkom posadom, stisnite šaku. Ne mijenjajte položaj dok letačka posada s „podignutim palcem” ne potvrdi signal.

image

7.(b)  Otpustite kočnicu

Podignite ruku malo iznad visine ramena sa stisnutom šakom. Kada očima uspostavite kontakt s letačkom posadom, otvorite šaku. Ne mijenjajte položaj dok letačka posada s „podignutim palcem” ne potvrdi signal.

image

8.(a)  Podmetači postavljeni

S potpuno ispruženim rukama i palicama iznad glave, brzim pokretom pomičite palice jednu prema drugoj dok se ne dodirnu. Uvjerite se da je letačka posada potvrdila signal.

image

8.(b)  Podmetači uklonjeni

S potpuno ispruženim rukama i palicama iznad glave, brzim pokretom pomičite palice jednu od druge u stranu. Ne uklanjajte podmetače dok to ne odobri letačka posada.

image

9.  Pokrenite motor(e)

Podignite desnu ruku do visine glave, palicu usmjerite prema gore i počnite kružiti rukom; istodobno lijevom rukom podignutom iznad glave pokažite motor koji treba pokrenuti.

image

10.  Zaustavite motore

Ispružite ruku s palicom prema naprijed u visini ramena; pomaknite ruku s palicom do vrha lijevog ramena i povucite palicu preko vrata do vrha desnog ramena pokretom sličnim rezanju.

image

11.  Usporite

Ispružene ruke s palicama pomičite gore-dolje pokretom sličnim tapšanju, od visine struka prema koljenima.

image

12.  Smanjite snagu motora na označenoj strani

S rukama ispruženim prema dolje i palicama prema zemlji, pomičite desnu ili lijevu palicu gore-dolje, ovisno o tome na kojoj strani treba smanjiti snagu motora.

image

13.  Vozite unatrag

Ruke su postavljene ispred tijela u visini struka; kružite rukama prema naprijed. Za prekid vožnje unatrag, upotrijebite signale iz točke 6.(a) ili 6.(b).

image

14.(a)  Vozite unatrag repom udesno

Usmjerite lijevu ruku s palicom prema dolje, a desnu ruku spuštajte i podižite ponovljenim pokretima od okomitog položaja iznad glave do vodoravnog položaja prema naprijed.

image

14.(b)  Vozite unatrag repom ulijevo

Ispružite desnu ruku s palicom prema dolje, a lijevu ruku spuštajte i podižite ponovljenim pokretima od okomitog položaja iznad glave do vodoravnog položaja prema naprijed.

image

15.  Potvrđujem/put je slobodan (2)

Podignite desnu ruku do visine glave, palicu usmjerite prema gore ili pokažite ruku s podignutim palcem; lijeva ruka ostaje pružena uz tijelo.

image

16.  Lebdite na mjestu (3)

Potpuno ispružite ruke i palice vodoravno na svaku stranu pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo.

image

17.  Penjite se (3)

Potpuno ispružite ruke i palice vodoravno na svaku stranu pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo, te ih s dlanovima okrenutima prema gore pomičite prema gore. Brzina pokreta označuje brzinu penjanja.

image

18.  Spuštajte se (3)

Potpuno ispružite ruke i palice vodoravno na svaku stranu pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo, te ih s dlanovima okrenutima prema dolje pomičite prema dolje. Brzina pokreta označuje brzinu spuštanja.

image

19.(a)  Krećite se vodoravno ulijevo (s gledišta pilota) (3)

Ispružite ruku vodoravno pod kutom od 90 stupnjeva na desnu stranu tijela. Pomičite drugu ruku u istom smjeru pokretom sličnim metenju.

image

19.(b)  Krećite se vodoravno udesno (s gledišta pilota) (3)

Ispružite ruku vodoravno pod kutom od 90 stupnjeva na lijevu stranu tijela. Pomičite drugu ruku u istom smjeru pokretom sličnim metenju.

image

20.  Sletite (3)

Prekrižite ruke ispred tijela s palicama prema dolje.

image

21.  Zadržite poziciju/čekajte

Potpuno ispružite ruke i palice usmjerite prema dolje pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na tijelo. Ostanite u tom položaju dok zrakoplov ne dobije odobrenje za sljedeći manevar.

image

22.  Slobodni ste

Zrakoplov otpremite standardnim pozdravom desnom rukom i/ili palicom. Očima održavajte kontakt s letačkom posadom dok zrakoplov ne počne voziti po tlu.

image

23.  Ne dirajte uređaje za upravljanje (tehnički/pomoćni komunikacijski signal)

Desnu ruku potpuno ispružite iznad glave sa zatvorenom šakom ili držite palicu u vodoravnom položaju; lijeva ruka ostaje uz tijelo.

image

24.  Uključite zemaljsko napajanje (tehnički/pomoćni komunikacijski signal)

Držite ruke potpuno ispružene iznad glave; otvorite lijevi dlan u vodoravnom položaju te podvucite vrhove prstiju desne ruke i dodirnite otvoreni dlan lijeve ruke (tako da oblikujete slovo T). Noću se za oblikovanje slova T iznad glave mogu koristiti osvijetljene palice.

image

25.  Isključite napajanje (tehnički/pomoćni komunikacijski signal)

Držite ruke potpuno ispružene iznad glave, tako da vrhovi prstiju desne ruke dodiruju otvoreni dlan lijeve ruke, koji je u vodoravnom položaju (tako da oblikujete slovo T); zatim odmaknite desnu ruku od lijeve. Ne isključujte napajanje dok to ne odobri letačka posada. Noću se za oblikovanje slova T iznad glave mogu koristiti osvijetljene palice.

image

26.  Negativan odgovor (tehnički/pomoćni komunikacijski signal)

Desnu ruku držite ispruženu u stranu pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo i usmjerite palicu prema zemlji ili pokažite ruku s „palcem prema dolje”; lijeva ruka ostaje uz tijelo.

image

27.  Uspostavite komunikaciju interfonom (tehnički/pomoćni komunikacijski signal)

Ispružite obje ruke pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo i pomaknite ih tako da dlanovima pokrijete oba uha.

image

28.  Otvorite/zatvorite stepenice (tehnički/pomoćni komunikacijski signal) (4)

Ispružite lijevu ruku iznad glave pod kutom od 45 stupnjeva, a desnu ruku iz položaja uz tijelo pomičite pokretom sličnim metenju do vrha lijevog ramena.

(1)   Osoba koja stoji kod vrha krila zrakoplova ovim signalom pokazuje pilotu/parkeru/operatoru izguravanja zrakoplova (push-back) da će kretanje zrakoplova na parkirno mjesto ili s njega biti neometano.

(2)   Ovaj se signal koristi i kao tehnički/pomoćni komunikacijski signal.

(3)   Upotrebljava se za lebdenje helikoptera.

(4)   Ovaj je signal predviđen uglavnom za zrakoplove sa sustavom ugrađenih stepenica u prednjem dijelu.

4.2.    Pilot zrakoplova signalistu/parkeru

4.2.1.

Ove signale upotrebljava pilot u pilotskoj kabini, pri čemu njegove ruke moraju biti jasno vidljive signalistu/parkeru i prema potrebi osvijetljene da bi ih signalist/parker mogao lakše uočiti.

▼M2



image

(a)  Kočnice upotrijebljene: podignite ruku i šaku s ispruženim prstima vodoravno ispred lica, a zatim stisnite šaku.

image

(b)  Kočnice otpuštene: podignite ruku sa stisnutom šakom vodoravno ispred lica, a zatim ispružite prste.

image

(c)  Podstavite podmetače: ruke ispružene u stranu, s dlanovima prema vani, šake prekrižite ispred lica.

image

(d)  Uklonite podmetače: šake prekrižene ispred lica, s dlanovima prema vani, ruke ispružite u stranu.

image

(e)  Spreman za pokretanje motora: Podignite odgovarajući broj prstiju jedne ruke, čime pokazujete broj motora koji treba pokrenuti.

▼B

4.3.    Tehnički/pomoćni komunikacijski signali

4.3.1.

Signaliziranje rukom koristi se samo kada za tehničke/pomoćne komunikacijske signale nije moguća verbalna komunikacija.

4.3.2.

Signalisti/parkeri moraju dobiti potvrdu od letačke posade za tehničke/pomoćne komunikacijske signale.

5.   STANDARDNI SIGNALI RUKOM U SLUČAJU OPASNOSTI

5.1. Sljedeći signali rukom određeni su kao minimum koji se zahtijeva za komunikaciju u slučaju opasnosti između zapovjednika specijalne jedinice ARFF/vatrogasaca ARFF i posade u pilotskoj kabini i/ili kabinske posade ugroženog zrakoplova. Signale rukom ARFF za slučaj opasnosti za letačku posadu treba davati s prednje lijeve strane zrakoplova.



image

1.  Preporučena evakuacija

Evakuacija preporučena na temelju procjene vanjske situacije koju daje zapovjednik specijalne jedinice spasilačke i vatrogasne službe u zrakoplovu.

Ruka je ispružena od tijela vodoravno, s dlanom podignutim u razini očiju. Davati znak savijanjem ruke unazad. Druga ruka ostaje uz tijelo.

Noću – isti pokreti osvijetljenim palicama.

image

2.  Preporučeno zaustavljanje

Preporučite zaustavljanje evakuacije koja je u tijeku. Zaustavite kretanje zrakoplova ili drugu aktivnost koja je u tijeku.

Ruke ispred glave – prekrižene u zapešću.

Noću – isti pokreti osvijetljenim palicama.

image

3.  Situacija pod kontrolom

Nema vanjskih dokaza koji ukazuju na opasnost ili „sve u redu”.

Ruke ispružene prema vani i dolje pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na tijelo. Ruke se istodobno pomiču prema unutra ispod struka sve dok se ne prekriže u zapešćima, a zatim se ispruže prema vani u početni položaj.

Noću – isti pokreti osvijetljenim palicama.

image

4.  Požar

Pomičite desnu ruku u raznim smjerovima od visine ramena prema koljenu, istodobno pokazujući lijevom rukom mjesto požara.

Noću – isti pokreti osvijetljenim palicama.




Dodatak 2.

Slobodni baloni bez posade

1.   KLASIFIKACIJA SLOBODNIH BALONA BEZ POSADE

1.1.    Slobodni baloni bez posade razvrstani su kao (vidjeti sliku AP2-1):

(a)  laki: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret od dva ili više paketa s kombiniranom masom manjom od 4 kg, osim ako se smatra teškim balonom u skladu s točkom (c) (2), (3) ili (4); ili

(b)  srednje teški: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret od dva ili više paketa s kombiniranom masom od 4 kg ili više, ali manje od 6 kg, osim ako se smatra teškim balonom u skladu s točkom (c) (2), (3) ili (4); ili

(c)  teški: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret:

1. s kombiniranom masom od 6 kg ili više; ili

2. koji uključuje paket od 3 kg ili više; ili

3. koji uključuje paket od 2 kg ili više s površinskom gustoćom preko 13 g na kvadratni centimetar, što se određuje dijeljenjem ukupne mase paketa s korisnim teretom u gramima s površinom njegove najmanje plohe u kvadratnim centimetrima; ili

4. koji koristi uže ili drugo sredstvo za ovjes korisnog tereta, koje zahtijeva sudarnu silu od 230 N ili više da bi se odvojio obješeni korisni teret od balona.

2.   OPĆA OPERATIVNA PRAVILA

2.1.

Slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati bez odobrenja države iz koje je pušten.

2.2.

Slobodnim balonom bez posade, osim lakog balona koji se upotrebljava isključivo u meteorološke svrhe i upravlja na način koji propisuje nadležno tijelo, ne smije se upravljati preko državnog područja neke druge države bez odobrenja dotične druge države.

2.3.

Odobrenje iz točke 2.2. mora se dobiti prije puštanja balona ako se pri planiranju operacije opravdano očekuje da bi balon mogao zaći u zračni prostor druge države. Takvo odobrenje može se dobiti za niz letova balona ili za određenu vrstu uobičajenog leta, npr. let balona za atmosferska istraživanja.

2.4.

Slobodnim balonom bez posade upravlja se u skladu s uvjetima koje određuje država registracije i država (države) koju bi mogao preletjeti.

2.5.

Slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati tako da bi udar balona ili bilo kojeg njegovog dijela, uključujući korisni teret, u zemlju mogao prouzročiti opasnost za osobe ili imovinu.

2.6.

Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati iznad otvorenog mora bez prethodne koordinacije s ANSP-om.

Slika AP2-1

image

3.   OPERATIVNA OGRANIČENJA I ZAHTJEVI ZA OPREMU

3.1.

Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati bez odobrenja ANSP-a na bilo kojoj razini ili kroz bilo koju razinu ispod 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine na kojoj:

(a) su oblaci ili tamne pojave koje pokrivaju više od četiri osmine neba; ili

(b) horizontalna vidljivost iznosi manje od 8 km.

3.2.

Teški ili srednje teški slobodni balon bez posade ne smije se pustiti na način koji može prouzročiti letenje niže od 300 m (1 000 stopa) iznad gusto naseljenih područja gradova ili naselja ili skupine osoba na otvorenom koje nisu povezane s operacijom.

3.3.

Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati:

(a) osim ako je opremljen najmanje dvjema napravama ili sustavima za prekid leta, koji mogu biti automatski ili teledirigirani, koji rade nezavisno jedan od drugoga;

(b) osim ako se za polietilenske balone bez tlaka, za prekid leta kupole balona upotrebljavaju najmanje dvije metode, sustava, naprave ili njihove kombinacije, koji rade nezavisno jedan od drugoga;

(c) kupola balona opremljena je radarskom refleksijskom napravom (napravama) ili radarskim refleksijskim materijalom koji osigurava odjek do površinskog radara koji radi u frekvencijskom području od 200 MHz do 2 700 MHz, i/ili balon je opremljen drugim napravama koje će operatoru omogućiti stalno praćenje izvan područja zemaljskog radara.

3.4.

Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati pod sljedećim uvjetima:

(a) u području u kojem se upotrebljava zemaljska oprema SSR, osim ako je balon opremljen sekundarnim nadzornim radarskim transponderom, s mogućnošću javljanja barometarske visine, koji stalno radi na dodijeljenom kodu ili koji prema potrebi može uključiti postaja za praćenje; ili

(b) u području u kojem se upotrebljava zemaljska oprema ADS-B, osim ako je balon opremljen odašiljačem ADS-B, s mogućnošću javljanja barometarske visine, koji stalno radi ili koji prema potrebi može uključiti postaja za praćenje.

3.5.

Slobodnim balonom bez posade, koji je opremljen povlačnom antenom za čiji je prijelom u bilo kojoj točki potrebna sila veća od 230 N, ne smije se upravljati osim ako antena ima obojene zastavice ili trake pričvršćene u razmacima od najviše 15 m.

3.6.

Noću ili u bilo kojem drugom razdoblju koje propisuje nadležno tijelo, teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati ispod 18 000 (60 000 stopa) barometarske visine, ako balon i njegovi dodaci i korisni teret, bez obzira na to odvajaju li se tijekom operacije ili ne, nisu osvijetljeni.

3.7.

Teškim slobodnim balonom bez posade, koji je opremljen ovjesnom napravom (osim otvorenog padobrana vrlo uočljive boje) duljine preko 15 m, ne smije se upravljati noću ispod 18 000 (60 000 stopa) barometarske visine, osim ako je ovjesna naprava obojena izmjeničnim pojasevima vrlo uočljivih boja ili ako ima pričvršćene obojene zastavice.

4.   PREKID LETA

4.1.

Operator teškog slobodnog balona bez posade aktivira odgovarajuće naprave za prekid leta iz točke 3.3.(a) i (b):

(a) kada se utvrdi da su vremenski uvjeti nepovoljniji od onih koji su propisani za letenje;

(b) ako zbog kvara ili bilo kojeg drugog razloga, daljnja operacija postane opasna za zračni promet ili za osobe ili imovinu na zemlji; ili

(c) prije neovlaštenog ulaska u zračni prostor iznad državnog područja druge države.

5.   PRIJAVA LETA

5.1.    Prijava prije uzlijetanja

5.1.1.

Prva prijava predviđenog leta slobodnog balona bez posade, srednje teške ili teške kategorije, dostavlja se odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa najmanje sedam dana prije datuma predviđenog leta.

5.1.2.

Prijava predviđenog leta uključuje sljedeće informacije, koje može zahtijevati odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa:

(a) identifikacija leta balona ili naziv oznake projekta;

(b) klasifikacija i opis balona;

(c) SSR kod, adresa zrakoplova ili frekvencija NDB prema potrebi;

(d) ime operatora i telefonski broj;

(e) mjesto puštanja balona;

(f) predviđeno vrijeme puštanja (ili vrijeme početka i završetka višestrukih puštanja);

(g) broj balona koji će se pustiti i predviđeni vremenski razmak između puštanja balona (ako se radi o višestrukim puštanjima);

(h) očekivani smjer penjanja;

(i) putna razina (putne razine) (barometarska visina);

(j) predviđeno trajanje leta do prolaska 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine ili do postizanja putne razine ako je ta razina na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa), zajedno s predviđenim mjestom. Ako se operacija sastoji od stalnih puštanja, treba uključiti predviđeno vrijeme kada će prvi i posljednji balon u nizu postići odgovarajuću razinu (npr. 122136Z-130330Z);

(k) predviđeni datum i vrijeme prekida leta i planirano mjesto područja udara/pronalaska. U slučaju balona koji obavljaju dugotrajne letove, zbog čega se datum i vrijeme prekida leta i mjesto ne mogu točno predvidjeti, upotrebljava se izraz „dugotrajan”. Ako se predviđa više od jednog mjesta udara/pronalaska, svako se mjesto navodi zajedno s odgovarajućim predviđenim vremenom udara. Ako se predviđa niz stalnih udara, treba uključiti predviđeno vrijeme prvog i posljednjeg udara u nizu (npr. 070330Z-072300Z).

▼M2

5.1.3.

Svaka promjena informacija prije puštanja, prijavljena u skladu s točkom 5.1.2., mora se proslijediti dotičnoj jedinici ATS najmanje 6 sati prije predviđenog vremena puštanja, ili u slučaju istraživanja solarnih ili svemirskih poremećaja s uključenim elementom kritičnog vremena, najmanje 30 minuta prije predviđenog vremena početka operacije.

▼B

5.2.    Obavijest o puštanju

5.2.1.

Odmah nakon puštanja srednje teškog ili teškog slobodnog balona bez posade, operator javlja odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa sljedeće:

(a) identifikaciju leta balona;

(b) mjesto puštanja;

(c) stvarno vrijeme puštanja;

(d) predviđeno vrijeme prolaska 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine, ili predviđeno vrijeme postizanja putne razine ako je ta razina na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa), i predviđeno mjesto; i

(e) svaku promjenu informacija prethodno prijavljenih u skladu s točkom 5.1.2. (g) i (h).

5.3.    Obavijest o otkazivanju

5.3.1.

Operator obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa odmah nakon saznanja o otkazivanju predviđenog leta srednje teškog ili teškog slobodnog balona bez posade, koji je prethodno prijavljen u skladu sa stavkom 5.1.

6.   BILJEŽENJE POZICIJE I IZVJEŠĆA O POZICIJI

6.1.

Operator teškog slobodnog balona bez posade, koji leti na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine, nadzire letnu putanju balona i šalje izvješća o poziciji balona u skladu sa zahtjevima službe zračnog prometa. Ako službe zračnog prometa ne zahtijevaju izvješća o poziciji balona u učestalijim vremenskim razmacima, operator bilježi poziciju svaka 2 sata.

6.2.

Operator teškog slobodnog balona bez posade, koji leti na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine, nadzire napredovanje leta balona i šalje izvješća o poziciji balona u skladu sa zahtjevima službe zračnog prometa. Ako službe zračnog prometa ne zahtijevaju izvješća o poziciji balona u učestalijim vremenskim razmacima, operator bilježi poziciju svaka 24 sata.

6.3.

Ako se pozicija ne može bilježiti u skladu s točkama 6.1. i 6.2., operator odmah obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa. Ta obavijest uključuje posljednju zabilježenu poziciju. Kada se ponovno uspostavi praćenje balona, odmah se obavješćuje odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa.

6.4.

Jedan sat prije početka planiranog spuštanja teškog slobodnog balona bez posade, operator prosljeđuje odgovarajućoj jedinici ATS sljedeće informacije o balonu:

(a) trenutačna geografska pozicija;

(b) trenutačna razina (barometarska visina);

(c) predviđeno vrijeme ulaska u područje barometarske visine od 18 000 m (60 000 stopa), ako je primjenjivo;

(d) predviđeno vrijeme i mjesto udara u zemlju.

6.5.

Operator teškog ili srednje teškog slobodnog balona bez posade obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa o završetku operacije.




Dodatak 3.

Tablica putnih razina

1.1. Putne razine koje treba uzeti u obzir su sljedeće:



PUTANJA (1)

Od 000 stupnjeva do 179 stupnjeva

Od 180 stupnjeva do 359 stupnjeva

IFR letovi

VFR letovi

IFR letovi

VFR letovi

Razina

Razina

Razina

Razina

FL

Stope

Metri

FL

Stope

Metri

FL

Stope

Metri

FL

Stope

Metri

010

1 000

300

020

2 000

600

030

3 000

900

035

3 500

1 050

040

4 000

1 200

045

4 500

1 350

050

5 000

1 500

055

5 500

1 700

060

6 000

1 850

065

6 500

2 000

070

7 000

2 150

075

7 500

2 300

080

8 000

2 450

085

8 500

2 600

090

9 000

2 750

095

9 500

2 900

100

10 000

3 050

105

10 500

3 200

110

11 000

3 350

115

11 500

3 500

120

12 000

3 650

125

12 500

3 800

130

13 000

3 950

135

13 500

4 100

140

14 000

4 250

145

14 500

4 400

150

15 000

4 550

155

15 500

4 700

160

16 000

4 900

165

16 500

5 050

170

17 000

5 200

175

17 500

5 350

180

18 000

5 500

185

18 500

5 650

190

19 000

5 800

195

19 500

5 950

200

20 000

6 100

205

20 500

6 250

210

21 000

6 400

215

21 500

6 550

220

22 000

6 700

225

22 500

6 850

230

23 000

7 000

235

23 500

7 150

240

24 000

7 300

245

24 500

7 450

250

25 000

7 600

255

25 500

7 750

260

26 000

7 900

265

26 500

8 100

270

27 000

8 250

275

27 500

8 400

280

28 000

8 550

285

28 500

8 700

290

29 000

8 850

 

 

 

300

30 000

9 150

 

 

 

310

31 000

9 450

 

 

 

320

32 000

9 750

 

 

 

330

33 000

10 050

 

 

 

340

34 000

10 350

 

 

 

350

35 000

10 650

 

 

 

360

36 000

10 950

 

 

 

370

37 000

11 300

 

 

 

380

38 000

11 600

 

 

 

390

39 000

11 900

 

 

 

400

40 000

12 200

 

 

 

410

41 000

12 500

 

 

 

430

43 000

13 100

 

 

 

450

45 000

13 700

 

 

 

470

47 000

14 350

 

 

 

490

49 000

14 950

 

 

 

510

51 000

15 550

 

 

 

etc.

etc.

etc. etc.

 

 

 

etc.

etc.

etc.

 

 

 

(1)   Magnetska putanja ili, u polarnim područjima na geografskim širinama preko 70 stupnjeva i unutar proširenja tih područja, koja mogu propisati nadležna tijela, putanje na koordinatnoj mreži određene mrežom crta paralelnih s nultim meridijanom i prikazanih na polarnoj stereografskoj karti, na kojoj se smjer prema Sjevernom polu koristi kao sjever koordinatne mreže.




Dodatak 4.



Klase zračnog prostora ATS – usluge koje se pružaju i zahtjevi za let

(odnosi se na SERA.6001 i SERA.5025(b))

Klasa

Vrsta leta

Razdvajanje

Usluga

Ograničenje brzine (1)

Mogućnost radiokomunikacije

Stalna dvosmjerna govorna komunikacija zrak-zemlja

Potrebno odobrenje ATC

A

samo IFR

Svi zrakoplovi

Usluga kontrole zračnog prometa

Ne primjenjuje se

Da

Da

Da

B

IFR

Svi zrakoplovi

Usluga kontrole zračnog prometa

Ne primjenjuje se

Da

Da

Da

VFR

Svi zrakoplovi

Usluga kontrole zračnog prometa

Ne primjenjuje se

Da

Da

Da

C

IFR

IFR od IFR

IFR od VFR

Usluga kontrole zračnog prometa

Ne primjenjuje se

Da

Da

Da

VFR

VFR od IFR

(1)  Usluga kontrole zračnog prometa za razdvajanje od IFR; ►M2   (2)  Usluga kontrole zračnog prometa, prometne informacije VFR/VFR (i, na zahtjev, savjet o izbjegavanju prometa,)  ◄

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Da

Da

Da

D

IFR

IFR od IFR

Usluga kontrole zračnog prometa, prometne informacije o VFR letovima

(i savjet o izbjegavanju prometa, na zahtjev)

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Da

Da

Da

VFR

Nema

►M2  Usluga kontrole zračnog prometa, prometne informacije IFR/VFR i VFR/VFR (i na zahtjev, savjet o izbjegavanju prometa,) ◄

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Da

Da

Da

E

IFR

IFR od IFR

Usluga kontrole zračnog prometa i, po mogućnosti, prometne informacije o VFR letovima

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Da

Da

Da

VFR

Nema

Po mogućnosti prometne informacije

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Ne (2)

Ne (2)

Ne

F

IFR

IFR od IFR po mogućnosti

Savjetodavna usluga zračnog prometa; usluga prometnih informacija, na zahtjev

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Da (3)

Ne (3)

Ne

VFR

Nema

Usluga prometnih informacija, na zahtjev

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Ne (2)

Ne (2)

Ne

G

IFR

Nema

Usluga prometnih informacija, na zahtjev

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Da (2)

Ne (2)

Ne

VFR

Nema

Usluga prometnih informacija, na zahtjev

250 čvorova IAS ispod

3 050 m

(10 000 stopa) AMSL

Ne (2)

Ne (2)

Ne

(1)   Ako je razina prijelazne apsolutne visine ispod 3050 m (10 000 stopa) AMSL, treba upotrijebiti FL 100 umjesto 10 000 stopa. Nadležno tijelo može izuzeti vrste zrakoplova koje, zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga, ne mogu održavati ovu brzinu.

(2)   Piloti održavaju stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja i prema potrebi uspostavljaju dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu u RMZ.

(3)   Govorna komunikacija zrak-zemlja obvezna je za letove koji su uključeni u savjetodavnu uslugu. Piloti održavaju stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja i prema potrebi uspostavljaju dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu u RMZ.




Dodatak 5.

ZAHTJEVI ZA USLUGE U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Tehničke specifikacije za motrenja iz zrakoplova i izvješća govornom komunikacijom

1.   SADRŽAJ IZVJEŠĆA IZ ZRAKA

1.1.    Posebna izvješća iz zraka

1.1.1. Posebna izvješća iz zraka sadrže sljedeće elemente:

Oznaka vrste poruke

Odjeljak 1. (Informacije o poziciji)

Identifikacija zrakoplova

Pozicija ili geografska širina i dužina

Vrijeme

Razina ili raspon razina

Odjeljak 3. (Meteorološke informacije)

Razlog za izdavanje posebnog izvješća iz zraka, koji se odabire iz popisa navedenog u SERA.12005 (a).

2.   POSEBNE ODREDBE ZA IZVJEŠĆA O SMICANJU VJETRA I VULKANSKOM PEPELU

2.1.    Izvješća o smicanju vjetra

2.1.1. U izvješća motrenja iz zrakoplova o smicanju vjetra tijekom faze početnog penjanja i prilaženja zrakoplova, treba uključiti vrstu zrakoplova.

2.1.2. Ako su uvjeti smicanja vjetra u fazi početnog penjanja i prilaženja zrakoplova prijavljeni ili predviđeni ali se nisu pojavili, zapovjednik zrakoplova mora što je prije moguće obavijestiti odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa, osim ako zna da je odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa o tome već obavijestio prethodni zrakoplov.

2.2.    Izvješća o vulkanskoj aktivnosti nakon leta

2.2.1. Po dolasku zrakoplova na aerodrom, operator zrakoplova ili član letačke posade odmah predaje ispunjeno izvješće o vulkanskoj aktivnosti aerodromskoj meteorološkoj službi, ili ako takva služba članovima letačke posade pristiglog zrakoplova nije lako dostupna, s ispunjenim obrascem postupa se u skladu s lokalnim dogovorima između meteorološke službe i operatora zrakoplova.

2.2.2. Ispunjeno izvješće o vulkanskoj aktivnosti, koje prima meteorološka služba, odmah se prosljeđuje službi meteorološkog bdjenja odgovornoj za meteorološko bdjenje u području letnih informacija u kojemu je uočena vulkanska aktivnost.




Dopuna PRILOGU

Popis zajednički dogovorenih razlika o kojima treba obavijestiti ICAO u skladu s člankom 5. ove Uredbe:

Prilog 2. ICAO-u



Razlike između ove Uredbe i međunarodnih standarda iz Priloga 2. (10. izdanje, do uključivo izmjene 42.) Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu

Razlika A2-01k

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 3.

3.2.2.

Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, SERA.3210(b) navodi:

Razlika A2-02

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 3.

3.2.3.2.(b)

Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.3215(b)(2) navodi (s dodatkom podcrtanog teksta standardu ICAO-a u Prilogu 2., 3.2.3.2.(b)):

Razlika A2-03

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 3.

3.2.5.(c) i (d)

Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.3225 razlikuje se od standarda ICAO-a u Prilogu 2., 3.2.5.(c) i 3.2.5.(d) u tome što navodi da se podstavci (c) i (d) ne primjenjuju na balone:

Razlika A2-04

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 3.

3.3.1.2.

Prilog 2. ICAO-a, 3.3.1.2. zamjenjuje se Provedbenom uredbom (EU) br. 923/2012 SERA.4001(b). Razlike između standarda ICAO-a i ove uredbe Unije su sljedeće:

— U pogledu letova VFR, planiranih preko međunarodnih granica, uredba Unije (SERA.4001(b)(5)) razlikuje se od standarda ICAO-a u Prilogu 2., 3.3.1.2.(e) u dodatku podcrtanog teksta, kako slijedi:

— 

— U pogledu letova VFR i IFR, koji su planirani kao noćni letovi, umeće se dodatni zahtjev u uredbu Unije SERA.4001(b)(6), kako slijedi:

— 

Ova je razlika navedena i u Razlici A2-06 dolje za VFR.

Razlika A2-05

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 3.

3.2.2.4.

Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.3210(c)(3)(i) razlikuje se od standarda ICAO-a u Prilogu 2., 3.2.2.4. u tome što navodi sljedeće:

Razlika A2-06

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 4.

4.3.

Nova odredba. Prilog 2. ICAO-a, 4.3. zamjenjuje se Provedbenom uredbom (EU) 923/2012 SERA.5005(c). Razlika je u tome što Provedbena uredba (EU) 923/2012 dodaje zahtjeve prema kojima su dopušteni noćni letovi VFR, kako slijedi:

Razlika A2-07

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 4.

4.6.

Prilog 2. ICAO-a, 4.6. zamjenjuje se Provedbenom uredbom (EU) br. 923/2012 SERA.5005, koja u točki (f) uvodi kriterije za visinu prepreke, kako slijedi:

Razlika A2-08

Prilog 2. ICAO-a

Poglavlje 3.

3.8. i Dodatak 2.

Riječi „u pogibelji” u dijelu 3.8. poglavlja 3. nisu uključene u zakonodavstvo Unije, čime se proširuje područje primjene pratnje na sve vrste letova koji zatraže takvu uslugu. Nadalje, odredbe iz Dodatka 2., dijelova 1.1. do uključivo 1.3., kao i odredbe iz Dodatka A, nisu uključene u zakonodavstvo Unije.

Prilog 11. ICAO-a



Razlike između ove Uredbe i međunarodnih standarda iz Priloga 11. (13. izdanje, do uključivo izmjene 47-B.) i Priloga 3. (17. izdanje, do uključivo izmjene 75.) Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu

Razlika A11-01

Prilog 11. ICAO-a

Poglavlje 2.

Stavak 2.25.5.

Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, SERA.3401(d)(1) razlikuje se od standarda 2.25.5. u Prilogu 11. ICAO-a u tome što navodi

Razlika A11-02

Prilog 11. ICAO-a

Poglavlje 2.

Stavak 2.6.1.

Mogućnost izuzeća. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.6001 dopušta zrakoplovu da prekorači ograničenje brzine od 250 čvorova ako nadležno tijelo to odobri za vrste zrakoplova koji zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu održavati tu brzinu

Razlika A11-03

Prilog 11. ICAO-a

Poglavlje 3.

Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.8005(b), navodi:

(b)  U odobrenjima koja izdaju jedinice kontrole zračnog prometa osigurano je razdvajanje:

1.  između svih letova u zračnom prostoru klase A i B;

2.  između letova IFR u zračnom prostoru klase C, D i E;

3.  između letova IFR i VFR u zračnom prostoru klase C;

4.  između letova IFR i specijalnih letova VFR;

5.  između specijalnih letova VFR, osim ako nadležno tijelo odredi drukčije;

osim što se u gore navedenim slučajevima iz točke (b), u zračnom prostoru klase D i E, let može odobriti ako to zatraži pilot zrakoplova i ako je s tim suglasan pilot drugog zrakoplova, te ako tako propisuje nadležno tijelo, pod uvjetom da danju u vizualnim meteorološkim uvjetima održava vlastito razdvajanje za određeni dio leta ispod 3 050 m (10 000 stopa) tijekom penjanja ili snižavanja.

Razlika A11-04

Prilog 11. ICAO-a

Poglavlje 3.

Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.8015, navodi (s dodatkom podcrtanog teksta standardu ICAO-a u Prilogu 11., 3.7.3.1.):

(e)  Ponavljanje odobrenja i sigurnosnih informacija

1.  Letačka posada ponavlja kontroloru zračnog prometa dijelove odobrenja i uputa ATC povezane sa sigurnosti, koje se emitiraju govornom komunikacijom. Uvijek se ponavljaju sljedeće točke:

i.  odobrenja ATC za rutu;

ii.  odobrenja i upute za ulazak, slijetanje, uzlijetanje, kratko čekanje, prelaženje, vožnju i povratnu vožnju na bilo kojoj uzletno-sletnoj stazi; i

iii.  uzletno-sletna staza u uporabi, postavke visinomjera, kodovi SSR, novododijeljeni komunikacijski kanali, upute za razine, upute za smjer i brzinu; i

iv.  prijelazne razine, koje izdaje kontrolor ili su sadržane u emitiranju informacija ATIS.

Razlika A11-05

Prilog 11. ICAO-a

Poglavlje 3.

Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.8015(e)(2), navodi (s dodatkom podcrtanog teksta standardu ICAO-a u Prilogu 11., 3.7.3.1.1.):

2.  Ostala odobrenja i upute, uključujući uvjetna odobrenja i upute za vožnju po tlu, ponavljaju se ili potvrđuju tako da se jasno pokaže da su shvaćeni i da će biti ispunjeni.

Razlika A11-06

Prilog 11. ICAO-a

Poglavlje 3.

Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.5010, navodi: SERA.5010 Specijalni letovi VFR u kontroliranim zonamaObavljanje specijalnih letova VFR može se dozvoliti u kontroliranoj zoni na temelju odobrenja ATC. Osim kada nadležno tijelo izda dozvolu za helikoptere u posebnim slučajevima, kao što su letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći, operacije traganja i spašavanja, te gašenje požara, sljedeće dodatne uvjete primjenjuje: (a)  pilot: 1.  izvan oblaka i s površinom na vidiku; 2.  vidljivost u letu je najmanje 1 500 m ili za helikoptere najmanje 800 m; 3.  pri brzini od najviše 140 čvorova IAS, da se omogući pravodobno uočavanje ostalog prometa ili mogućih prepreka radi izbjegavanja sudara; i (b)  ATC: 1.  samo danju ako nadležno tijelo ne dozvoli drukčije; 2.  vidljivost pri tlu je najmanje 1 500 m ili za helikoptere najmanje 800 m; 3.  baza oblaka je na visini najmanje 180 m (600 stopa).

Razlika A03-07

Prilog 3. ICAO-a

Poglavlje 5.

Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.12005, navodi:

(b)  Nadležna tijela prema potrebi propisuju druge uvjete o kojima svi zrakoplovi moraju izvješćivati kada na njih naiđu ili kad ih uoče.



( 1 ) Uredba Komisije (EU) br. 965/2012 od 5. listopada 2012. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka povezanih s letačkim operacijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 296, 25.10.2012., str. 1.).

( 2 ) SL L 281, 13.10.2012., str. 1.”.

( 3 ) Navedene informacije zamjenjuju se izrazom „CAVOK” ako sljedeći uvjeti nastupe istodobno u vrijeme motrenja: (a) vidljivost: 10 km ili više, a najniža vidljivost nije prijavljena; (b) bez oblaka od operativne važnosti; i (c) bez vremenskih uvjeta bitnih za zračni promet.