2011L0092 — HR — 15.05.2014 — 001.002

►B

DIREKTIVA 2011/92/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. prosinca 2011.

o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš

(kodifikacija)

(Tekst značajan za EGP)

( L 026, 28.1.2012, p.1)

 

 

  No

page

date

►M1

DIREKTIVA 2014/52/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 16. travnja 2014.

  L 124

1

25.4.2014



▼B

DIREKTIVA 2011/92/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. prosinca 2011.

o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš

(kodifikacija)

(Tekst značajan za EGP)



EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon slanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom ( 2 ),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš ( 3 ) značajno je izmijenjena nekoliko puta ( 4 ). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu Direktivu potrebno je kodificirati.

(2)

Ekološka politika Unije se u skladu s člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije temelji na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća. Učinci na okoliš moraju se uzeti u obzir u najranijoj mogućoj fazi u svim postupcima/procesima tehničkog planiranja i donošenja odluka.

(3)

Načela procjene učinaka na okoliš trebala bi se uskladiti, posebno u vezi s projektima koji bi trebali biti podložni procjeni, glavnim obvezama nositelja projekta i sadržajem procjene. Države članice mogu utvrditi stroža pravila za zaštitu okoliša.

(4)

Povrh toga, potrebno je postići jedan od ciljeva Unije u području zaštite okoliša i kvalitete života.

(5)

Zakonodavstvo Unije na području okoliša sadržava odredbe koje omogućuju tijelima javne vlasti i drugim tijelima donošenje odluka koje mogu imati značajan učinak na okoliš, kao i na osobno zdravlje i blagostanje.

(6)

Trebalo bi utvrditi opća načela procjene učinaka na okoliš radi dopunjavanja i koordiniranja postupaka izdavanja odobrenja za provedbu projekta kojima se uređuju javni i privatni projekti koji bi mogli imati velik učinak na okoliš.

(7)

Odobrenje za provedbu projekt za javne i privatne projekte koji bi mogli imati značajne učinke na okoliš trebalo bi izdati tek nakon što se provede procjena vjerojatnih značajnih učinaka tih projekata na okoliš. Ta se procjena mora provesti na temelju odgovarajućih informacija koje je dao nositelj projekta i koje mogu dopuniti vlasti ili javnost na koju se predmetni projekt može odnositi.

(8)

Projekti koji pripadaju određenim vrstama imaju značajne učinke na okoliš i ti projekti u pravilu moraju podlijegati sustavnoj procjeni.

(9)

Projekti koji pripadaju drugim vrstama ne moraju uvijek imati značajne učinke na okoliš i te bi projekte trebalo procijeniti kada države članice smatraju da vjerojatno imaju značajne učinke na okoliš.

(10)

Države članice mogu utvrditi pragove ili kriterije kako bi odredile koji bi od takvih projekata trebali podlijegati procjeni, na temelju značaja njihovih učinaka na okoliš. Od država članica ne bi se smjelo zahtijevati da pojedinačno ispituju projekte koji ne prelaze te pragove ili ne ispunjavaju te kriterije.

(11)

Države članice bi, pri utvrđivanju takvih pragova ili kriterija ili pri pojedinačnom ispitivanju projekata, radi određivanja koji bi od tih projekata trebali podlijegati procjeni na temelju njihovih značajnih učinaka na okoliš, trebale voditi računa o relevantnim kriterijima odabira utvrđenim ovom Direktivom. U skladu s načelom supsidijarnosti, države članice su u najboljem položaju da primijene te kriterije u pojedinačnim slučajevima.

(12)

Za projekte koji podliježu procjeni trebala bi se dostaviti određena minimalna količina informacija u vezi s projektom i njegovim učincima.

(13)

Primjereno je utvrditi postupak koji bi omogućio nositelju projekta ishođenje mišljenja nadležnih tijela o sadržaju i opsegu informacija koje treba razraditi i dostaviti radi procjene. Države članice u okviru tog postupka mogu od nositelja projekta zahtijevati da između ostalog predoči alternativna rješenja projekata za koje namjerava podnijeti zahtjev.

(14)

Učinci projekta na okoliš moraju se procijeniti kako bi se vodilo računa o brizi za zaštitu zdravlja ljudi, kako bi se boljim okolišem doprinijelo kvaliteti života, kako bi se osiguralo održavanje raznolikosti vrsta i održao reproduktivni kapacitet ekosustava kao temeljnoga resursa za život.

(15)

Poželjno je utvrditi ojačane odredbe koje se odnose na procjenu učinaka na okoliš u prekograničnom kontekstu kako bi se uzeo u obzir napredak na međunarodnoj razini. Europska zajednica je 25. veljače 1991. potpisala Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica i ratificirala je 24. lipnja 1997.

(16)

Učinkovito sudjelovanje javnosti u donošenju odluka omogućava javnosti da izrazi, a donositelju odluke da uzme u obzir mišljenja i interese koji bi mogli biti značajni za te odluke i time povećava odgovornost i transparentnost procesa donošenja odluka i doprinosi svijesti javnosti o pitanjima okoliša i njezinoj podršci donesenim odlukama.

(17)

U skladu s time trebalo bi poticati sudjelovanje, uključujući ono od strane udruga, organizacija i skupina, a posebno nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, uključujući između ostalog putem promicanja obrazovanja javnosti o okolišu.

(18)

Europska zajednica je 25. lipnja 1998. potpisala UN/EZE Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) i ratificirala je 17. veljače 2005.

(19)

Jedan od ciljeva Arhuške konvencije jest zajamčiti prava sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o pitanjima okoliša kako bi se pridonijelo zaštiti prava na život u okolišu primjerenom osobnom zdravlju i blagostanju.

(20)

Članak 6. Arhuške konvencije predviđa sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o pojedinim aktivnostima navedenim u njezinom Prilogu I. i u aktivnostima koje nisu navedene, a koje mogu imati značajan učinak na okoliš.

(21)

Članak 9., stavci 2. i 4. Arhuške konvencije predviđaju pristup sudskim ili drugim postupcima za pobijanje materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, radnji ili propusta, sukladno odredbama o sudjelovanju javnosti iz članka 6. te Konvencije.

(22)

Međutim, ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na projekte čije su pojedinosti usvojene specifičnim nacionalnim zakonodavnim aktom, budući da se ciljevi ove Direktive, uključujući i pružanje informacija, postižu kroz zakonodavni postupak.

(23)

Nadalje, u izuzetnim se slučajevima može pokazati primjerenim da se određeni projekt izuzme od postupaka procjene koje utvrđuje ova Direktiva, uz uvjet da se Komisiji i zainteresiranoj javnosti pruže odgovarajuće informacije.

(24)

S obzirom da ciljevi ove Direktive ne mogu u dovoljnoj mjeri biti postignuti na razini država članica, već se mogu, zbog opsega i učinaka aktivnosti, bolje postići na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi okvire onog što je nužno za postizanje tih ciljeva.

(25)

Ova Direktiva ne bi smjela dovesti u pitanje obveze država članica koje se odnose na rokove za prijenos u nacionalno zakonodavstvo Direktiva iz Priloga V. dijela B,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:



Članak 1.

1.  Ova se Direktiva odnosi na procjenu učinaka na okoliš onih javnih i privatnih projekata koji bi mogli imati značajne učinke na okoliš.

2.  Za potrebe ove Direktive:

(a) „projekt” znači:

— izvođenje građevinskih radova ili ostalih instalacija ili sustava,

— ostali zahvati u prirodnom okruženju i krajobrazu, uključujući i one koji uključuju vađenje mineralnih resursa;

(b) „nositelj projekta ” znači podnositelj zahtjeva za odobrenje privatnog projekta ili javna vlast koja pokreće projekt;

(c) „odobrenje za provedbu projekta” znači odluka nadležnog tijela ili više njih koja nositelju projekta daje pravo da nastavi s projektom;

(d) „javnost” znači jedna ili nekoliko fizičkih ili pravnih osoba te, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihove udruge, organizacije ili skupine;

(e) „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječu ili na koju će vjerojatno utjecati ili ima interes u postupcima donošenja odluka iz članka 2. stavka 2. Za potrebe ove definicije, za nevladine organizacije koje promoviraju zaštitu okoliša i koje ispunjavaju bilo koje zahtjeve u skladu s nacionalnim pravom smatra se da imaju interes;

(f) „nadležno tijelo ili više njih” znači ono tijelo ili ona tijela koje države članice odrede odgovornima za dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive;

▼M1

(g) ‚procjena utjecaja na okoliš’ znači postupak koji se sastoji od:

i. pripreme izvješća o procjeni utjecaja na okoliš od strane nositelja projekta, kako je navedeno u članku 5. stavcima 1. i 2.;

ii. provođenja savjetovanja kako je navedeno u članku 6. i, ako je to mjerodavno, članku 7.;

iii. pregleda od strane nadležnog tijela informacija sadržanih u izvješću o procjeni utjecaja na okoliš i svih dodatnih dostavljenih informacija, prema potrebi, od strane nositelja projekta u skladu s člankom 5. stavkom 3. i svih relevantnih informacija pribavljenih u okviru savjetovanja u skladu s člancima 6. i 7.;

iv. obrazloženog zaključka od strane nadležnog tijela o značajnom utjecaju projekta za okoliš uzimajući u obzir rezultate pregleda iz točke iii. i, prema potrebi, njegov vlastiti dodatni pregled; i

v. uključivanje obrazloženog zaključka nadležnog tijela u bilo koju od odluka iz članka 8.a.

▼M1

3.  Države članice mogu odlučiti, na temelju pojedinačnog slučaja i ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, da neće ovu Direktivu na projekte ili dijelove projekata čija je jedina svrha obrana ili na projekte čija je jedina svrha odgovor na izvanredna stanja, ako smatraju da bi takva primjena mogla imati negativan utjecaj na te svrhe.

▼M1 —————

▼B

Članak 2.

▼M1

1.  Države članice usvajaju sve potrebne mjere kako bi se prije davanja odobrenja za provedbu projekta osiguralo da se projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš, između ostalog na temelju njihove prirode, veličine ili lokacije, podvrgnu obvezi ishođenja odobrenja za provedbu projekta i procjeni u pogledu njihovih utjecaja na okoliš. Ti su projekti definirani u članku 4.

2.  Procjena utjecaja na okoliš može se uključiti u postojeće postupke izdavanja odobrenja za provedbu projekta za projekte u državama članicama, ili, ako to nije slučaj, u druge postupke ili postupke koje treba uspostaviti radi usuglašavanja s ciljevima ove Direktive.

3.  U slučaju projekata za koje obveza provedbe procjena utjecaja na okoliš istodobno proizlazi iz ove Direktive i Direktive Vijeća 92/43/EEZ ( 5 ) i/ili Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ), države članice prema potrebi osiguravaju da se predvide usklađeni i/ili, zajednički postupci koji ispunjavaju zahtjeve zakonodavstva Unije.

U slučaju projekata za koje obveza provedbe procjena utjecaja na okoliš istodobno proizlazi iz ove Direktive i iz zakonodavstva Unije koje nije među direktivama navedenima u prvom podstavku, države članice mogu osigurati usklađene i/ili zajedničke postupke.

U okviru usklađenog postupka iz prvog i drugog podstavka, države članice nastoje uskladiti različite pojedinačne procjene utjecaja određenog projekta na okoliš, koje su propisane mjerodavnim zakonodavstvom Unije, putem imenovanja tijela za tu svrhu, ne dovodeći u pitanje bilo koju odredbu sadržanu u drugom mjerodavnom zakonodavstvu Unije, koja je s time u suprotnosti.

U okviru zajedničkog postupka iz prvog i drugog podstavka, države članice nastoje osigurati jedinstvenu procjenu utjecaja određenog projekta na okoliš, koja je propisana mjerodavnim zakonodavstvom Unije, ne dovodeći u pitanje bilo koju odredbu sadržanu u drugom mjerodavnom zakonodavstvu Unije, koja je s time u suprotnosti.

Komisija osigurava smjernice koje se odnose na uspostavu usklađenih ili zajedničkih postupaka za projekte koji istodobno podliježu procjenama u okviru ove Direktive i direktiva 92/43/EEZ, 2000/60/EZ, 2009/147/EZ i 2010/75/EU.

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 7. države članice u iznimnim slučajevima mogu određeni projekt izuzeti od primjene odredbi utvrđenih u ovoj Direktivi, ako bi primjena tih odredbi negativno utjecala na svrhu projekta, pod uvjetom da su ispunjeni ciljeve ove Direktive.

▼B

U tom slučaju, države članice:

(a) ocjenjuju da li bi neki drugi oblik procjene bio primjeren;

(b) stavljaju na raspolaganje zainteresiranoj javnosti informacije koje proizlaze iz drugih oblika procjene iz točke (a), informacije koje se odnose na odluku o izuzeću i razloge za to izuzeće;

(c) obavješćuju Komisiju, prije davanja odobrenja, o razlozima koji opravdavaju dano izuzeće, te joj dostavljaju informacije koje su prema potrebi dali na raspolaganje svojim državljanima.

Komisija odmah prosljeđuje primljene dokumente ostalim državama članicama.

Komisija svake godine izvještava Europski parlament i Vijeće o primjeni ovog stavka.

▼M1

5.  Ne dovodeći u pitanje članak 7., ako se projekt usvaja posebnim aktom nacionalnog zakonodavstva, države članice mogu izuzeti taj projekt od odredbi koje se odnose na javno savjetovanje utvrđeno u ovoj Direktivi, pod uvjetom da su ispunjeni ciljeve ove Direktive.

Države članice obavješćuju Komisiju o bilo kakvom slučaju primjene izuzeća iz prvog podstavka svake dvije godine od 16. svibnja 2017.

▼M1

Članak 3.

1.  U procjeni utjecaja na okoliš utvrđuje se, opisuje i procjenjuje na odgovarajući način, u svjetlu svakog pojedinog slučaja, izravni i neizravni značajan utjecaj projekta na sljedeće čimbenike:

(a) stanovništvo i zdravlje ljudi;

(b) biološku raznolikost, s posebnom pozornošću usmjerenom na vrste i staništa zaštićene Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ;

(c) zemlju, tlo, vodu, zrak i klimu;

(d) materijalna dobra, kulturnu baštinu i krajobraz;

(e) interakciju između čimbenika iz točaka (a) do (d).

2.  Utjecaj projekta iz stavka 1. na u njemu određene čimbenike obuhvaća očekivani utjecaj koji proizlazi iz podložnosti projekta riziku od velikih nesreća ili katastrofa relevantnih za projekt o kojem je riječ.

▼B

Članak 4.

1.  U skladu s člankom 2. stavkom 4., projekti koji su navedeni u Prilogu I. podliježu procjeni u skladu s člancima od 5. do 10.

2.  U skladu s člankom 2. stavkom 4., za projekte koji su navedeni u Prilogu II. države članice određuju podliježu li procjeni u skladu s člancima 5. do 10. Države članice to određuju:

(a) pojedinačnim ispitivanjem;

ili

(b) pragovima ili kriterijima koje utvrđuje država članica.

Države članice se mogu odlučiti za primjenu oba postupka iz točaka (a) i (b).

▼M1

3.  Pri provedbi pojedinačnog pregleda ili određivanju pragova ili kriterija za potrebe stavka 2. moraju se uzeti u obzir relevantni kriteriji odabira navedeni u Prilogu III. Države članice mogu odrediti pragove ili kriterije kako bi utvrdile kada projekti ne moraju podlijegati ni donošenju odluke prema stavcima 4. i 5. ni procjeni utjecaja na okoliš, i/ili pragove ili kriterije kako bi se utvrdile kada projekti u svakom slučaju podliježu procjeni utjecaja na okoliš, a ne podliježu donošenju odluke koja je navedena u stavcima 4. i 5.

4.  Ako države članice odluče tražiti odluku za projekte navedene u Prilogu II., nositelj projekta osigurava informacije o značajkama projekta i njegovu izglednom značajnom utjecaju na okoliš. Detaljan popis informacija koje treba dostaviti naveden je u Prilogu II.A. Nositelj projekta, ako je to primjenjivo, uzima u obzir dostupne rezultate drugih relevantnih procjena utjecaja na okoliš koje se provode na temelju zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive. Nositelj projekta također može osigurati opis svih elemenata projekta i/ili mjera predviđenih kako bi se izbjeglo ili spriječilo ono što bi u protivnom moglo predstavljati značajan štetan utjecaj na okoliš.

▼M1

5.  Nadležno tijelo donosi svoju odluku na temelju informacija koje nositelj projekta dostavi u skladu sa stavkom 4., uzimajući u obzir, ako je to primjenjivo, rezultate prethodnih provjera ili procjena utjecaja na okoliš, koje se provode na temelju zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive. Odluka se stavlja na raspolaganje javnosti i u njoj se:

(a) ako je odlučeno da je procjena utjecaja na okoliš obavezna, navode glavni razlozi zbog koji se takva procjena zahtijeva uz upućivanje na odgovarajuća kriterije navedene u Prilogu III; ili

(b) ako je odlučeno da procjena utjecaja na okoliš nije obavezna, navode glavni razlozi zbog kojih se takva procjena ne zahtijeva uz upućivanje na odgovarajuće kriterije navedene u Prilogu III. i ako to predloži nositelj projekta, navode svi elementi projekta i/ili mjera predviđeni kako bi se izbjeglo ili spriječilo ono što bi u protivnom moglo predstavljati značajan štetan utjecaj na okoliš.

6.  Države članice osiguravaju da nadležno tijelo odluku donese što je prije moguće i unutar razdoblja koje nije duže od 90 dana računajući od dana kada je nositelj projekta podnio sve tražene informacije na temelju stavka 4. U iznimnim slučajevima, ovisno na primjer o vrsti, složenosti, lokaciji i veličini projekta nadležno tijelo može produljiti rok za donošenje odluke; u tom slučaju nadležno tijelo pisanim putem obavješćuje nositelja projekta o razlozima zbog kojih je to produženje opravdano i o datumu kada se očekuje njegovo donošenje odluke.

▼B

Članak 5.

▼M1

1.  Ako se zahtijeva procjena utjecaja na okoliš, nositelj projekta priprema i podnosi izvješće o procjeni utjecaja na okoliš. Informacije koje nositelj projekta treba dostaviti uključuju barem:

(a) opis projekta koji sadrži informacije o lokaciji, nacrtu, veličini i ostalim relevantnim elementima projekta;

(b) opis izglednih značajnih utjecaja projekta na okoliš;

(c) opis elemenata projekta i/ili mjera predviđenih radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je to moguće, neutraliziranja izglednih značajnih štetnih utjecaja na okoliš;

(d) opis razumnih alternativnih rješenja koja je razmotrio nositelj projekta, a koja su primjenjivana projekt i njegova specifične značajke, te naznaku glavnih razloga za odabranu mogućnost, uzimajući u obzir utjecaje projekta na okoliš;

(e) netehnički sažetak informacija iz točaka (a) do (d); i

(f) sve dodatne informacije navedene u Prilogu IV. koje su relevantne za specifične značajke pojedinog projekta ili vrste projekta i okolišnih elemenata na koje bi projekt mogao utjecati.

Ako se mišljenje objavljuje na temelju stavka 2., izvješće o procjeni utjecaja na okoliš temelji se na tom mišljenju i sadrži informacije koje bi se mogle opravdano zahtijevati za postizanje utemeljenog zaključka o značajnim utjecajima projekta na okoliš, uzimajući u obzir trenutačno znanje i metode procjene. Nositelj projekta, s ciljem izbjegavanja dupliciranja procjene, prilikom pripreme izvješća o procjeni utjecaja na okoliš, u obzir uzima dostupne rezultate drugih relevantnih procjena u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom.

2.  Ako nositelj projekta to zatraži, nadležno tijelo, uzimajući u obzir informacije koje dostavi nositelj projekta, a koje se naročito odnose na posebne značajke projekta uključujući njegovu lokaciju i tehnički kapacitet i njegov izgledni utjecaj na okoliš, donosi mišljenje o obuhvatu i razini detaljnosti informacija koje nositelj projekta treba navesti u izvješću o procjeni utjecaja na okoliš u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Prije davanja mišljenja, nadležno se tijelo savjetuje s nadležnim tijelima iz članka 6. stavka 1.

Države članice mogu također zahtijevati od nadležnih tijela da donesu mišljenje kako je navedeno u prvom podstavku bez obzira na to je li nositelj projekta to zatražio.

3.  Kako bi se osigurala cjelovitost i kvaliteta izvješća o procjeni utjecaja na okoliš:

(a) nositelj projekta osigurava da su izvješće o procjeni utjecaja na okoliš izradili kompetentni stručnjaci;

(b) nadležno tijelo osigurava da ima ili da mu je u slučaju potrebe dostupno dostatno stručno znanje radi ispita izvješća o procjeni utjecaja na okoliš; i

(c) ako je to potrebno, nadležno tijelo od nositelja projekta traži dodatne informacije, u skladu s Prilogom IV., koje se izravno odnose na postizanje utemeljenog zaključka o značajnim utjecajima projekta na okoliš.

▼B

4.  Države članice moraju prema potrebi osigurati da svako tijelo koje raspolaže relevantnim informacijama, posebno u odnosu na članak 3., te informacije učini dostupnima nositelju projekta.

Članak 6.

▼M1

1.  Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nadležnim tijelima koja bi zbog svojih specifičnih odgovornosti s obzirom na okoliš ili zbog svoje lokalne i regionalne nadležnosti mogla biti zainteresirana za projekt omogući davanje mišljenja o informacijama koje je dostavio nositelj projekta i o zahtjevu za izdavanje odobrenja za provedbu projekta, prema potrebi uzimajući u obzir slučajeve navedene u članku 8.a stavku 3. U tu svrhu države članice određuju tijela s kojima se potrebno savjetovati, na općenitoj osnovi ili na temelju pojedinačnog slučaja. Informacije prikupljene na temelju članka 5. dostavljaju se tim tijelima. Pojedinosti postupka savjetovanja utvrđuju države članice.

2.  Kako bi se osiguralo djelotvorno sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima donošenja odluka, javnost se obavješćuje elektroničkim putem i javnim obavijestima ili ostalim primjerenim sredstvima o sljedećim pitanjima u ranoj fazi postupaka donošenja odluka o okolišu iz članka 2. stavka 2., a najkasnije čim se informacije mogu dostaviti:

▼B

(a) zahtjevu za odobrenje za provedbu projekta;

(b) činjenici da projekt podliježe postupku procjene utjecaja na okoliš i prema potrebi činjenici da se primjenjuje članak 7.;

(c) pojedinostima o nadležnim tijelima koja su odgovorna za donošenje odluke, tijelima od kojih se mogu dobiti relevantne informacije, tijelima kojima se mogu uputiti primjedbe i pitanja, te pojedinosti o vremenskim ograničenjima za slanje primjedbi i pitanja;

(d) vrsti mogućih odluka ili, ako postoji, nacrtu odluke;

(e) naznaci dostupnosti informacija koje se prikupljaju na temelju članka 5.;

(f) naznaci vremena, mjesta i načina kako će informacije biti dostupne;

(g) pojedinostima o postupcima sudjelovanja javnosti utvrđenima u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

3.  Države članice moraju osigurati da sljedeće informacije budu dostupne zainteresiranoj javnosti u razumnom roku:

(a) sve informacije koje se prikupljaju na temelju članka 5.;

(b) u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, glavna izvješća i savjeti izdani nadležnom tijelu ili tijelima u trenutku kada se zainteresirana javnost obavješćuje u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

(c) u skladu s odredbama Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti informacijama o okolišu ( 7 ), ostale informacije osim onih iz stavka 2. ovog članka koje su važne za odluku u skladu s člankom 8. ove Direktive i koje postaju dostupne nakon što se zainteresirana javnost obavijesti u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

4.  Zainteresirana javnost mora dobiti pravovremene i učinkovite mogućnosti sudjelovanja u postupku donošenja odluka vezanih za okoliš iz članka 2. stavka 2. i u tu svrhu može iznositi primjedbe i mišljenja u trenutku kada su nadležnom tijelu ili tijelima otvorene sve mogućnosti, prije donošenja odluke o zahtjevu za izdavanje odobrenja.

▼M1

5.  Države članice utvrđuju detaljne načine informiranja javnosti, primjerice lijepljenjem oglasa unutar određenog radijusa ili objavom u lokalnim novinama i načine savjetovanja sa zainteresiranom javnosti, primjerice pisanim podnescima ili ispitivanjem javnosti. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi javnosti osigurale elektroničku dostupnost relevantnih podataka, u najmanju ruku putem središnjeg portala ili lako dostupnih pristupnih točaka na odgovarajućoj administrativnoj razini.

6.  Za različite faze predviđaju se razumni rokovi koji će omogućiti dovoljno vremena za:

(a) obavješćivanje tijela iz stavka 1. i javnosti; i

(b) pripremu te djelotvorno sudjelovanje u donošenju okolišnih odluka tijela iz stavka 1. i zainteresirane javnosti, podložno odredbama ovog članka.

▼M1

7.  Rokovi za savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o izvješću o utjecaju na okoliš iz članka 5. stavka 1. ne mogu biti kraći od 30 dana.

▼B

Članak 7.

1.  Ako je država članica svjesna da bi projekt mogao imati značajne učinke na okoliš u drugoj državi članici, ili kada država članica na koju bi projekt mogao imati značajan učinak to zahtijeva, država članica na čijem se državnom području namjerava provesti projekt dostavlja dotičnoj državi članici što je ranije moguće, a najkasnije u trenutku kada obavješćuje vlastitu javnost, između ostalog sljedeće:

(a) opis projekta, zajedno sa svim dostupnim informacijama o njegovom mogućem prekograničnom učinku;

(b) informacije o vrsti moguće odluke.

Država članica na čijem se državnom području namjerava provesti projekt daje drugoj državi članici razuman rok u kojem ta država može navesti da želi sudjelovati u postupcima donošenja odluka vezanih za okoliš iz članka 2. stavka 2., a može uključiti informacije iz stavka 2. ovog članka.

2.  Ako država članica koja dobije podatke u skladu sa stavkom 1. navede da želi sudjelovati u postupcima donošenja odluka vezanih za okoliš iz članka 2. stavka 2., država članica na čijem se državnom području namjerava provesti projekt dostavlja, ako to već nije učinila, dotičnoj državi članici informacije koje se moraju dostaviti u skladu s člankom 6. stavkom 2. i informacije koje moraju biti dostupne u skladu s člankom 6. stavkom 3. točkama (a) i (b).

3.  Dotične države članice, svaka u onoj mjeri u kojoj je se to tiče, također moraju:

(a) osigurati da informacije iz stavaka 1. i 2. u razumnom roku budu dostupne tijelima iz članka 6. stavka 1. i zainteresiranoj javnosti na državnom području države članice na koju bi projekt mogao znatnije utjecati, te

(b) osigurati da se tijelima iz članka 6. stavka 1. i zainteresiranoj javnosti omogući da prije izdavanja odobrenja za provedbu projekta u razumnom roku pošalju svoje mišljenje o dostavljenim informacijama nadležnim tijelima države članice na čijem se državnom području namjerava provesti projekt.

▼M1

4.  Dotične države članice započinju savjetovanje u vezi, između ostalog, mogućih prekograničnih utjecaja na projekt i predviđenih mjera za smanjivanje ili uklanjanje takvih utjecaja i dogovaraju se o razumnom roku trajanja razdoblja savjetovanja.

Takva savjetovanja mogu se voditi putem odgovarajućeg zajedničkog tijela.

5.  Države članice utvrđuju pojedinosti postupka za provedbu stavaka od 1. do 4. ovog članka, uključujući uspostavu rokova za savjetovanje, na temelju sporazuma i rokova iz članka 6. stavaka od 5. do 7., i to takve da zainteresiranoj javnosti na državnom području države članice na koju bi projekt mogao utjecati omogućuju djelotvorno sudjelovanje u postupcima donošenja odluka koje se odnose na okoliš iz članka 2. stavka 2. vezanih uz projekt.

Članak 8.

Rezultati savjetovanja i informacije prikupljene na temelju članaka od 5. do 7. odgovarajuće se uzimaju u obzir u postupku ishođenja odobrenja za provedbu projekta.

▼M1

Članak 8.a

1.  Odluka o davanju odobrenja za provedbu projekta sadrži barem sljedeće informacije:

(a) obrazloženi zaključak iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv.;

(b) sve okolišne uvjete vezane uz odluku, opis svih elemenata projekta i/ili mjera predviđenih radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je moguće, radi neutraliziranja značajnih štetnih utjecaja na okoliš i, prema potrebi, mjera praćenja.

2.  U odluci o odbijanju odobrenja za provedbu projekta navode se glavni razlozi odbijanja.

3.  Ako država članica primjenjuje postupke iz članka 2. stavka 2. različite od postupaka za ishođenje odobrenja za provedbu projekta, zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovog članka, prema potrebi se smatraju ispunjenima ako bilo koja odluka donesena u okviru tih postupaka sadrži informaciju iz tih stavaka te ako su uspostavljeni mehanizmi koji omogućuju ispunjavanje zahtjeva iz stavka 6. ovog članka.

4.  U skladu sa zahtjevima iz stavka 1. točke (b), države članice osiguravaju da nositelj projekta provodi elemente projekta i/ili mjere predviđene radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je moguće, radi neutraliziranja značajnih štetnih utjecaja na okoliš te određuju postupke koji se odnose na praćenje značajnih štetnih utjecaja na okoliš.

Vrsta pokazatelja koje treba pratiti i trajanje praćenja razmjerni su naravi, lokaciji i veličini projekta te značajnosti njegovog utjecaja na okoliš.

Postojeća pravila za praćenje koja proizlaze iz zakonodavstva Unije različitog od ove Direktive i iz nacionalnog zakonodavstva mogu se prema potrebi koristiti u cilju izbjegavanja dupliciranja praćenja.

5.  Države članice osiguravaju da nadležno tijelo sve odluke navedene u stavcima 1. do 3 donosi u razumnom roku.

6.  Prilikom donošenja odluke o davanju odobrenja za provedbu projekta nadležno tijelo mora biti uvjereno u to da su obrazloženi zaključak iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv. ili bilo koja odluka iz stavka 3. ovog članka još uvijek valjani. U tu svrhu, države članice mogu odrediti rokove valjanosti obrazloženih zaključaka iz članka 1. stavka 2. točke g. podtočke iv. ili bilo koje odluke iz stavka 3. ovog članka.

▼B

Članak 9.

▼M1

1.  Ako je donesena odluka o izdavanju ili odbijanju davanja odobrenja za provedbu projekta, nadležno tijelo ili tijela o tome odmah obavješćuju javnost i tijela iz članka 6. stavka 1., u skladu s nacionalnim postupcima te osiguravaju da su javnosti i tijelima iz članka 6. stavka 1. dostupne sljedeće informacije, uzimajući prema potrebi u obzir slučajeve iz članka 8.a stavka 3:

(a) sadržaj odluke i svi uvjeti koji su joj priloženi kao što je navedeno u članku 8.a stavcima 1. i 2.;

(b) glavni razlozi i razmatranja na kojima se odluka temelji, uključujući informacije o postupku sudjelovanja javnosti. To također uključuje sažetak rezultata savjetovanja i informacije prikupljene na temelju članaka od 5. do 7. te način na koji su ti rezultati bili uključeni ili na drugi način razmotreni, a posebno primjedbe dobivene od pogođene države članice iz članka 7.

▼B

2.  Nadležno tijelo ili tijela obavješćuju svaku državu članicu s kojom su vođena savjetovanja u skladu s člankom 7., dostavljajući joj informacije iz stavka 1. ovog članka.

Država članica s kojom su vođena savjetovanja osigurava dostupnost tih informacija zainteresiranoj javnosti na vlastitom državnom području na odgovarajući način.

▼M1

Članak 9.a

Države članice osiguravaju da nadležno tijelo ili tijela na objektivan način obavljaju dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive i da se ne nađu u situaciji koja dovodi do sukoba interesa.

Ako je nadležno tijelo ujedno i nositelj projekta, države članice unutar svoje organizacije administrativnih nadležnosti pri obnašanju dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive barem na odgovarajući način razdjeljuju funkcije koje su u sukobu.

▼B

Članak 10.

▼M1

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ, odredbe ove Direktive ne utječu na obvezu nadležnih tijela da poštuju ograničenja utvrđena nacionalnim zakonima i drugim propisima te prihvaćenom pravnom praksom u pogledu komercijalne i industrijske povjerljivosti, uključujući intelektualno vlasništvo i zaštitu javnog interesa.

▼B

Kada se primjenjuje članak 7., slanje informacija drugoj državi članici i primanje informacija od druge države članice podliježu ograničenjima koja su na snazi u državi članici u kojoj je predložen projekt.

▼M1

Članak 10.a

Države članice utvrđuju propise o kaznama koje se primjenjuju na kršenje nacionalnih odredbi koje su donesene na temelju ove Direktive. Tako utvrđene kazne trebaju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.

▼B

Članak 11.

1.  Države članice osiguravaju da se, sukladno odgovarajućem nacionalnom pravnom sustavu, članovima zainteresirane javnosti:

(a) koji imaju dovoljan interes ili alternativno;

(b) koji tvrde da im je povrijeđeno pravo, ako upravno postupovno pravo države članice to propisuje kao preduvjet;

omogući pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim nezavisnim i nepristranim tijelom koje je određeno pravom radi pobijanja materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, radnji ili propusta, u skladu s odredbama ove Direktive koje se odnose na sudjelovanje javnosti.

2.  Države članice određuju u kojoj je fazi moguće pobijanje odluka, radnji ili propusta.

3.  Države članice utvrđuju dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se zainteresiranoj javnosti omogući pristup pravosuđu. U tu svrhu, interes bilo koje nevladine organizacije koja ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 2. smatra se dovoljnim u smislu točke (a) stavka 1. ovog članka. Također se smatra da takve organizacije posjeduju prava koja je moguće narušiti u smislu točke (b) stavka 1. ovog članka.

4.  Odredbe ovog članka ne isključuju mogućnost postupka prethodnog preispitivanja pred nekim upravnim tijelom i ne utječu na zahtjev da se prije upućivanja na postupak sudskog preispitivanja iscrpe mogućnosti upravnog preispitivanja ako nacionalno pravo propisuje takav uvjet. Svi takvi postupci bit će pošteni, pravični i pravovremeni te ne smiju biti preskupi.

5.  U svrhu unapređivanja učinkovitosti odredaba ovog članka, države članice osiguravaju da javnosti budu dostupne praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.

Članak 12.

1.  Države članice i Komisija razmjenjuju informacije o iskustvu stečenom primjenom ove Direktive.

▼M1

2.  Ako su takvi podaci dostupni, države članice svakih šest godina od 16. svibnja 2017. Komisiju posebno obavješćuju o:

(a) broju projekata iz priloga I. i II. koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš u skladu s člancima od 5. do 10.;

(b) raspodjeli procjena utjecaja na okoliš prema kategorijama projekata navedenima u prilozima I. i II.;

(c) broju projekata iz Priloga II. koji podliježu odluci u skladu s člankom 4. stavkom 2.;

(d) prosječnom trajanju postupaka procjena utjecaja na okoliš;

(e) općenitim procjenama prosječnih izravnih troškova procjena utjecaja na okoliš, uključujući utjecaj primjene ove Direktive na male i srednje poduzetnike.

▼B

3.  Na temelju ove razmjene informacija, Komisija prema potrebi podnosi dodatne prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću kako bi se osigurala primjena ove Direktive na primjereno usklađen način.

Članak 13.

Države članice Komisiji dostavljaju tekstove odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 14.

Direktiva 85/337/EEZ, kako je izmijenjena direktivama navedenim u Prilogu V. dijelu A. stavlja se izvan snage, ne dovodeći u pitanje obveze država članica koje se odnose na rokove za prijenos u nacionalno zakonodavstvo Direktiva navedenih u Prilogu V. dijelu B.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjem na ovu Direktivu, te se tumače u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VI.

Članak 15.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 16.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.



PRILOG I.

PROJEKTI IZ ČLANKA 4. STAVKA 1.

1. Rafinerije sirove nafte (isključujući poduzeća koja proizvode samo maziva od sirove nafte) i postrojenja za pretvaranje u plin i tekućinu 500 ili više tona ugljena ili bitumenskog škriljevca na dan.

2. 

(a) Termoelektrane i ostala postrojenja na izgaranje, toplinske snage 300 megavata ili više;

(b) Nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori uključujući i postupke stavljanja izvan pogona i zatvaranja takvih nuklearnih elektrana ili reaktora ( 8 ) (s izuzetkom istraživačkih postrojenja za proizvodnju i preradu fisijskih i plodnih materijala, čija maksimalna snaga ne prelazi 1 kilovat kontinuiranog termičkog opterećenja).

3. 

(a) Postrojenja za ponovnu preradu ozračenog nuklearnog goriva;

(b) Postrojenja:

i. za proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva;

ii. za preradu ozračenog nuklearnog goriva ili visoko radioaktivnog otpada;

iii. za konačno odlaganje ozračenog nuklearnog goriva;

iv. isključivo za konačno odlaganje radioaktivnog otpada;

v. isključivo za skladištenje (planirano na dulje od 10 godina) ozračenih nuklearnih goriva ili radioaktivnog otpada na drugoj lokaciji u odnosu na lokaciju proizvodnje.

4. 

(a) Integrirani radovi početnog taljenja lijevanog željeza i čelika;

(b) Postrojenja za proizvodnju obojenih sirovih metala iz željezne rude, koncentrata ili sekundarnih sirovina metalurškim, kemijskim ili elektrolitičkim postupcima.

5. Postrojenja za vađenje azbesta i za preradu i preinaku azbesta i proizvoda koji sadrže azbest: za azbestno-cementne proizvode s godišnjom proizvodnjom od preko 20 000 tona gotovih proizvoda, za materijal za trenje s godišnjom proizvodnjom od preko 50 tona gotovih proizvoda te za ostale uporabe azbesta uz iskorištavanje više od 200 tona godišnje.

6. Integrirana kemijska postrojenja, tj. postrojenja za industrijsku proizvodnju tvari postupkom kemijske konverzije, u kojima je nekoliko jedinica funkcionalno povezanih jedna s drugom postavljeno jedna uz drugu i koje služe:

(a) za proizvodnju osnovnih organskih kemikalija;

(b) za proizvodnju osnovnih anorganskih kemikalija;

(c) za proizvodnju gnojiva na bazi fosfora, dušika i kalija (obična ili kombinirana gnojiva);

(d) za proizvodnju osnovnih proizvoda za zaštitu zdravlja biljaka i biocida;

(e) za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda kemijskim ili biološkim postupkom;

(f) za proizvodnju eksploziva.

7. 

(a) Izgradnja pruga za željeznički promet na duge relacije i zračnih luka ( 9 ), s osnovnom duljinom piste od 2 100 m ili više;

(b) Izgradnja autoputa i brzih cesta ( 10 );

(c) Izgradnja nove ceste s četiri ili više prometnih traka, ili ponovno izravnavanje i/ili proširivanje postojeće ceste s dvije ili manje prometne trake u cestu s četiri ili više prometnih traka ako duljina takve nove ceste ili ponovno izravnane i/ili proširene dionice ceste u kontinuitetu iznosi 10 km ili više.

8. 

(a) Unutarnji plovni putovi i luke unutarnje plovidbe kojima mogu ploviti brodovi iznad 1 350 tona;

(b) Trgovačke luke, pristaništa za utovar i istovar koji su povezani s kopnom i vanjskim lukama (osim trajektnih pristaništa) i koji mogu prihvatiti brodove iznad 1 350 tona.

9. Postrojenja za odlaganje otpada njegovim spaljivanjem i kemijskom obradom, kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu ( 11 ) pod naslovom D9, ili zbrinjavanje na odlagalištu opasnog otpada kako je utvrđeno u članku 3. točki 2. te Direktive.

10. Postrojenja za odlaganje otpada spaljivanjem ili kemijskom obradom, kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi 2008/98/EZ pod naslovom D9, bezopasnog otpada, kapaciteta iznad 100 tona dnevno.

11. Vađenje podzemne vode ili sustav umjetnog utiskivanja podzemne vode s godišnjim volumenom izvađene ili ponovno napunjene podzemne vode od 10 milijuna kubičnih metara ili većim.

12. 

(a) Radovi za prebacivanje vodnih resursa iz jednog u drugi riječni sliv s ciljem da se tim prebacivanjem spriječi eventualna nestašica vode, ako količina prebačene vode iznosi više od 100 milijuna kubičnih metara godišnje;

(b) U svim drugim slučajevima, radovi za prebacivanje vodnih resursa iz jednog u drugi riječni sliv, ako višegodišnji prosječni protok sliva iz kojeg se voda vadi iznosi više od 2 000 milijuna kubičnih metara godišnje, a količina prebačene vode čini više od 5 % tog protoka.

U oba slučaja isključeno je prebacivanje pitke vode vodovodom.

13. Pročišćivači otpadnih voda kapaciteta preko 150 000 populacijskog ekvivalenta kako je utvrđeno u članku 2. točki 6. Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o obradi komunalnih otpadnih voda ( 12 ).

14. Vađenje nafte i prirodnog plina u komercijalne svrhe, pri čemu je količina izvađene nafte veća od 500 tona dnevno, a plina iznad 500 000 kubičnih metara dnevno.

15. Brane i ostala postrojenja za zadržavanje ili trajno skladištenje vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili uskladištene vode veća od 10 milijuna kubičnih metara.

16. Cjevovodi promjera većeg od 800 mm i duljine iznad 40 km:

(a) za prijenos plina, nafte, kemikalija;

(b) za prijenos tokova ugljikovog dioksida (CO2) radi geološkog skladištenja, uključujući povezane kompresorske stanice.

17. Postrojenja za intenzivni uzgoj peradi ili svinja s više od:

(a) 85 000 mjesta za piliće i 60 000 mjesta za kokoši;

(b) 3 000 mjesta za svinje za proizvodnju (preko 30 kg); ili

(c) 900 mjesta za krmače.

18. Industrijska postrojenja za:

(a) proizvodnju pulpe iz drveta ili sličnih vlaknastih materijala;

(b) proizvodnju papira i kartona s proizvodnim kapacitetom preko 200 tona dnevno.

19. Kamenolomi i površinski kopovi na lokaciji površine iznad 25 hektara, ili vađenje treseta na lokaciji površine iznad 150 hektara.

20. Izgradnja nadzemnih električnih vodova napona 220 kV ili više i duljine veće od 15 km.

21. Postrojenja za skladištenje nafte, petrokemijskih ili kemijskih proizvoda kapaciteta 200 000 tona ili više.

22. Lokacije za skladištenje u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida ( 13 ).

23. Postrojenja za hvatanje tokova CO2 radi geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ iz postrojenja obuhvaćenih ovim prilogom, ili ako je ukupna količina uhvaćenog CO2 1,5 megatona godišnje ili više.

24. Svaka izmjena ili proširenje projekata navedenih u ovom Prilogu ako ta izmjena ili proširenje prelazi neki od pragova navedenih u ovom prilogu.



PRILOG II.

PROJEKTI IZ ČLANKA 4. STAVKA 2.

1.   POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I AKVAKULTURA

(a) Projekti preustroja poljoprivrednih zemljišta i gospodarstava;

(b) Projekti iskorištavanja neobrađene zemlje ili poluobrađenih područja u intenzivne poljoprivredne svrhe;

(c) Projekti upravljanja vodom za poljoprivredu, uključujući projekte navodnjavanja i odvodnje tla;

(d) Početno pošumljavanje i sječa šuma radi prenamjene zemljišta;

(e) Projekti intenzivnog uzgoja stoke (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(f) Projekti intenzivnog uzgoja ribe;

(g) Isušivanje tla za povrat zemlje od mora.

2.   EKSTRAKTIVNA INDUSTRIJA

(a) Kamenolomi i površinski kopovi, te vađenje treseta (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(b) Podzemno vađenje ruda;

(c) Dobivanje minerala jaruženjem rijeka ili mora;

(d) Dubinski kopovi, posebno:

i. geotermalni iskopi;

ii. iskopi za skladištenje nuklearnog otpadnog materijala;

iii. iskopi za opskrbu vodom;

osim iskopa koji služe istraživanju stabilnosti tla;

(e) Površinska industrijska postrojenja za vađenje ugljena, nafte, prirodnog plina i željezne rude te bituminoznog škriljevca.

3.   ENERGETSKA INDUSTRIJA

(a) Industrijska postrojenja za proizvodnju struje, pare i tople vode (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(b) Industrijska postrojenja za prijenos plina, pare i tople vode; prijenos električne energije nadzemnim kablovima (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(c) Površinsko skladištenje prirodnog plina;

(d) Podzemno skladištenje zapaljivih plinova;

(e) Površinsko skladištenje fosilnih goriva;

(f) Industrijsko briketiranje ugljena i lignita;

(g) Postrojenja za preradu i skladištenje radioaktivnog otpada (osim onih uključenih u Prilog I.);

(h) Hidroelektrane;

(i) Postrojenja koja koriste snagu vjetra za proizvodnju energije (farme vjetra);

(j) Postrojenja za hvatanje tokova CO2 radi geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ iz postrojenja koja nisu obuhvaćena Prilogom I. ovoj Direktivi.

4.   PROIZVODNJA I PRERADA METALA

(a) Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarna ili sekundarna fuzija) uključujući kontinuirano lijevanje;

(b) Postrojenja za preradu neobojenih metala:

i. valjaonice;

ii. kovačnice s čekićima;

iii. primjena zaštitnih navlaka od fuzioniranog metala;

(c) Ljevaonice neobojenih metala;

(d) Postrojenja za taljenje, uključujući i legiranje, obojenih metala, osim plemenitih kovina, uključujući proizvode dobivene oporabom (rafiniranje, lijevanje u ljevaonicama itd.);

(e) Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala elektrolitičkim ili kemijskim postupkom;

(f) Proizvodnja i sastavljanje cestovnih motornih vozila i proizvodnja motora za cestovna motorna vozila;

(g) Brodogradilišta;

(h) Postrojenja za izgradnju i popravak zrakoplova;

(i) Proizvodnja opreme za željeznicu;

(j) Lijevanje kovina eksplozivom;

(k) Postrojenja za pečenje i pročišćavanje metalne željezne rude.

5.   MINERALNA INDUSTRIJA

(a) Koksare (destiliranje suhog ugljena);

(b) Postrojenja za proizvodnju cementa;

(c) Postrojenja za proizvodnju azbesta i azbestnih proizvoda (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(d) Postrojenja za proizvodnju stakla, uključujući i fiberglas;

(e) Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući i proizvodnju mineralnih vlakana;

(f) Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, posebno krovnih crjepova, opeka, vatrostalnih opeka, keramičkih pločica, kamenog ocakljenog posuđa i porculana.

6.   KEMIJSKA INDUSTRIJA (PROJEKTI KOJI NISU UKLJUČENI U PRILOG I.)

(a) Obrada prijelaznih proizvoda i proizvodnja kemikalija;

(b) Proizvodnja pesticida i farmaceutskih proizvoda, boja i lakova, gume i peroksida;

(c) Objekti za skladištenje nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda.

7.   PREHRAMBENA INDUSTRIJA

(a) Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti;

(b) Pakiranje i konzerviranje biljnih i životinjskih proizvoda;

(c) Proizvodnja mliječnih proizvoda;

(d) Varenje piva i priprava pića vrenjem slada;

(e) Proizvodnja slastica i sirupa;

(f) Klaonice;

(g) Postrojenja za proizvodnju industrijskog škroba;

(h) Tvornice ribljeg brašna i ribljeg ulja;

(i) Šećerane.

8.   TEKSTILNA, KOŽNA, DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

(a) Industrijska postrojenja za proizvodnju papira i kartona (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(b) Postrojenja za predobradu (npr. pranje, izbjeljivanje ili merceriziranje) ili bojenje vlakana ili tkanina;

(c) Postrojenja za štavljenje krzna i kože;

(d) Postrojenja za preradu i proizvodnju celuloze.

9.   INDUSTRIJA GUME

Proizvodnja i obrada proizvoda na bazi gume.

10.   INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

(a) Projekti razvoja industrijskih nekretnina;

(b) Projekti urbanističkog razvoja, uključujući izgradnju trgovačkih centara i parkirališta za automobile;

(c) Izgradnja željeznica i intermodalnih objekata za prekrcaj kao i intermodalnih terminala (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(d) Izgradnja zračnih luka (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(e) Izgradnja cesta, luka i lučkih postrojenja, uključujući i ribarske luke (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(f) Izgradnja unutarnjih plovnih putova koji nisu uključeni u Prilog I., gradnja kanala i radovi za obranu od poplava;

(g) Brane i ostala postrojenja za zadržavanje ili dugoročno skladištenje vode (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(h) Tramvaji, nadzemne i podzemne željeznice, viseće ili slične linije posebne vrste koje se isključivo ili uglavnom koriste za prijevoz putnika;

(i) Naftovodi, plinovodi i cjevovodi za prijenos tokova CO2 radi geološkog skladištenja (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(j) Gradnja dugih vodovoda;

(k) Radovi u obalnom području za suzbijanje erozije i pomorski objekti koji mogu izmijeniti izgled obale, primjerice gatovi, molovi, lukobrani i ostali slični objekti za obranu od mora, osim održavanja i rekonstrukcije takvih objekata;

(l) Vađenje podzemne vode ili sustav umjetnog utiskivanja podzemne vode koji nisu uključeni u Prilog I.;

(m) Radovi za prebacivanje vodnih resursa iz jednog u drugi riječni sliv koji nisu uključeni u Prilog I.

11.   OSTALI PROJEKTI

(a) Trajne staze za utrkivanje i pokusne staze za motorizirana vozila;

(b) Postrojenja za odlaganje otpada (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(c) Pročišćivači otpadnih voda (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(d) Odlagališta mulja;

(e) Skladištenje željeznog otpada uključujući stara vozila;

(f) Postrojenja za testiranje strojeva, turbina ili reaktora;

(g) Postrojenja za proizvodnju umjetnih mineralnih vlakana;

(h) Postrojenja za oporabu ili uništavanje eksplozivnih tvari;

(i) Stovarišta otpadnog materijala.

12.   TURIZAM I RAZONODA

(a) Skijaški spustovi, skijaški liftovi, žičare i srodni razvojni projekti;

(b) Marine;

(c) Turistička naselja i hotelski kompleksi izvan urbanih sredina i srodni razvojni projekti;

(d) Stalni kampovi i tereni za smještaj kamp-kućica;

(e) Tematski parkovi.

13.

(a) Svaka izmjena ili proširenje projekata iz Priloga I. ili ovog Priloga, već odobrena, izvršena ili u postupku izvršenja, koja bi mogla imati značajne štetne učinke na okoliš (izmjene ili proširenja koja nisu uključena u Prilog I.);

(b) Projekti iz Priloga I., namijenjeni isključivo ili uglavnom razvoju ili ispitivanju novih metoda ili proizvoda, koji se ne koriste dulje od dvije godine.

▼M1



PRILOG II.A

INFORMACIJE IZ ČLANKA 4. STAVKA 4.

(INFORMACIJE O PROJEKTIMA NAVEDENIMA U PRILOGU II. KOJE TREBA DOSTAVITI NOSITELJ PROJEKTA)

1. Opis projekta, uključujući posebno:

(a) opis fizičkih značajki cjelokupnog projekta i po potrebi radova uklanjanja;

(b) opis lokacije projekta, posebno u pogledu osjetljivosti okoliša zemljopisnih područja na koje bi projekt mogao imati utjecaj.

2. Opis aspekata u vezi okoliša za koje je izgledno da bi projekt na njih mogao imati značajan utjecati.

3. Opis svih mogućih značajnih utjecaja, u mjeri u kojoj su informacije o takvim utjecajima dostupne, projekta na okoliš, a koji su posljedica:

(a) očekivanih ostataka i emisija te proizvodnje otpada, kada je to relevantno;

(b) iskorištavanja prirodnih dobara, posebno tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti.

4. Kriteriji iz Priloga III. se prema potrebi uzimaju u obzir pri sakupljanju informacija u skladu s točkama od 1. do 3.

▼M1



PRILOG III.

KRITERIJI ODABIRA IZ ČLANKA 4. STAVKA 3.

(KRITERIJI KOJIMA SE UTVRĐUJE TREBAJU LI PROJEKTI IZ PRILOGA II. PODLIJEGATI PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ)

1.   Značajke projekata

Značajke projekata moraju se razmotriti, s osobitim obzirom na sljedeće:

(a) veličinu i nacrt cjelokupnog projekta;

(b) kumulativni utjecaj s ostalim postojećim i/ili odobrenim projektima;

(c) korištenje prirodnih dobara, a posebno tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti;

(d) proizvodnju otpada;

(e) onečišćenje i štetna djelovanja;

(f) rizik od velikih nesreća i/ili katastrofa koje su relevantne za projekt u pitanju, uključujući one koje su uzrokovane promjenom klime, u skladu sa znanstvenim spoznajama;

(g) rizike za ljudsko zdravlje (na primjer zbog onečišćenja vode ili zraka).

2.   Lokacija projekata

Mora se razmotriti osjetljivost okoliša zemljopisnih područja za koja je izgledno da bi projekti mogli na njih značajno utjecati, posebno uzimajući u obzir sljedeće:

(a) postojeće i odobreno korištenje zemljišta;

(b) relativno obilje, dostupnost, kakvoću i sposobnost obnavljanja prirodnih dobara (uključujući tlo, zemljište, vodu i biološku raznolikost) tog područja i njegovog podzemnog dijela;

(c) prihvatni kapacitet prirodnog okoliša, obraćajući posebnu pozornost na sljedeća područja:

i. močvarna područja, obalna područja rijeka i ušća rijeka;

ii. obalna područja i morski okoliš;

iii. planinska i šumska područja;

iv. prirodne rezervate i parkove;

v. područja kategorizirana ili zaštićena nacionalnim zakonodavstvom; područja obuhvaćena mrežom Natura 2000., prema odlukama država članica u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ;

vi. područja na kojima još otprije nisu bili zadovoljeni standardi kakvoće okoliša utvrđeni u zakonodavstvu Unije i relevantni za projekt ili u odnosu na koja se smatra da isti nisu zadovoljeni;

vii. gusto naseljena područja;

viii. krajobraze i područja od povijesne, kulturne ili arheološke važnosti.

3.   Vrsta i značajke mogućeg utjecaja

Izgledni značajni utjecaji projekata na okoliš moraju se razmotriti u odnosu na kriterije određene u točkama 1. i 2. ovog Priloga uzimajući u obzir utjecaj projekta na čimbenike navedene u članku 3. stavku 1. i vodeći računa o:

(a) veličini i prostornom obuhvatu utjecaja kao što su zemljopisno područje i broj stanovnika na koje bi projekt mogao utjecati;

(b) vrsti utjecaja;

(c) prekograničnoj vrsti utjecaja;

(d) jačini i složenosti utjecaja;

(e) vjerojatnosti utjecaja;

(f) očekivanom nastanku, trajanju, učestalosti i reverzibilnosti utjecaja;

(g) kumulativnom utjecaju s utjecajima drugih postojećih i/ili odobrenih projekata;

(h) mogućnosti djelotvornog smanjivanja utjecaja.



PRILOG IV.

INFORMACIJE IZ ČLANKA 5. STAVKA 1.

(INFORMACIJE ZA IZVJEŠĆE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ)

1. Opis projekta, uključujući posebno:

(a) opis lokacije projekta;

(b) opis fizičkih značajki cjelokupnog projekta, uključujući, prema potrebi, neophodne radove uklanjanja i uvjete korištenja zemljišta tijekom građenja i operativnih faza;

(c) opis glavnih značajki operativne faze projekta (posebno svih postupaka proizvodnje) na primjer, energetsku potražnju i korištenje energije, vrstu i količine korištenih materijala i prirodnih dobara (uključujući vodu, zemljište, tlo i biološku raznolikost);

(d) procjenu, po vrsti i količini, predviđenih ostataka i emisija (kao što su onečišćenje vode, zraka, tla i podzemlja, buka, vibracije, svjetlost, toplina, radijacija) te količinu i vrstu otpada proizvedenog tijekom građenja i operativnih faza.

2. Opis razumnih alternativnih rješenja (primjerice u smislu nacrta projekta, tehnologije, lokacije, veličine i opsega) koja je razmotrio nositelj projekta, a koja su relevantna za predloženi projekt i njegove posebne značajke, te naznaku glavnih razloga za odabir izabrane mogućnosti, uključujući usporedbu utjecaja na okoliš,

3. Opis relevantnih aspekata postojećeg stanja okoliša (osnovni scenarij) te prikaz vjerojatnih promjena stanja okoliša bez provedbe projekta u onoj mjeri u kojoj se prirodne promjene okoliša iz osnovnog scenarija mogu procijeniti uz odgovarajuće napore na temelju dostupnosti okolišnih informacija i znanstvenih spoznaja.

4. Opis čimbenika navedenih u članku 3. stavku 1. na koje bi projekt mogao značajnije utjecati: stanovništvo, zdravlje ljudi, biološka raznolikost (na primjer fauna i flora), zemljište (na primjer korištenje zemljišta), tlo (na primjer organske tvari, erozija, zbijenost, zatvaranje tla), voda (na primjer hidromorfološke promjene, kvantiteta i kvaliteta), zrak, klima (na primjer emisije stakleničkih plinova, utjecaji bitni za prilagodbu), materijalna sredstva, kulturna baština, uključujući arhitektonske i arheološke značajke i krajobraz.

5. Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš, koji su između ostalog, posljedica:

(a) građenja i korištenja projekta, prema potrebi uključujući radove uklanjanja;

(b) korištenje prirodnih dobara, posebno tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti, što je više moguće uzimajući u obzir održivu dostupnost ovih dobara;

(c) emisija onečišćujućih tvari, buke, vibracije, svjetlosti, topline, radijacije, štetnih djelovanja, te zbrinjavanje i oporabu otpada;

(d) rizika za zdravlje ljudi, kulturnu baštinu ili okoliš (na primjer zbog nesreća ili katastrofa);

(e) kumulativnog utjecaja s utjecajima drugih postojećih i/ili odobrenih projekata, uzimajući u obzir sve postojeće okolišne probleme koji se odnose na područja od posebnog značaja u pogledu okoliša na koje će projekt vjerojatno utjecati ili na korištenje prirodnih dobara;

(f) utjecaja projekta na klimu (na primjer vrsta i opseg emisija stakleničkih plinova) i podložnosti projekta prema klimatskim promjenama;

(g) korištenih tehnologija i tvari.

Opis mogućih značajnih utjecaja na čimbenike navedene u članku 3. stavku 1. trebao bi obuhvaćati izravne utjecaje i sve neizravne, sekundarne, kumulativne, prekogranične, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, trajne i privremene, pozitivne i negativne utjecaje projekta. Pri izradi opisa trebalo bi u obzir uzeti ciljeve zaštite okoliša koji su utvrđeni na razini Unije ili država članica i koji su relevantni za projekt.

6. Opis metodi predviđanja ili dokaza koji se koriste za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka na okoliš, uključujući detalje o poteškoćama (na primjer tehničke nedostatke ili nedostatak znanja) na koje se naišlo prilikom prikupljanja potrebnih informacija te glavnih nesigurnosti.

7. Opis mjera predviđenih radi izbjegavanja, sprečavanja, smanjivanja ili, ako je moguće, radi neutraliziranja svih utvrđenih značajnih štetnih učinaka na okoliš te po potrebi svih predloženih mjera praćenja (na primjer priprema analize stanja nakon provedbe projekta). U tom bi opisu trebalo obrazložiti u kojoj se mjeri izbjegavaju sprečavaju, smanjuju ili neutraliziraju značajni štetni učinci na okoliš te bi se on trebao odnositi i na građenje i na operativnu fazu.

8. Opis očekivanih značajnih štetnih učinaka projekta na okoliš koji proizlaze iz podložnosti projekta rizicima od velikih nesreća nezgoda i/ili katastrofa koje su relevantne za projekt o kojem je riječ. U tu se svrhu mogu koristiti relevantne informacije koje su dostupne i koje se dobivaju procjenama rizika na temelju zakonodavstva Unije kao što su Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) ili Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom ( 15 ) ili odgovarajućim procjenama koje se provode na temelju nacionalnog zakonodavstva pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi ove Direktive. Prema potrebi ovaj opis treba uključiti mjere predviđene za sprečavanje ili ublažavanje značajnih štetnih učinaka takvih događaja na okoliš te pojedinosti o pripravnosti za takva hitna stanja i o odgovoru koji se predlaže.

9. Netehnički sažetak informacija iz točaka od 1. do 8.

10. Referenti popis u kojem se navode izvori korišteni za opise i procjene uključene u izvješće.

▼B



PRILOG V.

DIO A



Direktiva stavljena izvan snage s popisom naknadnih izmjena

(iz članka 14.)

Direktiva Vijeća 85/337/EEZ

(SL L 175, 5.7.1985., str. 40.)

  

Direktiva Vijeća 97/11/EZ

(SL L 73, 14.3.1997., str. 5.)

  

Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 156, 25.6.2003., str. 17.)

Samo članak 3.

Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 140, 5.6.2009., str. 114.)

Samo članak 31.

DIO B



Popis rokova za prijenos u nacionalno zakonodavstvo

(iz članka 14.)

Direktiva

Rok za prijenos

85/337/EEZ

3. srpnja 1988.

97/11/EZ

14. ožujka 1999.

2003/35/EZ

25. lipnja 2005.

2009/31/EZ

25. lipnja 2011.



PRILOG VI.



Korelacijska tablica

Direktiva 85/337/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 2. prvi podstavak

Članak 1. stavak 2., uvodni tekst

Članak 1. stavak 2. drugi podstavak, uvodni tekst

Članak 1. stavak 2. točka (a), uvodni tekst

Članak 1. stavak 2. drugi podstavak prva alineja

Članak 1. stavak 2. točka (a) prva alineja

Članak 1. stavak 2. drugi podstavak druga alineja

Članak 1. stavak 2. točka (a) druga alineja

Članak 1. stavak 2. treći podstavak

Članak 1. stavak 2. točka (b)

Članak 1. stavak 2. četvrti podstavak

Članak 1. stavak 2. točka (c)

Članak 1. stavak 2. peti podstavak

Članak 1. stavak 2. točka (d)

Članak 1. stavak 2. šesti podstavak

Članak 1. stavak 2. točka (e)

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 2. točka (f)

Članak 1. stavak 4.

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 5.

Članak 1. stavak 4.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 2.a

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 4.

Članak 3., uvodni tekst

Članak 3., uvodni tekst

Članak 3. prva alineja

Članak 3. točka (a)

Članak 3. druga alineja

Članak 3. točka (b)

Članak 3. treća alineja

Članak 3. točka (c)

Članak 3. četvrta alineja

Članak 3. točka (d)

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5. stavak 1.

Članak 5. stavak 1.

Članak 5. stavak 2.

Članak 5. stavak 2.

Članak 5. stavak 3., uvodni tekst

Članak 5. stavak 3., uvodni tekst

Članak 5. stavak 3. prva alineja

Članak 5. stavak 3. točka (a)

Članak 5. stavak 3. druga alineja

Članak 5. stavak 3. točka (b)

Članak 5. stavak 3. treća alineja

Članak 5. stavak 3. točka (c)

Članak 5. stavak 3. četvrta alineja

Članak 5. stavak 3. točka (d)

Članak 5. stavak 3. peta alineja

Članak 5. stavak 3., točka (e)

Članak 5. stavak 4.

Članak 5. stavak 4.

Članak 6.

Članak 6.

Članak 7. stavak 1., uvodni tekst

Članak 7. stavak 1. prvi podstavak, uvodni tekst

Članak 7. stavak 1. točka (a)

Članak 7. stavak 1. prvi podstavak točka (a)

Članak 7. stavak 1. točka (b)

Članak 7. stavak 1. prvi podstavak točka (b)

Članak 7. stavak 1. završni tekst

Članak 7. stavak 1. drugi podstavak

Članak 7. stavak 2. – Članak 7. stavak 5.

Članak 7. stavak 2. – Članak 7. stavak 5.

Članak 8.

Članak 8.

Članak 9. stavak 1., uvodni tekst

Članak 9., uvodni tekst

Članak 9. stavak 1. prva alineja

Članak 9. stavak 1. točka (a)

Članak 9. stavak 1. druga alineja

Članak 9. stavak 1. točka (b)

Članak 9. stavak 1. treća alineja

Članak 9. stavak 1. točka (c)

Članak 9. stavak 2.

Članak 9. stavak 2.

Članak 10.

Članak 10.

Članak 10.a prvi stavak

Članak 11. stavak 1.

Članak 10.a drugi stavak

Članak 11. stavak 2.

Članak 10.a treći stavak

Članak 11. stavak 3.

Članak 10.a četvrti i peti stavak

Članak 11. stavak 4. prvi i drugi podstavak

Članak 10.a šesti stavak

Članak 11. stavak 5.

Članak 11. stavak 1.

Članak 12. stavak 1.

Članak 11. stavak 2.

Članak 12. stavak 2.

Članak 11. stavak 3.

—

Članak 11. stavak 4.

Članak 12. stavak 3.

Članak 12. stavak 1.

—

Članak 12. stavak 2.

Članak 13.

—

Članak 14.

—

Članak 15.

Članak 14.

Članak 16.

Prilog I., točka 1.

Prilog I., točka 1.

Prilog I., točka 2., prva alineja

Prilog I., točka 2.(a)

Prilog I., točka 2., druga alineja

Prilog I., točka 2.(b)

Prilog I., točka 3.(a)

Prilog I., točka 3.(a)

Prilog I., točka 3.(b), uvodni tekst

Prilog I., točka 3.(b), uvodni tekst

Prilog I., točka 3.(b), prva alineja

Prilog I., točka 3.(b)i.

Prilog I., točka 3.(b), druga alineja

Prilog I., točka 3.(b)ii.

Prilog I., točka 3.(b), treća alineja

Prilog I., točka 3.(b)iii.

Prilog I., točka 3.(b), četvrta alineja

Prilog I., točka 3.(b)iv.

Prilog I., točka 3.(b), peta alineja

Prilog I., točka 3.(b)v.

Prilog I., točka 4., prva alineja

Prilog I., točka 4.(a)

Prilog I., točka 4., druga alineja

Prilog I., točka 4.(b)

Prilog I., točka 5.

Prilog I., točka 5.

Prilog I., točka 6., uvodni tekst

Prilog I., točka 6., uvodni tekst

Prilog I., točka 6.i.

Prilog I., točka 6.(a)

Prilog I., točka 6.ii.

Prilog I., točka 6.(b)

Prilog I., točka 6.iii.

Prilog I., točka 6.(c)

Prilog I., točka 6.iv.

Prilog I., točka 6.(d)

Prilog I., točka 6.v.

Prilog I., točka 6.(e)

Prilog I., točka 6.vi.

Prilog I., točka 6.(f)

Prilog I. točke 7.-15.

Prilog I. točke 7.-15.

Prilog I., točka 16., uvodni tekst

Prilog I., točka 16., uvodni tekst

Prilog I., točka 16., prva alineja

Prilog I., točka 16.(a)

Prilog I., točka 16., druga alineja

Prilog I., točka 16.(b)

Prilog I. točke 17.-21.

Prilog I. točke 17.-21.

Prilog I., točka 22.

Prilog I., točka 24.

Prilog I., točka 23.

Prilog I., točka 22.

Prilog I., točka 24.

Prilog I., točka 23.

Prilog II., točka 1.

Prilog II., točka 1.

Prilog II., točka 2.(a), (b) i (c)

Prilog II., točka 2.(a), (b) i (c)

Prilog II., točka 2.(d), uvodni tekst

Prilog II., točka 2.(d), uvodni tekst

Prilog II., točka 2.(d), prva alineja

Prilog II., točka 2.(d)i.

Prilog II., točka 2.(d), druga alineja

Prilog II., točka 2.(d)ii.

Prilog II., točka 2.(d), treća alineja

Prilog II., točka 2(d)iii.

Prilog II., točka 2.(d), završni tekst

Prilog II., točka 2.(d), završni tekst

Prilog II., točka 2.(e)

Prilog II., točka 2.(e)

Prilog II. točke 3.-12.

Prilog II. točke 3.-12.

Prilog II., točka 13., prva alineja

Prilog II., točka 13(a)

Prilog II., točka 13., druga alineja

Prilog II., točka 13(b)

Prilog III., točka 1., uvodni tekst

Prilog III., točka 1, uvodni tekst

Prilog III., točka 1., prva alineja

Prilog III., točka 1.(a)

Prilog III., točka 1., druga alineja

Prilog III., točka 1.(b)

Prilog III., točka 1., treća alineja

Prilog III., točka 1.(c)

Prilog III., točka 1., četvrta alineja

Prilog III., točka 1.(d)

Prilog III., točka 1., peta alineja

Prilog III., točka 1.(e)

Prilog III., točka 1., šesta alineja

Prilog III., točka 1.(f)

Prilog III., točka 2., uvodni tekst

Prilog III., točka 2., uvodni tekst

Prilog III., točka 2., prva alineja

Prilog III., točka 2.(a)

Prilog III., točka 2., druga alineja

Prilog III., točka 2.(b)

Prilog III., točka 2., treća alineja, uvodni tekst

Prilog III., točka 2.(c), uvodni tekst

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (a)

Prilog III., točka 2.(c)i.

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (b)

Prilog III., točka 2.(c)ii.

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (c)

Prilog III., točka 2.(c)iii.

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (d)

Prilog III., točka 2.(c)iv.

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (e)

Prilog III., točka 2.(c)v.

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (f)

Prilog III., točka 2.(c)vi.

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (g)

Prilog III., točka 2.(c)vii.

Prilog III., točka 2., treća alineja, točka (h)

Prilog III., točka 2.(c)viii.

Prilog III., točka 3., uvodni tekst

Prilog III., točka 3., uvodni tekst

Prilog III., točka 3., prva alineja

Prilog III., točka 3.(a)

Prilog III., točka 3., druga alineja

Prilog III., točka 3.(b)

Prilog III., točka 3., treća alineja

Prilog III., točka 3.(c)

Prilog III., točka 3., četvrta alineja

Prilog III., točka 3.(d)

Prilog III., točka 3., peta alineja

Prilog III., točka 3.(e)

Prilog IV., točka 1., uvodni tekst

Prilog IV., točka 1., uvodni tekst

Prilog IV., točka 1., prva alineja

Prilog IV., točka 1.(a)

Prilog IV., točka 1., druga alineja

Prilog IV., točka 1.(b)

Prilog IV., točka 1., treća alineja

Prilog IV., točka 1.(c)

Prilog IV., točke 2. i 3.

Prilog IV., točke 2. i 3.

Prilog IV., točka 4., uvodni tekst

Prilog IV., točka 4. prvi podstavak, uvodni tekst

Prilog IV., točka 4., prva alineja

Prilog IV., točka 4, prvi podstavak, točka (a)

Prilog IV., točka 4., druga alineja

Prilog IV., točka 4, prvi podstavak, točka (b)

Prilog IV., točka 4., treća alineja

Prilog IV., točka 4, prvi podstavak, točka (c)

Prilog IV., točka 4., završni tekst

Prilog IV., točka 5.

Prilog IV., točka 5.

Prilog IV., točka 6.

Prilog IV., točka 6.

Prilog IV., točka 7.

Prilog IV., točka 7.

Prilog IV., točka 8.

—

Prilog V.

—

Prilog VI.


( 1 ) SL C 248, 25.8.2011., str. 154.

( 2 ) Stajalište Europskog parlamenta od 13. rujna 2011. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 15. studenoga 2011.

( 3 ) SL L 175, 5.7.1985., str. 40.

( 4 ) Vidjeti Prilog VI. dio A.

( 5 ) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

( 6 ) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

( 7 ) SL L 41, 14.2.2003., str. 26.

( 8 ) Nuklearne elektrane i ostali nuklearni reaktori prestaju biti takva postrojenja kada se sva nuklearna goriva i ostali radioaktivno zagađeni elementi trajno uklone s lokacije postrojenja.

( 9 ) Za potrebe ove Direktive, „zračna luka” znači zračna luka koja zadovoljava definiciju iz Čikaške konvencije iz 1944., kojom je osnovana Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (Prilog 14.).

( 10 ) Za potrebe ove Direktive, „brza cesta” znači cesta koja zadovoljava definiciju iz Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim prometnim pravcima od 15. studenoga 1975.

( 11 ) SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

( 12 ) SL L 135, 30.5.1991., str. 40.

( 13 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 114.

( 14 ) Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadzoru opasnosti kod teških nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).

( 15 ) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavljanju okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).