02010R1095 — HR — 01.01.2020 — 003.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

Koju je izmijenila:

▼B

UREDBA (EU) BR. 1095/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 24. studenoga 2010.

o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ

POGLAVLJE I.

OSNIVANJE I PRAVNI STATUS

Članak 1.

Osnivanje i opseg djelovanja

1.  Ovom Uredbom osniva se europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (dalje u tekstu: „Nadzorno tijelo”).

▼M3

2.  Nadzorno tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u području primjene direktiva 97/9/EZ, 98/26/EZ, 2001/34/EZ, 2002/47/EZ, 2004/109/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), Uredbe (EZ) 1060/2002 i Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ), Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ) i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na društva koja pružaju investicijske usluge ili na subjekte za zajednička ulaganja koji prodaju svoje udjele ili dionice i nadležna tijela koja ih nadziru, u okviru relevantnih dijelova direktiva 2002/87/EZ i 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog pravno obvezujućeg akta Unije kojim se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

Nadzorno tijelo doprinosi radu europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovanog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) u vezi sa sprečavanjem korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) i Uredbom (EU) br. 1093/2010. Nadzorno tijelo odlučuje o svojoj suglasnosti u skladu s člankom 9.a stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

3.  Nadzorno tijelo djeluje u području djelatnosti sudionika na financijskim tržištima u vezi s pitanjima koja nisu izravno obuhvaćena zakonodavnim aktima iz stavka 2., uključujući pitanja korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvještavanja, vodeći računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, pod uvjetom da je to djelovanje neophodno radi osiguranja djelotvorne i dosljedne primjene navedenih akata. Nadzorno tijelo poduzima i odgovarajuće mjere u kontekstu ponuda za preuzimanje, kliringa i namire te pitanja povezanih s izvedenim instrumentima.

▼M3

3.a  Ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje druge akte Unije kojima se Nadzornom tijelu dodjeljuju funkcije izdavanja odobrenja za rad ili nadzora i odgovarajuće ovlasti.

▼B

4.  Odredbe ove Uredbe ne dovode u pitanje ovlasti Komisije da, posebno u skladu s člankom 258. UFEU-a, osigura usklađenost s pravom Unije.

▼M3

5.  Cilj je Nadzornog tijela zaštititi javni interes doprinošenjem kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzeća. U okviru svojih nadležnosti Nadzorno tijelo doprinosi:

▼B

▼M3

▼M3

▼M3

U tu svrhu Nadzorno tijelo doprinosi osiguranju dosljedne, učinkovite i djelotvorne primjene akata iz stavka 2. ovog članka, potiče konvergenciju nadzora i dostavlja mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 16.a.

▼B

U obavljanju zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom Nadzorno tijelo posvećuje posebnu pozornost svakom sistemskom riziku koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta čija bi propast mogla narušiti djelovanje financijskog sustava ili realno gospodarstvo.

▼M3

Pri obavljanju svojih zadaća Nadzorno tijelo djeluje neovisno, objektivno te na nediskriminirajući i transparentan način u interesu Unije kao cjeline i poštuje načelo proporcionalnosti kada je to relevantno. Nadzorno tijelo odgovara za svoj rad i djeluje časno i savjesno te osigurava pravedno postupanje prema svim dionicima.

▼M3

Sadržaj i oblik djelovanja i mjera Nadzornog tijela, posebno smjernica, preporuka, mišljenja, pitanja i odgovora, nacrta regulatornih standarda i nacrta provedbenih standarda, u potpunosti su u skladu s primjenjivim odredbama ove Uredbe i zakonodavnih akata iz stavka 2. U mjeri u kojoj je to u skladu s navedenim odredbama dopušteno i relevantno, djelovanjima i mjerama Nadzornog tijela na odgovarajući način uzimaju se u obzir, u skladu s načelom proporcionalnosti, priroda, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju sudionika financijskih tržišta, društva, nekog drugog subjekta ili u financijskoj djelatnosti na koje utječu djelovanja i mjere Nadzornog tijela.

6.  Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor koji ga savjetuje o načinu na koji bi se, u potpunom skladu s primjenjivim pravilima, njegovim djelovanjima i mjerama trebale uzimati u obzir specifične razlike u sektoru koje se odnose na prirodu, opseg i složenost rizika, na poslovne modele i prakse kao i na veličinu financijskih institucija i financijskih tržišta u mjeri u kojoj su ti čimbenici relevantni s obzirom na dotična pravila.

▼B

Članak 2.

Europski sustav financijskog nadzora

▼M3

1.  Nadzorno tijelo dio je Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni je cilj ESFS-a osigurati odgovarajuću provedbu pravila primjenjivih na financijski sektor kako bi se očuvala financijska stabilnost i osigurali povjerenje u financijski sustav u cjelini te djelotvorna i dostatna zaštita korisnicima financijskih usluga.

▼B

2.  ESFS obuhvaća sljedeće:

3.  Nadzorno tijelo redovito i blisko surađuje s ESRB-om, kao i s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) putem Zajedničkog odbora, osiguravajući međusektorsku dosljednost u radu i donoseći zajednička stajališta u području nadzora financijskih konglomerata i drugih međusektorskih pitanja.

▼M3

4.  U skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) sudionici u ESFS-u moraju surađivati s povjerenjem i potpunim uzajamnim poštovanjem, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te od Nadzornog tijela prema Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

▼B

5.  Nadzorna tijela koja su sudionici u ESFS-u moraju nadzirati sudionike financijskih tržišta koji posluju u Uniji u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M3

Ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti, upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju sve relevantne aktivnosti svih nadležnih tijela koje se moraju provoditi u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M3

Članak 3.

Odgovornost tijela

1.  Tijela iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (d) odgovaraju Europskom parlamentu i Vijeću.

2.  U skladu s člankom 226. UFEU-a Nadzorno tijelo u potpunosti surađuje s Europskim parlamentom tijekom svih istraga koje se provode na temelju tog članka.

3.  Odbor supervizora donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim o rezultatima rada predsjednika te do 15. lipnja svake godine dostavlja to izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

4.  Na zahtjev Europskog parlamenta predsjednik sudjeluje na saslušanju u Europskom parlamentu o rezultatima rada Nadzornog tijela. Saslušanje se održava barem jedanput godišnje. Predsjednik daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja mu postave zastupnici u Europskom parlamenta, kad god se to zatraži.

5.  Predsjednik u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o aktivnostima Nadzornog tijela kada se to zatraži, a najkasnije 15 dana prije davanja izjave iz stavka 4.

6.  Osim informacija iz članaka od 11. do 18. i članaka 20. i 33., izvješće sadržava i sve relevantne informacije koje Europski parlament zatraži na ad hoc osnovi.

7.  Nadzorno tijelo u usmenom ili pisanom obliku odgovara na sva pitanja koja su mu uputili Europski parlament ili Vijeće u roku od pet tjedana od primitka pitanja.

8.  Predsjednik na zahtjev održava povjerljive rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom, potpredsjednicima i koordinatorima nadležnog odbora Europskog parlamenta. Svi sudionici poštuju obvezu čuvanja poslovne tajne.

9.  Ne dovodeći u pitanje njegove obveze čuvanja povjerljivosti koje proizlaze iz sudjelovanja na međunarodnim forumima, Nadzorno tijelo na zahtjev izvješćuje Europski parlament o svojem doprinosu ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na takvim međunarodnim forumima.

▼B

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 5.

Pravni status

1.  Nadzorno tijelo je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.

2.  U svakoj državi članici Nadzorno tijelo mora imati najširu pravnu sposobnost koju nacionalno pravo priznaje pravnim osobama. Ono može, posebno, stjecati pokretnine i nekretnine i njima raspolagati, te biti stranka u sudskim postupcima.

3.  Nadzorno tijelo zastupa predsjednik.

Članak 6.

Sastav

Nadzorno tijelo čine:

Članak 7.

Sjedište

Sjedište Nadzornog tijela je u Parizu.

▼M3

Mjesto sjedišta Nadzornog tijela ne utječe na izvršavanje njegovih zadaća i ovlasti, ustroj njegove upravljačke strukture, funkcioniranje njegove glavne organizacije ili glavno financiranje njegovih aktivnosti, ali omogućuje, kada je to primjenjivo, dijeljenje s drugim agencijama Unije usluga administrativne podrške i usluga upravljanja objektima koje nisu povezane s temeljnim aktivnostima Nadzornog tijela.

▼B

POGLAVLJE II.

ZADAĆE I OVLASTI NADZORNOG TIJELA

Članak 8.

Zadaće i ovlasti Nadzornog tijela

1.  Nadzorno tijelo ima sljedeće zadaće:

▼M3

▼M3

▼M3

▼B

▼M3

▼B

▼M3

▼B

▼M3

▼M3 —————

▼M3

1.a  Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom Nadzorno tijelo:

▼B

2.  Da bi ostvarilo zadaće navedene u stavku 1., Nadzorno tijelo ima ovlasti navedene u ovoj Uredbi, a posebno za:

▼M3

▼B

▼M3

▼B

▼M3

▼M3

▼B

▼M3

3.  Pri obavljanju zadaća iz stavka 1. i izvršavanju ovlasti iz stavka 2. Nadzorno tijelo djeluje na temelju zakonodavnog okvira i unutar njegovih granica te na odgovarajući način vodi računa o načelu proporcionalnosti, prema potrebi, i boljoj regulativi, među ostalim i o rezultatima provedene analize troškova i koristi u skladu s ovom Uredbom.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i dionicima omogućio razuman rok za podnošenje odgovora. Nadzorno tijelo objavljuje sažetak informacija koje su dostavili dionici te pregled načina na koji su informacije i stajališta prikupljeni u okviru savjetovanja upotrijebljeni u nacrtu regulatornog tehničkog standarda i nacrtu provedbenog tehničkog standarda.

▼B

Članak 9.

Zadaće koje se odnose na zaštitu potrošača i financijske djelatnosti

1.  Nadzorno tijelo ima vodeću ulogu na tržištu za financijske proizvode ili usluge namijenjene potrošačima u promicanju transparentnosti, jednostavnosti i pravednosti na cijelom unutarnjem tržištu, među ostalim:

▼M3

▼M3

▼B

▼M3

▼M3

2.  Nadzorno tijelo prati nove i postojeće financijske djelatnosti i može donositi smjernice i preporuke radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržištâ te konvergencije i djelotvornosti regulatornih i nadzornih praksi.

▼B

3.  Nadzorno tijelo može isto tako izdavati upozorenja u slučaju da financijska djelatnost ozbiljno ugrožava ciljeve navedene u članku 1. stavku 5.

▼M3

4.  Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije koji okuplja sva relevantna nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača radi poboljšanja zaštite potrošača, postizanja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom tretmanu novih ili inovativnih financijskih djelatnosti te pružanja savjeta koje Nadzorno tijelo podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Nadzorno tijelo blisko surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ) kako bi se izbjegli dupliciranje, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Nadzorno tijelo može kao promatrače u Odbor pozvati i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.

5.  Nadzorno tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji korisnicima ili potrošačima mogu uzrokovati značajnu financijsku štetu ili mogu ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako je to potrebno zbog izvanredne situacije, u skladu s uvjetima iz članka 18. i pod tim uvjetima.

Nadzorno tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim vremenskim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nakon najmanje dva uzastopna produljenja zabrane i na temelju primjerene analize čija je svrha procjena učinka na korisnika ili potrošača, Nadzorno tijelo može donijeti odluku o godišnjem produljenju zabrane.

Država članica može od Nadzornog tijela zatražiti da razmotri svoju odluku. U tom slučaju Nadzorno tijelo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 1. drugom podstavku odlučuje hoće li ostati pri toj odluci.

Nadzorno tijelo također može procijeniti je li potrebno zabraniti ili ograničiti određene vrste financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tome obavijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.

▼M3

Članak 9.a

Dopisi o nepoduzimanju mjera

1.  Nadzorno tijelo poduzima mjere iz stavka 2. samo u iznimnim okolnostima kada smatra da bi primjena jednog od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo kojeg od delegiranih ili provedbenih akata koji se na njemu temelje mogla stvoriti bitne probleme zbog nekog od sljedećih razloga:

2.  U slučajevima iz stavka 1. Nadzorno tijelo nadležnim tijelima i Komisiji šalje dopis u kojem detaljno navodi probleme za koje smatra da postoje.

U slučajevima iz stavka 1. točaka (a) i (b) Nadzorno tijelo Komisiji dostavlja mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema, prema prosudbi Nadzornog tijela. Nadzorno tijelo objavljuje svoje mišljenje.

U slučaju iz stavka 1. točke (c) ovog članka Nadzorno tijelo što prije ocjenjuje je li potrebno donijeli relevantne smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.

Nadzorno tijelo postupa žurno, posebno kako bi se, kad god je to moguće, spriječili problemi iz stavka 1.

3.  Ako je to potrebno u slučajevima iz stavka 1. i do donošenja i primjene novih mjera nakon poduzimanja koraka iz stavka 2., Nadzorno tijelo izdaje mišljenja o specifičnim odredbama akata iz stavka 1. radi daljnjeg poticanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih i provedbenih praksi te zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije.

4.  Ako na temelju informacija koje dobije osobito od nadležnih tijela smatra da bilo koji od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo koji delegirani ili provedbeni akt koji se na njima temelji stvaraju bitne iznimne probleme koji se odnose na povjerenje u tržište, zaštitu korisnika ili ulagatelja, uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili tržišta robe ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela, Nadzorno tijelo nadležnim tijelima i Komisiji bez nepotrebne odgode šalje dopis u kojem detaljno navodi probleme za koje smatra da postoje. Nadzorno tijelo može Komisiji dostaviti mišljenje o svim mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema. Nadzorno tijelo objavljuje svoje mišljenje.

▼B

Članak 10.

Regulatorni tehnički standardi

▼M3

1.  Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda s pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo taj nacrt regulatornih tehničkih standarda istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

▼B

Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera, te ne podrazumijevaju strateške odluke ili izbore politika, a njihov sadržaj ograničen je na zakonodavne akte na kojima se temelje.

▼M3

Prije nego što regulatorne tehničke standarde podnese Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Nadzorno tijelo traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

▼M3 —————

▼M3

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt regulatornog tehničkog standarda vraća Nadzornom tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga nije donijela ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

▼B

Ako po isteku tog razdoblja od 6 tjedana Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.

▼M3

2.  Ako Nadzorno tijelo nije podnijelo nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.

▼B

3.  Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Nadzornom tijelu.

▼M3

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

▼B

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje svoj nacrt regulatornog tehničkog standarda Nadzornom tijelu. Nadzorno tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od 6 tjedana navedenog u četvrtom podstavku Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.

Ako u razdoblju od 6 tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Nadzornog tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.

▼M3

4.  Regulatorni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standard”. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

▼B

Članak 11.

Izvršavanje delegiranja

1.  Ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji za razdoblje od 4 godine počevši od 16. prosinca 2010. Komisija izrađuje izvješće u vezi s delegiranom ovlasti najkasnije 6 mjeseci prije isteka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja osim ako ga Europski parlament ili Vijeće ne opozovu u skladu s člankom 14.

2.  Čim donese regulatorni tehnički standard Komisija o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.  Ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda dodjeljuje se Komisiji uz ispunjavanje uvjeta iz članaka od 12. do 14.

Članak 12.

Opoziv delegiranja

1.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10.

2.  Institucija koja je započela interni postupak za odlučivanje o opozivu delegiranja ovlasti nastojat će o tome obavijestiti drugu instituciju i Komisiju u razumnom roku prije donošenja konačne odluke, uz navođenje delegirane ovlasti koja bi mogla biti predmetom opoziva.

3.  Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Ona proizvodi učinke odmah ili na kasniji datum naveden u toj odluci. Ona ne utječe na valjanost regulatornih tehničkih standarda koji su već na snazi. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Članak 13.

Prigovori na regulatorne tehničke standarde

▼M2

1.  Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.

▼M3 —————

▼B

2.  Ako po isteku razdoblja iz stavka 1. ni Europski parlament niti Vijeće ne iznesu prigovor na regulatorni tehnički standard, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu naveden.

Regulatorni tehnički standard može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka tog razdoblja ako i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće iznijeti prigovor.

3.  Regulatorni tehnički standard na koji Europski parlament ili Vijeće iznesu prigovor u razdoblju iz stavka 1. ne stupa na snagu. U skladu s člankom 296. UFEU-a, institucija koja iznosi prigovor dužna je navesti razloge za iznošenje prigovora na regulatorni tehnički standard.

Članak 14.

Nepotvrđivanje ili izmjene nacrta regulatornih tehničkih standarda

1.  U slučaju da Komisija ne potvrdi nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga izmijeni u skladu s člankom 10., Komisija o tome obavješćuje Nadzorno tijelo, Europski parlament i Vijeće, navodeći svoje razloge.

2.  Prema potrebi, Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati odgovornog člana Komisije zajedno s predsjednikom Nadzornog tijela u roku mjesec dana od obavijesti iz stavka 1. na izvanredan sastanak nadležnog odbora Europskog parlamenta ili Vijeća da iznesu i objasne razlike u svojim stajalištima.

Članak 15.

Provedbeni tehnički standardi

▼M3

1.  Ako Europski parlament i Vijeće dodijele Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda s pomoću provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a, u područjima koja su navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihovim sadržajem određuju se uvjeti primjene tih akata. Nadzorno tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo te tehničke standarde istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Prije nego što nacrt provedbenih tehničkih standarda podnese Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Nadzorno tijelo traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt vraća Nadzornom tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo nije podnijelo izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili je podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbene tehničke standarde s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je izradilo Nadzorno tijelo, bez prethodne koordinacije s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

2.  Ako Nadzorno tijelo nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.

▼B

3.  Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom bez nacrta Nadzornog tijela.

▼M3

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.

▼B

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje nacrt provedbenog tehničkog standarda Nadzornom tijelu. Nadzorno tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od 6 tjedana navedenog u četvrtom podstavku Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.

Ako u razdoblju od 6 tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Nadzorno tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.

▼M3

4.  Provedbeni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standard”. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

▼B

Članak 16.

Smjernice i preporuke

▼M3

1.  S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Nadzorno tijelo izdaje smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili svim sudionicima financijskog tržišta i izdaje preporuke namijenjene jednom ili više nadležnih tijela ili jednom ili više sudionika financijskog tržišta.

Smjernice i preporuke moraju biti u skladu s ovlaštenjima dodijeljenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili iz ovog članka.

2.  Nadzorno tijelo, prema potrebi, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Nadzorno tijelo, prema potrebi, traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37. Ako Nadzorno tijelo ne provodi otvorena javna savjetovanja ili ne traži savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala, dužno je za to navesti razloge.

▼M3

2.a  U smjernicama i preporukama ne smije se samo upućivati na elemente zakonodavnih akata niti samo preuzimati te elemente. Prije izdavanja nove smjernice ili preporuke Nadzorno tijelo najprije revidira postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjeglo svako udvostručavanje napora.

▼B

3.  Nadležna tijela i sudionici financijskih tržišta moraju ulagati napore da se usklade s tim smjernicama i preporukama.

U razdoblju od 2 mjeseca od izdavanja smjernice ili preporuke, svako nadležno tijelo dužno je potvrditi da je usklađeno ili da se namjerava uskladiti s tom smjernicom ili preporukom. U slučaju da nadležno tijelo nije usklađeno ili da se ne namjerava uskladiti, dužno je o tome obavijestiti Nadzorno tijelo, navodeći svoje razloge.

Nadzorno tijelo objavljuje činjenicu da nadležno tijelo nije usklađeno ili da se ne namjerava uskladiti s tom smjernicom ili preporukom. Nadzorno tijelo također može odlučiti, na pojedinačnoj osnovi, objaviti razloge koje je navelo nadležno tijelo za neusklađivanje s tom smjernicom ili preporukom. Nadležno tijelo mora o toj objavi biti unaprijed obaviješteno.

Ako se to zahtijeva u toj smjernici ili preporuci, sudionici financijskih tržišta moraju jasno i detaljno izvješćivati o tome jesu li usklađeni s tom smjernicom ili preporukom.

▼M3

4.  U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane.

▼M3

Članak 16.a

Mišljenja

1.  Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu Nadzorno tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji davati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti.

2.  Zahtjev iz stavka 1. može uključivati javno savjetovanje ili tehničku analizu.

3.  S obzirom na bonitetnu procjenu spajanja i stjecanja iz područja primjene Direktive 2014/65/EU i za koje je u skladu s tom direktivom potrebno savjetovanje nadležnih tijela iz dviju ili više država članica, Nadzorno tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela izdati i objaviti mišljenje o bonitetnoj procjeni, osim u vezi s kriterijima utvrđenima u članku 13. stavku 1. točki (e) Direktive 2014/65/EU. Mišljenje se izdaje odmah, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene u skladu s Direktivom 2014/65/EU.

4.  Nadzorno tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji na njihov zahtjev dostaviti tehničke savjete u područjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Članak 16.b

Pitanja i odgovori

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela te institucije i tijela Unije, može Nadzornom tijelu na bilo kojem službenom jeziku Unije postaviti pitanja u vezi s praktičnom primjenom ili provedbom odredbi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., povezanih delegiranih i provedbenih akata te smjernica i preporuka donesenih na temelju tih zakonodavnih akata.

Prije nego što Nadzornom tijelu postave pitanje sudionici financijskog tržišta razmatraju hoće li pitanje najprije uputiti svojem nadležnom tijelu.

Prije objavljivanja odgovora na dopuštena pitanja Nadzorno tijelo može zatražiti dodatno objašnjenje pitanja koja je postavila fizička ili pravna osoba iz ovog stavka.

2.  Odgovori Nadzornog tijela na pitanja iz stavka 1. nisu obvezujući. Odgovori moraju biti dostupni barem na jeziku na kojem je pitanje podneseno.

3.  Nadzorno tijelo uvodi internetski alat dostupan na njegovim internetskim stranicama te upravlja njime, za potrebe podnošenja pitanja te pravodobnu objavu svih primljenih pitanja kao i svih odgovora na sva dopuštena pitanja u skladu sa stavkom 1., osim ako je takva objava protivna legitimnom interesu navedenih osoba ili bi uključivala rizike za stabilnost financijskog sustava. Nadzorno tijelo može odbaciti pitanja na koja ne namjerava odgovoriti. Nadzorno tijelo objavljuje odbačena pitanja na svojim internetskim stranicama tijekom razdoblja od dva mjeseca.

4.  Tri člana Odbora supervizora koji imaju pravo glasa mogu od Odbora supervizora zatražiti da u skladu s člankom 44. odluči hoće li predmet dopuštenog pitanja iz stavka 1. ovog članka razmatrati u smjernicama u skladu s člankom 16., zatražiti savjete Interesne skupine iz članka 37., revidirati pitanja i odgovore u odgovarajućim vremenskim razmacima, provesti otvorena javna savjetovanja ili analizirati potencijalne povezane troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak dotičnog nacrta pitanja i odgovora ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. U slučaju uključivanja Interesne skupine iz članka 37. primjenjuje se dužnost čuvanja povjerljivosti.

5.  Nadzorno tijelo prosljeđuje Komisiji pitanja za koja je potrebno tumačenje prava Unije. Nadzorno tijelo objavljuje sve odgovore koje dostavi Komisija.

▼B

Članak 17.

Kršenje prava Unije

1.  Ako nadležno tijelo ne primjenjuje akte iz članka 1. stavka 2. ili ih primjenjuje na način za koji se čini da predstavlja kršenje prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde utvrđene u skladu s člancima od 10. do 15., a posebno ako nije osiguralo da sudionik financijskih tržišta zadovoljava zahtjeve propisane tim aktima, Nadzorno tijelo djeluje u skladu s ovlastima iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka.

▼M3

2.  Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ili na vlastitu inicijativu, među ostalim kada se to temelji na potkrijepljenim informacijama fizičkih ili pravnih osoba, i nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, Nadzorno tijelo opisuje način na koji namjerava postupiti u tom predmetu i, prema potrebi, istražuje navodno kršenje ili neprimjenu prava Unije.

▼M2

Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

▼M3

Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., Nadzorno tijelo može, nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, drugim nadležnim tijelima izravno uputiti valjano opravdan i obrazložen zahtjev za informacije kad god se pokaže ili se smatra da je zahtjev za informacije upućen dotičnom nadležnom tijelu nedovoljan da bi se dobile informacije koje se smatraju potrebnima u svrhu provedbe istrage navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije.

Adresat takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.

2.a  Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz ove Uredbe i prije izdavanja preporuke iz stavka 3., Nadzorno tijelo stupa u kontakt s dotičnim nadležnim tijelom ako smatra da je to primjereno kako bi se riješilo pitanje kršenja prava Unije, a kako bi pokušalo postići dogovor o mjerama koje su potrebne da bi nadležno tijelo poštovalo pravo Unije.

▼B

3.  Najkasnije 2 mjeseca od početka istrage, Nadzorno tijelo može uputiti preporuku dotičnom nadležnom tijelu te navesti mjeru koja je potrebna za usklađivanje s pravom Unije.

Nadležno tijelo izvješćuje u roku deset dana od primitka preporuke Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi osiguralo usklađenost s pravom Unije.

4.  Ako se nadležno tijelo nije uskladilo s pravom Unije u roku mjesec dana od primitka preporuke Nadzornog tijela, Komisija može, nakon što ju je Nadzorno tijelo o tome obavijestilo ili na vlastitu inicijativu, izdati formalno mišljenje u kojemu od nadležnog tijela zahtijeva da poduzme mjere potrebne za usklađivanje s pravom Unije. Formalno mišljenje Komisije uzima u obzir preporuku Nadzornog tijela.

Komisija mora izdati takvo formalno mišljenje najkasnije 3 mjeseca od donošenja preporuke. Komisija može produljiti to razdoblje za 1 mjesec.

Nadzorno tijelo i nadležna tijela moraju osigurati Komisiji sve potrebne informacije.

5.  Nadležno tijelo dužno je u roku deset radnih dana od primitka formalnog mišljenja iz stavka 4. izvijestiti Komisiju i Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti radi usklađivanja s tim formalnim mišljenjem.

▼M3

6.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Nadzorno tijelo može, ako se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe izravno primjenjuju na sudionike financijskog tržišta, donijeti pojedinačnu odluku upućenu sudioniku financijskih tržišta kojom se od njega zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Odluka Nadzornog tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.

7.  Odluke donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost pred svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja na temelju stavka 4. ili odluke na temelju stavka 6., nadležna tijela moraju poštovati formalno mišljenje ili odluku, ovisno o slučaju.

▼B

8.  U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo mora navesti koja se nadležna tijela i sudionici financijskih tržišta nisu uskladili s formalnim mišljenjima ili odlukama iz stavaka 4. i 6. ovog članka.

▼M3

Članak 17.a

Zaštita osoba koje podnose prijave

1.  Nadzorno tijelo raspolaže posebnim sustavima prijavljivanja za primanje i obradu informacija od fizičkih ili pravnih osoba koje podnose prijave o stvarnim ili mogućim povredama, zlouporabi prava ili neprimjeni prava Unije.

2.  Fizičke ili pravne osobe koje podnose prijave putem tih sustava moraju biti zaštićene od odmazde u skladu s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ), kada je to primjenjivo.

3.  Nadzorno tijelo osigurava anonimno ili povjerljivo te sigurno dostavljanje svih informacija. Ako smatra da dostavljene informacije sadržavaju dokaze ili značajne naznake o nekoj bitnoj povredi, Nadzorno tijelo dostavlja povratne informacije osobi koja je podnijela prijavu.

▼B

Članak 18.

Mjere u izvanrednim situacijama

1.  U slučaju nepovoljnih kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije, Nadzorno tijelo aktivno potiče i, ako to smatra potrebnim, koordinira sve akcije koje su poduzele relevantna nacionalna nadležna nadzorna tijela.

Kako bi moglo obavljati tu ulogu poticanja i koordiniranja, Nadzorno tijelo mora biti u potpunosti obaviješteno o svim relevantnim kretanjima, te ga relevantna nacionalna nadležna nadzorna tijela moraju pozivati da kao promatrač sudjeluje u svim relevantnim okupljanjima.

2.  Vijeće, uz savjetovanje s Komisijom i ESRB-om te, prema potrebi, ESAMA, može donijeti odluku upućenu Nadzornom tijelu kojom se utvrđuje postojanje izvanredne situacije u smislu ove Uredbe, nakon zahtjeva Nadzornog tijela, Komisije ili ESRB-a. Vijeće mora preispitivati tu odluku u odgovarajućim razmacima, a najmanje jednom mjesečno. Ako odluka ne bude obnovljena na kraju jednomjesečnog razdoblja ona automatski prestaje važiti. Vijeće može u bilo kojem trenutku objaviti prestanak izvanredne situacije.

Ako ESRB ili Nadzorno tijelo smatraju da može nastati izvanredna situacija, oni izdaju povjerljivu preporuku upućenu Vijeću i dostavljaju mu procjenu situacije. Vijeće zatim procjenjuje postoji li potreba za sastankom. U tom je postupku zajamčena povjerljivost.

Ako Vijeće utvrdi postojanje izvanredne situacije, ono o tome bez odlaganja izvješćuje Europski parlament i Komisiju.

▼M3

3.  Ako je Vijeće donijelo odluku na temelju stavka 2. ovog članka te u iznimnim okolnostima kada je potrebno koordinirano djelovanje nadležnih tijela kao odgovor na nepovoljna kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava u Uniji ili zaštitu korisnika i ulagatelja, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačne odluke u kojima od nadležnih tijela zahtijeva da poduzmu potrebne mjere u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi se suočila s takvim kretanjima na način da se osigura da sudionici financijskih tržišta i nadležna tijela ispunjavaju zahtjeve utvrđene u tim zakonodavnim aktima.

▼B

4.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s odlukom Nadzornog tijela iz stavka 3. u razdoblju propisanom u toj odluci, u slučaju da su relevantni zahtjevi propisani zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima donesenima u skladu s tim aktima izravno primjenjivi na sudionike financijskih tržišta, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu sudioniku financijskih tržišta kojom zahtijeva da provede potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze prema tom zakonodavstvu, uključujući prestanak bilo kakve prakse. To se primjenjuje samo u situacijama u kojima nadležno tijelo ne primjenjuje zakonodavne akte iz članka 1. stavka 2., uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde donesene u skladu s tim aktima, ili ih primjenjuje na način za koji se čini da predstavlja očito kršenje tih akata, te ako je potrebno hitno ispravljanje radi ponovnog uspostavljanja urednog funkcioniranja i cjelovitosti financijskih tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije.

5.  Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 4. prevladavaju nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Sve mjere nadležnih tijela u vezi s pitanjima koja su predmet odluka na temelju stavka 3. ili 4. moraju biti usklađene s tim odlukama.

Članak 19.

Rješavanje sporova među nadležnim tijelima u prekograničnim pitanjima

▼M3

1.  U slučajevima koji su navedeni u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

U slučajevima u kojima se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke nadležnih tijela i kada u skladu s tim aktima Nadzorno tijelo može na vlastitu inicijativu pomoći dotičnim nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima presumira se postojanje neslaganja.

▼M3

1.a  Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez nepotrebne odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:

1.b  Predsjednik procjenjuje treba li Nadzorno tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako Nadzorno tijelo intervenira na vlastitu inicijativu, ono o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Nadzornog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 4., u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Nadzorno tijelo odluči djelovati, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka utvrđenog u stavcima 2. i 3. ovog članka.

▼B

2.  Nadzorno tijelo određuje rok za mirenje među nadležnim tijelima uzimajući u obzir relevantne rokove navedene u aktima iz članka 1. stavka 2. kao i složenost i žurnost pitanja. U toj fazi Nadzorno tijelo djeluje kao posrednik.

▼M3

3.  Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Nadzorno tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da radi rješavanja tog pitanja i osiguravanja usklađenosti s pravom Unije da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Odlukom Nadzornog tijela može se od nadležnih tijela zahtijevati da opozovu ili izmijene odluku koju su donijela ili da primijene ovlasti koje imaju u skladu s relevantnim pravom Unije.

▼M3

3.a  Nadzorno tijelo obavješćuje dotična nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. kao i o, prema potrebi, svojoj odluci donesenoj u skladu sa stavkom 3.

▼M3

4.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja sudionika financijskih tržišta sa zahtjevima koji su na njega izravno primjenjivi na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu tom sudioniku financijskih tržišta kojom se od njega zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere radi postupanja u skladu s njegovim obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

▼B

5.  Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 4. prevladavaju nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela. Sve mjere nadležnih tijela u vezi s činjenicama koje su predmet odluka na temelju stavka 3. ili 4. moraju biti usklađene s tim odlukama.

6.  U izvješću iz članka 50. stavka 2., predsjednik Nadzornog tijela mora navesti prirodu i vrstu sporova među nadležnim tijelima, postignute sporazume i odluke donesene radi rješavanja takvih sporova.

Članak 20.

Rješavanje sporova među nadležnim tijelima na međusektorskoj razini

Zajednički odbor dužan je u skladu s postupkom propisanim u članku 19. i članku 56. rješavati međusektorske sporove koji mogu nastati među nadležnim tijelima kako je definirano člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe, Uredbom (EU) 1093/2010, odnosno Uredbom (EU) 1094/2010.

Članak 21.

Kolegiji supervizora

▼M3

1.  Nadzorno tijelo u okviru svojih ovlasti promiče i prati učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija supervizora ako su osnovani zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost i dosljednost primjene prava Unije među kolegijima nadzornih tijela. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi Nadzorno tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Nadzornog tijela punopravni su članovi kolegija supervizora te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući izravne nadzore koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih.

2.  Nadzorno tijelo ima vodeću ulogu u osiguravanju dosljednog i usklađenog funkcioniranja kolegijâ supervizora za institucije koje se bave prekograničnim poslovanjem diljem Unije, uzimajući u obzir sistemski rizik koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta iz članka 23. i, prema potrebi, saziva sastanak kolegija supervizora.

▼B

Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka, Nadzorno tijelo se smatra „nadležnim tijelom” u smislu relevantnog zakonodavstva.

Nadzorno tijelo može:

▼M3

▼B

▼M3

3.  Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u skladu s ovlaštenjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i u skladu s člancima od 10. do 15. kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene u vezi s odredbama koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegijâ supervizora. Nadzorno tijelo može izdavati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje su donijeli kolegiji supervizora.

▼B

4.  Nadzorno tijelo ima pravno obvezujuću posredničku ulogu u rješavanju sporova među nadležnim tijelima u skladu s postupkom navedenim u članku 19. Nadzorno tijelo može donositi nadzorne odluke koje su izravno primjenjive na dotičnog sudionika financijskih tržišta u skladu s člankom 19.

Članak 22.

▼M3

Opće odredbe o sistemskom riziku

▼B

1.  Nadzorno tijelo na odgovarajući način razmatra sistemski rizik kako je definiran Uredbom (EU) br. 1092/2010. Uzima u obzir sve rizike od poremećaja financijskih usluga koji:

Nadzorno tijelo, prema potrebi, razmatra praćenje i procjenu sistemskog rizika koje su oblikovali ESRB i Nadzorno tijelo te odgovara na upozorenja i preporuke ESRB-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

2.  U suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. Nadzorno tijelo izrađuje zajednički pristup za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika koji predstavljaju ključni sudionici financijskih tržišta, uključujući, prema potrebi, kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.

Ti su pokazatelji ključan element za određivanje primjerenih nadzornih mjera. Nadzorno tijelo prati stupanj konvergencije donesenih odluka s ciljem promicanja zajedničkog pristupa.

3.  Ne dovodeći u pitanje akte iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo, prema potrebi, sastavlja dodatne smjernice i preporuke za ključne sudionike financijskih tržišta kako bi se uzeo u obzir sistemski rizik koji oni predstavljaju.

Nadzorno tijelo mora osigurati da se sistemski rizik koji predstavljaju ključni sudionici financijskih tržišta uzme u obzir prilikom izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u područjima koja su propisana zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M3

4.  Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo može provesti istragu u vezi s određenom vrstom financijske djelatnosti ili vrstom proizvoda ili vrstom ponašanja kako bi procijenilo potencijalne prijetnje za cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu korisnika ili ulagatelja.

Nakon istrage provedene u skladu s prvim podstavkom Odbor supervizora može dotičnim nadležnim tijelima dati preporuke za poduzimanje mjera.

Za te potrebe Nadzorno tijelo može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, među ostalim člankom 35.

▼B

5.  Zajednički odbor osigurava cjelokupnu i međusektorsku koordinaciju aktivnosti koje se provode u skladu s ovim člankom.

Članak 23.

Utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika

▼M3

1.  U suradnji s ESRB-om Nadzorno tijelo izrađuje kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika i odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres, što uključuje evaluaciju mogućnosti povećanja sistemskog rizika koji bi sudionici financijskih tržišta mogli predstavljati u stresnim okolnostima ili takvog rizika koji im prijeti, uključujući mogući sistemski rizik povezan s okolišem. Sudionici financijskih tržišta koji bi mogli predstavljati sistemski rizik podliježu pojačanom nadzoru i, prema potrebi, postupcima za oporavak i sanaciju iz članka 25.

▼B

2.  Nadzorno tijelo u potpunosti mora uzeti u obzir relevantne međunarodne pristupe kada izrađuje kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta, uključujući one koje su utvrdili Odbor za financijsku stabilnost, Međunarodni monetarni fond i Banka za međunarodne namire.

Članak 24.

Stalna sposobnost odgovora na sistemske rizike

1.  Nadzorno tijelo osigurava postojanje specijalizirane i kontinuirane sposobnosti učinkovitog odgovora na materijalizaciju sistemskih rizika kao što je navedeno u člancima 22. i 23., posebno s obzirom na institucije koje predstavljaju sistemski rizik.

2.  Nadzorno tijelo ispunjava zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i zakonodavstvom iz članka 1. stavka 2., te doprinosi osiguravanju dosljednog i koordiniranog režima za upravljanje u kriznim situacijama i saniranje krize u Uniji.

Članak 25.

Postupci za oporavak i sanaciju

1.  Nadzorno tijelo aktivno doprinosi i sudjeluje u razvoju i usklađivanju efektivnih i dosljednih planova za oporavak i sanaciju, postupaka u izvanrednim situacijama i preventivnih mjera za smanjivanje sistemskog učinka bilo kakvih neuspjeha.

2.  Nadzorno tijelo može izraditi regulatorne i provedbene tehničke standarde kao što je navedeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. u skladu s postupkom propisanim u člancima od 10. do 15.

Članak 26.

Europski sustav nacionalnih sustava za zaštitu ulagatelja

1.  Nadzorno tijelo doprinosi jačanju Europskog sustava nacionalnih sustava za zaštitu ulagatelja (ICS) djelujući u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi se osigurala pravilna primjena Direktive 97/9/EZ s ciljem osiguranja da su nacionalni sustavi za zaštitu ulagatelja primjereno financirani doprinosima dotičnih sudionika financijskih tržišta, uključujući, prema potrebi, sudionike financijskih tržišta koji imaju sjedište u trećim zemljama, te osiguranja visoke razine zaštite svim ulagateljima u usklađenom okviru u cijeloj Uniji.

2.  Članak 16. koji se odnosi na ovlasti Nadzornog tijela za donošenje smjernica i preporuka primjenjuje se na sustave za zaštitu ulagatelja.

3.  Nadzorno tijelo može izraditi regulatorne i provedbene tehničke standarde kao što je navedeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. u skladu s postupkom propisanim člancima od 10. do 15.

4.  Revizija ove Uredbe predviđena člankom 81. posebno ispituje konvergenciju Europskog sustava nacionalnih sustava za zaštitu ulagatelja.

Članak 27.

Europski sustav za aranžmane sanacije i financiranja

1.  U područjima svoje nadležnosti Nadzorno tijelo doprinosi razvoju metoda za sanaciju posrnulih ključnih sudionika financijskih tržišta tako da se izbjegne širenje zaraze i da se omogući njihova pravilna i pravodobna likvidacija, uključujući, gdje je primjenjivo, usklađene i vjerodostojne mehanizme financiranja.

2.  Nadzorno tijelo doprinosi radu u području jednakih pravila igre za sve i kumulativnih učinaka svih sustava davanja i doprinosa financijskih institucija koji mogu biti uvedeni kako bi se osigurala pravedna raspodjela opterećenja i poticaja za obuzdavanje sistemskog rizika kao dijela usklađenog i vjerodostojnog okvira za sanaciju.

▼M3 —————

▼B

Članak 28.

Delegiranje zadaća i odgovornosti

1.  Nadležna tijela mogu, uz suglasnost tijela kojemu se delegiraju odgovornosti, delegirati zadaće i odgovornosti Nadzornom tijelu ili drugim nadležnim tijelima pod uvjetima navedenima u ovom članku. Države članice mogu odrediti konkretne postupke u pogledu delegiranja odgovornosti kojih se treba pridržavati prije nego što njihova nadležna tijela sklope takve sporazume o delegiranju, te mogu ograničiti opseg delegiranja na ono što je neophodno za efektivni nadzor prekograničnih sudionika financijskih tržišta ili grupa.

2.  Nadzorno tijelo potiče i olakšava delegiranje zadaća i odgovornosti među nadležnim tijelima utvrđujući one zadaće i odgovornosti koje mogu biti delegirane ili se mogu zajednički izvršavati te promičući najbolje prakse.

3.  Delegiranje odgovornosti rezultira preraspodjelom nadležnosti propisanih aktima iz članka 1. stavka 2. Postupak, provedbu te upravni i sudski nadzor koji se odnose na delegirane odgovornosti uređuje pravo tijela kojemu se delegiraju odgovornosti.

4.  Nadležna tijela moraju obavijestiti Nadzorno tijelo o sporazumima o delegiranju koje namjeravaju sklopiti. Sporazumi mogu stupiti na snagu najranije mjesec dana nakon obavješćivanja Nadzornog tijela.

Nadzorno tijelo može dati mišljenje o namjeravanom sporazumu u roku mjesec dana nakon što je o njemu obaviješteno.

Nadzorno tijelo odgovarajućim sredstvima objavljuje sve sporazume o delegiranju koje su sklopila nadležna tijela kako bi se osiguralo da su sve relevantne strane obaviještene na odgovarajući način.

Članak 29.

Zajednička kultura u području nadzora

1.  Nadzorno tijelo ima aktivnu ulogu u izgradnji zajedničke kulture u području nadzora i dosljednih nadzornih praksi u Uniji, kao i u osiguravanju ujednačenih postupaka i dosljednih pristupa u cijeloj Uniji. Nadzorno tijelo provodi najmanje sljedeće aktivnosti:

▼M3

▼M3

▼B

▼M3

▼M3

▼M3

2.  Nadzorno tijelo može, prema potrebi, izraditi nove praktične instrumente i alate konvergencije radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

U svrhu izgradnje zajedničke kulture u području nadzora Nadzorno tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad sudionicima financijskih tržišta u Uniji, kojim se na odgovarajući način uzimaju u obzir priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i tržištâ, među ostalim promjene uzrokovane tehnološkim inovacijama, sudionikâ financijskih tržišta i financijskih tržišta. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje prakse te se opisuju visokokvalitetne metodologije i procesi.

Nadzorno tijelo provodi, prema potrebi, otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a) i alatima i instrumentima iz ovog stavka. Također, prema potrebi, analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Nadzorno tijelo, prema potrebi, traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

▼M3

Članak 29.a

Strateški prioriteti Unije u području nadzora

Nakon rasprave u Odboru supervizora i uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela, postojeće aktivnosti institucija Unije i analize, upozorenja i preporuke koje je objavio ESRB, Nadzorno tijelo najmanje svake tri godine do 31. ožujka određuje najviše dva prioriteta koja su relevantna na razini Unije i kojima se u obzir uzimaju buduća kretanja i trendovi. Nadležna tijela pri sastavljanju svojih programa rada uzimaju u obzir te prioritete i o tome obavješćuju Nadzorno tijelo. Nadzorno tijelo raspravlja o relevantnim aktivnostima nadležnih tijela u sljedećoj godini i donosi zaključke. Nadzorno tijelo raspravlja o mogućim daljnjim aktivnostima koje mogu uključivati smjernice i preporuke nadzornim tijelima te stručne preglede u određenom području.

Prioriteti koji su relevantni na razini Unije koje je utvrdilo Nadzorno tijelo ne sprečavaju nadležna tijela da primijene svoje najbolje prakse niti da djeluju na temelju svojih dodatnih prioriteta i kretanja te se njima u obzir uzimaju nacionalne posebnosti.

▼M3

Članak 30.

Stručni pregledi nadležnih tijela

1.  Nadzorno tijelo periodično provodi stručne preglede pojedinih ili svih aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog jačanja usklađenosti i djelotvornosti rezultata nadzora. Nadzorno tijelo u tu svrhu izrađuje metode kojima se omogućuju objektivna procjena i usporedba nadležnih tijela koja su predmetom stručnog pregleda. Pri planiranju i provedbi stručnih pregleda u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući sve relevantne informacije koje su Nadzornom tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve relevantne informacije od dionika.

2.  Za potrebe ovog članka Nadzorno tijelo osniva ad hoc odbore za stručne preglede, koje čine članovi osoblja Nadzornog tijela i članovi nadležnih tijela. Odborima za stručne preglede predsjeda član osoblja Nadzornog tijela. Nakon savjetovanja s upravnim odborom i na temelju javnog poziva na sudjelovanje predsjednik predlaže predsjednika i članove odbora za stručne preglede, a taj prijedlog odobrava Odbor supervizora. Smatra se da je prijedlog odobren osim ako Odbor supervizora u roku od 10 radnih dana od prijedloga predsjednika donese odluku o odbijanju prijedloga.

3.  Stručni pregled uključuje, ali se ne ograničava na procjenu sljedećeg:

4.  Nadzorno tijelo izrađuje izvješće o rezultatima stručnog pregleda. To izvješće o stručnom pregledu sastavlja odbor za stručne preglede i donosi Odbor supervizora u skladu s člankom 44. stavkom 4. Pri izradi tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s upravnim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o stručnom pregledu i osigurali jednaki uvjeti. Upravni odbor posebno ocjenjuje je li metodologija primijenjena na isti način. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se smatraju prikladnima, proporcionalnima i potrebnima na temelju stručnog pregleda. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka u skladu s člankom 16. i u obliku mišljenjâ u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a).

U skladu s člankom 16. stavkom 3. nadležna tijela poduzimaju sve napore kako bi uskladila svoje postupanje s donesenim smjernicama i preporukama.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16. Nadzorno tijelo uzima u obzir rezultate stručnog pregleda, kao i sve ostale informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju prema najkvalitetnijim nadzornim praksama.

5.  Nadzorno tijelo dostavlja Komisiji mišljenje kada na temelju rezultata stručnog pregleda ili svih ostalih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća smatra da bi iz perspektive Unije bilo potrebno daljnje usklađivanje propisa Unije koji se primjenjuju na sudionike financijskih tržišta ili nadležna tijela.

6.  Nadzorno tijelo sastavlja izvješće o daljnjim mjerama dvije godine nakon objave izvješća o stručnom pregledu. Izvješće o daljnjim mjerama izrađuje odbor za stručne preglede i donosi Odbor supervizora u skladu s člankom 44. stavkom 4. Pri izradi nacrta tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s upravnim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o daljnjim mjerama. Izvješće o daljnjim mjerama sadržava, ali se ne ograničava na procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera koje poduzimaju nadležna tijeka koja podliježu stručnom pregledu kao odgovor na daljnje mjere iz izvješća o stručnom pregledu.

7.  Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima koja podliježu stručnom pregledu odbor za stručne preglede navodi obrazložene glavne rezultate stručnog pregleda. Nadzorno tijelo objavljuje obrazložene glavne rezultate stručnog pregleda i izvješća o daljnjim mjerama iz stavka 6. Ako se obrazloženi glavni rezultati Nadzornog tijela razlikuju od glavnih rezultata koje je utvrdio odbor za stručne preglede, Nadzorno tijelo na povjerljivoj osnovi dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji rezultate koje je utvrdio odbor za stručne preglede. Ako je nadležno tijelo koje podliježe stručnom pregledu zabrinuto da bi objava obrazloženih glavnih rezultata koje je Nadzorno tijelo utvrdilo mogla predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava, ono može taj predmet uputiti Odboru supervizora. Odbor supervizora može odlučiti da te dijelove neće objaviti.

8.  Za potrebe ovog članka upravni odbor iznosi prijedlog plana rada za provedbu stručnih pregleda za predstojeće dvije godine, u kojem se među ostalim uzimaju u obzir iskustva stečena u prošlim postupcima provedbe stručnog pregleda i raspravama koordinacijskih skupina iz članka 45.b. Plan rada za provedbu stručnih pregleda zasebni je dio godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Plan rada za provedbu stručnih pregleda objavljuje se. U slučaju hitnosti ili nepredviđenih događaja Nadzorno tijelo može odlučiti provesti dodatne stručne preglede.

▼B

Članak 31.

Koordinacijska funkcija

▼M3

1.  Nadzorno tijelo ima opću koordinacijsku ulogu među nadležnim tijelima, posebno u situacijama u kojima bi nepovoljna kretanja mogla ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava u Uniji.

2.  Nadzorno tijelo promiče koordinirani odgovor Unije, među ostalim:

▼B

▼M3

▼M3

▼B

▼M3

3.  Kako bi doprinijelo definiranju zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Nadzorno tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, prema potrebi uz potporu Odbora za zaštitu potrošača i financijske inovacije, tako što akterima ili proizvodima koji se oslanjaju na tehnološke inovacije olakšava ulazak na tržište, osobito razmjenom informacija i najbolje prakse. Nadzorno tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.

Članak 31.a

Razmjena informacija o prikladnosti i primjerenosti

Nadzorno tijelo zajedno s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) uspostavlja sustav za razmjenu informacija relevantnih za ocjenu prikladnosti i primjerenosti imatelja kvalificiranih udjela, direktora i osoba koje u sudionicima financijskih tržišta obavljaju ključne funkcije, a koju provode nadležna tijela u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Članak 31.b

Koordinacijska funkcija u vezi s nalozima, transakcijama i aktivnostima sa značajnim prekograničnim učincima

Ako na temelju dokaza kojima raspolaže ili na temelju jasnih naznaka iz nekoliko različitih izvora sumnja da su nalozi, transakcije ili bilo koja druga aktivnost sa značajnim prekograničnim učincima prijetnja urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta ili financijskoj stabilnosti u Uniji, nadležno tijelo odmah o tome obavješćuje Nadzorno tijelo i dostavlja mu relevantne informacije. Nadzorno tijelo može izdati mišljenje o poduzimanju odgovarajućih daljnjih mjera koje upućuje nadležnim tijelima država članica u kojima je sumnjiva aktivnost provedena.

▼B

Članak 32.

▼M3

Procjena tržišnih kretanja, uključujući testiranja otpornosti na stres

1.  Nadzorno tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Nadzorno tijelo u svoje procjene uključuje analizu tržišta na kojima posluju sudionici financijskih tržišta i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te sudionike financijskih tržišta.

2.  Nadzorno tijelo pokreće i koordinira procjene otpornosti, na razini Unije, sudionika financijskih tržišta na nepovoljna tržišna kretanja. Ono u tu svrhu izrađuje:

▼M3

▼B

▼M3

Za potrebe ovog stavka Nadzorno tijelo surađuje s ESRB-om.

▼M3

3.  Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a utvrđene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Nadzorno tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s pokazateljima iz članka 22. stavka 2. ove Uredbe.

▼B

Nadzorno tijelo u te procjene uključuje klasifikaciju glavnih rizika i osjetljivosti te, prema potrebi, preporučuje preventivne ili popravne mjere.

4.  Nadzorno tijelo osigurava odgovarajuću pokrivenost međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti bliskom suradnjom s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) putem Zajedničkog odbora.

▼M3

Članak 33.

Međunarodni odnosi uključujući istovjetnost

1.  Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Nadzorno tijelo može uspostaviti kontakte i sklopiti administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima, međunarodnim organizacijama i administracijama trećih zemalja. Tim sporazumima ne nastaju pravne obveze za Uniju i njezine države članice niti se njima sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili multilateralne sporazume s tim trećim zemljama.

Ako se treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom koji je na snazi, a koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849, nalazi na popisu jurisdikcija koje imaju strateške nedostatke u svojim nacionalnim režimima suzbijanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma koji predstavljaju značajne prijetnje financijskom sustavu Unije, Nadzorno tijelo ne sklapa administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima te treće zemlje. Time se ne isključuju drugi oblici suradnje Nadzornog tijela s odgovarajućim tijelima treće zemlje s ciljem smanjenja prijetnji financijskom sustavu Unije.

2.  Nadzorno tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, slijedom posebnog Komisijina zahtjeva za savjetovanje ili kada se to od njega zahtijeva zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

3.  Nadzorno tijelo prati, s posebnim naglaskom na njihove posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, relevantna regulatorna i nadzorna kretanja i provedbene prakse te promjene na tržištu, u mjeri u kojoj su one relevantne za procjene istovjetnosti sustava trećih zemalja utemeljene na rizicima u vezi s kojima je Komisija donijela odluke o istovjetnosti na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2.

Nadalje, ono provjerava jesu li i dalje ispunjeni kriteriji na temelju kojih su donesene te odluke o istovjetnosti i svi u njima utvrđeni uvjeti.

Nadzorno tijelo može stupiti u kontakt relevantnim tijelima u trećim zemljama. Nadzorno tijelo podnosi povjerljivo izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) u kojem sažeto navodi rezultate svojeg praćenja svih trećih zemalja čiji su sustavi istovjetni. U izvješću se poseban naglasak stavlja na posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ako utvrdi da u trećim zemljama iz ovog stavka postoje relevantna kretanja u vezi s regulativom, nadzorom ili provedbenim praksama koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo na povjerljivoj osnovi i bez nepotrebne odgode o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

4.  Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. druge rečenice ovog članka, Nadzorno tijelo surađuje, ako je to moguće, s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. U načelu, ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Nadzorno tijelo tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima u njih uključuje odredbe o sljedećem:

Nadzorno tijelo obavješćuje Komisiju ako nadležno tijelo treće zemlje odbije sklopiti takve administrativne sporazume ili odbije djelotvornu suradnju.

5.  Nadzorno tijelo može izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. Nadležna tijela poduzimaju sve napore kako bi primijenila taj model sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji prilikom pripreme odluka o istovjetnosti i praćenju koje provodi Nadzorno tijelo u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

6.  U okviru svojih ovlasti iz ove Uredbe i zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. Nadzorno tijelo doprinosi ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na međunarodnim forumima.

▼M3 —————

▼B

Članak 35.

Prikupljanje informacija

1.  Na zahtjev Nadzornog tijela, nadležna tijela država članica osiguravaju Nadzornom tijelu sve potrebne informacije za obavljanje dužnosti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, pod uvjetom da imaju zakonski pristup relevantnim informacijama, te da je zahtjev za informacijama potreban s obzirom na prirodu dotične dužnosti.

2.  Nadzorno tijelo također može zahtijevati da mu se osiguraju informacije u određenim rokovima i u utvrđenom obliku. Ako je to moguće, takvi zahtjevi se postavljaju upotrebom uobičajenih obrazaca za izvješćivanje.

3.  Na opravdani zahtjev nadležnog tijela države članice, Nadzorno tijelo može osigurati sve informacije koje su potrebne kako bi nadležno tijelo moglo obavljati svoje dužnosti u skladu s obvezama čuvanja poslovne tajne koje su propisane sektorskim zakonodavstvom i člankom 70.

4.  Prije zahtijevanja informacija u skladu s ovim člankom, te da bi se izbjeglo dupliciranje obveza u pogledu izvješćivanja, Nadzorno tijelo uzima u obzir sve relevantne postojeće statističke podatke koje pripremaju i distribuiraju Europski statistički sustav i Europski sustav središnjih banaka.

5.  Ako informacije nisu dostupne ili ako ih nadležna tijela ne stave pravodobno na raspolaganje, Nadzorno tijelo može uputiti opravdan i obrazložen zahtjev drugim nadzornim tijelima, ministarstvu odgovornom za financiranje ako ono ima na raspolaganju bonitetne informacije, nacionalnoj središnjoj banci ili statističkom uredu dotične države članice.

6.  Ako informacije nisu dostupne ili ako se pravodobno ne stave na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. ili 5. Nadzorno tijelo može uputiti opravdan i obrazložen zahtjev izravno relevantnom sudioniku financijskih tržišta. U obrazloženom zahtjevu potrebno je objasniti zašto je potrebna informacija koja se odnosi na dotične pojedine sudionike financijskih tržišta.

Nadzorno tijelo obavješćuje relevantna nadležna tijela o zahtjevima u skladu s ovim stavkom i stavkom 5.

Na zahtjev Nadzornog tijela, nadležna tijela pomažu mu u prikupljanju informacija.

7.  Nadzorno tijelo može upotrebljavati povjerljive informacije koje je primilo u skladu s ovim člankom samo za potrebe obavljanja dužnosti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.

Članak 36.

Odnos s ESRB-om

1.  Nadzorno tijelo blisko i redovito surađuje s ESRB-om.

2.  Nadzorno tijelo osigurava ESRB-u redovite i pravodobne informacije koje su mu potrebne za ostvarivanje njegovih zadaća. Svi podaci koji su potrebni za ostvarivanje njegovih zadaća, a koji nisu u sažetom ili agregiranom obliku bez odgađanja se dostavljaju ESRB-u na njegov obrazložen zahtjev kao što je navedeno u članku 15. Uredbe (EU) br. 1092/2010. U suradnji s ESRB-om, Nadzorno tijelo mora imati primjerene interne postupke za prijenos povjerljivih informacija, posebno informacija koje se odnose na pojedine sudionike financijskih tržišta.

▼M3 —————

▼M3

4.  Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio Nadzornom tijelu, Nadzorno tijelo raspravlja o tom upozorenju ili toj preporuci na sljedećem sastanku Odbora supervizora ili, prema potrebi i ranije, kako bi procijenilo posljedice koje bi takvo upozorenje ili takva preporuka mogli imati na obavljanje njegovih zadaća te moguće daljnje mjere u vezi s time.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja Nadzorno tijelo odlučuje o svakoj mjeri koju treba poduzeti u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama.

Ako ne djeluje u skladu s upozorenjem ili preporukom, Nadzorno tijelo ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo nepostupanje. ESRB o tome obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome obavješćuje i Vijeće.

5.  Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio nadležnom tijelu, Nadzorno tijelo upotrebljava, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.

Ako ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, adresat obavješćuje Odbor supervizora o svojim razlozima za takvo nepostupanje te o njima raspravlja s Odborom supervizora.

Ako u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010 obavijesti Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje je poduzelo kao odgovor na preporuku ESRB-a, nadležno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir stajališta Odbora supervizora.

▼M3 —————

▼B

Članak 37.

Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala

1.  Radi lakšeg savjetovanja sa zainteresiranim stranama u područjima relevantnima za zadaće Nadzornog tijela osniva se Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala daje mišljenje o mjerama poduzetima u skladu s člancima od 10. do 15. u vezi s regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima, te u mjeri u kojoj se one ne odnose na pojedine sudionike financijskih tržišta, u skladu s člankom 16. u vezi sa smjernicama i preporukama. Ako je žurno potrebno provesti mjere, a savjetovanje postane nemoguće, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala se obavješćuje što je prije moguće.

Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala sastaje se najmanje četiri puta godišnje.

▼M3

2.  Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:

3.  Članove Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala imenuje Odbor supervizora nakon provedbe javnog i transparentnog selekcijskog postupka. Pri donošenju svoje odluke Odbor supervizora, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurava da se na odgovarajući način uzmu u obzir raznolikost sektora vrijednosnih papira i tržišta kapitala, geografska i rodna ravnoteža i zastupljenost dionika iz cijele Unije. Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala biraju se na temelju njihovih kvalifikacija, vještina, relevantnog znanja i dokazane stručnosti.

3.a  Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala biraju predsjednika među članovima te interesne skupine. Mandat predsjednika traje dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici u Europskom parlamentu kad god se to zatraži.

4.  Nadzorno tijelo dostavlja sve potrebne informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne, kako je utvrđena u članku 70. ove Uredbe, i osigurava prikladnu tajničku potporu za Interesnu skupinu za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Članovima Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala koji zastupaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike sektora, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Naknada se temelji na pripremnom i daljnjem radu članova, a iznos te naknade jednak je najmanje stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 1. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 11 ) (Pravilnik o osoblju). Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala može osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Mandat članova Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala traje četiri godine, nakon čega se provodi novi selekcijski postupak.

▼B

Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu biti imenovani na dva uzastopna mandata.

▼M3

5.  Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala može Nadzornom tijelu dostaviti mišljenja i savjete u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na zadaće Nadzornog tijela, s posebnim naglaskom na zadaće utvrđene u člancima od 10. do 16., 29., 30. i 32.

Ako se članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ne mogu usuglasiti o pojedinom savjetu, jednoj trećini njezinih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopušteno je objaviti zasebni savjet.

Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu izdavati zajedničke savjete u vezi s pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.

▼B

6.  Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala donosi svoj poslovnik dvotrećinskom većinom svojih članova.

▼M3

7.  Nadzorno tijelo objavljuje savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala, zasebne savjete svojih članova i rezultate svojih savjetovanja te informacije o načinu na koji su savjeti i rezultati savjetovanja uzeti u obzir.

▼B

Članak 38.

Zaštitne mjere

1.  Nadzorno tijelo osigurava da ni jedna odluka koja je donesena u skladu s člancima 18. ili 19. ni na koji način ne utječe na fiskalne odgovornosti država članica.

2.  Ako država članica smatra da odluka donesena u skladu s člankom 19. stavkom 3. utječe na njezine fiskalne odgovornosti ona može obavijestiti Nadzorno tijelo i Komisiju u roku 2 tjedna od dostavljanja odluke Nadzornog tijela nadležnom tijelu da nadležno tijelo neće provesti tu odluku.

U svojoj obavijesti država članica mora jasno i točno objasniti zašto i kako ta odluka utječe na njezine fiskalne odgovornosti.

U slučaju takve obavijesti odluka Nadzornog tijela se suspendira.

U roku od mjesec dana od slanja obavijesti od strane države članice, Nadzorno tijelo obavaješćuje državu članicu zadržava li svoju odluku ili je mijenja ili opoziva. Ako se odluka zadržava ili mijenja, Nadzorno tijelo navodi da ne utječe na fiskalne odgovornosti.

Ako Nadzorno tijelo zadrži svoju odluku, Vijeće donosi odluku većinom danih glasova na jednom od svojih sastanaka najkasnije dva mjeseca nakon što je Nadzorno tijelo obavijestilo državu članicu, kao što je navedeno u četvrtom podstavku, da je odluka Nadzornog tijela zadržana.

Ako Vijeće, nakon što je razmotrilo to pitanje, ne donese odluku o zadržavanju odluke Nadzornog tijela u skladu s petim podstavkom, odluka Nadzornog tijela se ukida.

3.  Ako država članica smatra da odluka donesena u skladu s člankom 18. stavkom 3. utječe na njezine fiskalne odgovornosti ona može obavijestiti Nadzorno tijelo, Komisiju i Vijeće u roku tri radna dana od dostavljanja odluke Nadzornog tijela nadležnom tijelu da nadležno tijelo neće provesti tu odluku.

U svojoj obavijesti država članica mora jasno i točno objasniti zašto i kako ta odluka utječe na njezine fiskalne odgovornosti.

U slučaju takve obavijesti odluka Nadzornog tijela se suspendira.

U roku deset radnih dana Vijeće saziva sastanak i običnom većinom svojih članova donosi odluku o tome hoće li odluka Nadzornog tijela biti opozvana.

Ako Vijeće, nakon što je razmotrilo to pitanje, ne donese odluku o opozivu odluke Nadzornog tijela u skladu s četvrtim podstavkom, suspendiranje odluke Nadzornog tijela se ukida.

4.  Ako Vijeće donese odluku u skladu sa stavkom 3. da neće opozvati odluku Nadzornog tijela koja se odnosi na članak 18. stavak 3., a dotična država članica još uvijek smatra da odluka Nadzornog tijela utječe na njezine fiskalne odgovornosti, ta država članica može obavijestiti Komisiju i Nadzorno tijelo, te zatražiti od Vijeća da preispita to pitanje. Dotična država članica mora jasno navesti razloge za svoje neslaganje s odlukom Vijeća.

U roku od četiri tjedna od obavijesti iz prvog podstavka, Vijeće potvrđuje svoju izvornu odluku ili donosi novu odluku u skladu sa stavkom 3.

Vijeće može produljiti rok od četiri tjedna za četiri dodatna tjedna ako to zahtijevaju posebne okolnosti slučaja.

5.  Svaka zloupotreba ovog članka, posebno s obzirom na odluku Nadzornog tijela koja nema bitan ili značajan fiskalni učinak, zabranjuje se jer nije u skladu s unutarnjim tržištem.

▼M3

Članak 39.

Postupci odlučivanja

1.  Pri donošenju odluka u skladu s člancima 17., 18. i 19. Nadzorno tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6. ovog članka.

2.  Nadzorno tijelo obavješćuje sve adresate odluke na službenom jeziku adresata o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoja stajališta o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Adresat može iznijeti svoja stajališta na svojem službenom jeziku. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

3.  U odlukama Nadzornog tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

4.  Adresate odluka Nadzornog tijela obavješćuje se o pravnim lijekovima koji su im na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

5.  Ako je donijelo odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili stavka 4., Nadzorno tijelo tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

6.  Odluke koje Nadzorno tijelo donese u skladu s člankom 17., člankom 18. ili člankom 19. objavljuju se. Prilikom objave tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili dotičnog sudionika financijskih tržišta i glavni sadržaj odluke, osim ako je takva objava u suprotnosti s legitimnim interesima tih sudionika financijskih tržišta ili sa zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela.

▼B

POGLAVLJE III.

ORGANIZACIJA

ODJELJAK 1.

Odbor supervizora

Članak 40.

Sastav

1.  Odbor supervizora sastoji se od:

▼M3

▼B

2.  Odbor supervizora redovito, a najmanje dva puta godišnje, saziva sastanke s Interesnom skupinom za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

3.  Svako nadležno tijelo odgovorno je za imenovanje zamjenika na visokoj razini iz svojeg tijela koji može zamijeniti člana Odbora supervizora iz stavka 1. točke (b) u slučaju spriječenosti.

4.  U državama članicama u kojima je više tijela odgovorno za nadzor u skladu s ovom Uredbom, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku. Unatoč tome, kada tema o kojoj raspravlja Odbor supervizora nije u području nadležnosti nacionalnog tijela koje predstavlja član iz stavka 1. točke (b), tog člana može pratiti predstavnik relevantnog nacionalnog tijela, koji nema pravo glasa.

5.  Za potrebe djelovanja u području primjene Direktive 97/9/EZ, člana Odbora supervizora iz stavka 1. točke (b) može, prema potrebi, pratiti predstavnik relevantnih tijela koja upravljaju sustavima za zaštitu ulagatelja u svakoj državi članici, koji nema pravo glasa.

6.  Odbor supervizora može dozvoliti prisutnost promatrača.

Izvršni direktor može sudjelovati u sastancima Odbora supervizora bez prava glasa.

▼M3

7.  Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisâ o zaštiti potrošača, član Odbora supervizora iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u pojedinoj državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.

▼M3

Članak 41.

Interni odbori

1.  Odbor supervizora na vlastiti zahtjev ili na zahtjev predsjednika može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Na zahtjev upravnog odbora ili predsjednika Odbor supervizora može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su dodijeljene upravnom odboru. Odbor supervizora može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, upravnom odboru ili predsjedniku.

2.  Za potrebe članka 17. predsjednik podnosi prijedlog odluke o sazivanju neovisnog povjerenstva koju donosi Odbor supervizora. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravnim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje. Šest drugih članova ne smiju biti predstavnici nadležnog tijela za koje postoji sumnja da je prekršilo pravo Unije niti smiju imati bilo kakav interes u predmetu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelom.

Svaki član povjerenstva ima jedan glas.

Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.

3.  Za potrebe članka 19. predsjednik podnosi prijedlog odluke o sazivanju neovisnog povjerenstva koju donosi Odbor supervizora. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravnim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje. Šest drugih članova ne smiju biti predstavnici nadležnih tijela između kojih postoji neslaganje niti smiju imaju bilo kakav interes u predmetu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelima.

Svaki član povjerenstva ima jedan glas.

Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.

4.  Za potrebe provedbe istrage predviđene u članku 22. stavku 4. prvom podstavku, predsjednik može predložiti odluku o pokretanje istrage i odluku o sazivanju neovisnog povjerenstva, koju donosi Odbor supervizora. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravnim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje.

Svaki član povjerenstva ima jedan glas.

Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.

5.  Povjerenstva iz stavaka 2. i 3. ovog članka ili predsjednik podnose prijedlog odluka na temelju članka 17. ili članka 19. o kojima konačnu odluku donosi Odbor supervizora. Povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka prezentira Odboru supervizora rezultate istrage provedene u skladu s člankom 22. stavkom 4. prvim podstavkom.

6.  Odbor supervizora donosi poslovnik neovisnih povjerenstava navedenih u ovom članku.

Članak 42.

Neovisnost Odbora supervizora

1.  U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom članovi Odbora supervizora djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

2.  Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Odbora supervizora u obavljanju njihovih zadaća.

3.  Članovi Odbora supervizora, predsjednik i predstavnici koji nemaju pravo glasa te promatrači koji sudjeluju na sastancima Odbora supervizora daju uoči tih sastanaka točnu i potpunu izjavu u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda te se suzdržavaju od sudjelovanja u raspravi i glasanju o tim točkama.

4.  Odbor supervizora u svojem poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za pravila o izjavi o postojanju ili nepostojanju interesa iz stavka 3. i za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njime.

▼B

Članak 43.

Zadaće

▼M3

1.  Odbor supervizora daje smjernice za rad Nadzornom tijelu i odgovoran je za donošenje odluka iz poglavlja II. Odbor supervizora na prijedlog relevantnog internog odbora ili povjerenstva, predsjednika ili upravnog odbora, ovisno o slučaju, donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Nadzornog tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II.

▼M3 —————

▼B

4.  Prije 30. rujna svake godine, Odbor supervizora donosi program rada Nadzornog tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga upravnog odbora, te ga prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.

▼M3

5.  Na temelju prijedloga upravnog odbora Odbor supervizora donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim i o rezultatima rada predsjednika, te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

▼B

6.  Odbor supervizora donosi višegodišnji program rada Nadzornog tijela, te ga prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Višegodišnji program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.

7.  Odbor supervizora donosi proračun u skladu s člankom 63.

▼M3

8.  Odbor supervizora ima disciplinske ovlasti nad predsjednikom i izvršnim direktorom. On može izvršnog direktora razriješiti dužnosti u skladu s člankom 51. stavkom 5.

▼M3

Članak 43.a

Transparentnost odluka koje donosi Odbor supervizora

Ne dovodeći u pitanje članak 70., Nadzorno tijelo u roku od šest tjedana od svakog sastanka Odbora supervizora Europskom parlamentu dostavlja barem sveobuhvatan i sadržajan zapisnik tog sastanka, koji omogućuje potpuno razumijevanje rasprava, uključujući popis odluka s komentarima. Takav zapisnik ne sadržava rasprave u okviru Odbora supervizora koje se odnose na pojedinačne sudionike financijskih tržišta, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼B

Članak 44.

Donošenje odluka

▼M3

1.  Odluke Odbora supervizora donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s aktima navedenima u člancima od 10. do 16. ove Uredbe i mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom ove Uredbe i poglavljem VI. ove Uredbe te odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor supervizora donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirana u članku 16. stavku 4. UEU-a i članku 3. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama.

Predsjednik ne glasuje o odlukama iz drugog podstavka.

U vezi sa sastavom povjerenstava u skladu s člankom 41. stavcima 2., 3. i 4. i članovima odbora za stručne preglede iz članka 30. stavka 2., Odbor supervizora nastoji postići konsenzus kada razmatra prijedloge svojeg predsjednika. Ako se ne postigne konsenzus, odluke Odbora supervizora donose se tročetvrtinskom većinom njegovih članova s pravom glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s odlukama donesenima u skladu s člankom 18. stavcima 3. i 4. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornika donosi odluke običnom većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

▼B

2.  Sastanke Odbora supervizora saziva predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jedne trećine članova Odbora supervizora, a njima predsjeda predsjednik.

3.  Odbor supervizora donosi i objavljuje svoj poslovnik.

▼M3

4.  S obzirom na odluke u skladu s člancima 17., 19. i 30. Odbor supervizora glasuje o predloženim odlukama pisanim postupkom. Članovi Odbora supervizora koji imaju pravo glasa imaju osam radnih dana za glasovanje. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Predložena odluka smatra se donesenom osim ako obična većina članova Odbora supervizora koji imaju pravo glasa na nju uloži prigovor. Suzdržani glasovi ne pribrajaju se ni glasovima u prilog odluke ni glasovima protiv odluke te se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna broja danih glasova. Ako tri člana Odbora supervizora koji imaju pravo glasa ulože prigovor na pisani postupak, Odbor supervizora raspravlja i odlučuje o nacrtu odluke u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. ovog članka.

Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači, uz iznimku izvršnog direktora, ne prisustvuju u raspravama u okviru Odbora supervizora koje se odnose na pojedinačne sudionike financijskih tržišta, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

▼M3

5.  Predsjednik Nadzornog tijela ima pravo zatražiti glasovanje u bilo kojem trenutku. Ne dovodeći u pitanje tu ovlast i djelotvornost postupaka donošenja odluka Nadzornog tijela, Odbor supervizora Nadzornog tijela pri donošenju svojih odluka nastoji postići konsenzus.

▼B

ODJELJAK 2.

Upravni odbor

▼M3

Članak 45.

Sastav

1.  Upravni odbor sastoji se od predsjednika i šest članova Odbora supervizora koje su između sebe izabrali članovi Odbora supervizora koji imaju pravo glasa.

Osim predsjednika, svaki član upravnog odbora ima zamjenika koji ga može zamijeniti u slučaju spriječenosti.

2.  Mandat članova koje je izabrao Odbor supervizora traje dvije i pol godine. Taj se mandat može jednom produljiti. Sastav upravnog odbora mora biti rodno uravnotežen i proporcionalan te odražavati Uniju u cjelini. Mandati se preklapaju i primjenjuje se odgovarajući sustav rotacije.

3.  Sastanke upravnog odbora saziva predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje jedne trećine članova, a sastancima predsjeda predsjednik. Upravni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora supervizora i onoliko često koliko to upravni odbor smatra potrebnim. Upravni odbor sastaje se najmanje pet puta godišnje.

4.  Članovima upravnog odbora mogu, podložno poslovniku, pomagati savjetnici ili stručnjaci. Članovi koji nemaju pravo glasa, uz iznimku izvršnog direktora, ne prisustvuju raspravama u okviru upravnog odbora koje se odnose na pojedinačne sudionike financijskih tržišta.

▼M3

Članak 45.a

Odlučivanje

1.  Odluke upravnog odbora donose se običnom većinom njegovih članova uz nastojanje da se postigne konsenzus. Svaki član ima jedan glas. Predsjednik je član s pravom glasa.

2.  Izvršni direktor i predstavnik Komisije sudjeluju bez prava glasa na sastancima upravnog odbora. Predstavnik Komisije ima pravo glasa o pitanjima iz članka 63.

3.  Upravni odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

Članak 45.b

Koordinacijske skupine

1.  Upravni odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nadležnog tijela osnovati koordinacijske skupine za određene teme za koje bi mogla biti potrebna koordinacija s obzirom na specifična tržišna kretanja. Upravni odbor osniva koordinacijske skupine za određene teme na zahtjev pet članova Odbora supervizora.

2.  Sva nadležna tijela sudjeluju u koordinacijskim skupinama te im u skladu s člankom 35. dostavljaju informacije koje su koordinacijskim skupinama potrebne da bi obavile svoje koordinacijske zadaće u skladu sa svojim mandatom. Rad koordinacijskih skupina temelji se na informacijama koje su dostavila nadležna tijela i eventualnim rezultatima koje je utvrdilo Nadzorno tijelo.

3.  Koordinacijskim skupinama predsjeda član upravnog odbora. Svake godine član upravnog odbora koji je zadužen za određenu koordinacijsku skupinu izvješćuje Odbor supervizora o glavnim elementima rasprava i rezultata te, kada je to relevantno, predlaže regulatorne daljnje mjere ili stručni pregled u dotičnom području. Nadležna tijela obavješćuju Nadzorno tijelo o načinu na koji su u svojim aktivnostima u obzir uzela rad koordinacijskih skupina.

4.  Pri praćenju tržišnih kretanja koja mogu biti u fokusu rada koordinacijskih skupina Nadzorno tijelo može od nadležnih tijela u skladu s člankom 35. zahtijevati da dostave informacije koje su potrebne kako bi Nadzorno tijelo moglo obavljati svoju ulogu praćenja.

▼M3

Članak 46.

Neovisnost upravnog odbora

Članovi upravnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove upravnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.

▼B

Članak 47.

Zadaće

1.  Upravni odbor mora osigurati da Nadzorno tijelo provodi svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu povjerene u skladu s ovom Uredbom.

2.  Upravni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor supervizora.

3.  Upravni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

▼M3

3.a  Upravni odbor može razmatrati sva pitanja o kojima odlučuje Odbor supervizora nakon rasprave u okviru relevantnog internog odbora, osim u vezi sa stručnim pregledima u skladu s člankom 30., te dati mišljenje i iznijeti prijedloge o tim pitanjima.

▼B

4.  Upravni odbor donosi plan politike Nadzornog tijela koji se odnosi na osoblje i, na temelju članka 68. stavka 2., potrebne provedbene mjere Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica (dalje u tekstu: „Pravilnik o osoblju”).

5.  Upravni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Nadzornog tijela u skladu s člankom 72.

▼M3

6.  Upravni odbor predlaže Odboru supervizora da odobri godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim o dužnostima predsjednika.

▼B

7.  Upravni odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

▼M3

8.  Upravni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući na odgovarajući u obzir prijedlog Odbora supervizora.

▼M3

9.  Članovi upravnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

▼B

ODJELJAK 3.

Predsjednik

Članak 48.

Imenovanje i zadaće

1.  Nadzorno tijelo zastupa predsjednik koji je neovisni stručnjak zaposlen na puno radno vrijeme.

▼M3

Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora supervizora, uključujući utvrđivanje dnevnog reda koji treba usvojiti Odbor supervizora, sazivanje sastanaka i iznošenje točaka o kojima se treba donijeti odluka te predsjeda sastancima Odbora supervizora.

Predsjednik je odgovoran za utvrđivanje dnevnog reda upravnog odbora koji treba usvojiti upravni odbor i predsjeda sastancima upravnog odbora.

Predsjednik može pozvati upravni odbor da razmotri osnivanje koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b.

2.  Predsjednika se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o sudionicima financijskih tržišta i tržištima te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu, slijedom otvorenog selekcijskog postupka u kojem se poštuje načelo rodne ravnoteže i koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Odbor supervizora sastavlja, uz pomoć Komisije, uži popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za obavljanje dužnosti predsjednika. Na temelju užeg popisa kandidata Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika nakon potvrde od strane Europskog parlamenta.

Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za težak propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.

Odbor supervizora također među svojim članovima bira potpredsjednika koji obavlja funkcije predsjednika u njegovoj odsutnosti. Tog potpredsjednika ne smije se birati među članovima upravnog odbora.

▼B

3.  Mandat predsjednika traje 5 godina i može se jednom produljiti.

4.  Tijekom 9 mjeseci prije kraja petogodišnjeg mandata predsjednika Odbor supervizora ocjenjuje:

▼M3

Za potrebe procjene iz prvog podstavka zadaće predsjednika obavlja potpredsjednik.

Vijeće na prijedlog Odbora supervizora i uz pomoć Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka može jedanput produljiti mandat predsjednika.

5.  Predsjednika se može razriješiti dužnosti samo zbog ozbiljnih razloga. Predsjednika može razriješiti dužnosti samo Europski parlament slijedom odluke Vijeća koja je donesena nakon savjetovanja s Odborom supervizora.

▼B

Članak 49.

▼M3

Neovisnost predsjednika

Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora supervizora u vezi sa zadaćama predsjednika, predsjednik ne traži niti prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

▼B

Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjednika u obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednika nakon napuštanja službe još uvijek obvezuje dužnost časnog i diskretnog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.

▼M3

Članak 49.a

Troškovi

Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima s vanjskim dionicima u roku od dva tjedna nakon sastanka i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

▼M3 —————

▼B

ODJELJAK 4.

Izvršni direktor

Članak 51.

Imenovanje

1.  Nadzornim tijelom upravlja izvršni direktor koji je neovisni stručnjak zaposlen na puno radno vrijeme.

2.  Izvršnog direktora imenuje Odbor supervizora, nakon potvrđivanja Europskog parlamenta, na temelju postignuća, vještina, znanja o sudionicima financijskih tržišta i tržištima, i iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu te rukovodećeg iskustva, nakon provedbe otvorenog selekcijskog postupka.

3.  Mandat izvršnog direktora traje 5 godina i može se jednom produljiti.

4.  Tijekom 9 mjeseci prije kraja petogodišnjeg mandata izvršnog direktora Odbor supervizora ocjenjuje:

Uzimajući u obzir ocjenu iz prvog podstavka, Odbor supervizora može jednom produljiti mandat izvršnog direktora.

5.  Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Odbora supervizora.

Članak 52.

Neovisnost

Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće uloge upravnog odbora i Odbora supervizora s obzirom na zadaće izvršnog direktora, izvršni direktor ne traži i ne prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na izvršnog direktora u obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., izvršnog direktora nakon napuštanja službe još uvijek obvezuje dužnost časnog i diskretnog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.

Članak 53.

Zadaće

1.  Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje Nadzornim tijelom i priprema rad upravnog odbora.

2.  Izvršni direktor odgovoran je za provedbu godišnjeg programa rada Nadzornog tijela prema smjernicama Odbora supervizora i pod kontrolom upravnog odbora.

3.  Izvršni direktor poduzima potrebne mjere, posebno donošenje internih upravnih uputa i objavljivanja obavijesti, kako bi se osiguralo funkcioniranje Nadzornog tijela u skladu s ovom Uredbom.

4.  Izvršni direktor priprema višegodišnji program rada kako je navedeno u članku 47. stavku 2.

5.  Svake godine do 30. lipnja, izvršni direktor priprema program rada za sljedeću godinu kako je navedeno u članku 47. stavku 2.

6.  Izvršni direktor priprema prednacrt proračuna Nadzornog tijela na temelju članka 63. te izvršava proračun Nadzornog tijela u skladu s člankom 64.

7.  Izvršni direktor svake godine priprema nacrt izvješća koji sadrži odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Nadzornog tijela i odjeljak o financijskim i upravnim pitanjima.

8.  S obzirom na osoblje Nadzornog tijela, izvršni direktor izvršava ovlasti propisane člankom 68. i upravlja pitanjima koja se odnose na osoblje.

POGLAVLJE IV.

ZAJEDNIČKA TIJELA EUROPSKIH NADZORNIH TIJELA

ODJELJAK 1.

Zajednički odbor europskih nadzornih tijela

Članak 54.

Osnivanje

1.  Ovime se osniva Zajednički odbor europskih nadzornih tijela.

▼M3

2.  Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Nadzorno tijelo redovito i blisko surađuje s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), kako bi osiguralo međusektorsku usklađenost, pri čemu u obzir uzima posebnosti sektora, posebno u pogledu:

▼B

▼M3

▼M3

2.a  Zajednički odbor može pomoći Komisiji u procjeni uvjeta i tehničkih specifikacija i postupaka za osiguravanje sigurne i učinkovite međupovezanosti centraliziranih automatiziranih mehanizama u skladu s izvješćem iz članka 32.a stavka 5. Direktive (EU) 2015/849 te u djelotvornom međupovezivanju nacionalnih registara u skladu s tom direktivom.

▼M3

3.  Zajednički odbor ima svoje osoblje koje osiguravaju europska nadzorna tijela i koje obavlja zadaće kao stalno tajništvo. Nadzorno tijelo osigurava odgovarajuća sredstva za administrativne, infrastrukturne i operativne troškove.

▼B

4.  Ako sudionik financijskih tržišta obuhvaća više različitih sektora, Zajednički odbor rješava sporove u skladu s člankom 56.

Članak 55.

Sastav

1.  Zajednički odbor sastoji se od predsjednika ESA i, prema potrebi, predsjednika bilo kojeg pododbora koji je osnovan u skladu s člankom 57.

2.  Izvršni direktor, predstavnik Komisije i ESRB-a pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i bilo kojeg pododbora iz članka 57.

▼M3

3.  Predsjednika Zajedničkog odbora imenuje se prema načelu godišnje rotacije iz redova predsjednika europskih nadzornih tijela. Predsjednik Zajedničkog odbora drugi je potpredsjednik ESRB-a.

▼B

4.  Zajednički odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik. Poslovnik može odrediti dodatne sudionike na sastancima Zajedničkog odbora.

▼M3

Zajednički odbor sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca.

▼M3

5.  Predsjednik Nadzornog tijela redovito obavješćuje Odbor supervizora o stajalištima zauzetima na sastancima Zajedničkog odbora.

▼M3

Članak 56.

Zajednička stajališta i zajednički akti

U okviru svojih zadaća iz poglavlja II. ove Uredbe, te posebno uzimajući u obzir provedbu Direktive 2002/87/EZ, Nadzorno tijelo, prema potrebi, donosi konsenzusom zajednička stajališta s, ovisno o slučaju, europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo).

Ako je to propisano pravom Unije, mjere u skladu s člancima od 10. do 16. i odluke u skladu s člancima 17., 18. i 19. ove Uredbe u vezi s primjenom Direktive 2002/87/EZ i bilo kojih drugih zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe koje su također u području nadležnosti europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) ili europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), istodobno donose, ovisno o slučaju, Nadzorno tijelo, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje).

Članak 57.

Pododbori

1.  Zajednički odbor može osnovati pododbore radi pripreme nacrta zajedničkih stajališta i zajedničkih akata za Zajednički odbor.

2.  Svaki pododbor sastoji se od osoba navedenih u članku 55. stavku 1. i jednog predstavnika na visokoj razini koji je zaposlenik relevantnog nadležnog tijela iz svake države članice.

3.  Svaki pododbor iz redova predstavnika relevantnih nadležnih tijela bira predsjednika, koji djeluje i kao promatrač u Zajedničkom odboru.

4.  Za potrebe članka 56. u okviru Zajedničkog odbora osniva se Pododbor za financijske konglomerate.

5.  Zajednički odbor na svojim internetskim stranicama objavljuje sve osnovane pododbore, uključujući njihove mandate te popis njihovih članova i njihovih dužnosti u pododboru.

▼B

ODJELJAK 2.

Odbor za žalbe

Članak 58.

Sastav i djelovanje

▼M3

1.  Osniva se Odbor za žalbe europskih nadzornih tijela.

2.  Odbor za žalbe sastoji se od šest članova i šest zamjenika članova koji su ugledne osobe s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u područjima bankarstva, osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući sadašnje osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija ili tijela Unije uključenih u aktivnosti Nadzornog tijela te članove Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Članovi i zamjenici članova moraju biti državljani jedne od država članica i odlično poznavati barem dva službena jezika Unije. Odbor za žalbe mora imati adekvatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti, među ostalim i o proporcionalnosti, izvršavanja ovlasti Nadzornog tijela.

▼B

Odbor za žalbe imenuje svojeg predsjednika.

▼M3

3.  Upravni odbor Nadzornog tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s užeg popisa kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom supervizora.

Nakon što zaprimi uži popis kandidata Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da pred njim daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu.

Europski parlament može pozvati članove Odbora za žalbe da pred njim, kad god se to zatraži, daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu, što isključuje izjave, pitanja ili odgovore koji se odnose na pojedinačne predmete o kojima je Odbor za žalbe donio odluku ili o kojima je donošenje odluke u tijeku.

▼B

4.  Mandat članova Odbora za žalbe traje 5 godina. Taj je mandat moguće jednom produljiti.

5.  Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao upravni odbor Nadzornog tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme svojeg mandata, osim ako je proglašen krivim za ozbiljan propust i upravni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom supervizora.

6.  Odluke Odbora za žalbe donose se na temelju većine od barem četiri od šest njegovih članova. Ako je odluka na koju je podnesena žalba u području primjene ove Uredbe, većina potrebna za donošenje odluke mora uključivati barem jednog od dva člana Odbora za žalbe koje je imenovalo Nadzorno tijelo.

7.  Obor za žalbe saziva njegov predsjednik prema potrebi.

8.  ESA-e moraju putem Zajedničkog odbora osigurati odgovarajuću operativnu i tajničku potporu Odboru za žalbe.

Članak 59.

Neovisnost i nepristranost

1.  Članovi Odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Oni ne smiju biti vezani bilo kakvim uputama. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti s obzirom na Nadzorno tijelo, njegov upravni odbor ili njegov Odbor supervizora.

▼M3

2.  Članovi Odbora za žalbe i osoblje Nadzornog tijela koje pruža operativnu i tajničku potporu ne smiju sudjelovati u žalbenim postupcima u kojima imaju bilo kakav osobni interes ako su prethodno bili uključeni kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke protiv koje je podnesena žalba.

▼B

3.  Ako zbog razloga navedenih u stavcima 1. i 2. ili bilo kojih drugih razloga, član Odbora za žalbe smatra da neki drugi član ne bi trebao sudjelovati u nekom žalbenom postupku, dužan je o tome izvijestiti Odbor za žalbe.

4.  Svaka stranka u žalbenom postupku može iznijeti prigovor u vezi sa sudjelovanjem nekog člana Odbora za žalbe na temelju razloga navedenih u stavcima 1. i 2. ili zbog sumnje da djeluje pristrano.

Prigovor se ne može temeljiti na nacionalnosti članova, a također je neprihvatljiv ako stranka u žalbenom postupku, iako svjesna da postoji razlog za prigovor, ipak poduzima postupovnu mjeru, a ne iznese prigovor na sastav Odbora za žalbe.

5.  Odbor za žalbe odlučuje o mjeri koju je potrebno poduzeti u slučajevima navedenima u stavcima 1. i 2., bez sudjelovanja dotičnog člana.

Radi donošenja takve odluke, dotičnog člana zamjenjuje njegov zamjenik u Odboru za žalbe. Ako je zamjenik u sličnoj situaciji, predsjednik određuje zamjenu među ostalim zamjenicima koji su na raspolaganju.

6.  Članovi Odbora za žalbe obvezuju se djelovati neovisno i u javnom interesu.

S tim ciljem, oni daju izjavu o obvezama i izjavu o interesima u kojima navode ili da ne postoje nikakvi interesi za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost ili da ne postoji bilo koji izravan ili neizravan interes za koji bi se moglo smatrati da dovodi u pitanje njihovu neovisnost.

Te se izjave objavljuju jednom godišnje u pisanom obliku.

POGLAVLJE V.

PRAVNI LIJEKOVI

Članak 60.

Žalbe

1.  Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može se žaliti protiv odluke Nadzornog tijela iz članaka 17., 18. i 19. i protiv svake druge odluke koju je Nadzorno tijelo donijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je naslovljena na tu osobu, ili protiv odluke koja je, iako je u obliku odluke naslovljene na drugu osobu, od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.

▼M3

2.  Žalba se zajedno s obrazloženjem podnosi Nadzornom tijelu u pisanom obliku u roku tri mjeseca od datuma kada je dotična osoba primila obavijest o odluci ili, ako nema takve obavijesti, od dana kada je Nadzorno tijelo objavilo svoju odluku.

Odbor za žalbe odlučuje o žalbi u roku od tri mjeseca od podnošenja žalbe.

▼B

3.  Žalba podnesena u skladu sa stavkom 1. nema suspenzivni učinak.

Međutim, Odbor za žalbe može suspendirati primjenu osporavane odluke ako smatra da to okolnosti zahtijevaju.

4.  Ako je žalba prihvatljiva, Odbor za žalbe ispituje je li osnovana. On poziva stranke u žalbenom postupku da u određenom roku podnesu primjedbe na njegove obavijesti ili na priopćenja drugih stranaka u žalbenom postupku. Stranke u žalbenom postupku imaju pravo dati usmene izjave.

5.  Odbor za žalbe može potvrditi odluku koju je donijelo nadležno tijelo Nadzornog tijela ili može proslijediti slučaj nadležnom tijelu Nadzornog tijela. Nadležno tijelo obvezuje odluka Odbora za žalbe, te ono donosi izmijenjenu odluku o dotičnom slučaju.

6.  Odbor za žalbe donosi i objavljuje svoj poslovnik.

7.  Odluke koje donosi Odbor za žalbe moraju biti obrazložene, a Nadzorno tijelo ih mora objaviti.

▼M3

Članak 60.a

Prekoračenje ovlasti koje počini Tijelo

Svaka fizička ili pravna osoba može Komisiji poslati obrazloženi savjet ako ta osoba smatra da je Nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti, među ostalim i nepoštovanjem načela proporcionalnosti iz članka 1. stavka 5., kada je djelovalo u skladu s člancima 16. i 16.b te ako je to od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.

▼B

Članak 61.

Postupci pred Sudom Europske unije

1.  U skladu s člankom 263. UFEU-a, pred Sudom Europske unije može se pokrenuti postupak kojim se osporava odluka koju je donio Odbor za žalbe ili u slučajevima kada ne postoji pravo žalbe Odboru za žalbe, odluka koju je donijelo Nadzorno tijelo.

2.  Države članice i institucije Unije, kao i sve fizičke i pravne osobe mogu pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije protiv odluka Nadzornog tijela u skladu s člankom 263. UFEU-a.

3.  U slučaju da Nadzorno tijelo ima obvezu djelovati, a ne donese odluku, postupak zbog propusta djelovanja može se pokrenuti pred Sudom Europske unije u skladu s člankom 265. UFEU-a.

4.  Od Nadzornog se tijela zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera kako bi se postupilo u skladu s presudom Suda Europske unije.

POGLAVLJE VI.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 62.

Proračun Nadzornog tijela

▼M3

1.  Prihodi Nadzornog Tijela, europskog tijela u skladu s člankom 70. Uredbe (EZ, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) („Financijska uredba”), sastoje se, posebno, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

▼B

▼M3

Svi dobrovoljni doprinosi država članica ili promatrača iz prvog podstavka točke (d) ne prihvaćaju se ako bi se takvim prihvaćanjem dovela u sumnju neovisnost i nepristranost Nadzornog tijela. Ne smatra se da se neovisnost Nadzornog tijela dovodi u sumnju dobrovoljnim doprinosima kojima se nadoknađuju troškovi obavljanja zadaća koje je nadležno tijelo delegiralo Nadzornom tijelu.

▼B

2.  Rashodi Nadzornog tijela uključuju najmanje troškove za osoblje, naknade za rad, upravne troškove, troškove za infrastrukturu, stručnu izobrazbu i operativne troškove.

3.  Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

4.  Procjena svih prihoda i rashoda Nadzornog tijela priprema se za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, te se iskazuje u proračunu Nadzornog tijela.

▼M3

Članak 63.

Donošenje proračuna

1.  Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Nadzornog tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja upravnom odboru i Odboru supervizora.

2.  Odbor supervizora donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine na temelju nacrta koji je odobrio upravni odbor.

3.  Upravni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću kao i Europskom revizorskom sudu jedinstveni programski dokument do 31. siječnja.

4.  Uzimajući u obzir jedinstveni programski dokument Komisija u nacrt proračuna Unije uključuje procjenu koju smatra potrebnom s obzirom na plan radnih mjesta i iznos doprinosa za uravnoteženje kojim tereti opći proračun Europske unije u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

5.  Europski parlament i Vijeće donose plan radnih mjesta Nadzornog tijela. Europski parlament i Vijeće odobravaju proračunska sredstva kao doprinos uravnoteženom financiranju Nadzornog tijela.

6.  Proračun Nadzornog tijela donosi Odbor supervizora. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

7.  Upravni odbor bez nepotrebne odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svojoj namjeri provedbe svakog projekta koji bi mogao imati značajne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, a posebno svakog projekta koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.

8.  Ne dovodeći u pitanje članke 266. i 267. Financijske uredbe, zahtijeva se odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća za svaki projekt koji bi mogao imati značajne financijske ili dugoročne posljedice za financiranje proračuna Nadzornog tijela, a posebno za svaki projekt koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada, uključujući klauzule o raskidu.

Članak 64.

Izvršenje i kontrola proračuna

1.  Izvršni direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava godišnji proračun Nadzornog tijela.

2.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju do 1. ožujka sljedeće godine. Članak 70. ne sprječava Nadzorno tijelo da Revizorskom sudu dostavi sve informacije koje on zatraži, a koje su u nadležnosti Revizorskog suda.

3.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 1. ožujka sljedeće godine dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije potrebne računovodstvene informacije za potrebe konsolidacije na način i u formatu koje odredi računovodstveni službenik Komisije.

4.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 31. ožujka sljedeće godine dostavlja i izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora supervizora, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu.

5.  Nakon što primi opažanja Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji Nadzornog tijela u skladu s člankom 246. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Nadzornog tijela sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Nadzornog tijela. Tu završnu računovodstvenu dokumentaciju izvršni direktor dostavlja Odboru supervizora koji o njoj iznosi mišljenje.

6.  Računovodstveni službenik Nadzornog tijela do 1. srpnja sljedeće godine dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu završnu računovodstvenu dokumentaciju zajedno s mišljenjem Odbora supervizora.

Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 15. lipnja svake godine i paket dokumentacije u standardiziranom formatu koji je odredio računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

7.  Završna računovodstvena dokumentacija objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8.  Izvršni direktor do 30. rujna dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja, a presliku tog odgovora također dostavlja upravnom odboru i Komisiji.

9.  Izvršni direktor podnosi Europskom parlamentu, na njegov zahtjev i kako je predviđeno u članku 261. stavku 3. Financijske uredbe, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka razrješnice za dotičnu financijsku godinu.

10.  Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Nadzornom tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.

11.  Nadzorno tijelo daje obrazloženo mišljenje o stajalištu Europskog parlamenta i o svim ostalim opažanjima Europskog parlamenta iz postupka davanja razrješnice.

Članak 65.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 ( 13 ) osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe funkcioniranja Nadzornog tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

▼B

Članak 66.

Mjere za suzbijanje prijevara

▼M3

1.  Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) primjenjuje se na Nadzorno tijelo bez ograničenja.

▼B

2.  Nadzorno tijelo mora pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu o unutarnjim istragama OLAF-a i odmah donijeti odgovarajuće odredbe za sve osoblje Nadzornog tijela.

3.  Odluke o financiranju te sporazumi i provedbeni akti koji iz njih proizlaze izričito određuju da Revizorski sud i OLAF mogu, u slučaju potrebe, obavljati izravne kontrole korisnika novčanih sredstava koje je isplatilo Nadzorno tijelo, kao i osoblja odgovornog za dodjelu tih novčanih sredstava.

POGLAVLJE VII.

OPĆE ODREDBE

Članak 67.

Povlastice i imuniteti

Na Nadzorno tijelo i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u.

Članak 68.

Osoblje

1.  Na osoblje Nadzornog tijela, uključujući njegovog izvršnog direktora i njegovog predsjednika, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.

2.  Uz suglasnost Komisije, upravni odbor donosi potrebne provedbene mjere u skladu s postupcima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.

3.  U pogledu svojeg osoblja, Nadzorno tijelo izvršava ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanja i koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora.

4.  Upravni odbor donosi odredbe koje omogućuju da nacionalni stručnjaci iz država članica budu upućeni u Nadzorno tijelo.

Članak 69.

Odgovornost Nadzornog tijela

1.  U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Nadzorno tijelo u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica nadoknađuje svaku štetu koju je uzrokovalo Nadzorno tijelo ili njegovo osoblje u obavljanju svojih dužnosti. Sud Europske unije nadležan je za sve sporove u vezi s nadoknadom takve štete.

2.  Relevantne odredbe koje se primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela uređuju osobnu financijsku odgovornost i disciplinsku odgovornost osoblja Nadzornog tijela prema Nadzornom tijelu.

Članak 70.

Obveza čuvanja poslovne tajne

▼M3

1.  Članovi Odbora supervizora i svi članovi osoblja Nadzornog tijela, uključujući službenike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Nadzorno tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne na temelju članka 339. UFEU-a i relevantnih odredbi zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

▼B

2.  Ne dovodeći u pitanje slučajeve obuhvaćene kaznenim pravom, nikakve povjerljive informacije koje su primile osobe iz stavka 1. u obavljanju svojih dužnosti ne smiju biti otkrivene bilo kojoj osobi ili tijelu osim u sažetom ili agregiranom obliku tako da se ne može utvrditi identitet pojedinih sudionika financijskih tržišta.

▼M3

Obveza iz stavka 1. ovog članka i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Nadzorno tijelo i nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka.

2.a  Upravni odbor i Odbor supervizora osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Nadzornog tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio upravni odbor i Odbor supervizora ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz stavaka 1. i 2.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima upravnog odbora i Odbora supervizora i koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.

3.  Stavcima 1. i 2. ne sprječava se Nadzorno tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na sudionike financijskih tržišta.

Te informacije podliježu uvjetima čuvanja poslovne tajne iz stavaka 1. i 2. Nadzorno tijelo u svojem internom poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za provedbu pravila o čuvanju povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

4.  Nadzorno tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 ( 15 ).

Članak 71.

Zaštita podataka

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Nadzornog tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 ) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.

▼B

Članak 72.

Pristup dokumentima

1.  Uredba (EZ) br. 1049/2001 primjenjuje se na dokumente koje čuva Nadzorno tijelo.

▼M3

2.  Upravni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

▼B

3.  Na odluke koje je donijelo Nadzorno tijelo na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 moguće je iznijeti pritužbe Europskom ombudsmanu ili se u vezi s njima može pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije, nakon žalbe Odboru za žalbe, prema potrebi, u skladu s uvjetima propisanima člancima 228. i 263. UFEU-a.

Članak 73.

Jezično uređenje

1.  Na Nadzorno tijelo se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1 o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici ( 17 ).

2.  Upravni odbor odlučuje o unutarnjem jezičnom uređenju za Nadzorno tijelo.

3.  Usluge prijevoda koje su potrebne za funkcioniranje Nadzornog tijela pruža Centar za prevođenje za tijela Europske unije.

Članak 74.

Sporazum o sjedištu

▼M3

Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i objekte koje ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu između Nadzornog tijela i te države članice koji sklopili nakon odobrenja upravnog odbora.

▼B

Država članica mora osigurati najbolje moguće uvjete kako bi omogućila pravilno funkcioniranje Nadzornog tijela, uključujući višejezično, europski orijentirano školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

Članak 75.

Sudjelovanje trećih zemalja

1.  Sudjelovanje u radu Nadzornog tijela otvoreno je trećim zemljama koje su sklopile sporazume s Unijom kojima su prihvatile i primjenjuju pravo Unije u područjima nadležnosti Nadzornog tijela kao što je navedeno u članku 1. stavku 2.

2.  Nadzorno tijelo može surađivati s državama iz stavka 1. koje primjenjuju zakonodavstvo koje je priznato kao istovjetno u područjima nadležnosti Nadzornog tijela iz članka 1. stavka 2., kao što je predviđeno međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila u skladu s člankom 216. UFEU-a.

3.  Prema relevantnim odredbama sporazuma iz stavaka 1. i 2., propisuje se uređenje koje određuje, osobito, prirodu, opseg i postupovne aspekte uključenosti zemalja iz stavka 1. u rad Nadzornog tijela, uključujući odredbe koje se odnose na financijske doprinose i osoblje. Njima se može osigurati sudjelovanje u Odboru supervizora u ulozi promatrača, ali se i osigurava da te zemlje ne prisustvuju bilo kakvim raspravama koje se odnose na pojedine sudionike financijskih tržišta, osim ako za to postoji izravan interes.

POGLAVLJE VIII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

▼M3

Članak 76.

Odnos s Odborom europskih regulatora za vrijednosne papire (CESR)

Nadzorno tijelo smatra se pravnim sljednikom Odbora europskih regulatora za vrijednosne papire (CESR). Na dan osnivanja Nadzornog tijela sva imovina i obveze te svi poslovi CESR-a koji su u tijeku automatski se prenose na Nadzorno tijelo. CESR sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CESR i Komisija provode reviziju tog izvješća i odobravaju ga.

▼B

Članak 77.

Prijelazne odredbe koje se odnose na osoblje

1.  Odstupajući od članka 68., svi ugovori o radu i sporazumi o upućivanju zaposlenika koje je sklopio CESR ili njegovo Tajništvo i koji su na snazi 1. siječnja 2011. moraju se poštovati do datuma njihovog isteka. Oni se ne smiju produljivati.

2.  Svim članovima osoblja na koje se odnose ugovori iz stavka 1. nudi se mogućnost sklapanja ugovora za privremene službenike u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika na različitim stupnjevima, kao što je navedeno u kadrovskom planu Nadzornog tijela.

Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora provest će unutarnji selekcijski postupak ograničen na osoblje koje ima ugovore s CESR-om ili njegovim Tajništvom kako bi se provjerile sposobnosti, učinkovitost i integritet osoba koje bi se zaposlile. U unutarnjem selekcijskom postupku u potpunosti se uzimaju u obzir vještine i iskustvo koje je pojedinac pokazao u svojem prethodnom radu.

3.  Uspješnim kandidatima se ovisno o vrsti i razini funkcija koje će obavljati nude ugovori za privremene službenike za razdoblje koje je barem jednako preostalom razdoblju iz prijašnjeg ugovora.

4.  Relevantno nacionalno pravo koje se odnosi na ugovore o radu i ostali relevantni instrumenti i dalje se primjenjuju na članove osoblja koji su već imali ugovore, a koji su odlučili da se neće prijaviti za ugovore za privremene službenike ili kojima ne budu ponuđeni ugovori za privremene službenike u skladu sa stavkom 2.

Članak 78.

Nacionalne odredbe

Države članice donose odgovarajuće odredbe kako bi osigurale učinkovitu primjenu ove Uredbe.

Članak 79.

Izmjene

Odluka br. 716/2009/EZ izmjenjuje se tako da se CESR uklanja s popisa korisnika iz odjeljka B Priloga toj Odluci.

Članak 80.

Stavljanje izvan snage

Odluka Komisije 2009/77/EZ o osnivanju CESR-a stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2011.

Članak 81.

Revizija

▼M3

1.  Komisija do 31. prosinca 2021. i svake tri godine nakon toga objavljuje opće izvješće o stečenom iskustvu koje je rezultat rada Nadzornog tijela i o postupcima koji su utvrđeni u ovoj Uredbi. U tom se izvješću, među ostalim, evaluira:

▼M3

▼B

2.  Izvješće iz stavka 1. također mora ispitati:

▼M3

2.a  Nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu primjene članka 9.a.

2.b  Nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu mogućeg nadzora mjesta trgovanja trećih zemalja na način da Nadzorno tijelo istražuje aspekte kao što su priznavanje na temelju sistemske važnosti, organizacijski zahtjevi, kontinuirano ispunjavanje uvjeta, novčane kazne i periodični penali te osoblje i sredstva. U svojoj procjeni Komisija uzima u obzir učinke na likvidnost, uključujući dostupnost najbolje cijene za ulagatelje, najbolje izvršenje za klijente iz EU-a, prepreke pristupu i ekonomske koristi za druge ugovorne strane u EU-u kada je riječ o globalnoj trgovini, kao i razvoj unije tržišta kapitala.

2.c  Nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu mogućeg nadzora CSD-ova iz trećih zemalja na način da Nadzorno tijelo istražuje aspekte kao što su priznavanje na temelju sistemske važnosti, organizacijski zahtjevi, kontinuirano ispunjavanje uvjeta, novčane kazne i periodični penali te osoblje i sredstva.

2.d  Komisija dostavlja procjene iz stavaka 2.b i 2.c, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlozima, Europskom parlamentu i Vijeću do 30. lipnja 2021.

▼B

3.  Komisija u vezi s pitanjem izravnog nadzora nad institucijama ili infrastrukturama koje su prisutne u cijeloj Uniji, te uzimajući u obzir tržišna kretanja sastavlja godišnje izvješće o tome je li primjereno povjeriti Nadzornom tijelu dodatne nadzorne odgovornosti u tom području.

4.  Izvješće i, prema potrebi, priloženi prijedlozi dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 82.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2011., uz izuzetak članka 76. i članka 77. stavaka 1. i 2. koji se primjenjuju od dana njezinoga stupanja na snagu.

Nadzorno tijelo se osniva 1. siječnja 2011.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

( 1 ) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

( 2 ) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

( 3 ) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).

( 4 ) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

( 5 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

( 6 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 1.

( 7 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.

( 8 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 48.

( 9 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

( 10 ) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

( 11 ) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

( 12 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

( 13 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 оd 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

( 14 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

( 15 ) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

( 16 ) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

( 17 ) SL 17, 6.10.1958., str. 385.