2009L0158 — HR — 01.02.2012 — 002.003

Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost

►B

DIREKTIVA VIJEĆA 2009/158/EZ

od 30. studenoga 2009.

o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina peradi i jajima za valenje unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja

(kodificirana verzija)

(Tekst značajan za EGP)

( L 343 22.12.2009, 74)

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

ODLUKA KOMISIJE od 1. travnja 2011.

  L 90

27

6.4.2011

►M2

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE od 21. prosinca 2011.

  L 343

105

23.12.2011



▼B

DIREKTIVA VIJEĆA 2009/158/EZ

od 30. studenoga 2009.

o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina peradi i jajima za valenje unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja

(kodificirana verzija)

(Tekst značajan za EGP)



VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta ( 1 ),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 90/539/EEZ od 15. listopada 1990. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina unutar Zajednice i uvoz iz trećih zemalja peradi i jaja za valenje ( 2 ) nekoliko je puta znatno izmijenjena ( 3 ). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu Direktivu trebalo bi kodificirati.

(2)

Perad, odnosno žive životinje i jaja za valenje, odnosno proizvodi životinjskog podrijetla, uključeni su u popis proizvoda u Prilogu I. Ugovoru.

(3)

Kako bi se osigurao racionalan razvoj proizvodnje peradi, povećavajući time produktivnost u tom sektoru, trebalo bi na razini Zajednice utvrditi određena pravila o zdravlju životinja koja uređuju trgovinu peradi i jajima za valenje unutar Zajednice.

(4)

Rasplod i uzgoj peradi uključeni su u poljoprivredni sektor. Ono predstavlja izvor prihoda za dio poljoprivredne populacije.

(5)

Kako bi se potaknula trgovina peradi i jajima za valenje unutar Zajednice, ne bi trebalo biti neusklađenosti u pogledu uvjeta zdravlja životinja u državama članicama.

(6)

Kako bi se potaknuo skladni razvoj trgovine unutar Zajednice, trebalo bi utvrditi sustav Zajednice za uređenje uvoza iz trećih zemalja.

(7)

U pravilu, odredbe ove Direktive ne bi se trebale primjenjivati na specifične trgovinske razmjene poput izložbi, priredaba i natjecanja.

(8)

S obzirom na prirodu suvremenog uzgajanja peradi, najbolji način promicanja skladnog razvoja trgovine peradi i jajima za valenje unutar Zajednice je nadziranje objekata za proizvodnju.

(9)

Nadležna tijela država članica trebala bi odobriti objekte koji ispunjavaju uvjete utvrđene u Direktivi te osigurati da se uvjeti primjenjuju.

(10)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) ( 4 ) predviđaju se tržišni standardi za proizvode u sektoru jaja i mesa peradi. Uredbom Komisije (EZ) br. 617/2008 od 27. lipnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu tržišnih standarda za jaja za valenje i piliće domaće peradi ( 5 ) utvrđuju se detaljna pravila za provedbu te Uredbe u pogledu tržišnih standarda za jaja za valenje i piliće domaće peradi, te posebno za dodjelu razlikovnog broja svakom objektu za proizvodnju i za označivanje jaja za valenje. Iz praktičnih razloga, za potrebe ove Direktive trebalo bi usvojiti iste kriterije za identificiranje objekata za proizvodnju i označivanje jaja za valenje.

(11)

Države članice trebale bi odrediti nacionalne referentne laboratorije i omogućiti sve potrebne podatke i ažuriranja. Države članice trebale bi te informacije učiniti dostupnim ostalim državama članicama i javnosti.

(12)

Kako bi bili predmetom trgovanja unutar Zajednice, perad i jaja za valenje trebali bi zadovoljiti određene zahtjeve zdravlja životinja, kako bi se izbjeglo širenje zaraznih bolesti.

(13)

Iz istog razloga trebalo bi utvrditi prijevozne uvjete.

(14)

Komisiji bi trebalo osigurati mogućnost odobravanja određenih dodatnih zahtjeva s obzirom na napredak države članice u iskorjenjivanju određenih bolesti peradi, pod uvjetom da ti zahtjevi ni u kojem slučaju ne prelaze one koje primjenjuju dotične države članice na nacionalnoj razini. U tom smislu, moglo bi se pokazati poželjnim određivanje statusa država članica ili njihovih regija u pogledu određenih bolesti koje bi mogle napasti perad.

(15)

Iako trgovinske transakcije vrlo malih količina unutar Zajednice iz praktičnih razloga ne mogu podlijegati svim zahtjevima Zajednice, trebalo bi poštovati određena ključna pravila.

(16)

Kako bi se osiguralo udovoljavanje propisanim zahtjevima, trebalo bi predvidjeti da veterinarski certifikat koji bi pratio perad i jaja za valenje do njihovog odredišta izdaje službeni veterinar.

(17)

U pogledu organizacije i daljnjeg praćenja provjera i zaštitnih mjera koje bi država članica odredišta trebala provoditi, trebalo bi navesti uputu na opća pravila utvrđena u Direktivi Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta ( 6 ).

(18)

Trebalo bi osigurati da Komisija vrši provjere u suradnji s nadležnim tijelima država članica.

(19)

Određivanje mjera Zajednice koje se primjenjuju na uvoz iz trećih zemalja zahtijeva sastavljanje popisa trećih zemalja ili dijelova trećih zemalja iz kojih se mogu uvoziti perad i jaja za valenje.

(20)

Izbor tih zemalja trebao bi se temeljiti na općim kriterijima poput zdravstvenog stanja peradi i druge stoke, organizaciji i ovlasti veterinarskih službi te zdravstvenim propisima na snazi.

(21)

Nadalje, ne bi trebalo dopuštati uvoz peradi i jaja za valenje iz zemalja koje su zaražene zaraznim bolestima peradi koje predstavljaju rizik za stoku Zajednice ili koje su prekratko razdoblje slobodne od takve bolesti.

(22)

Opće uvjete koji se primjenjuju na uvoz iz trećih zemalja trebalo bi nadopuniti posebnim uvjetima koji su sastavljeni na temelju zdravstvenog stanja u svakoj od njih.

(23)

Predočenje standardnog obrasca certifikata prilikom uvoza peradi i jaja za valenje predstavlja učinkovito sredstvo provjere primjene pravila Zajednice. Takva pravila mogu uključivati posebne odredbe koje se mogu razlikovati ovisno o kojoj trećoj zemlji je riječ. Ovo bi se trebalo uzeti u obzir prilikom sastavljanja standardnih obrazaca certifikata.

(24)

Veterinarski stručnjaci Komisije trebali bi biti odgovorni za provjeru poštovanja pravila u trećim zemljama.

(25)

Provjere koje se provode prilikom uvoza trebale bi obuhvatiti podrijetlo i zdravstveno stanje peradi i jaja za valenje.

(26)

Državama članicama trebalo bi dopustiti, po dolasku peradi i jaja za valenje na područje Zajednice te tijekom provoza do njihovog mjesta odredišta, poduzimanje svih mjera, uključujući klanje i uklanjanje, koje su potrebne radi zaštite javnog zdravlja i zdravlja životinja.

(27)

Zbog stalnog razvoja tehnika uzgoja peradi potrebne su periodične promjene načina kontrole bolesti peradi.

(28)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 7 ).

(29)

Ova Direktiva nema utjecaja na obveze država članica u pogledu rokova za prijenos u nacionalno pravo direktiva iz Priloga VI. dijela B,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:



POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

1.  Ovom se Direktivom propisuju uvjeti zdravlja životinja koji uređuju trgovinu peradi i jajima za valenje unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja.

2.  Ova Direktiva ne odnosi se na perad za izložbe, priredbe ili natjecanja.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive „službeni veterinar” i „treća zemlja” znači službeni veterinar i treće zemlje utvrđeni u Direktivi Vijeća 2004/68/EZ od 26. travnja 2004. o utvrđivanju pravila zdravlja životinja za uvoz u i provoz kroz Zajednicu određenih živih papkara ( 8 ).

Primjenjuju se također i sljedeće definicije:

1. „perad” znači kokoši, pure, biserke, patke, guske, prepelice, golubi, fazani, jarebice i bezgrebenke (Ratitae) uzgajani ili držani u zatočeništvu radi rasploda, proizvodnje mesa ili konzumnih jaja ili za obnovu populacije pernate divljači;

2. „jaja za valenje” znači jaja za inkubaciju koja snese perad;

3. „jednodnevni pilići” znači sva perad mlađa od 72 sata koja još nije hranjena; i mošusne patke (Cairina moschata) ili njihovi križanci bez obzira na to jesu li hranjeni ili ne;

4. „perad za rasplod” znači perad stara 72 sata i više, namijenjena proizvodnji jaja za valenje;

5. „perad za proizvodnju” znači perad stara 72 sata i više, uzgajana za proizvodnju mesa i/ili konzumnih jaja (ili za obnovu populacije pernate divljači);

6. „perad za klanje” znači perad koja se šalje izravno u klaonicu radi klanja odmah po prispijeću, a u svakom slučaju unutar 72 sata;

7. „jato” znači sva perad istog zdravstvenog statusa držana u istim prostorijama ili istom prostoru koji tvori jedinstvenu epidemiološku jedinicu. U slučaju farmskog držanja peradi, to su sve ptice koje dijele isti zračni prostor;

8. „gospodarstvo” znači pogon, koji može uključivati objekt, koji se koristi za uzgoj ili držanje peradi za rasplod ili peradi za proizvodnju;

9. „objekt” znači pogon ili dio pogona koji zauzima jedno mjesto i namijenjen je sljedećim djelatnostima:

(a) „objekt za djedovska jata”:objekt u kojem se proizvode jaja za valenje za proizvodnju peradi za rasplod;

(b) „objekt za roditeljska jata”: objekt u kojem se proizvode jaja za valenje za proizvodnju peradi za proizvodnju;

(c) „objekt za uzgoj”:

i. objekt u kojem se uzgaja perad za rasplod do reprodukcijske dobi;

ili

ii. objekt za uzgoj peradi za proizvodnju u kojem se uzgaja perad za proizvodnju konzumnih jaja do razdoblja nesivosti;

(d) „valionica”: objekt u kojem se inkubiraju i vale jaja te iz kojeg se otpremaju jednodnevni pilići;

10. „ovlašteni veterinar” znači veterinar kojeg je, pod vlastitom odgovornošću, obučilo nadležno veterinarsko tijelo za provođenje pregleda predviđenih ovom Direktivom u određenom objektu;

11. „odobreni laboratorij” znači laboratorij smješten na državnom području države članice, kojeg je odobrilo nadležno veterinarsko tijelo pod svojom odgovornošću za potrebe provođenja dijagnostičkih testova predviđenih ovom Direktivom;

12. „zdravstvena inspekcija” znači obilazak službenog ili ovlaštenog veterinara za potrebe inspekcije zdravstvenog stanja peradi u pojedinom objektu;

13. „bolesti koje se obvezno prijavljuju” su bolesti navedene u Prilogu V.;

14. „izbijanje bolesti” znači izbijanje bolesti kako je definirano Direktivom Vijeća 82/894/EEZ od 21. prosinca 1982. o prijavljivanju bolesti životinja unutar Zajednice ( 9 );

15. „karantena” znači pogon u kojem se perad drži u potpunoj izolaciji i u kojima nema mogućnosti izravnog ili neizravnog kontakta s drugom peradi, kako bi se omogućilo dugotrajno promatranje i testiranje na bolesti navedene u Prilogu V.;

16. „sanitarno klanje” znači uništavanje, uz provedbu svih potrebnih mjera zaštite zdravlja, uključujući dezinfekciju, sve peradi i proizvoda koji su zaraženi li se sumnja da su kontaminirani.



POGLAVLJE II.

PRAVILA ZA TRGOVINU UNUTAR ZAJEDNICE

Članak 3.

1.  Države članice do 1. srpnja 1991. dostavljaju Komisiji plan s opisom nacionalnih mjera koje namjeravaju provoditi radi osiguranja sukladnosti s pravilima iz Priloga II. koja se odnose na odobrenje objekata za potrebe trgovine peradi i jajima za valenje unutar Zajednice.

Komisija ispituje planove. U skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2. ti planovi mogu se odobriti ili se mogu izmijeniti ili dopuniti prije davanja odobrenja.

2.  U skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2. izmjene plana koji je bio odobren u skladu s drugim podstavkom stavka 1. ovog članka mogu biti:

(a) odobrene na zahtjev države članice o kojoj je riječ kako bi se uzela u obzir promjena situacije u toj državi članici; ili

(b) zahtijevane kako bi se uzeo u obzir napredak u metodama za sprečavanje i kontrolu bolesti.

Članak 4.

Svaka država članica određuje nacionalni referentni laboratorij koji će biti odgovoran za usklađivanje dijagnostičkih metoda predviđenih ovom Direktivom i njihovo korištenje u odobrenim laboratorijima koji se nalaze na njezinom državnom području.

Svaka država članica omogućuje da su detalji o njenom nacionalnom laboratoriju kao i sve naknadne promjene dostupne drugim državama članicama i javnosti.

Detaljna pravila za ujednačenu primjenu ovog članka mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2.

Članak 5.

Pri stavljanju u promet unutar Zajednice:

(a) jaja za valenje, jednodnevni pilići, perad za rasplod i perad za proizvodnju ispunjavaju uvjete utvrđene u člancima 6., 15., 18. i 20. Također ispunjavaju sve uvjete utvrđene na temelju članaka 16. i 17.

Osim toga:

i. jaja za valenje ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 8.;

ii. jednodnevni pilići ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 9.;

iii. perad za rasplod i perad za proizvodnju ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 10.;

(b) perad za klanje ispunjava uvjete određene u člancima 11., 15., 18. i 20. te one utvrđene na temelju članaka 16. i 17.;

(c) perad (uključujući jednodnevne piliće) namijenjena obnovi populacije pernate divljači ispunjava uvjete određene u člancima 12., 15., 18. i 20. i one utvrđene na temelju članaka 16. i 17.;

(d) u pogledu salmonele, perad namijenjena za izvoz u Finsku i Švedsku ispunjava uvjete utvrđene na temelju članka 13.

Članak 6.

Jaja za valenje, jednodnevni pilići, perad za rasplod i perad za proizvodnju potječu iz:

(a) objekata koji udovoljavaju sljedećim zahtjevima:

i. moraju biti odobreni i nadležno tijelo mora im dodijeliti razlikovni broj u skladu s pravilima iz poglavlja I. Priloga II.;

ii. ne smiju u vrijeme otpremanja biti pod ograničenjima u pogledu zdravlja životinja primjenljivim na perad;

iii. ne smiju se nalaziti na području koje je zbog zdravlja životinja podvrgnuto mjerama ograničenja u skladu sa zakonodavstvom Zajednice koje su rezultat izbijanja bolesti na koju je perad primljiva;

(b) jata koje u vrijeme otpremanja ne pokazuje nikakve kliničke znakove ili sumnju na zaraznu bolest peradi.

Članak 7.

Svaka država članica će sastavlja i ažurira popis objekata koji su odobreni u skladu s točkom (a) podtočkom i. članka 6. i njihovih razlikovnih brojeva i osigurava da je takav popis dostupan državama članicama i javnosti.

Detaljna pravila za ujednačenu primjenu ovog članka mogu se donijeti u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.

Članak 8.

1.  U vrijeme otpreme pošiljke, jaja za valenje:

(a) potječu iz jata koja:

i. su više od šest tjedana držana u jednom ili više objekata Zajednice iz članka 6. točke (a) podtočke i.;

ii. ako su cijepljena, cijepljenje je provedeno u skladu s uvjetima cijepljenja iz Priloga III.,

iii. bila su:

— podvrgnuta veterinarskom pregledu kojeg je izvršio službeni veterinar ili ovlašteni veterinar unutar 72 sata prije otpreme i u vrijeme pregleda nisu pokazivala nikakve kliničke znakove bolesti niti sumnju na zaraznu bolesti, ili

— ih je jedanput mjesečno pregledao službeni veterinar ili ovlašteni veterinar, a zadnji je pregled obavljen unutar 31 dana prije otpreme. Ako se odabere ova opcija, službeni veterinar ili ovlašteni veterinar mora izvršiti pregled evidencije o zdravstvenom statusu jata i procjenu njegovog trenutačnog zdravstvenog statusa na temelju ažuriranih podataka koje mu je unutar 72 sata prije otpreme dostavila osoba zadužena za jato. U slučaju kad evidencija ili drugi podaci ukažu na sumnju na bolest, ovlašteni veterinar ili službeni veterinar mora obaviti veterinarski pregled kako bi se isključila mogućnost zarazne bolesti peradi;

(b) označena su u skladu s Uredbom (EZ) br. 617/2008;

(c) dezinficirana su u skladu s uputama službenog veterinara.

2.  Ako se zarazna bolest peradi koja se može prenijeti putem jaja pojavi u jatu iz kojeg potječu jaja za valenje tijekom njihove inkubacije, valionica i nadležna tijela odgovorna za valionicu i jato podrijetla trebaju biti obaviješteni o tome.

Članak 9.

Jednodnevni pilići:

(a) izvaljeni su iz jaja za valenje koja ispunjavaju zahtjeve iz članaka 6. i 8.;

(b) ispunjavaju uvjete o cijepljenju iz Priloga III., ako su cijepljeni;

(c) trenutku otpremanja ne postoji sumnja na bolesti na temelju Priloga II. poglavlja II. dijela B točke 2. podtočaka (g) i (h).

Članak 10.

U vrijeme otpremanja pošiljke, perad za rasplod i perad za proizvodnju:

(a) od valenja ili više od šest tjedana držana je u jednom ili više objekata Zajednice iz članka 6. točke (a) podtočke i.;

(b) ispunjava uvjete o cijepljenju iz Priloga III., ako je cijepljena;

(c) bila je podvrgnuta veterinarskom pregledu unutar 48 sati prije otpreme, kojeg obavlja službeni veterinar ili ovlašteni veterinar i tijekom pregleda nije pokazivala kliničke znakove bolesti ili sumnju na zaraznu bolest peradi.

Članak 11.

U vrijeme otpreme pošiljke perad za klanje potječe s gospodarstva:

(a) na kojem je držana od valenja ili najmanje 21 dan;

(b) koje nije pod ograničenjima u pogledu zdravlja životinja primjenljivim na perad;

(c) na kojem je veterinarskim pregledom jata kojeg je proveo službeni veterinar ili ovlašteni veterinar unutar pet dana prije otpreme, a iz kojeg potječe pošiljka namijenjena klanju, ustanovljeno da u tom jatu nema nikakvih kliničkih znakova bolesti ni sumnje na zaraznu bolest peradi;

(d) koje se ne nalazi na području koje je zbog zdravlja životinja podvrgnuto mjerama ograničenja u skladu sa zakonodavstvom Zajednice koje su rezultat izbijanja bolesti na koju je perad primljiva.

Članak 12.

1.  U vrijeme otpreme pošiljke perad starija od 72 sata namijenjena za obnovu populacije pernate divljači potječe s gospodarstva:

(a) na kojem je držana od valenja ili najmanje 21 dan i na kojem nije bila u kontaktu s novouvedenom peradi tijekom dva tjedna prije otpreme pošiljke;

(b) koje nije pod ograničenjima u pogledu zdravlja životinja primjenljivim na perad;

(c) na kojem je veterinarskim pregledom jata kojeg je proveo službeni veterinar ili ovlašteni veterinar unutar 48 sati prije otpreme, a iz kojeg potječe pošiljka, ustanovljeno da u tom jatu nema nikakvih kliničkih znakova bolesti ni sumnje na zaraznu bolest peradi;

(d) koje se ne nalazi na području koje zbog zdravlja životinja podliježe mjerama zabrane u skladu sa zakonodavstvom Zajednice koje su rezultat izbijanja bolesti na koju je perad primljiva.

2.  Članak 6. ne primjenjuje se na perad iz stavka 1.

Članak 13.

1.  U pogledu salmonele i serotipa koji nisu spomenuti u Prilogu II. poglavlju III. točki A, pošiljke peradi za klanje namijenjene za Finsku i Švedsku podvrgnute su mikrobiološkom ispitivanju uzorkovanjem u proizvodnom pogonu podrijetla u skladu s Odlukom Vijeća 95/410/EZ od 22. lipnja 1995. o utvrđivanju pravila za mikrobiološko ispitivanje uzorkovanjem u proizvodnom pogonu podrijetla peradi za klanje namijenjene za Finsku i Švedsku ( 10 ).

2.  Opseg ispitivanja iz stavka 1. i metode koje treba usvojiti određuju se na temelju mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane i operativnog programa kojeg Finska i Švedska moraju dostaviti Komisiji.

3.  Ispitivanje iz stavka 1. ne primjenjuje se na perad za klanje koja potječe s gospodarstva na kojem se provodi program koji je priznan kao istovjetan programu iz stavka 2., u skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2.

Članak 14.

1.  Zahtjevi iz članaka 5. do 11. i članka 18. ne primjenjuju se na trgovinu peradi i jajima za valenje unutar Zajednice za pošiljke koje sadrže manje od 20 jedinica pod uvjetom da su u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

2.  Perad i jaja za valenje iz stavka 1. u vrijeme otpremanja potječu iz jata koja:

(a) bila su držana u Zajednici od valenja ili barem tri mjeseca;

(b) ne pokazuju kliničke znakove zarazne bolesti peradi u vrijeme otpremanja;

(c) ako su cijepljena, cijepljena su u skladu s uvjetima iz Priloga III.;

(d) nisu pod ograničenjima u pogledu zdravlja životinja primjenljivima na perad;

(e) nisu smještena na području koje je iz veterinarskih razloga podvrgnuto mjerama ograničenja u skladu sa zakonodavstvom Zajednice koje su rezultat izbijanja bolesti na koju je perad primljiva.

Sve ptice u pošiljci serološki su pretražene na protutijela Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum s negativnim rezultatom u skladu s Prilogom II. poglavljem III. u mjesecu koji prethodi slanju. U slučaju jaja za valenje ili jednodnevnih pilića, jato podrijetla serološki je pretraženo na Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum unutar tri mjeseca prije slanja pošiljke tako da broj pretraženih uzoraka omogućava otkrivanje infekcije u prevalenciji od 5 % uz sigurnost od 95 %.

3.  Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na pošiljke bezgrebenki ili njihovih jaja za valenje.

Članak 15.

1.  U slučaju otpremanja peradi i jaja za valenje iz država članica ili regija država članica u kojima se provodi cijepljenje peradi protiv newcastleske bolesti u državu članicu ili područje države članice čiji status je određen u skladu sa stavkom 2., primjenjuju se sljedeća pravila:

(a) jaja za valenje potječu iz jata koja:

i. nisu cijepljena; ili

ii. cijepljena su inaktiviranim cjepivom; ili

iii. cijepljena su živim cjepivom, pod uvjetom da se cijepljenje provelo barem 30 dana prije skupljanja jaja za valenje;

(b) jednodnevni pilići (uključujući piliće namijenjene za obnovu populacije pernate divljači) ne smiju biti cijepljeni protiv newcastleske bolesti i potječu od:

i. jaja za valenje koja ispunjavaju uvjete iz točke (a); i

ii. valionice u kojoj je osigurano da su takva jaja prostorno i vremenski inkubirana odvojeno od jaja koja ne ispunjavaju uvjete iz točke (a);

(c) perad za rasplod i perad za proizvodnju:

i. ne smije biti cijepljena protiv newcastleske bolesti; i

ii. izolirana je 14 dana prije otpremanja na gospodarstvu ili u karanteni pod nadzorom službenog veterinara. S tim u vezi nikakva perad na gospodarstvu podrijetla ili karanteni, ovisno što je primjenljivo, nije smjela biti cijepljena protiv newcastleske bolesti u razdoblju od 21 dana prije otpremanja i niti jedna ptica koja nije određena za pošiljku nije smjela ući u gospodarstvo ili karantenu tijekom tog vremena; pored toga, u karanteni se ne smije provoditi cijepljenje; i

iii. morala je unutar 14 dana prije otpremanja biti podvrgnuta reprezentativnom serološkom ispitivanju s negativnim rezultatom kako bi se otkrila protutijela za newcastlesku bolest u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.;

(d) perad za klanje potječe iz jata koja:

i. ako nisu cijepljena protiv newcastleske bolesti, ispunjavaju uvjete iz točke (c) podtočke iii.;

ii. ako su cijepljena, bila su unutar 14 dana prije otpremanja i na temelju reprezentativnog uzorka podvrgnuta testu izolacije virusa newcastleske bolesti u skladu s detaljnim pravilima usvojenim u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.

2.  Ako država članica ili regija ili regije države članice žele da im se odobri status područja u kojima se ne provodi cijepljenje protiv newcastleske bolesti, mogu predložiti program kako je navedeno u članku 16. stavku 1.

Komisija proučava programe koje su dostavile države članice. Programi mogu biti odobreni prema kriterijima navedenim u članku 16. stavku 1., u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2. Sva dodatna jamstva, opća ili posebna, koja se mogu zahtijevati u trgovini unutar Zajednice mogu se odrediti u skladu s istim postupkom.

Kad država članica ili regija države članice smatra da je postigla status područja u kojem se ne provodi cijepljenje protiv newcastleske bolesti, može uputiti zahtjev Komisiji za dodjelu statusa područja u kojem se ne provodi cijepljenje protiv newcastleske bolesti u skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2.

Elementi koji se uzimaju u obzir za određivanje statusa područja u kojem se ne provodi cijepljenje protiv newcastleske bolesti za državu članicu ili regiju su podaci navedeni u članku 17. stavku 1., a posebno sljedeći kriteriji:

(a) cijepljenje protiv newcastleske bolesti peradi nije bilo odobreno tijekom prethodnih 12 mjeseci osim obveznog cijepljenja sportskih golubova iz članka 17. stavka 3. Direktive Vijeća 92/66/EEZ od 14. srpnja 1992. o uvođenju mjera Zajednice za kontrolu newcastleske bolesti ( 11 );

(b) rasplodna jata morala su biti barem jednom godišnje podvrgnuta serološkoj kontroli na prisutnost newcastleske bolesti u skladu s detaljnim pravilima usvojenima u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.;

(c) gospodarstva ne drže perad koja je bila cijepljena protiv newcastleske bolesti u prethodnih 12 mjeseci, uz izuzetak sportskih golubova cijepljenih u skladu s člankom 17. stavkom 3. Direktive 92/66/EEZ.

3.  Komisija može obustaviti status područja u kojem se ne provodi cijepljenje protiv newcastleske bolesti u skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2. u slučaju:

(a) ozbiljne epizootije newcastleske bolesti koja nije stavljena pod kontrolu; ili

(b) ukidanja zakonskih ograničenja koja zabranjuju sustavno pribjegavanje rutinskom cijepljenju protiv newcastleske bolesti.

Članak 16.

1.  Kad država članica izradi ili je izradila dobrovoljni ili obvezni program za kontrolu bolesti na koju je perad primljiva, može predstaviti taj program Komisiji naglašavajući posebno:

(a) rasprostranjenost bolesti na svojem području;

(b) razloge za program, uzimajući u obzir važnost bolesti i mogućnost koristi od programa u odnosu na njegove troškove;

(c) zemljopisno područje na kojem će se program provoditi;

(d) statusne kategorije koje će se primjenjivati u objektima za perad, standarde koji se u svakoj kategoriji moraju postići i postupke ispitivanja koji će se koristiti;

(e) postupke za praćenje programa;

(f) mjere koje će se poduzeti ako iz bilo kojeg razloga objekt izgubi svoj status;

(g) mjere koje će se poduzeti ako rezultati laboratorijskih ispitivanja koji su provedeni u skladu s odredbama programa budu pozitivni.

2.  Komisija ispituje programe koje su dostavile države članice. Programi se mogu odobriti prema kriterijima navedenim u stavku 1., u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2. Sva dodatna jamstva, opća ili posebna, koja se mogu zahtijevati u trgovini unutar Zajednice mogu se odrediti u skladu s istim postupkom. Takva jamstva ne smiju prelaziti ona koja zahtijeva država članica na vlastitom državnom području.

3.  Programi koje su dostavile države članice mogu biti izmijenjeni i dopunjeni u skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2. Izmjene ili dopune programa koji su već odobreni ili jamstva koja su određena u skladu sa stavkom 2. ovog članka mogu se odobriti u skladu s istim postupkom.

Članak 17.

1.  Kad država članica smatra da je njezino državno područje ili dio njezinog državnog područja slobodno od jedne od bolesti na koju je perad primljiva, dostavlja Komisiji odgovarajuću popratnu dokumentaciju, navodeći posebno:

(a) vrstu bolesti i povijest njenog pojavljivanja u toj državi članici;

(b) rezultate ispitivanja provedenih u okviru nadziranja temeljenih na serološkim, mikrobiološkim ili patološkim istraživanjima te na činjenici da se bolest mora zakonski prijaviti nadležnim tijelima;

(c) razdoblje tijekom kojeg je provedeno nadziranje;

(d) kad je primjenljivo, razdoblje tijekom kojeg je cijepljenje protiv bolesti bilo zabranjeno i zemljopisno područje na koje se zabrana odnosi;

(e) postupci kojima se potvrđuje da područje o kojem je riječ ostaje slobodno od bolesti.

2.  Komisija ispituje dokumentaciju koju su dostavile države članice. Dodatna jamstva, opća ili posebna, koja se mogu zahtijevati u trgovini unutar Zajednice mogu se odrediti u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2. Takva jamstva ne smiju prelaziti ona koja zahtijeva država članica na vlastitom državnom području.

3.  Država članica o kojoj je riječ obavješćuje Komisiju o svim promjenama u podacima iz stavka 1. Jamstva određena u skladu sa stavkom 2. mogu u okviru takve obavijesti biti izmijenjena ili dopunjena ili povučena u skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2.

Članak 18.

1.  Jednodnevni pilići i jaja za valenje prevoze se u:

(a) nekorištenoj, namjenskoj ambalaži za jednokratnu uporabu koja se nakon uporabe uništava; ili

(b) spremnicima koji se mogu ponovo koristiti pod uvjetom da su prethodno očišćeni i dezinficirani.

2.  U svakom slučaju spremnici iz stavka 1.:

(a) sadržavaju samo jednodnevne piliće ili jaja za valenje iste vrste, kategorije i tipa peradi, koji potječu iz istog objekta;

(b) nose oznaku s:

i. nazivom države članice i regije podrijetla;

ii. brojem odobrenja objekta podrijetla kako je predviđeno u Prilogu II. poglavlju I. točki 2.;

iii. brojem pilića ili jaja u svakoj kutiji;

iv. vrstom peradi kojoj jaja ili pilići pripadaju.

3.  Kutije s jednodnevnim pilićima ili jajima za valenje mogu biti grupirane za prijevoz u prikladnim spremnicima. Broj grupiranih kutija i oznake iz stavka 2. točke (b) moraju biti naznačeni na tim spremnicima.

4.  Perad za rasplod i perad za proizvodnju prevoze se u kutijama ili kavezima:

(a) koji sadrže samo perad iste vrste, kategorije i tipa koja dolazi iz istog objekta;

(b) na kojima se nalazi broj odobrenja objekta podrijetla kako je predviđeno u Prilogu II. poglavlju I. točki 2.

5.  Perad za rasplod i perad za proizvodnju te jednodnevni pilići moraju se dostaviti bez odlaganja do odredišnog objekta, bez dolaska u kontakt s drugim živim pticama, osim s peradi za rasplod i proizvodnju ili s jednodnevnim pilićima koji ispunjavaju uvjete utvrđene u ovoj Direktivi.

Perad za klanje dostavlja se bez odlaganja u klaonicu odredišta bez dolaska u kontakt s drugom peradi, osim s peradi za klanje koja ispunjava uvjete utvrđene u ovoj Direktivi.

Perad namijenjena za obnovu populacije pernate divljači dostavlja se bez odlaganja do mjesta odredišta bez dolaska u kontakt s drugom peradi, osim s peradi namijenjenom za obnovu populacije pernate divljači koja ispunjava uvjete utvrđene u ovoj Direktivi.

6.  Kutije, kavezi i vozila izrađeni su tako da:

(a) tijekom prijevoza spriječeno je istjecanje izmeta i smanjeno je gubljenje perja;

(b) omogućavaju vizualni pregled peradi;

(c) omogućavaju čišćenje i dezinfekciju.

7.  Vozila te, ako nisu namijenjeni jednokratnoj uporabi, spremnici, kutije i kavezi moraju prije utovara i istovara biti očišćeni i dezinficirani u skladu s uputama nadležnog tijela države članice o kojoj je riječ.

Članak 19.

Perad navedena u članku 18. stavku 5. ne smije se prevoziti preko područja zaraženih influencom ptica ili newcastleskom bolešću, osim autocestom ili željeznicom.

Članak 20.

U trgovini između država članica, perad i jaja za valenje tijekom prijevoza do mjesta odredišta popraćeni su veterinarskim certifikatom koji:

(a) usklađen je s odgovarajućim obrascem utvrđenim u Prilogu IV. i ispunjen u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 599/2004 od 30. ožujka 2004. o usvajanju usklađenog obrasca certifikata i izvješća o inspekciji povezanih s trgovinom životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla unutar Zajednice ( 12 );

(b) potpisao ga je službeni veterinar;

(c) ispunjen je na dan utovara na službenom jeziku ili jezicima države članice otpreme i na službenom jeziku ili jezicima države članice odredišta;

(d) vrijedi pet dana;

(e) sastoji se od jednog lista papira;

(f) uobičajeno je namijenjen jednom primatelju;

(g) sadrži pečat i potpis boje različite od boje certifikata.

Članak 21.

Države članice odredišta mogu, u skladu s općim odredbama Ugovora, dati jednoj ili više država članica otpreme opća odobrenja ili odobrenja ograničena na određene slučajeve, dopuštajući ulaz peradi i jaja za valenje na njihovo državno područje bez certifikata predviđenog u članku 20.



POGLAVLJE III.

PRAVILA ZA UVOZ IZ TREĆIH ZEMALJA

Članak 22.

Perad i jaja za valenje koji se uvoze u Zajednicu ispunjavaju uvjete propisane u člancima 23. do 26.

Članak 23.

1.  Perad i jaja za valenje potječu iz treće zemlje ili dijela treće zemlje uključene na popis koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2. Taj popis može se dopuniti i izmijeniti u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 3.

2.  Pri odlučivanju može li treća zemlja ili njezin dio biti uključen na popis iz stavka 1., uzima se u obzir sljedeće:

(a) zdravstveno stanje peradi, drugih domaćih i divljih životinja u trećoj zemlji, s posebnim naglaskom na egzotične bolesti životinja i zdravstvenu situaciju u susjednom području jer i jedno i drugo mogu ugroziti javno zdravlje i zdravlje životinja u državama članicama;

(b) učestalost i brzina ustupanja podataka od strane treće zemlje u vezi postojanja zaraznih bolesti životinja na njenom državnom području, posebno bolesti koje se nalaze na popisu Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

(c) pravila zemlje o sprečavanju i kontroli bolesti životinja;

(d) ustroj veterinarskih službi u zemlji i njihove ovlasti;

(e) organizacija i provedba mjera za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti životinja;

(f) jamstva koja treća zemlja može dati u pogledu sukladnosti s ovom Direktivom;

(g) sukladnost s pravilima Zajednice o hormonima i reziduima.

3.  Popis iz stavka 1. i sve njegove izmjene objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Članak 24.

1.  Perad i jaja za valenje dolaze iz trećih zemalja:

(a) u kojima influenca ptica i newcastleska bolest, kako je određeno u Direktivi Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica ( 13 ) i Direktivi 92/66/EEZ, spadaju u bolesti koje se obvezno prijavljuju;

(b) slobodnih od influence ptica i newcastleske bolesti,

ili

koje iako nisu slobodne od ovih bolesti, provode mjere za kontrolu istih, koje su barem istovjetne mjerama koje propisuju direktive 2005/94/EZ i 92/66/EEZ.

2.  Komisija može u skladu s postupkom iz članka 33. stavka 2., odlučiti pod kojim uvjetima se stavak 1. ovog članka primjenjuje samo na dio državnog područja trećih zemalja.

Članak 25.

1.  Perad i jaja za valenje mogu se uvoziti s državnog područja treće zemlje ili dijela državnog područja treće zemlje uključenih na popis sastavljen u skladu s člankom 23. stavkom 1. samo ako potječu iz jata koja:

(a) prije otpremanja bila su držana bez prekida na dotičnom državnom području ili dijelu državnog područja takve zemlje tijekom razdoblja koje će se odrediti u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.;

(b) ispunjavaju uvjete zdravlja životinja usvojene u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2. za uvoz peradi i jaja za valenje iz dotične države. Uvjeti mogu biti različiti s obzirom na vrstu ili kategoriju peradi.

2.  Uvjeti zdravlja životinja određuju se na temelju pravila utvrđenih u poglavlju II. i njegovim odgovarajućim prilozima. U skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2., odstupanja se mogu odobriti za pojedinačne slučajeve ako dotična treća zemlja ponudi slična jamstva za zdravlje životinja koja su barem istovjetna.

Članak 26.

1.  Perad i jaja za valenje popraćena su certifikatom koji je sastavio i potpisao službeni veterinar treće zemlje izvoznice.

Certifikat:

(a) izdan je na dan utovara pošiljke za državu članicu odredišta;

(b) sastavljen je na službenom jeziku ili jezicima države članice odredišta;

(c) prati pošiljku u izvornom obliku;

(d) potvrđuje činjenicu da perad ili jaja za valenje udovoljavaju zahtjevima ove Direktive i onima donesenim u skladu s ovom Direktivom u pogledu uvoza iz trećih zemalja;

(e) vrijedi pet dana;

(f) sastoji se od jednog lista papira;

(g) sastavljen je za jednog primatelja;

(h) ima pečat drukčije boje od boje certifikata.

2.  Certifikat iz stavka 1. mora biti sukladan obrascu sastavljenom u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.

Članak 27.

Inspekcije na licu mjesta provode veterinarski stručnjaci država članica i Komisije kako bi se osiguralo da se sve odredbe ove Direktive učinkovito primjenjuju.

Stručnjake država članica koji su odgovorni za inspekcijske preglede određuje Komisija na prijedlog država članica.

Inspekcijski pregledi provode se u ime Zajednice, a ona snosi njihove troškove.

Učestalost inspekcijskih pregleda i postupak provođenja inspekcijskog nadzora određuju se u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.

Članak 28.

1.  Komisija može u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 3. odlučiti da je uvoz iz treće zemlje ili dijela treće zemlje potrebno ograničiti na određene vrste, na jaja za valenje, na perad za rasplod ili perad za proizvodnju, na perad za klanje ili na perad za posebne namjene.

2.  Komisija može u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2. odrediti da uvezena perad, jaja za valenje ili perad izvaljena iz uvezenih jaja mora biti držana u karanteni ili mora biti izolirana na razdoblje koje ne smije prelaziti dva mjeseca.

Članak 29.

Bez obzira na članke 22., 24., 25. i 26., Komisija može u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2. u pojedinačnim slučajevima dopustiti uvoz peradi i jaja za valenje iz trećih zemalja kad takav uvoz nije u skladu s odredbama članaka 22., 24., 25. i 26. Detaljna pravila za takav uvoz sastavljaju se u isto vrijeme i u okviru istog postupka. Takva pravila nude jamstva za zdravlje životinja koja su barem istovjetna jamstvima za zdravlje životinja iz poglavlja II., uključujući obveznu karantenu i ispitivanje na influencu ptica, newcastlesku bolest i bilo koju drugu relevantnu bolest.

Članak 30.

Po dolasku u državu članicu odredišta, perad za klanje odvodi se direktno u klaonicu na klanje čim je prije moguće.

Ne dovodeći u pitanje posebne uvjete koji se mogu usvojiti u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 3., nadležno tijelo države članice odredišta može radi zdravlja životinja odrediti klaonicu u koju se perad mora proslijediti.



POGLAVLJE IV.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 31.

Za potrebe trgovine unutar Zajednice, na perad i jaja za valenje primjenjuju se zaštitne mjere predviđene u Direktivi Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta ( 14 ).

Članak 32.

Pravila o veterinarskim kontrolama predviđena Direktivom 90/425/EEZ primjenjuju se na trgovinu peradi i jajima za valenje unutar Zajednice.

Članak 33.

1.  Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan u skladu s člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane ( 15 )

2.  Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

3.  Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na 15 dana.

Članak 34.

O izmjenama priloga I. do V., posebno u pogledu njihove prilagodbe promjenama dijagnostičkih metoda i gospodarske važnosti pojedinih bolesti odlučuje se u skladu s postupkom navedenim u članku 33. stavku 2.

Članak 35.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnoga prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 36.

Direktiva 90/539/EEZ, kako je izmijenjena aktima navedenim u Prilogu VI. dijelu A, stavlja se izvan snage bez utjecaja na obveze država članica u pogledu vremenskih rokova za prijenos u nacionalno pravo direktiva iz Priloga VI. dijela B.

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VII.

Članak 37.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2010.

Članak 38.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.



PRILOG I.

Nacionalni referentni laboratoriji za bolesti ptica određeni u skladu s člankom 4. odgovorni su u svakoj državi članici za koordinaciju dijagnostičkih metoda predviđenih u ovoj Direktivi. S tim ciljem:

(a) mogu opskrbljivati odobrene laboratorije reagensima potrebnim za dijagnostičko ispitivanje;

(b) nadgledaju kvalitetu reagensa koje koriste laboratoriji odobreni za provedbu dijagnostičkih ispitivanja predviđenih ovom Direktivom;

(c) organiziraju povremena usporedna ispitivanja.



PRILOG II.

ODOBRENJE OBJEKATA

POGLAVLJE I.

OPĆA PRAVILA

1.

Kako bi ih odobrilo nadležno tijelo za potrebe trgovine unutar Zajednice, objekti moraju:

(a) ispunjavati uvjete u pogledu objekata i djelovanja iz poglavlja II.;

(b) primjenjivati i pridržavati se programa nadzora bolesti koji je odobrilo središnje nadležno veterinarsko tijelo, uzimajući u obzir zahtjeve iz poglavlja III.;

(c) u svakom pogonu osigurati provedbu postupaka iz točke (d);

(d) biti podvrgnuti nadzoru nadležnog veterinarskog tijela u okviru organiziranog oblika praćenja zdravlja životinja. Takvo praćenje mora uključivati posebno:

— barem jedan inspekcijski posjet službenog veterinara godišnje, nadopunjen kontrolama za provjeru primjene higijenskih mjera i djelovanja objekta u skladu s uvjetima iz poglavlja II,

— evidencije uzgajivača o svim podacima potrebnim za kontinuirano praćenje zdravstvenog statusa objekta od strane nadležnog veterinarskog tijela,

(e) držati samo perad.

2.

Nadležno tijelo dodjeljuje svakom objektu koji ispunjava uvjete utvrđene u točki 1. razlikovni broj, koji može biti isti kao i onaj dan u skladu s Uredbom (EZ) br. 1234/2007.

POGLAVLJE II.

POGONI I DJELOVANJA

A.

Objekti za djedovska jata, roditeljska jata i uzgoj

1.

Pogoni

(a) Mjesto i raspored pogona mora biti u skladu s vrstom proizvodnje, osiguravajući sprječavanje unosa bolesti ili, ako se bolest pojavi da se ista može kontrolirati. Ako je u objektu smješteno nekoliko vrsta peradi, one moraju biti odvojene.

(b) Pogoni moraju osiguravati dobre higijenske uvjete i omogućiti provedbu praćenja zdravlja.

(c) Oprema mora biti u skladu s vrstom proizvodnje te omogućiti čišćenje i dezinfekciju pogona i vozila za prijevoz peradi i jaja na najprikladnijem mjestu.

2.

Uzgoj

(a) Tehnike uzgoja moraju se, koliko je god to moguće, temeljiti na načelu „zaštićenog uzgoja” te na načelu „sve unutra/sve van”. Čišćenje, dezinfekcija i depopulacija moraju se provoditi između ciklusa.

(b) U objektima za djedovska jata, roditeljska jata i uzgoj može se držati samo perad:

— iz vlastitog objekta, i/ili

— iz drugih objekata za djedovska jata, roditeljska jata i uzgoj u Zajednici odobrenih u skladu s člankom 6. točkom (a) podtočkom i., i/ili,

— uvezenu iz trećih zemalja u skladu s ovom Direktivom.

(c) Uprava objekta sastavlja higijenska pravila; osoblje mora nositi odgovarajuću radnu odjeću, a posjetitelji zaštitnu odjeću.

(d) Zgrade, boksovi i oprema moraju biti u ispravnom stanju.

▼M1

(e) Jaja se moraju:

i. sakupljati redovito u kratkim vremenskim razmacima, a najmanje jednom dnevno i to što je moguće prije nakon nesenja;

ii. očistiti i dezinficirati što je prije moguće, osim ako se dezinfekcija ne provodi u valionici u istoj državi članici.

iii. staviti u novi ili očišćeni i dezinficirani ambalažni materijal.

▼B

(f) Uzgajivač mora ovlaštenog veterinara obavijestiti o bilo kakvim promjenama u proizvodnji ili drugim znacima koji upućuju na prisutnost zarazne bolesti peradi. Čim se postavi sumnja na bolest, ovlašteni veterinar mora poslati uzorke potrebne za potvrđivanje dijagnoze u odobreni laboratorij.

(g) Povijest jata, registar ili medij s podacima za svako jato moraju se čuvati barem dvije godine nakon uklanjanja jata i moraju navoditi:

— dolaske i odlaske,

— ishod proizvodnje,

— morbiditet i mortalitet s uzrocima,

— sve laboratorijske testove i njihove rezultate,

— podrijetlo peradi,

— odredište jaja.

(h) Kad se pojavi zarazna bolest peradi, rezultati laboratorijskih testova moraju se odmah dostaviti ovlaštenom veterinaru.

B.

Valionice

1.

Pogoni

(a) Valionica mora fizički i operativno biti izdvojena od pogona za uzgoj. Raspored pogona mora omogućiti odvojeno držanje različitih operativnih jedinica koje se odnose na:

— skladište i sortirnicu jaja,

— dezinfekciju,

— predinkubaciju,

— valenje,

— pripremu i pakiranje pošiljke namijenjene otpremi.

(b) Zgrade moraju biti zaštićene od divljih ptica i glodavaca; podovi i zidovi moraju biti od solidnog, nepropusnog i perivog materijala; prirodno ili umjetno svjetlo te sustavi za strujanje zraka i temperaturu moraju biti prikladne vrste; mora se osigurati higijensko iznošenje otpada (jaja i pilića).

(c) Oprema mora imati glatku i vodootpornu površinu.

2.

Postupci

(a) Postupci moraju biti temeljeni na jednosmjernom protoku jaja, pokretne opreme i osoblja.

(b) Jaja za valenje moraju:

— potjecati iz objekata Zajednice za djedovska jata ili roditeljska jata odobrenih u skladu s člankom 6. točkom (a) podtočkom i.,

— biti uvezena iz trećih zemalja u skladu s ovom Direktivom.

(c) Uprava objekta sastavlja higijenska pravila; osoblje mora nositi odgovarajuću radnu odjeću, a posjetitelji zaštitnu odjeću.

(d) Zgrade i oprema moraju biti u ispravnom stanju.

(e) Dezinficirati se mora sljedeće:

▼M1

— jaja, između njihova prispijeća u valionicu i postupka inkubacije ili u vrijeme njihove otpreme za trgovinu unutar Unije ili za izvoz u treću zemlju, osim ako su bila prethodno dezinficirana na reprodukcijskom centru podrijetla,

▼B

— inkubatori, redovito,

— valionici i oprema, nakon svakog ciklusa valenja.

(f) Za procjenu zdravstvenog statusa valionice mora se provoditi program kontrole mikrobiološke kvalitete.

(g) Uzgajivač mora ovlaštenog veterinara obavijestiti o bilo kakvim promjenama u proizvodnji ili drugim znacima koji upućuju na prisutnost zarazne bolesti peradi. Čim se postavi sumnja na bolest, ovlašteni veterinar mora poslati uzorke potrebne za potvrđivanje dijagnoze u odobreni laboratorij te obavijestiti nadležno tijelo koje odlučuje o poduzimanju odgovarajućih mjera.

(h) Povijest jata, registar ili medij sa podacima za valionicu moraju se čuvati barem dvije godine i, ako je moguće, po jatu navoditi:

— podrijetlo jaja i datum dolaska,

— proizvodnju valenja,

— svaku nepravilnost,

— sve laboratorijske testove i njihove rezultate,

— podatke o svim programima cijepljenja,

— broj i odredište inkubiranih jaja koja se nisu izvalila,

— odredište jednodnevnih pilića.

(i) Kad se pojavi zarazna bolest peradi, rezultati laboratorijskih testova moraju se odmah dostaviti ovlaštenom veterinaru.

▼M1

POGLAVLJE III.

PROGRAM NADZIRANJA BOLESTI

Ne dovodeći u pitanje zdravstvene mjere i članke 16. i 17., programi nadziranja bolesti moraju se sastojati od najmanje nadziranje zaraza i vrsta navedenih u dijelovima A do D.

A.   Zaraze sa Salmonella pullorum ( 16 ), Salmonella gallinarum ( 17 ) i Salmonella arizonae ( 18 )

1.   Vrste na koje se odnosi:

(a)  Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum: kokoši, pure, biserke, prepelice, fazani, jarebice i patke.

(b)  Salmonella arizonae: pure.

2.   Program nadziranja bolesti

(a) Serološki i/ili bakteriološki testovi moraju se primjenjivati za utvrđivanje prisutnosti infekcije ( 19 ).

(b) Uzorci za testiranje moraju se uzeti, prema potrebi, iz krvi, zametaka koji se ne izlegnu (tj. zametaka uginulih u ljusci), slabije razvijenih jednodnevnih pilića, mekonija, post-mortem tkiva, pogotovo iz jetara, slezene, jajnika/jajovoda i ileocekalnog spoja ( 20 ).

(c) Za fekalne/mekonijske i crijevne uzorke treba primjenjivati izravno obogaćen selenit-cistein bujon. Neselektivno pred-obogaćivanje koje slijedi selektivno obogaćivanje u Rappaport-Vassiliadis bujona na bazi soje (RVS) ili Müller-Kaufmann tetrationat-novobiocin juhi (MKTTn) može se primijeniti na uzorke (poput zametaka uginulih u ljusci) kad se očekuje da će konkurentska flora biti minimalna ( 21 ), ( 22 ).

(d) Kad se uzimaju uzorci krv od jata za serološko testiranje na Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum ili Salmonella arizonae, mora se kod određivanja broja uzoraka koji se uzimaju uzimati u obzir prevalencija zaraze u pojedinoj državi članici kao i pojava bolesti u prošlosti u objektu. Međutim, uvijek se mora uzimati statistički značajan broj uzoraka za serološko i/ili bakteriološko testiranje za otkrivanje zaraze.

(e) Jata se moraju pregledavati tijekom svakog razdoblja nesenja u najpovoljnijem trenutku za otkrivanje bolesti.

(f) Uzorci za bakteriološko testiranje ne smiju se uzimati od peradi ili jaja koji su tretirani antimikrobnim lijekovima tijekom posljednja dva do tri tjedna prije testiranja.

(g) Tehnike otkrivanja moraju biti sposobne razlikovati serološke reakcije na zaraze sa Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum od seroloških reakcija koje nastaju zbog korištenja Salmonella-enteritidis cjepiva, ako se koristi cjepivo ( 23 ). Takva se cjepiva zato ne smiju koristiti ako se primjenjuje serološko praćenje. Ako se provelo cijepljenje, mora se primijeniti bakteriološko testiranje, ali se potvrdnom metodom mora moći razlikovati sojeve živog cjepiva od terenskih sojeva.

B.   Zaraze s Mycoplasma gallisepticum i Mycoplasma meleagridis

1.   Vrste na koje se odnosi

(a)  Mycoplasma gallisepticum: kokoši i pure.

(b)  Mycoplasma meleagridis: pure.

2.   Program nadziranja bolesti

(a) Prisutnost zaraze mora se testirati validiranim serološkim i/ili bakteriološkim i/ili molekularnim testovima. Oštećenja (lezije) zračnih vrećica jednodnevnih pilića i purića ukazuje da je prisutna zaraza sa Mycoplasma što se mora pobliže ispitati.

(b) Uzorci za testiranje na prisutnost zaraze s Mycoplasma moraju se uzeti prema potrebi iz krvi, jednodnevnih pilića i purića, sjemena ili brisova iz dušnika, nazalnih šupljina, kloake ili zračnih vrećica a posebno za utvrđivanje Mycoplasma meleagridis uzorci se moraju uzeti iz jajovoda odnosno penisa pura.

(c) Testovi za utvrđivanje Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis moraju se provoditi na reprezentativnom uzorku kako bi se omogućio stalni nadzor zaraze tijekom uzgoja i nesenja, naime netom prije početka nesenja i potom svaka tri mjeseca.

C.   Nalazi i mjere koje se poduzimaju

Ako nema reaktora, test se mora smatrati negativnim. U protivnom slučaju, jato se mora smatrati sumnjivim i moraju se primijeniti mjere navedene u poglavlju IV.

D.

U slučaju gospodarstava koja se sastoje od dvije ili više odvojenih proizvodnih jedinica, nadležno veterinarsko tijelo može odstupiti od mjera utvrđenih u stavku 3. točki (b) poglavlja IV., potrebnih za ponovnu uspostavu odobrenja, u odnosu na zdrave proizvodne jedinice na gospodarstvu koje je pogođeno zarazom, pod uvjetom da je ovlašteni veterinar potvrdio da je struktura i veličina tih proizvodnih jedinica i postupci koji se u njima provode, takva da predstavljaju potpuno zasebne prostore za smještaj, držanje i hranidbu, tako da se dotična zaraza ne može širiti iz jedne proizvodne jedinice u drugu.

POGLAVLJE IV.

KRITERIJI ZA PRIVREMENU SUSPENZIJU ILI ODUZIMANJE ODOBRENJA POJEDINOGA GOSPODARSTVA

1. Odobrenje koje je izdano pojedinom objektu mora se suspendirati:

(a) kad više nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u poglavlju II.;

(b) do okončanja odgovarajućeg ispitivanja primjerenog bolesti,

ako:

— se posumnja da je na objektu izbila influenca ptica ili newcastleska bolest,

— je objekt primio perad ili jaja za valenje iz objekta za koje se sumnja ili za koje je potvrđeno da je na njemu izbila influenca ptica ili newcastleska bolest;

— je došlo do kontakta kojim se bolest mogla prenijeti između objekta i mjesta izbijanja influence ptica ili newcastleske bolesti;

(c) sve do okončanja provedbe novih testova, ako rezultati kontrole provedene u skladu s uvjetima propisanim u poglavljima II. i III. za zaraze sa Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Salmonella arizonae, Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis daju povod za sumnju na izbijanje bolesti;

(d) sve do okončanja provedbe primjerenih mjera koje zatraži službeni veterinar ako se ustanovi da objekt ne zadovoljava zahtjeve iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) poglavlja I.

2. Odobrenje se mora oduzeti ako:

(a) je na objektu potvrđeno izbijanje influence ptica ili newcastleske bolesti;

(b) se drugim testom odgovarajuće vrste potvrdilo izbijanje zaraze sa Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Salmonella arizonae, Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis;

(c) nakon drugog upozorenja službenog veterinara osobi odgovornoj za objekt nisu poduzete mjere da se objekt uskladi sa zahtjevima stavka 1. točaka (a), (b) i (c) poglavlja I.

3. Uvjeti za obnovu odobrenja:

(a) ako je odobrenje oduzeto zbog izbijanja influence ptica ili newcastleske bolesti, odobrenje se može obnoviti 21 dan nakon čišćenja i dezinfekcije ako je provedeno sanitarno klanje;

(b) ako je odobrenje oduzeto zbog izbijanja bolesti uzrokovane:

— sa Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum, odnosno Salmonella arizonae, odobrenje se može obnoviti nakon što su zabilježeni negativni rezultati u dva testa provedena na objektu u razmaku od najmanje 21 dan nakon sanitarnog klanja zaraženog jata i nakon dezinfekcije čija je učinkovitost provjerena odgovarajućim testovima na suhim površinama,

— sa Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis, odobrenje se može obnoviti ili nakon što su zabilježeni negativni rezultati u dva testa provedena na cijelom jatu u razmaku od najmanje 60 dana ili nakon negativnih rezultata zabilježenih u dva testa provedena u vremenskom razmaku od najmanje 21 dan na objektu nakon dezinfekcije poslije sanitarnog klanja cijeloga zaraženog jata.

▼B



PRILOG III.

UVJETI ZA CIJEPLJENJE PERADI

▼M1

1.

Cjepiva koja se koriste za cijepljenje peradi ili jata koja proizvode jaja za valenje moraju imati odobrenje za stavljanje na tržište koje izdaje nadležno tijelo bilo koje države članice.

▼B

2.

Kriterije za korištenje cjepiva protiv newcastleske bolesti u okviru rutinskih programa cijepljenja može odrediti Komisija.

▼M1

3.

Kod cijepljenja protiv bilo kojeg serotipa Salmonelle moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) Programima cijepljenja protiv salmonela ne smije se utjecati na serološko otkrivanje u kontekstu terenskog ispitivanja, ili dovesti do lažno-pozitivnih rezultata testova;

(b) živa cjepiva protiv salmonela ne smiju se koristiti u okviru nacionalnih programa kontrole:

i. kod uzgojne ili proizvodne peradi tijekom njihove reproduktivne faze ili faze nesenja osim ako njihova sigurnost nije dokazana i ona su odobrena za tu svrhu u skladu s Direktivom 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 24 );

ii. kad proizvođač ne predvidi odgovarajuću metodu za razlikovanje bakterioloških sojeva divljeg tipa salmonele od sojeva cjepiva.

▼M1



PRILOG IV.

VETERINARSKI CERTIFIKATI ZA STAVLJANJE U PROMET UNUTAR UNIJE

(Modeli 1 do 6)

▼M2

OBRAZAC 1.

image

image

image

OBRAZAC 2.

image

image

image

OBRAZAC 3.

image image image

▼M1

MODEL 4

image

image

image

MODEL 5

image

image

image

MODEL 6

image image

▼B



PRILOG V.

BOLESTI KOJE SE OBVEZNO PRIJAVLJUJU

— Influenca ptica

— Newcastleska bolest



PRILOG VI.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage s popisom njezinih naknadnih izmjena (iz članka 36.)



Direktiva Vijeća 90/539/EEZ

(SL L 303, 31.10.1990., str. 6.).

 

Direktiva Vijeća 91/494/EEZ

(SL L 268, 24.9.1991., str. 35.).

samo članak 19. stavak 2.

Direktiva Vijeća 91/496/EEZ

(SL L 268, 24.9.1991., str. 56.).

samo s obzirom na upućivanje na Direktivu 90/539/EEZ i članak 26. stavak 2.

Direktiva Vijeća 92/65/EEZ

(SL L 268, 14.9.1992., str. 54.).

samo članak 7. točka (B), drugi podstavak

Odluka Komisije 92/369/EEZ

(SL L 195, 14.7.1992., str. 25.).

 

Direktiva Vijeća 93/120/EZ

(SL L 340, 31.12.1993., str. 35.).

 

Akt o pristupanju iz 1994., Prilog I., točke V.E.I.2.A.4.

(SL C 241, 29.8.1994., str. 132.).

 

Direktiva Vijeća 1999/90/EZ

(SL L 300, 23.11.1999., str. 19.).

 

Odluka Komisije 2000/505/EZ

(SL L 201, 9.8.2000., str. 8.).

samo članak 1. i Prilog

Odluka Komisije 2001/867/EZ

(SL L 323, 7.12.2001., str. 29.).

 

Uredba Vijeća (EZ) br. 806/2003

(SL L 122, 16.5.2003., str. 1).

samo Prilog III., točka 13.

Akt o pristupanju iz 2003., Prilog II., točka 6.B.I.17.

(SL L 236, 23.9.2003., str. 381.).

 

Direktiva Vijeća 2006/104/EZ

(SL L 363, 20.12.2006., str. 352.).

samo Prilog, točka I.3.

Odluka Komisije 2006/911/EZ

(SL L 346, 9.12.2006., str. 41.).

samo Prilog, točka 4.

Odluka Komisije 2007/594/EZ

(SL L 227, 31.8.2007., str. 33.).

 

Odluka Komisije 2007/729/EZ

(SL L 294, 13.11.2007., str. 26.).

samo Prilog, točka 2.

Direktiva Vijeća 2008/73/EZ

(SL L 219, 14.8.2008., str. 40.).

samo članak 11.

DIO B

Popis rokova za prijenos u nacionalno zakonodavstvo (iz članka 36.)



Direktiva

Rok za prijenos

90/539/EEZ

1. svibnja 1992.

91/494/EEZ

1. svibnja 1992.

91/496/EEZ

1. srpnja 1992.

92/65/EEZ

31. prosinca 1993.

93/120/EZ

1. siječnja 1995.

1999/90/EZ

30. lipnja 2000.

2006/104/EZ

1. siječnja 2007.

2008/73/EZ

1. siječnja 2010.



PRILOG VII.

KORELACIJSKA TABLICA



Direktiva 90/539/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2., prvi stavak

Članak 2., prvi stavak

Članak 2., drugi stavak, točke 1. do 14.

Članak 2., drugi stavak, točke 1. do 14.

Članak 2., drugi stavak, točka 16.

Članak 2, drugi stavak, točka 15.

Članak 2., drugi stavak, točka 17.

Članak 2., drugi stavak, točka 16.

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 1., prvi podstavak

Članak 3. stavak 2.

Članak 3. stavak 1., drugi podstavak

Članak 3. stavak 3., prva i druga alineja

Članak 3. stavak 2. točke (a) i (b)

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5. točka (a), prvi podstavak

Članak 5. točka (a), prvi podstavak

Članak 5. točka (a), drugi podstavak, prva, druga i treća alineja

Članak 5. stavak (a) drugi podstavak točke i., ii. i iii.

Članak 5. točke (b), (c) i (d)

Članak 5. točke (b), (c) i (d)

Članak 6. stavak 1. točke (a), (b) i (c)

Članak 6. točka (a) podtočke i., ii. i iii.

Članak 6. stavak 2.

Članak 6. točka (b)

Članak 6.a

Članak 7.

Članak 7., prvi stavak, točka 1., prva alineja

Članak 8. stavak 1. točka (a) podtočka i.

Članak 7., prvi stavak, točka 1., druga alineja

Članak 8. stavak 1. točka (a) podtočka ii.

Članak 7., prvi stavak, točka 1., druga alineja, prva podalineja

Članak 8. stavak 1. točka (a) podtočka iii., prva alineja

Članak 7., prvi stavak, točka 1., druga alineja, druga podalineja

Članak 8. stavak 1. točka (a) podtočka iii., druga alineja

Članak 7., prvi stavak, točka 2.

Članak 8. stavak 1. točka (b)

Članak 7., prvi stavak, točka 3.

Članak 8. stavak 1. točka (c)

Članak 7., drugi stavak

Članak 8. stavak 2.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 9.a

—

Članak 9.b

—

Članak 10.

Članak 11.

Članak 10.a

Članak 12.

Članak 10.b

Članak 13.

Članak 11. stavak 1.

Članak 14. stavak 1.

Članak 11. stavak 2., prva do peta alineja

Članak 14. stavak 2. prvi podstavak, točke (a) do (e)

Članak 11. stavak 2., šesta alineja

Članak 14. stavak 2., drugi podstavak

Članak 11. stavak 3.

Članak 14. stavak 3.

Članak 12. stavak 1. točka (a), prva, druga i treća alineja

Članak 15. stavak 1. točka (a) podtočke i., ii. i iii.

Članak 12. stavak 1. točka (b), prva i druga alineja

Članak 15. stavak 1. točka (b) podtočke i. i ii.

Članak 12. stavak 1. točka (c), prva, druga i treća alineja

Članak 15. stavak 1. točka (c) podtočke i., ii. i iii.

Članak 12. stavak 1. točka (d), prva i druga alineja

Članak 15. stavak 1. točka (d) podtočke i. i ii.

Članak 12. stavak 2., prvi, drugi i treći podstavak

Članak 15. stavak 2. prvi, drugi i treći podstavak

Članak 12. stavak 2., četvrti podstavak, prva, druga i treća alineja

Članak 15. stavak 2. četvrti podstavak točke (a) (b) i (c)

Članak 12. stavak 2. peti podstavak

—

Članak 12. stavak 3. točke i. i ii.

Članak 15. stavak 3. točke (a) i (b)

Članak 13. stavak 1. prva do sedma alineja

Članak 16. stavak 1. točke (a) do (g)

Članak 13. stavak 2., prvi podstavak

Članak 16. stavak 2.

Članak 13. stavak 2., drugi podstavak

—

Članak 13. stavak 3.

Članak 16. stavak 3.

Članak 13. stavak 4.

—

Članak 14. stavak 1., prva do peta alineja

Članak 17. stavak 1. točke (a) do (e)

Članak 14. stavak 2.

Članak 17. stavak 2

Članak 14. stavak 3.

Članak 17. stavak 3.

Članak 14. stavak 4.

—

Članak 15. stavak 1., prvi podstavak, prva i druga alineja

Članak 18. stavak 1. točke (a) i (b)

Članak 15. stavak 1. drugi podstavak točka (a)

Članak 18. stavak 2. točka (a)

Članak 15. stavak 1. drugi podstavak točka (b) prva do četvrta alineja

Članak 18. stavak 2 točka (b) podtočke i. do iv.

Članak 15. stavak 2.

Članak 18. stavak 3.

Članak 15. stavak 3., prva i druga alineja

Članak 18. stavak 4. točke (a) i (b)

Članak 15. stavak 4. točka (a)

Članak 18. stavak 5., prvi podstavak

Članak 15. stavak 4. točka (b)

Članak 18. stavak 5., drugi podstavak

Članak 15. stavak 4. točka (c)

Članak 18. stavak 5., treći podstavak

Članak 15. stavak 5., prva, druga i treća alineja

Članak 18. stavak 6. točke (a), (b) i (c)

Članak 15. stavak 6.

Članak 18. stavak 7.

Članak 16.

Članak 19.

Članak 17., prva do sedma alineja

Članak 20. točke (a) do (g)

Članak 18.

Članak 21.

Članak 20.

Članak 22.

Članak 21.

Članak 23.

Članak 22. stavak 1.

Članak 24. stavak 1.

Članak 22. stavak 2.

—

Članak 22. stavak 3.

Članak 24. stavak 2.

Članak 23.

Članak 25.

Članak 24.

Članak 26.

Članak 25.

Članak 27.

Članak 26.

Članak 28.

Članak 27.a

Članak 29.

Članak 28.

Članak 30.

Članak 29. stavak 1.

Članak 31.

Članak 30. stavak 1.

Članak 32.

Članak 30. stavak 2.

— (1)

Članak 31.

—

Članak 32. stavak 1.

Članak 33. stavak 1.

Članak 32. stavak 2.

Članak 33. stavak 2.

Članak 32. stavak 3.

—

Članak 33. stavak 1.

—

Članak 33. stavak 2.

Članak 33. stavak 3.

Članak 34.

Članak 34.

Članak 36.

—

—

Članak 35.

—

Članak 36.

—

Članak 37.

Članak 37.

Članak 38.

Prilog I., točka 2.

Prilog I.

Prilog II., poglavlja I., II. i III.

Prilog II., poglavlja I., II. i III.

Prilog II., poglavlje IV., točke 1. i 2.

Prilog II., poglavlje IV., točke 1. i 2.

Prilog II., poglavlje IV, točka 3. podtočka (a)

Prilog II, poglavlje IV., točka 3. podtočka (a)

Prilog II., Poglavlje IV., točka 3. podtočka (b) podtočke i. i ii.

Prilog II, poglavlje IV., točka 3. podtočka (b), prva i druga alineja

Prilozi III., IV. i V.

Prilozi III., IV. i V.

—

Prilog VI.

—

Prilog VII.

(1)   Izmjena Direktive 90/425/EEZ.


( 1 ) Mišljenje od 20. listopada 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).

( 2 ) SL L 303, 31.10.1990., str. 6.

( 3 ) Vidjeti Prilog VI., dio A.

( 4 ) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

( 5 ) SL L 168, 28.6.2008., str. 5.

( 6 ) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

( 7 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

( 8 ) SL L 139, 30.4.2004., str. 321.

( 9 ) SL L 378; 31.12.1982., str. 58.

( 10 ) SL L 243, 11.10.1995., str. 25.

( 11 ) SL L 260, 5.9.1992., str. 1.

( 12 ) SL L 94, 31.3.2004., str. 44.

( 13 ) SL L 10.14.1.2006., str. 16.

( 14 ) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

( 15 ) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

( 16 ) Salmonella pullorum znači Salmonella enterica podvrsta enterica serovar Gallinarum biokemijski varijetet (biovar) pullorum.

( 17 ) Salmonella gallinarum znači Salmonella enterica podvrsta enterica serovar Gallinarum biokemijski varijetet (biovar) gallinarum.

( 18 ) Salmonella arizonae znači Salmonella enterica podvrsta arizonae serogrupa K (O18) arizonae.

( 19 ) Napomena: serološko testiranje kod ptičjih vrsta, osim kokoši, može ponekad rezultirati neprihvatljivo visokim postotkom lažno-pozitivnih reakcija.

( 20 )  ►M2  Napominje se da uzorci iz okoliša općenito nisu prikladni za otkrivanje Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum, ali su prikladni za Salmonella arizonae.  ◄

( 21 ) Napomena: izravan namaz uzetog tkiva u aseptičkim uvjetima na minimalno-selektivni agar, primjerice MacConkey agar, također je koristan kod dijagnoze.

( 22 )  ►M2  Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum ne razvijaju se dobro u modificiranom polukrutoj hranjivoj podlozi Rappaport Vassiliadis (MSRV) koji se u Uniji primjenjuje za nadzor zoonotske Salmonella spp. ali je prikladan za Salmonella arizonae.  ◄

( 23 ) Napomena: Trenutačno nema testa kojim se može pokazati razlika između reakcije na zarazu sa Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum i cjepiva za taj serotip.

( 24 ) SL L 311, 28.11.2001., str. 1.