2009L0045 — HR — 17.06.2016 — 002.002


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

DIREKTIVA 2009/45/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 6. svibnja 2009.

o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove

(preinačena)

(Tekst značajan za EGP)

( L 163 25.6.2009, 1)

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

DIREKTIVA KOMISIJE 2010/36/EU Tekst značajan za EGP od 1. lipnja 2010.

  L 162

1

29.6.2010

►M2

DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2016/844 Tekst značajan za EGP оd 27. svibnja 2016.

  L 141

51

28.5.2016


►C1

,  L 193, 19.7.2016,  117 (2016/844)




▼B

DIREKTIVA 2009/45/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 6. svibnja 2009.

o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove

(preinačena)

(Tekst značajan za EGP)



Članak 1.

Svrha

Svrha je ove Direktive uvođenje jednake razine sigurnosti života i imovine na novim i postojećim putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima kada obje kategorije brodova i plovila obavljaju nacionalnu plovidbu, te utvrditi postupke pregovaranja na međunarodnoj razini kako bi se uskladila pravila za putničke brodove koji obavljaju međunarodnu plovidbu.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

(a) „Međunarodne konvencije” znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 1974. (Konvencija SOLAS, 1974.), s izmjenama, te Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966., zajedno s protokolima te izmjenama;

(b) „Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju” znači „Kodeks o stabilitetu u neoštećenom stanju za sve vrste brodova obuhvaćene instrumentima IMO-a”, koji je dio rezolucije Skupštine IMO-a A.749(18) od 4. studenoga 1993., s izmjenama;

▼M1

(c) „Međunarodni pravilnik o brzim plovilima” znači „Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila” sadržan u rezoluciji IMO-a MSC 36 (63) od 20. svibnja 1994. ili Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila iz 2000. (HSC Pravilnik 2000.) sadržan u rezoluciji IMO-a MSC.97(73) iz prosinca 2000., u ažuriranim verzijama;

▼B

(d) „GMDSS” znači Svjetski pomorski sustav za pogibelj i sigurnost, kao što je propisano u poglavlju IV. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(e) „putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika;

(f) „ro-ro putnički brod” znači brod koji prevozi više od 12 putnika, a koji ima ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije, kako je određeno u Prilogu I. pravilu II-2/A/2;

(g) „brzo putničko plovilo” znači brzo plovilo, kako je određeno pravilom X/1 Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koje prevozi više od 12 putnika, osim putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima klase B, C ili D, ako:

i. je njihova istisnina na projektnoj vodnoj liniji manja od 500 m3; i

▼M1

ii. je njihova maksimalna brzina, prema definiciji u pravilu 1.4.30. Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. i pravilu 1.4.37 Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000., manja od 20 čvorova;

▼B

(h) „novi brod” znači brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje 1. srpnja 1998. ili nakon tog datuma; „slična faza gradnje” znači faza:

i. u kojoj započinje gradnja prepoznatljiva za određeni brod; i

ii. u kojoj ukupna količina materijala kojom je počela gradnja broda obuhvaća najmanje 50 tona ili 1 % procijenjene mase svih strukturnih materijala, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja;

(i) „postojeći brod” znači brod koji nije novi;

(j) „starost” znači starost broda, koja se izražava brojem godina od datuma njegove isporuke;

(k) „putnik” znači svaka osoba osim:

i. zapovjednika broda i članova posade ili drugih osoba zaposlenih ili uključenih u bilo koju djelatnost na brodu za potrebe toga broda; i

ii. djeteta mlađeg od jedne godine;

(l) „duljina broda”, osim ako nije izričito drukčije određeno, znači 96 % ukupne duljine vodne linije na 85 % najmanje teoretske visine mjereno od gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg brida pramčane statve do osi osovine kormila na toj vodnoj liniji ako je ta duljina veća. Kod brodova projektiranih s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektnom vodnom linijom;

(m) „visina pramca” znači visina pramca definirana pravilom 39. Međunarodne konvencije o teretnim linijama, 1966., kao vertikalna udaljenost na pramčanoj okomici između vodne linije koja odgovara dodijeljenoj liniji ljetnog nadvođa i projektnom trimu i vrha izložene palube na boku;

(n) „brod s punom palubom” znači brod koji ima neprekinutu palubu, izloženu utjecaju vremenskih uvjeta i mora, koja ima trajna sredstva za zatvaranje svih otvora u njezinom dijelu izloženom utjecaju vremenskih uvjeta i ispod koje su svi otvori na bokovima broda opremljeni trajnim sredstvima za zatvaranje otpornim barem na vremenske prilike;

neprekinuta paluba može biti vodonepropusna paluba ili jednakovrijedna konstrukcija koja se sastoji od palube koja nije vodonepropusna, potpuno prekrivene strukturom otpornom na vremenske prilike odgovarajuće čvrstoće za održavanje otpornosti na vremenske uvjete i opremljene sredstvima za zatvaranje otpornim na vremenske uvjete;

(o) „međunarodna plovidba” znači plovidba morem iz luke države članice do luke izvan te države članice, ili obrnuto;

(p) „nacionalna plovidba” znači plovidba morskim područjima iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici;

(q) „morsko područje” znači područje utvrđeno u skladu s odredbama članka 4. stavka 2.;

međutim, za primjenu odredaba o radiokomunikaciji, definicije morskih područja utvrđene su poglavljem IV pravilom 2. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

(r) „područje luke” znači područje koje nije morsko područje, kako ga definiraju države članice, koje se proteže do najdaljih stalnih lučkih objekata koji čine sastavni dio lučkog sustava ili do granica određenih prirodnim geografskim oblicima koji štite ušće ili slično zaklonjeno područje;

(s) „mjesto zakloništa” znači svako prirodno ili umjetno zaklonjeno područje koje brod ili plovilo mogu koristiti kao sklonište u uvjetima koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost;

(t) „administracija države zastave” znači nadležna tijela države pod čijom je zastavom brod ili plovilo ovlašteno ploviti;

(u) „država domaćin” znači država članica prema čijoj luci (lukama) ili iz čije luke (luka) brod ili plovilo, koje plovi pod nekom drugom zastavom osim zastave te države članice, obavlja nacionalnu plovidbu;

(v) „priznata organizacija” znači organizacija priznata u skladu s člankom 4. Direktive Vijeća 94/57/EZ od 22. studenoga 1994. o zajedničkim pravilima i normama organizacije za pregled i nadzor brodova te odgovarajuće djelatnosti pomorskih uprava ( 1 );

(w) „milja” iznosi 1 852 metra;

(x) „značajna visina vala” znači prosječna visina najviše trećine valnih visina promatranih u određenom razdoblju;

(y) „osoba smanjene pokretljivosti” znači svaka osoba koja ima određene teškoće pri korištenju javnog prijevoza, uključujući starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s oštećenjem osjetila, te osobe u invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom.

Članak 3.

Područje primjene

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na sljedeće putničke brodove i plovila, bez obzira na zastavu pod kojom plove, kada obavljaju nacionalnu plovidbu:

(a) nove putničke brodove;

(b) postojeće putničke brodove duljine 24 metra i više;

(c) brza putnička plovila.

Svaka država članica, u svojstvu države domaćina, osigurava da putnički brodovi i brza putnička plovila koji plove pod zastavom države koja nije država članica, u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ove Direktive prije uključivanja u nacionalnu plovidbu u toj državi članici.

2.  Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a) putničke brodove koji su:

i. ratni brodovi i vojni transportni brodovi;

ii. brodovi koji nemaju mehanički pogon;

▼M1

iii. brodovi izgrađeni od materijala koji nije čelik ili jednakovrijedni materijal, a koji nisu obuhvaćeni normama za brza plovila (Rezolucija MSC 36 (63) ili MSC.97(73)) ili dinamički podržavana plovila (Rezolucija A.373 (X));

▼B

iv. drveni brodovi jednostavne gradnje;

v. originali i pojedinačne replike povijesnih putničkih brodova projektirane prije 1965., izgrađene pretežno od izvornih materijala;

vi. plovila za razonodu, osim ako imaju ili će imati više od 12 članova posade i putnika koje prevoze u komercijalne svrhe; ili

vii. brodovi koji plove isključivo u lučkim područjima;

(b) brza putnička plovila koja su:

i. ratna plovila i vojna transportna plovila;

ii. plovila za razonodu, osim ako imaju ili će imati više od 12 članova posade i putnika koje prevoze u komercijalne svrhe; ili

iii. plovila koja plove isključivo u lučkim područjima.

Članak 4.

Klase putničkih brodova

1.  Putnički su brodovi razvrstani u sljedeće klase prema morskom području u kojem plove:

„Klasa A”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi osim putovanja obuhvaćenih klasama B, C i D.

„Klasa B”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi, pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 20 milja od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati osobe koje pretrpe brodolom, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena.

„Klasa C”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima gdje je vjerojatnost premašivanja značajne visine vala od 2,5 m manja od 10 % na godišnjoj razini za brodove koji plove cijelu godinu ili na razini pojedinog ograničenog razdoblja za brodove koji plove isključivo u tom razdoblju (npr. plovidba u ljetnom razdoblju), pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 15 milja od mjesta zakloništa ni više od 5 milja od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati brodolomci, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena.

„Klasa D”

znači putnički brod koji obavlja putovanja u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima gdje je vjerojatnost premašivanja značajne visine vala od 1,5 m manja od 10 % na godišnjoj razini za brodove koji plove cijelu godinu ili na razini pojedinog ograničenog razdoblja za brodove koji plove isključivo u tom razdoblju (npr. plovidba u ljetnom razdoblju), pri čemu ni u jednom trenutku nije udaljen više od 6 milja od mjesta zakloništa ni više od 3 milje od obalne crte kopna na koje se mogu iskrcati osobe koje pretrpe brodolom, uzimajući u obzir srednju visinu morskih mijena.

2.  Svaka država članica:

(a) uspostavlja i ako je potrebno ažurira popis morskih područja pod svojom nadležnošću, razgraničenjem zona za klase brodova koji plove cijelu godinu i prema potrebi za one koji plove u ograničenom periodičnom razdoblju, korištenjem kriterija za klase brodova iz stavka 1.;

(b) objavljuje popis u javnoj bazi podataka dostupnoj na internetskoj stranici nadležnog tijela za pomorstvo;

(c) obavješćuje Komisiju o mjestu objave tih podataka i o vremenu unošenja izmjena u popis.

▼M1

3.  Za brza putnička plovila primjenjuju se kategorije određene u poglavlju 1. (1.4.10.) i (1.4.11.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. ili u poglavlju 1. (1.4.12.) i (1.4.13.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.

▼B

Članak 5.

Primjena

1.  Novi i postojeći putnički brodovi i brza putnička plovila, kada obavljaju nacionalnu plovidbu, moraju zadovoljavati odgovarajuće sigurnosne propise i norme propisane ovom Direktivom.

2.  Zbog razloga koji proizlaze iz ove Direktive, države članice ne smiju obustaviti plovidbu putničkim brodovima ili brzim putničkim plovilima koji obavljaju nacionalnu plovidbu, ako ispunjavaju zahtjeve ove Direktive, uključujući sve dodatne zahtjeve koje nalaže država članica u skladu s člankom 9. stavkom 1.

Svaka država članica, u svojstvu države domaćina, priznaje Svjedodžbu o sigurnosti brzih plovila i Dozvolu za rad koju je izdala druga država članica za brzo putničko plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu, ili Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda iz članka 13. koju je izdala druga država članica za putničke brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu.

3.  Država domaćin može pregledati putnički brod ili brzo putničko plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu te provjeriti njegovu dokumentaciju, u skladu s odredbama Direktive 95/21/EZ.

4.  Sva ugrađena brodska oprema, koja se navodi u Prilogu A.1. Direktivi 96/98/EZ i u skladu je s njezinim odredbama, smatra se usklađenom s odredbama ove Direktive, bez obzira na to zahtijeva li se u Prilogu I. ovoj Direktivi da se oprema mora odobriti i ispitati prema zahtjevima administracije države zastave.

Članak 6.

Sigurnosni zahtjevi

1.  Za nove i postojeće putničke brodove klase A, B, C i D:

(a) gradnja i održavanje trupa, glavnih i pomoćnih strojeva, električnih i automatskih postrojenja, mora biti u skladu s normama za klasifikaciju prema pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koja primjenjuje administracija u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ;

(b) primjenjuju se odredbe poglavlja IV., uključujući izmjene o GMDSS-u iz 1988., poglavlja V. i VI. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama;

▼M1

(c) primjenjuju se odredbe za ugrađenu brodsku navigacijsku opremu iz pravila 17., 18., 19., 20. i 21. u poglavlju V. Konvencije SOLAS, 1974., u ažuriranoj verziji. Ugrađena brodska navigacijska oprema, kako se navodi u Prilogu A(1) Direktivi 96/98/EZ i u skladu s njezinim odredbama, smatra se usklađenom sa zahtjevima za tipno odobrenje iz pravila 18.1 u poglavlju V. Konvencije SOLAS, 1974.

▼B

2.  Za nove putničke brodove:

(a) opći zahtjevi:

i. novi putnički brodovi klase A moraju u potpunosti ispunjavati zahtjeve Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, te posebne odgovarajuće zahtjeve navedene u ovoj Direktivi; za pravila čije tumačenje Konvencija SOLAS, 1974., s izmjenama, prepušta administraciji, administracija države zastave primjenjuje tumačenja kako se navode u Prilogu I. ovoj Direktivi;

ii. novi putnički brodovi klase B, C i D moraju ispunjavati posebne odgovarajuće zahtjeve navedene u ovoj Direktivi;

(b) zahtjevi u vezi s teretnim linijama:

i. svi novi putnički brodovi duljine 24 metra i više moraju biti u skladu s Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama iz 1966.;

ii. kriteriji jednakovrijedne razine sigurnosti kao oni u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama iz 1966. primjenjuju se, s obzirom na duljinu i klasu, na nove putničke brodove duljine manje od 24 metra;

iii. bez obzira na točke i. i ii., novi putnički brodovi klase D izuzimaju se iz zahtjeva za minimalnu visinu pramca propisanu u Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama iz 1966.;

iv. novi putnički brodovi klase A, B, C i D moraju imati punu palubu.

3.  Za postojeće putničke brodove:

(a) postojeći putnički brodovi klase A moraju zadovoljavati pravila za postojeće putničke brodove utvrđena Konvencijom SOLAS, 1974., s izmjenama, te posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive; za pravila čije tumačenje Konvencija SOLAS, 1974., s izmjenama, prepušta administraciji države zastave, administracija države zastave primjenjuje tumačenja navedena u Prilogu I. ovoj Direktivi;

(b) postojeći putnički brodovi klase B moraju ispunjavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive;

(c) postojeći putnički brodovi klase C i D moraju zadovoljavati posebne odgovarajuće zahtjeve ove Direktive, a u pogledu pitanja koja nisu obuhvaćena tim zahtjevima, propise administracije države zastave; ti propisi moraju osigurati jednakovrijednu razinu sigurnosti kao što je ona iz Priloga I. poglavlja II-1 i II-2, uzimajući pri tom u obzir posebne lokalne uvjete plovidbe u vezi s morskim područjima u kojima brodovi tih klasa mogu ploviti;

prije uključivanja postojećih putničkih brodova klase C i D u obavljanje redovite nacionalne plovidbe u državi domaćinu, administracija države zastave mora pribaviti suglasnost države domaćina o tim propisima;

(d) ako država članica smatra da su propisi koje zahtijevaju administracija države domaćina prema točki (c) neopravdani, ona o tome odmah obavještava Komisiju; Komisija započinje postupke kako bi donijela odluku u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.;

(e) značajni popravci, preinake i izmjene te pripadajuća oprema moraju biti u skladu sa zahtjevima za nove brodove, kao što je propisano u stavku 2. točki (a); preinake na postojećim brodovima isključivo radi postizanja veće sposobnosti prevladavanja oštećenja, ne smatraju se značajnim izmjenama;

(f) odredbe točke (a), ako se u Konvenciji SOLAS, 1974., s izmjenama, ne navode raniji datumi, te odredbe točaka (b) i (c), ako se u Prilogu I. ovoj Direktivi ne navode raniji datumi, ne primjenjuju se za brod čija je kobilica položena ili koji je bio u sličnoj fazi gradnje:

i. prije 1. siječnja 1940.: do 1. srpnja 2006.;

ii. 1. siječnja 1940. ili kasnije, ali prije 31. prosinca 1962.: do 1. srpnja 2007.;

iii. 1. siječnja 1963. ili kasnije, ali prije 31. prosinca 1974.: do 1. srpnja 2008.;

iv. 1. siječnja 1975. ili kasnije, ali prije 31. prosinca 1984.: do 1. srpnja 2009.;

v. 1. siječnja 1985. ili kasnije, ali prije 1. srpnja 1998.: do 1. srpnja 2010.

4.  Za brza putnička plovila:

▼M1

(a) brza putnička plovila izgrađena ili podvrgnuta značajnim popravcima, preinakama ili izmjenama na dan 1. siječnja 1996. ili poslije, moraju zadovoljavati zahtjeve iz pravila X/2 i X/3. Konvencije SOLAS, 1974., osim:

 ako im je kobilica položena ili su bili u sličnoj fazi gradnje najkasnije u lipnju 1998. i

 ako su isporučeni i stavljeni u službu najkasnije u prosincu 1998. i

 ako su potpuno u skladu sa zahtjevima Međunarodnog pravilnika o sigurnosti dinamički podržavanih plovila (DSC Pravilnika) iz Rezolucije IMO-a A.373(X), kako je izmijenjena Rezolucijom IMO-a MSC.37(63);

▼B

(b) brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, nastavljaju s obavljanjem plovidbe za koju imaju odobrenje prema ovom Kodeksu;

brza putnička plovila izgrađena prije 1. siječnja 1996., koja ne ispunjavaju zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima, ne mogu obavljati nacionalnu plovidbu, osim ako su 4. lipnja 1998. već bila uključena u nacionalnu plovidbu u državi članici, te im se u tom slučaju može dopustiti da i dalje obavljaju nacionalnu plovidbu u toj državi članici; takvo plovilo mora zadovoljavati zahtjeve Kodeksa DSC;

(c) gradnja i održavanje brzih putničkih plovila i njihove opreme mora biti u skladu s propisima za klasifikaciju brzih plovila priznate organizacije ili jednakovrijednim propisima koje primjenjuje administracija države zastave, u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ.

Članak 7.

Zahtjevi za stabilitet ro-ro putničkih brodova i njihovo isključenje iz plovidbe

1.  Svi ro-ro putnički brodovi klase A, B i C kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje 1. listopada 2004. ili nakon tog datuma, moraju ispuniti zahtjeve iz članaka 6., 8. i 9. Direktive 2003/25/EZ.

2.  Svi ro-ro putnički brodovi klase A i B kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje prije 1. listopada 2004., moraju ispuniti zahtjeve iz članaka 6., 8. i 9. Direktive 2003/25/EZ do 1. listopada 2010., ako toga dana ili nakon tog datuma kad dosegnu 30 godina starosti ne budu isključeni iz plovidbe, ali svakako najkasnije do 1. listopada 2015.

Članak 8.

Sigurnosni zahtjevi za osobe smanjene pokretljivosti

1.  Države članice dužne su osigurati poduzimanje odgovarajućih mjera koje se temelje, ako je to moguće, na smjernicama iz Priloga III., kako bi se osobama smanjene pokretljivosti omogućio siguran pristup na sve putničke brodove klase A, B, C i D i na sva brza putnička plovila koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu, kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje 1. listopada 2004. ili nakon tog datuma.

2.  Države članice moraju surađivati i savjetovati se s organizacijama koje zastupaju osobe smanjene pokretljivosti u pogledu provedbe smjernica iz Priloga III.

3.  Radi preinake putničkih brodova klase A, B, C i D i brzih putničkih plovila koja se upotrebljavaju u javnom prijevozu, kojima je kobilica položena ili koji su bili u sličnoj fazi gradnje prije 1. listopada 2004., države članice primjenjuju smjernice iz Priloga III. u mjeri u kojoj je to gospodarski opravdano i izvedivo.

Države članice moraju izraditi nacionalni akcijski plan u vezi s primjenom smjernica na te brodove i plovila. Taj plan moraju dostaviti Komisiji najkasnije do 17. svibnja 2005.

4.  Države članice dužne su, najkasnije do 17. svibnja 2006., izvijestiti Komisiju o provedbi ovog članka za sve putničke brodove iz stavka 1., putničke brodove iz stavka 3. registrirane za prijevoz više od 400 putnika i sva brza putnička plovila.

Članak 9.

Dodatni sigurnosni zahtjevi, jednakovrijedne zamjene, izuzeća i zaštitne mjere

1.  Ako država članica ili skupina država članica smatra da bi primjenjive sigurnosne zahtjeve trebalo u određenim situacijama poboljšati zbog posebnih lokalnih okolnosti i ako se za to pokaže potreba, one mogu prema postupku utvrđenom u stavku 4. donijeti mjere za poboljšanje sigurnosnih zahtjeva.

2.  Država članica može, prema postupku utvrđenom u stavku 4., donijeti mjere kojima se dopuštaju jednakovrijedne zamjene za odredbe navedene u Prilogu I., pod uvjetom da su takve zamjene najmanje jednako učinkovite kao te odredbe.

3.  Ako se ne smanjuje razina sigurnosti te u skladu s postupkom iz stavka 4., država članica može donijeti mjere kojima se brodovi izuzimaju od određenih posebnih zahtjeva ove Direktive u odnosu na nacionalnu plovidbu koja se obavlja u toj državi, uključujući i njezina arhipelaška morska područja zaštićena od utjecaja otvorenog mora u određenim uvjetima plovidbe, kao što su manja značajna visina vala, ograničeno doba godine, plovidba samo danju ili u odgovarajućim klimatskim ili vremenskim uvjetima ili ograničeno trajanje putovanja ili blizina službi za spašavanje.

4.  Država članica koja koristi odredbe iz stavaka 1., 2. ili 3. postupa u skladu s drugim do šestim podstavkom ovog stavka.

Država članica obavještava Komisiju o mjerama koje namjerava donijeti, uključujući pojedinosti koje su potrebne za potvrdu održavanja odgovarajuće razine sigurnosti.

Ako se, u roku od šest mjeseci od te obavijesti, donese odluka da u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2., predložene mjere nisu opravdane, od navedene se države članice zahtijeva da predložene mjere izmijeni i dopuni ili da ih ne usvoji.

Donesene mjere navode se u odgovarajućem nacionalnom zakonodavstvu i dostavljaju Komisiji, koja obavještava ostale države članice o svim pojedinostima.

Svaka od tih mjera primjenjuje se na sve putničke brodove iste klase ili na plovila koja plove pod istim propisanim uvjetima, bez obzira na zastavu broda ili državnu pripadnost ili mjesto poslovnog nastana prijevoznika.

Mjere navedene u stavku 3. primjenjuju se samo dok brod ili plovilo obavljaju plovidbu pod navedenim uvjetima.

5.  Ako država članica smatra da putnički brod ili plovilo koje obavlja nacionalnu plovidbu unutar te države, neovisno o tome poštuje li odredbe ove Direktive, ozbiljno ugrožava sigurnost života ili imovine ili okoliša, tom brodu ili plovilu može se obustaviti plovidba ili se mogu uvesti dodatne sigurnosne mjere, sve dok se ta opasnost ne otkloni.

U navedenim okolnostima primjenjuje se sljedeći postupak:

(a) država članica o svojoj odluci odmah obavještava Komisiju i druge države članice, uz utemeljeno obrazloženje takve odluke;

(b) Komisija ispituje je li opravdano obustaviti plovidbu ili uvesti dodatne mjere zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost i okoliš;

(c) u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2., odlučuje se o tome je li opravdana odluka države članice da obustavi plovidbu tog broda ili plovila ili da uvede dodatne mjere zbog ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti života ili imovine ili okoliša, te ako takva obustava ili dodatne mjere nisu opravdani, dotična država članica mora povući takvu obustavu ili navedene mjere.

Članak 10.

Prilagodbe

1.  Sljedeći se dijelovi mogu prilagoditi kako bi se vodilo računa o razvoju na međunarodnoj razini, posebno u okviru IMO-a:

(a) definicije iz članka 2. točaka (a), (b), (c), (d) i (v);

(b) odredbe koje se odnose na postupke i smjernice za preglede navedene u članku 12;

(c) odredbe koje se odnose na Konvenciju SOLAS, 1974., s izmjenama, i Kodeks o brzim plovilima, s naknadnim izmjenama, navedene u članku 4. stavku 3., članku 6. stavku 4., članku 12. stavku 3. i članku 13. stavku 3.;

(d) posebne upute na „Međunarodne konvencije” i rezolucije IMO-a u članku 2. točkama (g), (m) i (q), članku 3. stavku 2. točki (a), članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c), članku 6. stavku 2. točki (b) te članku 13. stavku 3.

2.  Prilozi se mogu izmijeniti kako bi se:

(a) za potrebe ove Direktive primijenile izmjene međunarodnih konvencija;

(b) poboljšale njihove tehničke specifikacije, u svjetlu stečenog iskustva.

3.  Mjere iz stavaka 1. i 2. ovog članka, namijenjene za izmjenu nebitnih elementa ove Direktive, donose se u skladu s pravnim postupkom uz kontrolu iz članka 11. stavka 3.

4.  Izmjene međunarodnih instrumenata iz članka 2. ove Direktive mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, prema članku 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

Članak 11.

Odbor

1.  Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) utemeljen prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.  Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članaka 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 12.

Pregledi

1.  Svaki novi putnički brod podliježe sljedećim pregledima koje obavlja administracija države zastave u skladu s točkama (a), (b) i (c):

(a) pregled prije početka korištenja broda;

(b) redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i

(c) dodatni pregledi, prema potrebi.

2.  Svaki postojeći putnički brod podliježe pregledima koje obavlja administracija države zastave u skladu s točkama (a), (b) i (c):

(a) osnovni pregled, prije početka korištenja broda u nacionalnoj plovidbi u državi domaćinu, za postojeće brodove koji obavljaju nacionalnu plovidbu u državi članici pod čijom su zastavom ovlašteni ploviti;

(b) redoviti pregled svakih 12 mjeseci; i

(c) dodatni pregledi, prema potrebi.

3.  Svako brzo putničko plovilo koje, u skladu s odredbama članka 6. stavka 4. ove Direktive, mora ispunjavati zahtjeve Kodeksa o brzim plovilima (Kodeks HSC) podliježe pregledima administracije države zastave koji su propisani u tom Kodeksu.

Brza putnička plovila koja, u skladu s člankom 6. stavkom 4. ove Direktive, moraju ispunjavati zahtjeve Kodeksa DSC, podliježu pregledima administracije države zastave koji su propisani u Kodeksu DSC.

▼M1

4.  Poštuju se odgovarajući postupci i smjernice u vezi s pregledom za izdavanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda, navedeni u rezoluciji IMO-a A.997(25), kako je izmijenjena, „Smjernice za pregled prema usklađenom sustavu pregleda i certifikacije iz 2007.” ili postupci namijenjeni za postizanje istog cilja.

▼B

5.  Preglede navedene u stavcima 1., 2. i 3. obavljaju isključivo inspektori administracije države zastave ili priznate organizacije ili države članice koje za obavljanje pregleda ovlasti država zastave, kako bi se osiguralo ispunjavanje svih primjenjivih zahtjeva ove Direktive.

Članak 13.

Svjedodžbe

1.  Svi novi i postojeći putnički brodovi moraju imati Svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda u skladu s ovom Direktivom. Obrazac Svjedodžbe propisan je u Prilogu II. Svjedodžbu izdaje administracija države zastave nakon obavljenog osnovnog pregleda, kao što je opisano u članku 12. stavku 1. točki (a) i članku 12. stavku 2. točki (a).

2.  Svjedodžba o sigurnosti putničkog broda izdaje se za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Administracija države zastave može produžiti razdoblje valjanosti svjedodžbe s odgodom od najviše mjesec dana od datuma prestanka važenja koji je na njoj naveden. Kada se odobri produljenje važenja, novo razdoblje valjanosti svjedodžbe započinje od datuma prestanka važenja postojeće svjedodžbe prije njezina produljenja.

Obnavljanje Svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda izdaje se nakon obavljenog redovitog pregleda, kao što je opisano u članku 12. stavku 1. točki (b) i članku 12. stavku 2. točki (b).

3.  Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima Kodeksa HSC, Svjedodžbu o sigurnosti brzih plovila i Dozvolu za rad brzih plovila izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama Kodeksa HSC.

Za brza putnička plovila koja su u skladu sa zahtjevima Kodeksa DSC, Svjedodžbu o gradnji i opremi DSC te Dozvolu za rad DSC izdaje administracija države zastave, u skladu s odredbama Kodeksa DSC.

Prije izdavanja Dozvole za rad brzim putničkim plovilima koja obavljaju nacionalnu plovidbu u državi domaćinu, administracija države zastave mora se suglasiti s državom domaćinom o svim uvjetima obavljanja plovidbe brzih putničkih plovila u toj državi. Sve takve uvjete administracija država zastave navodi u Dozvoli za rad.

4.  Izuzeća odobrena brodovima ili plovilima prema i u skladu s odredbama članka 9. stavka 3. navode se u svjedodžbi broda ili plovila.

Članak 14.

Pravila Konvencije SOLAS, 1974.

1.  Za putničke brodove koji obavljaju međunarodnu plovidbu, Zajednica podnosi zahtjeve IMO-u:

(a) da se u okviru IMO-a ubrza rad na revidiranju odredbi poglavlja II-1., II-2. i III. Konvencije SOLAS, 1974., s izmjenama, koja sadrže pitanja prepuštena odluci administracije države zastave, kako bi se utvrdila usklađena tumačenja tih odredbi i prema tome donijele njihove izmjene; i

(b) da se donesu mjere za obveznu primjenu načela na kojima se temelje odredbe okružnice MSC 606 o suglasnosti države luke s izuzećima od SOLAS-a.

2.  Zahtjeve iz stavka 1. podnosi predsjedništvo Vijeća i Komisije na temelju usklađenih propisa utvrđenih u Prilogu I.

Sve države članice dužne su učiniti sve kako bi osigurale da IMO u najbržem roku započne s razvojem navedenih pravila i mjera.

Članak 15.

Kazne

Države članice utvrđuju sustav kazni za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova provedba. Propisane kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 16.

Obavješćivanje

Države članice odmah obavješćuju Komisiju o glavnim odredbama nacionalnog zakonodavstva koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

Članak 17.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 98/18/EZ izmijenjena direktivama navedenima u Prilogu IV. dijelu A, stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova prenošenja propisa EU-a u nacionalne propise i primjene direktiva navedenih u Prilogu IV. dijelu B.

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu V.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 19.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

▼M1




PRILOG I.

SIGURNOSNI ZAHTJEVI ZA NOVE I POSTOJECE PUTNICKE BRODOVE U NACIONALNOJ PLOVIDBI

Sadržaj

OPCE ODREDBEKONSTRUKCIJA – PREGRAÐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRICNE INSTALACIJEOPCENITO

1.

Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2)

2.

Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3)

KONSTRUKCIJA BRODOVA

1.

Nova ugradnja materijala koji sadrže azbest (pravilo 3-5)

2.

Konstrukcijski nacrti koji se drže na brodu i na kopnu (pravilo 3-7)

3.

Oprema za tegljenje i vez (pravilo 3-8)

STABILITET U NEOŠTECENOM STANJU, PREGRAÐIVANJE I STABILITET U OŠTECENOM STANJUBRODOVI IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2009. ILI POSLIJE – MOGUCNOST PRIMJENE REZOLUCIJE MSC.216(82)BRODOVI IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2009.

1.

Rezolucija o stabilitetu u neoštecenom stanju (A.749 (18))

2.

Vodonepropusno pregradivanje

3.

Duljina naplavljivanja (pravilo 4)

4.

Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6)

5.

Naplavljivost (pravilo 5)

6.

Faktor pregradivanja

7.

Posebni zahtjevi u vezi s pregradivanjem broda (pravilo 7)

8.

Stabilitet u oštecenom stanju (pravilo 8)

8-1.

Stabilitet ro-ro putnickih brodova u oštecenom stanju (pravilo 8-1)

8-2.

Posebni zahtjevi za ro-ro putnicke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2)

8-3.

Posebni zahtjevi za putnicke brodove, osim ro-ro putnickih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba

9.

Pregrade pikova i prostora stroja (pravilo 10)

10.

Dvodna (pravilo 12)

11.

Odredivanje, oznacivanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13)

12.

Konstrukcija i prvo ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14)

13.

Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15)

14.

Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo pratece osoblje (pravilo 16)

15.

Otvori u vanjskoj oplati ispod granicne linije urona (pravilo 17)

16.

Vodonepropusnost putnickih brodova iznad granicne linije urona (pravilo 20)

17.

Zatvaranje vrata za ukrcaj tereta (pravilo 20-1)

17-1.

Vodonepropusnost od ro-ro palube (pregradne palube) do prostora ispod nje (pravilo 20-2)

17-2.

Pristup na ro-ro palube (pravilo 20-3)

17-3.

Zatvaranje pregrada na ro-ro palubi (pravilo 20-4)

18.

Podaci o stabilitetu (pravilo 22)

19.

Planovi za upravljanje oštecenjem (pravilo 23)

20.

Cjelovitost trupa i nadgrada, sprecavanje oštecenja i upravljanje oštecenjem (pravilo 23-2)

21.

Oznacivanje, redovito pokretanje i pregled vodonepropusnih vrata itd. (pravilo 24)

22.

Upisi u brodski dnevnik (pravilo 25)

23.

Podizne platforme i rampe za automobile

24.

Rešetkaste ograde

STROJEVI

1.

Opcenito (pravilo 26)

2.

Motori s unutarnjim izgaranjem (pravilo 27)

3.

Kaljužni sustav (pravilo 21)

4.

Broj i vrsta kaljužnih pumpi (pravilo 21)

5.

Sredstvo za plovidbu nazad (pravilo 28)

6.

Kormilarski uredaj (pravilo 29)

7.

Dodatni zahtjevi za elektricni i elektrohidraulicni kormilarski uredaj (pravilo 30)

8.

Sustavi ventilacije u prostorima strojeva (pravilo 35)

9.

Veza izmedu zapovjednickog mosta i prostora strojeva (pravilo 37)

10.

Alarm strojara (pravilo 38)

11.

Smještaj uredaja za slucaj nužde (pravilo 39)

12.

Uredaji za upravljanje postrojenjem (pravilo 31)

13.

Sustavi cjevovoda pare (pravilo 33)

14.

Sustavi stlacenog zraka (pravilo 34)

15.

Zaštita od buke (pravilo 36)

16.

Dizala

ELEKTRICNE INSTALACIJE

1.

Opcenito (pravilo 40)

2.

Osnovni izvor elektricne energije i sustavi rasvjete (pravilo 41)

3.

Izvor elektricne energije u slucaju nužde (pravilo 42)

4.

Dodatna rasvjeta u slucaju nužde za ro-ro brodove (pravilo 42-1)

5.

Zaštitne mjere protiv elektricnog udara, požara i drugih opasnosti od elektricne energije (pravilo 45)

DODATNI ZAHTJEVI ZA PROSTORE STROJEVA POVREMENO BEZ NADZORA POSADE

Posebni zahtjevi (pravilo 54)

1.

Opcenito (pravilo 46)

2.

Zaštitne mjere protiv požara (pravilo 47)

3.

Zaštita od naplavljivanja (pravilo 48)

4.

Upravljanje porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta (pravilo 49)

5.

Održavanje veze (pravilo 50)

6.

Sustav alarma (pravilo 51)

7.

Sigurnosni sustavi (pravilo 52)

8.

Posebni zahtjevi za strojeve, kotlove i elektricne instalacije (pravilo 53)

9.

Sustav automatskog upravljanja i alarma (pravilo 53.4)

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARAOPCENITO

1.

Osnovna nacela (pravilo 2)

2.

Definicije (pravilo 3)

3.

Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva i mlaznice (pravilo 4)

4.

Ugradeni sustavi za gašenje požara (pravila 5 + 8 + 9 + 10)

5.

Prenosivi aparati za gašenje požara (pravilo 6)

6.

Sredstva za gašenje požara u prostorijama strojeva (pravilo 7)

7.

Posebna sredstva u prostorijama strojeva (pravilo 11)

8.

Automatski sustavi rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarni alarm (pravilo 12)

9.

Ugradeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 13)

10.

Uredaji za tekuce gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja (pravilo 15)

11.

Oprema za vatrogasce (pravilo 17)

12.

Razno (pravilo 18)

13.

Planovi protupožarne zaštite (pravilo 20)

14.

Pripravnost za rad i održavanje

15.

Upute, obuka i vježbe na brodu

16.

Radni postupci

MJERE ZA ZAŠTITU OD POŽARA

1.

Struktura (pravilo 23)

2.

Glavne vertikalne i horizontalne zone (pravilo 24)

3.

Pregrade unutar glavne vertikalne zone (pravilo 25)

4.

Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 26)

5.

Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika i na postojecim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 27)

6.

Putovi bijega (pravilo 28)

6-1.

Putovi bijega na ro-ro putnickim brodovima (pravilo 28-1)

7.

Prolazi i otvori u konstrukcijama klase „A” i „B” (pravila 30, 31)

8.

Zaštita stubišta i dizala u prostorijama nastambi i službenim prostorijama (pravilo 29)

9.

Sustavi ventilacije (pravilo 32)

10.

Prozori i okna (pravilo 33)

11.

Ogranicena uporaba gorivih materijala (pravilo 34)

12.

Detalji konstrukcije (pravilo 35)

13.

Ugradeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm i automatski sustavi rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma (pravilo 14) (pravilo 36)

14.

Zaštita prostorija posebne kategorije (pravilo 37)

15.

Protupožarne ophodnje, sustavi za otkrivanje požara, protupožarni alarm i javni razglas (pravilo 40)

16.

Poboljšanja postojecih brodova klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 41-1)

17.

Posebni zahtjevi za brodove koji prevoze opasne tvari (pravilo 41)

18.

Posebni zahtjevi za prihvat helikoptera.

SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

1.

Definicije (pravilo 3)

2.

Sredstva veze, plovila za preživljavanje i brodice za prikupljanje, osobna sredstva za spašavanje (pravila 6 + 7 + 18 + 21 + 22)

3.

Alarm u slucaju nužde, sustav javnog razglasa, raspored za uzbunu i upute za slucaj nužde, osoblje za radioveze, upute za rukovanje, prirucnik za obuku i upute za održavanje (pravila 6 + 8 + 9 + 19 + 20)

4.

Posade plovila za preživljavanje i nadzor (pravilo 10)

5.

Zborna mjesta i sredstva za ukrcaj na plovila za preživljavanje (pravila 11 + 23 + 25)

5-1.

Zahtjevi za ro-ro putnicke brodove (pravilo 26)

5-2.

Površine za slijetanje helikoptera i prihvat helikopterom (pravilo 28)

5-3.

Sustav podrške za odluke zapovjednika (pravilo 29)

6.

Postaje za spuštanje (pravilo 12)

7.

Smještaj plovila za preživljavanje (pravila 13 + 24)

8.

Smještaj brodica za prikupljanje (pravilo 14)

8a.

Smještaj sustava za napuštanje broda (pravilo 15)

9.

Uredaji za spuštanje i podizanje plovila za preživljavanje (pravilo 16)

10.

Uredaji za ukrcaj, spuštanje i podizanje brodice za prikupljanje (pravilo 17)

11.

Upute za slucaj nužde (pravilo 19)

12.

Spremnost za rad, održavanje i pregledi (pravilo 20)

13.

Obuka i vježbe za napuštanje broda (pravilo 19 + pravilo 30)

RADIOVEZE

1.

Radiooprema

OBRAZAC SVJEDODŽBE O SIGURNOSTI PUTNICKOG BRODASMJERNICE O SIGURNOSNIM ZAHTJEVIMA ZA PUTNICKE BRODOVE I BRZE PUTNICKE BRODOVE ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI

PRILOG IV.

UKINUTA DIREKTIVA S POPISOM IZMJENAPOPIS ROKOVA INKORPORIRANJA U NACIONALNE PROPISE I POCETAK PRIMJENEKORELACIJSKA TABLICA

POGLAVLJE I.

OPCE ODREDBE

1. Ako je izricito navedeno, pravila iz ovog Priloga primjenjuju se na nove i postojece putnicke brodove klase A, B, C i D koji obavljaju nacionalna putovanja, pri cemu se uzima u obzir podrucje primjene ove Direktive u skladu s clankom 3.

2. Novi brodovi klase B, C i D duljine manje od 24 metra moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B/2 do II-1/B/8 i II-1/B/10 iz ovog Priloga, ako pomorska uprava države zastave pod cijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, ne zajamci da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

3. Ako se pravila iz ovog Priloga ne primjenjuju na nove brodove duljine manje od 24 metra, pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

4. Postojeci brodovi klase C i D ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila iz poglavlja II-1. i II-2. ovog Priloga, pod uvjetom da pomorska uprava države zastave pod cijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, zajamci da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

5. Osim toga, ako se utvrdi da je neizvedivo i/ili neopravdano, brodovi klase B, C i D cija je duljina manja od 24 metra ne moraju ispunjavati sljedeca pravila iz poglavlja II-1: u dijelu B pravilo 10, u dijelu C pravila 4., 9. i 10. te u dijelu E pravila 1. do 9. pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

6. Bez obzira na odredbe clanka 6.1(b), brodovi klase D cije se putovanje ne proteže izvan morskog podrucja A 1, u skladu s definicijom iz pravila IV/2.12 Konvencije SOLAS 1974., ne moraju ispunjavati zahtjeve o obveznoj pomorskoj opremi iz poglavlja IV. Konvencije SOLAS 1974., ali moraju ispunjavati barem odredbe iz poglavlja IV. ovog Priloga.

7. Odredbe o vidljivosti sa zapovjednickog mosta iz pravila V/22 Konvencije SOLAS 1974. primjenjuju se, koliko je to izvedivo i opravdano, i na brodove cija je duljina manja od 55 metara, pri cemu je „duljina” u skladu s definicijom iz pravila V/2 Konvencije SOLAS 1974.

8. Uvijek kada se u ovom Prilogu za postojece brodove zahtijeva primjena neke od rezolucija IMO-a, brodovi izgradeni u razdoblju od najviše dvije godine nakon donošenja te rezolucije IMO-a ne moraju primjenjivati tu rezoluciju, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajucu(-e) prethodnu(-e) rezoluciju(-e), ako postoji(-e).

9. Pod znacajnim popravcima, izmjenama i preinakama podrazumijeva se, na primjer:

 svaka izmjena kojom se bitno mijenjaju dimenzije broda,

 primjer: produljenje dodavanjem novog središnjeg dijela trupa,

 svaka izmjena kojom se bitno mijenja kapacitet broda za prijevoz putnika,

 primjer: paluba vozila preinacena u nastambe za smještaj putnika,

 svaka izmjena kojom se bitno produžava radni vijek broda,

 primjer: obnavljanje nastambi za smještaj putnika na cijeloj jednoj palubi.

10. Navod „(pravilo…)” iza nekih naslova pravila u ovom Prilogu odnosi se na pravila Konvencije SOLAS 1974., na kojima se temelje pravila iz ovog Priloga, to jest:

.1 Poglavlje II-1: dio A-1, odnosi se na Konvenciju SOLAS, ukljucujuci izmjene iz 2006.

.2 Poglavlje II-1: dio A i B, odnosi se na Konvenciju SOLAS, ukljucujuci izmjene iz 96/98.

.3 Poglavlje II-2: dio A, pravila 1. i 2., odnosi se na Konvenciju SOLAS, ukljucujuci izmjene iz 1999/2000. Pravilo 1.3, odnosi se na dio F (Mogucnost drukcije izvedbe broda i uredaja) izmijenjenog poglavlja II-2 (izmjene iz 2000.) Konvencije SOLAS 1974., za nove brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije. Poglavlje II-2: dio A, pravila 3 – 16 i dio B, pravila 1 – 18, odnosi se na Konvenciju SOLAS, ukljucujuci izmjene iz 96/98.

.4 Poglavlje III: odnosi se na izmjene Konvencije SOLAS iz 96/98. te izmjene iz 2001. – 2003.

11. Odredbe koje se primjenjuju na BRODOVE KLASE A nalaze se u:

poglavlju II-1/A-1, pravilu 1.,

poglavlju II-1/B, pravilima 1., 23. i 24.,

poglavlju II-1/C, pravilima 1., 3. i 16.,

poglavlju II-2/A, pravilima 4., 9. i 12. i

poglavlju II-2/B, pravilu 6.

12. Odredbe koje se primjenjuju na RO-RO PUTNICKE BRODOVE KLASE A:

poglavlje II-1/B, pravila 17-2. i 20.

POGLAVLJE II-1.

KONSTRUKCIJA – PREGRAÐIVANJE I STABILITET, STROJEVI I ELEKTRICNE INSTALACIJE

DIO A

OPCENITO

1    Definicije koje se odnose na dio B (pravilo 2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1

 

1.  Pregradna teretna linija je vodna linija koja se koristi za odredivanje pregradivanja broda.

2.  Najviša pregradna teretna linija je vodna linija koja odgovara najvecem gazu dopuštenom prema važecim zahtjevima za pregradivanje, koja su primjenjiva.

.2  Duljina broda je duljina mjerena izmedu okomica povucenih kroz krajnje tocke najviše pregradne teretne linije.

.3  Širina broda je najveca širina izmedu vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

.4  Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

.5  Nosivost je razlika u tonama izmedu istisnine broda u vodi gustoce 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvodu i težini praznog broda.

.6  Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

.7  Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprecne vodonepropusne pregrade.

.8  Granicna linija urona je crta oznacena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

.9  Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granicne linije urona mjeri se samo do visine te linije.

.10  Prostor strojarnice seže od teoretske osnovice do granicne linije urona i izmedu krajnjih glavnih poprecnih vodonepropusnih pregrada koje omeduju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomocni pogonski strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda.

.11  Prostorije za putnike su prostorije koje su predvidene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

.12  Vodonepropusnost strukture znaci sposobnost sprecavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštecenom ili oštecenom stanju.

.13  Vremenska nepropusnost znaci da pri bilo kojem stanju mora voda nece prodrijeti u brod.

.14  Ro-ro putnicki brod je putnicki brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

2    Definicije koje se odnose na dijelove C, D i E (pravilo 3)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1

 

1.  Sustav upravljanja kormilarskim uredajem je uredaj za prijenos zapovijedi sa zapovjednickog mosta do kormilarskog uredaja. Sustavi upravljanja kormilarskim uredajem sastoje se od predajnika, prijemnika, hidraulicnih pumpi i njihovih motora, uredaja za upravljanje motorima, cjevovoda i kabela.

2.  Glavni kormilarski uredaj sastoji se od postrojenja, pokretaca kormila, uredaja za pogon kormilarskog uredaja, ako postoje, te od pomocne opreme i uredaja kojima se zakretni moment prenosi na struk kormila (npr. rudo kormila ili kvadrant), potrebnih za pokretanje kormila radi upravljanja brodom u redovitim uvjetima rada.

.2  Pogonska jedinica kormilarskog uredaja je:

1. u slucaju elektricnog kormilarskog uredaja, elektromotor s pripadajucom elektricnom opremom;

2. u slucaju elektrohidraulicnog kormilarskog uredaja, elektromotor s pripadajucom elektricnom opremom i prikljucenom pumpom;

3. u slucaju ostalih hidraulicnih kormilarskih uredaja, pogonski motor i prikljucena pumpa.

.3  Pomocni kormilarski uredaj je uredaj koji nije dio glavnog kormilarskog uredaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slucaju kvara glavnog kormilarskog uredaja, ali ne obuhvaca rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

.4  Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uredaji i pomocna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predvideni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju.

.5  Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada osnovnog izvora elektricne energije.

.6  Osnovni izvor elektricne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploce preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

.7  Stanje broda bez pogona („mrtvi brod”) je stanje u kojem glavni porivni sustav, kotlovi i pomocni uredaji ne rade zbog nestanka energije.

.8  Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi osnovni izvor elektricne energije.

.9  Glavna sklopna ploca je razvodna ploca koja se napaja izravno iz osnovnog izvora elektricne energije, a namijenjena je za razdiobu elektricne energije brodskim službama.

.10  Sklopna ploca u slucaju nužde je razvodna ploca koja se u slucaju kvara sustava osnovnog izvora elektricne energije izravno napaja iz izvora elektricne energije za slucaj nužde ili kratkotrajnog izvora elektricne energije za slucaj nužde, a namijenjena je za razdiobu elektricne energije službama za rad u slucaju nužde.

.11  Izvor elektricne energije u nuždi je izvor elektricne energije namijenjen za napajanje sklopne ploce za nuždu u slucaju kvara osnovnog izvora elektricne energije.

.12  Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveca brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvecem gazu.

.13  Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postici primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvecem gazu.

.14(a)  Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uredaji tekuceg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni elektricni uredaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uredaji, uredaji za održavanje stabilnosti, uredaji za ventilaciju i klimatizaciju te slicne prostorije i rovovi do tih prostorija.

.14(b)  Prostorije strojeva A kategorije su prostorije i kanali do tih prostorija u kojima se nalaze:

.1 motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za glavni poriv; ili

.2 motori s unutarnjim izgaranjem koji se koriste u druge svrhe, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3 kotlovi s pogonom na ulje ili bilo koji uredaj koji koristi tekuce gorivo.

.15  Strojni sustav za pokretanje je hidraulicna oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uredaja, zajedno s pripadajucim cijevima i cijevnim elementima te uredaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajednicke mehanicke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe za istu svrhu.

.16  Mjesta upravljanja su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouredaji ili glavni navigacijski uredaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uredaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom.

DIO A-1

KONSTRUKCIJA BRODOVA

1    Nova ugradnja materijala koji sadrže azbest (pravilo 3-5)

SVI BRODOVI

.1 Ovo se pravilo primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, elektricne instalacije i opremu koji su obuhvaceni pravilima u ovom Prilogu.

.2 Za sve brodove, zabranjena je nova ugradnja materijala koji sadrže azbest.

2    Konstrukcijski nacrti koji se drže na brodu i na kopnu (pravilo 3-7)

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2012. ILI POSLIJE

.1 Komplet izvedbenih („as built”) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2012. ili poslije.

.2 Dodatni komplet tih nacrta mora se nalaziti u kompaniji na kopnu, kao što je utvrdeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974.

.3 Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o „Izvedbenim (‚as built’) konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu”.

3    Oprema za tegljenje i vez (pravilo 3-8)

BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE 24 METRA I VIŠE, IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2012. ILI POSLIJE

.1 Brodovi moraju imati uredaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterecenjem kako bi se omogucilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i veza, koji su povezani s redovitim radom broda.

.2 Uredaji, oprema i elementi opreme predvideni u skladu sa stavkom 1. moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrdene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje pomorska uprava države zastave u skladu s clankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ.

.3 Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o „Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vez”.

.4 Na svakom elementu ili dijelu opreme predvidenom u skladu s ovim pravilom, moraju biti jasno oznacena ogranicenja u vezi s njegovom sigurnom uporabom, pri cemu treba uzeti u obzir cvrstocu kojom je pricvršcen za strukturu broda.

▼M2

4    Zaštita od buke

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA:

.1 Brodovi bruto tonaže 1 600 ili veće moraju se izgraditi na način kojim će se smanjiti razina buke na brodu i zaštititi osoblje od buke u skladu s Kodeksom IMO-a o razini buke na brodovima, koji je rezolucijom MSC.337(91) donio Odbor za pomorsku sigurnost i u skladu s izmjenama koje donese IMO.

▼M1

DIO B

STABILITET U NEOŠTECENOM STANJU, PREGRAÐIVANJE I STABILITET U OŠTECENOM STANJU

Dio B-1

Brodovi izgradeni 1. sijecnja 2009. ili poslije – mogucnost primjene Rezolucije MSC.216(82)

Brodovi klase B, C i D kojima je kobilica položena ili su bili u slicnoj fazi gradnje 1. sijecnja 2009. ili poslije, primjenjuju zahtjeve iz dijela B-2, ili odgovarajuce odredbe iz dijela B poglavlja II-I Konvencije SOLAS, kao što je utvrdeno u Prilogu 2. Rezoluciji MSC 216(82).

Dio B-2

Brodovi izgradeni prije 1. sijecnja 2009.

1    Rezolucija o stabilitetu u neoštecenom stanju A.749(18), kako je izmijenjena Rezolucijom MSC.75(69)

Sve klase novih brodova duljine 24 metra i više moraju biti u skladu s odgovarajucim odredbama za putnicke brodove iz Kodeksa o stabilitetu u neoštecenom stanju, koji je usvojen Rezolucijom IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena.

Ako države clanice smatraju neodgovarajucom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim ce se osigurati zadovoljavajuca stabilnost. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrduje da je postignuta jednakovrijedna razina sigurnosti.

Svi postojeci brodovi klase A i B moraju u svim stanjima krcanja, nakon ispravka zbog utjecaja slobodnih površina tekucina u tankovima, ispunjavati sljedece kriterije stabilnosti, u skladu s pretpostavkama iz stavka 3.3. rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, ili jednakovrijednim pretpostavkama.

(a) Površina ispod krivulje poluga staticke stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

i. 0,055 metar-radijana do kuta nagiba od 30 °;

ii. 0,09 metar-radijana do kuta nagiba od 40 ° ili kuta naplavljivanja, tj. kuta nagiba pri kojem su donji rubovi svih otvora na trupu, nadgradu ili palubnim kucicama, koji se ne mogu vremenski nepropusno zatvoriti, uronjeni ako je taj kut manji od 40 °;

iii. 0,03 metar-radijana izmedu kutova nagiba od 30 ° i 40 ° ili izmedu kuta nagiba od 30 ° i kuta naplavljivanja ako je taj kut manji od 40 °;

(b) Poluga staticke stabilnosti GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili vecem.

(c) Poželjno je da maksimum poluge staticke stabilnosti GZ bude pri kutu nagiba vecem od 30 ° ali ne manjem od 25 °.

(d) Pocetna poprecna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

Stanja krcanja koja treba uzeti u obzir za provjeru uskladenosti s navedenim uvjetima stabiliteta, ukljucuju najmanje one koji se navode u stavku 3.5.1.1. rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena.

Svi postojeci brodovi klase A i B duljine 24 metra i više, moraju ispunjavati i dodatne kriterije navedene u rezoluciji IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, stavku 3.1.2.6. (dodatni kriteriji za putnicke brodove) i stavku 3.2. (kriterij jakog vjetra i ljuljanja).

Ako države clanice smatraju neodgovarajucom primjenu kriterija jakog vjetra i ljuljanja broda iz rezolucije IMO-a A.749(18), kako je izmijenjena, može se primijeniti neki drugi pristup kojim ce se osigurati zadovoljavajuci stabilitet. Dokaz o tome treba podnijeti Komisiji koja potvrduje da je postignuta jednakovrijedna razina sigurnosti.

2    Vodonepropusno pregradivanje

Svaki se brod mora pregraditi pregradama koje moraju biti vodonepropusne do pregradne palube, u vodonepropusne odjeljke cija se najveca duljina izracunava u skladu s posebnim zahtjevima navedenim dalje u tekstu.

Umjesto tih zahtjeva kao jednakovrijedna, mogu se upotrijebiti Pravila o pregradivanju i stabilnosti putnickih brodova utvrdena u dijelu B poglavlja II. Medunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1960., kao što je navedeno u rezoluciji IMO-a A.265(VIII), ako se primjenjuju u cijelosti.

Svaki drugi dio unutarnje strukture koji utjece na ucinkovitost pregradivanja broda mora biti vodonepropusan.

3    Duljina naplavljivanja (pravilo 4)

.1 Duljina naplavljivanja za odredenu tocku je najveci dio duljine broda, sa središtem u doticnoj tocki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku naplavljivosti navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granicne linije urona.

.2 Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, duljina naplavljivanja za svaku tocku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granicne linije urona, koja ni u jednoj tocki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

.3 Ako je jedan dio pretpostavljene granicne linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, pomorska uprava države zastave može odobriti ogranicena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granicne linije urona i neposredno ispod više palube.

4    Dopuštena duljina odjeljaka (pravilo 6)

Najveca dopuštena duljina odjeljka, sa središtem u bilo kojoj tocki duljine broda, dobiva se tako da se duljina naplavljivanja pomnoži s odgovarajucim faktorom, koji se naziva faktor pregradivanja.

5    Naplavljivost (pravilo 5)

Konacne pretpostavke navedene u pravilu 3. odnose se na naplavljivost prostora ispod granicne linije urona.

Pri odredivanju duljine naplavljivanja, primjenjuje se pretpostavka prosjecne naplavljivosti prostora ispod granicne linije urona iz tablice u pravilu 8.3.

6    Faktor pregradivanja

Faktor pregradivanja je:

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba, duljine L< 55, i

0,5 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba.

Postojeci ro-ro putnicki brodovi klase B moraju ispuniti taj zahtjev najkasnije do datuma uskladivanja utvrdenog u pravilu II-1/B/8-2. stavak 2.

Faktor pregradivanja je: 1,0

7    Posebni zahtjevi u vezi s pregradivanjem broda (pravilo 7)

.1 Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povecanje visine pregrade za izracunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granicne linije urona, pod uvjetom:

.1 da se vanjska oplata broda proteže citavom duljinom broda do palube koja odgovara najvišoj granicnoj liniji urona, a da se svi otvori u vanjskoj oplati ispod te palube duž cijele duljine broda smatraju kao da su, u smislu pravila 15., ispod granicne linije urona; i

.2 da je svaki od dva susjedna odjeljka uz „stepenicu” pregradne palube unutar dopuštene duljine koja odgovara pripadnoj granicnoj liniji urona, te da njihova ukupna duljina nije veca od dvostruke dopuštene duljine izracunane na temelju niže granicne linije urona.

.2 Duljina odjeljka može biti veca od dopuštene duljine odredene pravilom 4, pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvacen i taj odjeljak, nije veca od duljine naplavljivanja ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

.3 Glavna poprecna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze izmedu dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat ce se stepenicom u skladu sa stavkom 6.

.4 Ako je jedna od glavnih poprecnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za odredivanje pregradivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada.

.5 Ako je glavni poprecni vodonepropusni odjeljak i sam pregraden te ako pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bocnog oštecenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvecanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka nece biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povecanje dopuštene duljine koja se inace zahtijeva za takav odjeljak. U tom slucaju, velicina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštecenoj strani ne smije biti veca od onog pretpostavljenog na oštecenoj strani.

Povecanje iz ovog stavka dopustit ce se samo ako takvo povecanje nece sprijeciti uskladenost s pravilom 8.

.6 Glavna poprecna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedecih uvjeta:

.1 da ukupna duljina dvaju odjeljaka odvojenih tom pregradom nije veca od 90 % duljine naplavljivanja ili dvostruke dopuštene duljine odjeljaka, osim na brodovima s faktorom pregradivanja 1, gdje ukupna duljina tih dvaju odjeljaka ne smije biti veca od dopuštene duljine;

.2 da je u predjelu stepenice predvideno dodatno pregradivanje kojim se osigurava jednak stupanj sigurnosti kao kada bi pregrada bila ravna;

.3 da odjeljak iznad kojeg se proteže stepenica ne prelazi dopuštenu duljinu koja odgovara granicnoj liniji urona, koja je 76 mm ispod stepenice.

.7 Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprecnih pregrada iza pramcanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramcane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

.8 Ako je udaljenost izmedu dviju susjednih glavnih poprecnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost izmedu poprecnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvecana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat ce se da je samo jedna od tih pregrada dio pregradivanja broda.

.9 Ako je potrebni faktor pregradivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veca od duljine naplavljivanja.

8    Stabilitet u oštecenom stanju (pravilo 8)

.1.1 U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštecenom stanju koji ce omoguciti da brod izdrži konacnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja.

.1.2 Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1, stabilitet u neoštecenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

.1.3 Ako je potrebni faktor pregradivanja 0,50, stabilitet u neoštecenom stanju mora biti takva da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

.2.1 Zahtjevi podstavka.1 odreduju se proracunima u skladu sa stavcima.3,.4 i.6 koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštecenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proracuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe.

.2.2 Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti cime se stvarno ogranicava prodor vode, ta ogranicenja treba u odgovarajucoj mjeri uzeti u obzir u proracunima.

.2.3 Stabilnost koja se zahtijeva u konacnom stanju nakon oštecenja i nakon izravnanja, ako je predvideno, odreduje se na sljedeci nacin:

.2.3.1 Pozitivni dio krivulje poluga stabilnosti nakon oštecenja mora imati opseg od najmanje 15 ° iznad kuta ravnoteže. Taj se opseg može smanjiti na najmanje 10 °, ako je površina ispod krivulje poluge stabilnosti jednaka onoj odredenoj u podstavku.2.3.2, pomnožena s omjerom 15/opseg, pri cemu je opseg izražen u stupnjevima.

.2.3.2 Površina ispod krivulje poluga stabilnosti mora iznositi najmanje 0,015 m-rad, mjereno od kuta ravnoteže do manjeg od sljedecih kutova:

.1 kuta kod kojeg nastupa progresivno naplavljivanje;

.2 22 ° (mjereno od uspravnog položaja) u slucaju naplavljivanja jednog odjeljka ili 27 ° (mjereno od uspravnog položaja) u slucaju istovremenog naplavljivanja dvaju susjednih odjeljaka.

.2.3.3 Ostatak poluga stabilnosti nakon oštecenja dobit ce se unutar opsega pozitivne stabilnosti, uzimajuci u obzir najveci od sljedecih momenata nagibanja:

.1 okupljanje svih putnika na jednom boku;

.2 spuštanje svih potpuno opterecenih plovila za preživljavanje pomocu sohe, na jednom boku;

.3 pritisak vjetra;

a izracunava se prema formuli:

image

Medutim, ni u kom slucaju poluga stabilnosti ne smije biti manja od 0,10 metra.

.2.3.4 Radi izracunavanja momenata nagibanja iz stavka.2.3.3 treba pretpostaviti sljedece:

.1 Moment zbog okupljanja putnika:

.1.1 cetiri osobe po kvadratnom metru;

.1.2 masa od 75 kg po putniku;

.1.3 putnici se rasporeduju po raspoloživim površinama palube na jednom boku broda, na palubama na kojima se nalaze zborna mjesta tako da se ostvari najnepovoljniji moment nagibanja.

.2 Moment zbog spuštanja svih potpuno opterecenih plovila za preživljavanje pomocu sohe, na jednom boku:

.2.1 za sve brodice za spašavanje i brodice za prikupljanje smještene na boku na koji je brod nagnut nakon oštecenja, pretpostavlja se da su potpuno opterecene i izbacene u položaj za spuštanje;

.2.2 za brodice za spašavanje koje su pripremljene za spuštanje s potpunim opterecenjem s mjesta gdje su smještene, uzima se u obzir maksimalni moment nagibanja tijekom spuštanja;

.2.3 za potpuno opterecene splavi za spašavanje koji se spuštaju pomocu sohe, ovješene na sohu na boku na koji je brod nagnut nakon oštecenja, pretpostavlja se da su izbacene u položaj za spuštanje;

.2.4 osobe koje se ne nalaze u sredstvima za spašavanje koja su dovedena u položaj za spuštanje ne uzrokuju dodatni moment nagibanja ni moment uspravljanja;

.2.5 za sredstva za spašavanje koja se nalaze na suprotnom boku od boka na koji je brod nagnut, pretpostavlja se da su u smještajnom položaju.

.3 Momenti zbog pritiska vjetra:

.3.1 klasa B: primjenjuje se pritisak vjetra od 120 N/m2;

klase C i D: primjenjuje se pritisak vjetra od 80 N/m2;

.3.2 kao površina za proracun primjenjuje se projicirana lateralna površina broda iznad vodne linije koja odgovara neoštecenom stanju;

.3.3 poluga momenta je vertikalna udaljenost od tocke na polovini srednjeg gaza koji odgovara neoštecenom stanju, do težišta lateralne površine.

.2.4 Kad nastupi znacajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat ce se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje te se opseg i površina navedeni u.2.3.1. i.2.3.2. mjere do tog kuta.

.2.5. Ako je progresivno naplavljivanje ograniceno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomicno se skracuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljeni prostor tako naplavljen od pocetka.

.2.6. U medufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metra, a opseg pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7. U svakom slucaju, treba pretpostaviti samo jedno oštecenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

.3. U proracunima stabiliteta broda u oštecenom stanju, primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:



Prostor

Naplavljivost

(%)

Predviden za teret ili zalihe

60

Zauzet nastambama

95

Zauzet strojevima

85

Namijenjen za tekucine

0 ili 95 (1)

(1)   Ovisno o tome što uzrokuje strože zahtjeve.

Vecu površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštecene vodne linije, ne sadrže znacajnije kolicine nastambi ili strojeva te prostore koji uglavnom nisu zauzeti znacajnijom kolicinom tereta ili zaliha.

.4 Pretpostavljeni opseg oštecenja jest:

.1 u uzdužnom smjeru: 3,0 metra uvecana za 3 % duljine broda, ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je vrijednost manja;

.2 u poprecnom smjeru (mjereno od boka unutar broda, okomito na ravninu središnjice broda na visini najviše pregradne teretne linije): udaljenost jednaka petini širine broda; i

.3 u vertikalnom smjeru: od osnovice neograniceno prema gore;

.4 ako bi bilo koje oštecenje manjih razmjera od onih navedenih u tockama.4.1,.4.2,.4.3 moglo uzrokovati teže uvjete u pogledu poprecnog nagiba ili smanjenja metacentarske visine, takvo oštecenje treba uzeti u obzir prilikom proracuna.

.5 Nesimetricno naplavljivanje treba odgovarajucim uredajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprecnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguce, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predvideno upravljanje uredajima za poprecno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprecnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba ne smije biti veci od 15 °. Ako se zahtijevaju uredaji za poprecno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za uporabu uredaja za poprecno naplavljivanje.

.6 Konacno stanje broda nakon oštecenja i, u slucaju nesimetricnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:

.1 u slucaju simetricnog naplavljivanja, preostala pozitivna metacentarska visina mora iznositi najmanje 50 mm, izracunana metodom konstantne istisnine;

.2a ako u stavku.6.2b nije odredeno drukcije, u slucaju nesimetricnog naplavljivanja, kut nagiba pri naplavljivanju jednog odjeljka ne smije biti veci od 7 ° za brodove klase B (novi i postojeci) i 12 ° za brodove klase C i D (novi).

Za istodobno naplavljivanje dva susjedna odjeljka, nagib od 12 ° može se dopustiti za postojece i nove brodove klase B, pod uvjetom da faktor pregradivanja ni u kom slucaju nije veci od 0,50 u dijelu broda koji je naplavljen;

.2b za postojece putnicke brodove klase B koji nisu ro-ro putnicki brodovi, izgradene prije 29. travnja 1990., u slucaju nesimetricnog naplavljivanja kut ne smije biti veci od 7 °, osim što u iznimnim slucajevima pomorska uprava može dopustiti dodatni poprecni nagib zbog nesimetricnog momenta, ali konacni nagib ni u kom slucaju ne smije biti veci od 15 °;

.3 granicna linija urona u konacnoj fazi naplavljivanja ni u kom slucaju ne smije biti uronjena. Ako se procijeni da bi u medufazi naplavljivanja granicna linija urona mogla biti uronjena, pomorska uprava države zastave može zahtijevati da se obave ispitivanja i poduzmu mjere koje smatraju potrebnima radi sigurnosti broda.

.7 Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštecenom stanju u uvjetima službe, kako bi brod mogao podnijeti kriticno oštecenje. Na brodovima s uredajima za poprecno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izradeni proracuni poprecnog nagiba te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predvidenih mogao u oštecenom stanju poprimiti preveliki nagib.

.8 Podaci navedeni u stavku.7, kojima se omogucava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajuci stabilitet u neoštecenom stanju, moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM), za opseg gazova ili istisnina dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj razlicitih trimova uzimajuci u obzir operativna ogranicenja.

.9 Svaki brod mora imati jasno oznacene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako ocitati ili ako se zbog operativnih ogranicenja u prometu teško ocitavaju, brod mora imati pouzdan sustav za utvrdivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi.

.10 Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajucim pravilima. Stabilitet broda uvijek se odreduje na temelju proracuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektronicko racunalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo.

.11 Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštecenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštecenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predvidenu službu broda.

.12 Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštecenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštecenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u odredenim okolnostima.

8-1    Stabilitet ro-ro putnickih brodova u oštecenom stanju (pravilo 8-1)

.1 Postojeci ro-ro putnicki brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom 8 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma uskladivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrdenoj u Prilogu okružnici MSC/Circ.574 „Postupak proracuna za procjenu znacajki sposobnosti za prevladavanje oštecenja postojecih ro-ro putnickih brodova, uporabom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265(VIII)”.



Vrijednost A/Amax

Datum uskladivanja

manje od 85 %

1. listopada 1998.

85 % ili više, ali manje od 90 %

1. listopada 2000.

90 % ili više, ali manje od 95 %

1. listopada 2002.

95 % ili više, ali manje od 97,5 %

1. listopada 2004.

97,5 % ili više

1. listopada 2005.

8-2    Posebni zahtjevi za ro-ro putnicke brodove koji prevoze 400 ili više osoba (pravilo 8-2)

Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8 i II-1/B/8-1:

.1 novi ro-ro putnicki brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama stavka.2.3 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštecenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

.2 postojeci ro-ro putnicki brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka.1 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma uskladivanja navedenog u podstavku.2.1,.2.2 ili 2.3, ovisno o tome koji nastupa najkasnije:

.2.1

 



Vrijednost A/Amax

Datum uskladivanja

manje od 85 %

1. listopada 1998.

85 % ili više, ali manje od 90 %

1. listopada 2000.

90 % ili više, ali manje od 95 %

1. listopada 2002.

95 % ili više, ali manje od 97,5 %

1. listopada 2004.

97,5 % ili više

1. listopada 2010.

.2.2 Broj osoba koje brod smije prevoziti:

1 500 ili više

1. listopada 2002.

1 000 ili više, ali manje od 1 500

1. listopada 2006.

600 ili više, ali manje od 1 000

1. listopada 2008.

400 ili više, ali manje od 600

1. listopada 2010.

.2.3 Brodovi stari 20 godina ili više:

pri cemu se kao starost broda racuna vrijeme od datuma polaganja kobilice ili datuma kada je brod bio u slicnoj fazi gradnje, ili od datuma kada je brod preureden u ro-ro putnicki brod.

8-3    Posebni zahtjevi za putnicke brodove, osim ro-ro putnickih brodova, koji prevoze 400 ili više osoba

Bez obzira na odredbe pravila II-1/B/8, putnicki brodovi, osim ro-ro putnickih brodova, koji su ovlašteni prevoziti 400 osoba ili više, moraju ispunjavati odredbe stavka 2.3 i 2.6 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštecenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L.

9    Pregrade pikova i prostora stroja (pravilo 10)

.1 Brod mora imati pregradu pramcanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta se pregrada postavlja na udaljenosti od pramcane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvecana za 5 % duljine broda.

.2 Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramcane okomice, npr. pramcani bulb, udaljenosti propisane u stavku.1 mjere se od tocke:

.1 na sredini takvog produžetka; ili

.2 na udaljenosti od 1,5 % duljine broda ispred pramcane okomice; ili

.3 na udaljenosti od 3 metra ispred pramcane okomice, ovisno o tome koja je od tih velicina najmanja.

.3 Ako brod ima dugo pramcano nadgrade, pregrada pramcanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedece pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak izvodi se tako da se sprijeci mogucnost njegova oštecenja pramcanim vratima u slucaju oštecenja ili odvajanja pramcanih vrata.

.4 Produžetak iz stavka.3 ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako se ni jedan njegov dio ne nalazi ispred prednjih granica navedenih u stavku.1 ili stavku.2.

Medutim, na postojecim brodovima klase B:

.1 ako je kosa ukrcajna rampa dio produžetka sudarne pregrade iznad pregradne palube, dio rampe koji je više od 2,3 metra iznad pregradne palube može se produžiti za najviše 1,0 metar ispred prednjih granica navedenih u stavku.1 i.2;

.2 ako se postojeca rampa ne može prihvatiti kao produžetak sudarne pregrade, a njezin položaj onemogucava postavljanje takvog produžetka unutar granica navedenih u stavku.1 ili stavku.2, produžetak se može postaviti unutar ogranicenih udaljenosti iza krmene granice navedene u stavku.1 ili stavku 2. Ogranicena udaljenost iza krmene granice ne smije biti veca nego što je potrebno da bi se izbjeglo ometanje rampe. Produžetak sudarne pregrade mora se otvarati prema pramcu i biti u skladu sa zahtjevima iz stavka.3, te izvodi se tako da se sprijeci mogucnost njegova oštecenja u slucaju oštecenja ili odvajanja rampe.

.5 Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

.6 Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostora strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, medutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregradivanja.

.7 Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi te mora imati takav volumen da u slucaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granicna linija urona ne bude uronjena.

10    Dvodna (pravilo 12)

.1 Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se proteže od pregrade pramcanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.2 Na brodovima duljine 50 metara i više ali manje od 61 metra, dvodno se postavlja barem od prostora strojarnice do pregrade pramcanog pika ili što bliže toj pregradi.

.3 Na brodovima duljine 61 metar i više ali manje od 76 metara, dvodno se postavlja barem izvan prostora strojarnice i proteže se do pregrada pramcanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.4 Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se postavlja u sredini broda i proteže se do pregrada pramcanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.5 Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zašticuje dno broda i uzvoje dna. Ta ce se zaštita smatrati zadovoljavajucom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploce dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprecnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na temeljcu, a koji sijece osnovicu u tocki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

.6 Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slucaju biti veca od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku.2. Medutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uredaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom.

.7 Dvodno nije potrebno u podrucju vodonepropusnih odjeljaka srednje velicine koji se upotrebljavaju iskljucivo za prijevoz tekucina, pod uvjetom da, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slucaju oštecenja dna ili boka nije time narušena.

.8 Bez obzira na stavak.1 ovog pravila 10, pomorska uprava države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda ciji faktor pregradivanja nije veci od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

11    Odredivanje, oznacivanje i upisivanje pregradnih teretnih linija (pravilo 13)

.1 Radi održavanja propisanog stupnja pregradivanja, mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i oznaciti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagodene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to vlasnik broda želi, odrediti i oznaciti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti pomorska uprava države zastave za izmjenicno korištenje.

.2 Odredene i oznacene pregradne teretne linije upisuju se u svjedodžbu o sigurnosti putnickog broda, a oznacene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenicni uvjeti korištenja oznacavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. ( 2 ).

.3 Nadvode koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvoda odredena u skladu s važecom Medunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

.4 Nadvode koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno jasno se navode na svjedodžbi o sigurnosti putnickog broda.

.5 Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slucaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, odredene prema cvrstoci broda ili prema važecoj Medunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

.6 Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuce godišnje doba i geografski položaj prema važecoj Medunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena.

.7 Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za odredeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena.

12    Konstrukcija i prvo ispitivanje vodonepropusnih pregrada itd. (pravilo 14)

.1 Svaka vodonepropusna pregrada, poprecna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajucu granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slucaju oštecenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granicne linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije.

.2.1 Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste cvrstoce kao i pregrade na tim mjestima.

.2.2 Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna bez uporabe drva ili cementa.

.3 Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguce. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog moguceg oštecenja strojeva, izolacije elektricnih uredaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomocu boje ili ultrazvucnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slucaju, mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

.4 Pramcani pik, dvodna (ukljucujuci tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka.1.

.5 Tankovi namijenjeni za skladištenje tekucine, koji su sastavni dio pregradivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trecine visine od gornjeg ruba kobilice do granicne linije urona u podrucju tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veca, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

.6 Ispitivanja navedena u stavcima.4 i 5 namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregradivanja te se ne smatraju ispitivanjima pomocu kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekuceg goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekucina u tom tanku ili njegovim prikljuccima.

13    Otvori u vodonepropusnim pregradama (pravilo 15)

.1

Broj otvora u vodonepropusnim pregradama treba svesti na najmanju mogucu mjeru u skladu s projektom i namjenom broda; ti otvori moraju imati odgovarajuce naprave za zatvaranje.

.2.1

Ako cijevi, izljevni odvodi, elektricni kabeli itd. prolaze kroz vodonepropusne pregrade, moraju se poduzeti potrebne mjere da se u cijelosti osigura vodonepropusnost pregrada.

.2.2

Ventili koji nisu sastavni dio cjevovodnog sustava, ne smiju se postavljati na vodonepropusne pregrade.

.2.3

Olovo ili drugi materijali koji nisu otporni na toplinu, ne smiju se upotrebljavati za provodnike koji prolaze kroz vodonepropusne pregrade, ako bi oštecenje tih provodnika u slucaju požara moglo smanjiti vodonepropusnost pregrada.

.3.1

Vrata, provlake ili prolazi nisu dopušteni:

.1 u sudarnoj pregradi ispod granicne linije urona;

.2 u vodonepropusnim poprecnim pregradama koje odvajaju prostor za teret od susjednog prostora za teret, osim iznimaka navedenih u stavku 10.1. i u pravilu 14.

.3.2

Osim kao što je predvideno u stavku.3.3, kroz sudarnu pregradu ispod granicne linije urona može prolaziti najviše jedna cijev namijenjena za ulijevanje tekucine u tank pramcanog pika, pod uvjetom da ta cijev ima ventil na odvijanje kojim se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube te da je kucište tog ventila pricvršceno na sudarnu pregradu s unutarnje strane pramcanog pika. Medutim, može se prihvatiti i ugradnja tog ventila na krmenoj strani sudarne pregrade, pod uvjetom da je ventil lako dostupan u svim uvjetima službe te da nije smješten u prostor za teret.

.3.3

Ako je pramcani pik podijeljen za smještaj dviju razlicitih vrsta tekucina, kroz sudarnu pregradu ispod granicne linije urona mogu prolaziti dvije cijevi, od kojih svaka udovoljava zahtjevima iz stavka.3.1, pod uvjetom da ne postoji drugo izvedivo rješenje osim postavljanja te druge cijevi, te da se uzimajuci u obzir dodatno pregradivanje u pramcanom piku, zadrži sigurnost broda.

.4

U prostorima u kojima se nalaze glavni i pomocni porivni strojevi ukljucujuci i kotlove koji služe za poriv broda, u svakoj glavnoj poprecnoj pregradi smiju se postaviti najviše jedna vrata osim vrata koja vode do tunela osovinskog voda. Ako postoje dvije ili više osovina, tuneli su povezani pomocu prolaza za komunikaciju. Izmedu prostora strojarnice i prostora tunela, ako postoje dvije osovine, samo su jedna vrata, a na brodovima s više od dvije osovine, samo dvoja vrata. Sva ta vrata moraju biti klizna i moraju biti postavljena tako da imaju što vecu visinu pražnica. Naprave za rucno pokretanje tih vrata s mjesta iznad pregradne palube postavljaju se izvan prostora strojarnice.

.5.1

POSTOJECI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D, DULJINE MANJE OD 24 METRA:

Vodonepropusna vrata moraju biti klizna ili sa šarkama ili neki drugi jednakovrijedan tip vrata. Nisu dopuštena limena vrata pricvršcena samo vijcima, ni sustavi zatvaranja vrata pomocu vlastite težine ili pomocu utega.

Vodonepropusna vrata, osim u slucajevima predvidenima u stavku.10.1. ili u pravilu 14, moraju biti klizna vrata s mehanickim pogonom u skladu sa zahtjevima iz stavka.7, s mogucnošcu istodobnog zatvaranja sa središnjeg mjesta upravljanja na zapovjednickom mostu za najviše 60 sekundi ako je brod u uspravnom položaju.

.5.2

POSTOJECI BRODOVI KLASE B I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

Klizna vrata mogu biti:

 samo s rucnim pogonom; ili

 s mehanickim i rucnim pogonom.

Na brodovima na kojima ukupni broj vodonepropusnih vrata nije veci od dva i ako se ta vrata nalaze u prostoru strojeva ili u pregradama koje okružuju takav prostor, pomorska uprava države zastave može dopustiti da ta vrata budu samo s rucnim pogonom. Ako su postavljena klizna vrata s rucnim pogonom, ta se vrata moraju zatvoriti prije nego što brod isplovi na putovanje radi prijevoza putnika i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe.

.5.3

Uredaj za mehanicko ili rucno upravljanje svim kliznim vodonepropusnim vratima, bez obzira na to imaju li mehanicki pogon ili ne, mora biti takav da omoguci zatvaranje vrata pri nagibu broda do 15 ° na oba boka. Potrebno je uzeti u obzir i sile koje mogu djelovati s jedne ili druge strane vrata zbog moguceg prodora vode kroz otvor do visine statickog stupca vode od najmanje 1 metar iznad pražnice na simetrali vrata.

.5.4

Uredaji za upravljanje vodonepropusnim vratima, ukljucujuci hidraulicni cjevovod i elektricne kabele, moraju biti što bliže pregradi na kojoj su postavljena vrata, kako bi se smanjila vjerojatnost njihova oštecenja u slucaju oštecenja broda. Položaj vodonepropusnih vrata i uredaja za upravljanje mora biti takav da u slucaju oštecenja broda unutar jedne petine širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije, upravljanje vodonepropusnim vratima izvan oštecenog dijela broda ne bude narušeno.

.5.5

Sva klizna vodonepropusna vrata s mehanickim i rucnim pogonom moraju imati indikatore koji na svim mjestima daljinskog upravljanja pokazuju jesu li vrata otvorena ili zatvorena. Mjesta daljinskog upravljanja moraju se nalaziti samo na zapovjednickom mostu, kao što je odredeno stavkom.7.1.5, a mjesta s rucnim upravljanjem iznad pregradne palube, kao što je odredeno stavkom.7.1.4.

.5.6

Vodonepropusna vrata koja nisu u skladu sa stavcima.5.1 do.5.5 moraju se zatvoriti prije pocetka putovanja i moraju ostati zatvorena tijekom plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci te njihovog zatvaranja prije isplovljenja broda upisuje se u brodski dnevnik.

.6.1

Klizna vrata s rucnim pogonom mogu imati horizontalan ili vertikalan smjer pokretanja. Treba omoguciti rukovanje mehanizmom na samim vratima s obje strane te s pristupacnog mjesta iznad pregradne palube pomocu zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamci isti stupanj sigurnosti. Prilikom rukovanja rucnim uredajem, vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata u uspravnom položaju broda ne smije biti duže od 90 sekundi.

.6.2

Klizna vrata s mehanickim pogonom mogu imati vertikalan ili horizontalan smjer pokretanja. Ako se vratima upravlja sa središnjeg mjesta, uredaj izvodi se tako da se vratima može upravljati mehanicki i na samim vratima s obje strane. Sa svake strane pregrade postavljene su rucke za upravljanje povezane s mehanickim pogonom, koje moraju biti izvedene tako da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje rucke u položaju koji odgovara otvorenim vratima, a da pri tome ne mogu slucajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Klizna vrata s mehanickim pogonom moraju imati uredaj za rucno pokretanje kojim se može rukovati na samim vratima sa svake strane te sa pristupacnog mjesta iznad pregradne palube, pomocu zamašnog kola ili nekog drugog odobrenog mehanizma pokretanja koji jamci isti stupanj sigurnosti. Treba predvidjeti zvucne signale upozorenja o pocetku zatvaranja vrata koji ce trajati sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Pored toga, na mjestima velike okolne buke zvucni alarm mora biti popracen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima.

.7.1

Sva klizna vodonepropusna vrata s mehanickim pogonom:

.1 moraju imati vertikalan ili horizontalan smjer pomicanja;

.2 moraju, u skladu sa stavkom.11, u pravilu imati najveci slobodni otvor širine 1,2 metra. Pomorska uprava države zastave može dopustiti šira vrata samo u tolikoj mjeri koliko se to smatra potrebnim za ucinkovit rad na brodu, pod uvjetom da se uzmu u obzir druge sigurnosne mjere, ukljucujuci:

.2.1 posebnu pažnju treba obratiti cvrstoci vrata i uredaja za zatvaranje kako bi se sprijecilo propuštanje;

.2.2 vrata se moraju postaviti izvan zone oštecenja B/5;

.2.3 vrata moraju biti zatvorena tijekom plovidbe, osim u ogranicenim vremenskim razdobljima kada je to prijeko potrebno, što odreduje pomorska uprava države zastave;

.3 moraju biti opremljena potrebnim uredajem za otvaranje i zatvaranje korištenjem elektricne energije, hidraulicke energije ili bilo koje druge vrste energije koju odobri pomorska uprava države zastave;

.4 moraju imati poseban uredaj za rucno upravljanje. Mora se predvidjeti mogucnost rucnog otvaranja i zatvaranja vrata na samim vratima s obje strane, te pored toga, zatvaranje vrata s pristupacnog mjesta iznad pregradne palube pomocu zamašnog kola ili nekog drugog mehanizma pokretanja koji jamci isti stupanj sigurnosti, a koji prihvaca pomorska uprava države zastave. Smjer okretanja ili drugog nacina pokretanja mora biti jasno oznacen na svim mjestima upravljanja. Vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata rucnim uredajem ne smije biti duže od 90 sekundi pri uspravnom položaju broda;

.5 moraju imati uredaj za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata na mehanicki pogon s obje strane vrata, te za mehanicko zatvaranje vrata kojim se upravlja sa središnje upravljacke konzole na zapovjednickom mostu;

.6 moraju imati zvucni alarm razlicit od svih drugih zvucnih alarma u tom podrucju, koji ce se oglasiti svaki put kad se vrata daljinski zatvaraju na mehanicki pogon, najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata pocnu pomicati, te traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. U slucaju rucnog daljinskog upravljanja, dovoljno je da se zvucni alarm oglašava samo dok se vrata pomicu. Pored toga, u prostorijama za putnike i na mjestima velike okolne buke, pomorska uprava države zastave može zahtijevati da zvucni alarm bude popracen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima; i

.7 moraju imati približno jednolicnu brzinu zatvaranja pomocu mehanickog pogona. Vrijeme zatvaranja, od trenutka kada se vrata pocnu pomicati do trenutka kada su u potpuno zatvorenom položaju, ne smije nikada biti krace od 20 sekundi ni duže od 40 sekundi pri uspravnom položaju broda.

.7.2

Klizna vodonepropusna vrata koja se pokrecu elektricnom energijom imaju napajanje sa sklopne ploce za slucaj nužde, izravno ili preko razdjelne ploce za tu namjenu, postavljene iznad pregradne palube; pripadajuci strujni krugovi upravljackog uredaja, indikatora i alarma imaju napajanje izravno sa sklopne ploce za slucaj nužde ili preko razdjelne ploce za tu namjenu postavljene iznad pregradne palube, te moraju imati mogucnost automatskog napajanja s kratkotrajnog izvora elektricne energije u nuždi, u slucaju kvara glavnog izvora elektricne energije ili izvora elektricne energije u nuždi.

.7.3

Klizna vodonepropusna vrata na mehanicki pogon moraju imati:

.1 središnji hidraulicki sustav sa dva samostalna izvora energije, od kojih se svaki sastoji od motora i pumpe koji mogu osigurati istodobno zatvaranje svih vrata. Pored toga, za cijeli uredaj moraju postojati hidraulicki akumulatori dovoljnog kapaciteta za pokretanje svih vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogucnost izvodenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojemu se ukljucuje pumpa. Tekucina koja se koristi, odabire se s obzirom na temperaturu koja se predvida za vrijeme rada uredaja. Sustav upravljanja na mehanicki pogon mora biti tako izveden da se smanji mogucnost da jedan kvar u hidraulicnom cjevovodu štetno utjece na rad više od jednih vrata. Hidraulicni sustav ima alarm niske razine za spremnike hidraulicke tekucine koji služe za rad sustava upravljanja na mehanicki pogon, te alarm niskog tlaka plina ili druga ucinkovita sredstva za pracenje gubitka akumulirane energije u hidraulickim akumulatorima. Ti su alarmi zvucni i svjetlosni, a nalaze se na središnjoj upravljackoj konzoli na zapovjednickom mostu; ili

.2 samostalni hidraulicni sustav za svaka vrata, pri cemu se svaki izvor energije sastoji od motora i pumpe, koji služe za otvaranje i zatvaranje vrata. Pored toga, mora postojati hidraulicki akumulator dovoljnog kapaciteta za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogucnost izvodenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojem se ukljucuje pumpa. Tekucina koja se koristi odabire se s obzirom na temperature koje se predvidaju za vrijeme rada sustava. Na središnjoj upravljackoj konzoli na zapovjednickom mostu treba predvidjeti grupni alarm niskog tlaka plina ili druga ucinkovita sredstva za pracenje gubitka akumulirane energije u hidraulickim akumulatorima. Mora se postaviti i indikator gubitka akumulirane energije na svakom mjestu upravljanja; ili

.3 samostalni elektricni sustav i motor za svaka vrata, pri cemu se svaki izvor energije sastoji od motora koji osigurava otvaranje i zatvaranje vrata. Izvor energije ima mogucnost automatskog napajanja iz kratkotrajnog izvora elektricne energije za slucaj nužde, u slucaju kvara glavnog izvora elektricne energije ili izvora elektricne energije u nuždi, te dovoljan kapacitet za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °.

Za sustave navedene u stavcima .7.3.1, .7.3.2 i .7.3.3, treba predvidjeti:

Sustavi energije za vodonepropusna klizna vrata s mehanickim pogonom moraju biti odvojeni od svih drugih sustava energije. Pojedinacni kvar u elektricnom ili hidraulicnom sustavu, osim hidraulicnog pokretaca, ne smije onemoguciti rucno otvaranje ili zatvaranje bilo kojih vrata.

.7.4

Upravljacke rucke moraju se nalaziti sa svake strane pregrade na visini od najmanje 1,6 metra iznad poda, a moraju biti tako rasporedene da osobe koje prolaze kroz vrata mogu držati obje rucke u položaju koji odgovara otvorenim vratima a da pri tome ne mogu slucajno aktivirati mehanizam za zatvaranje. Smjer okretanja rucki pri otvaranju i zatvaranju vrata mora biti u smjeru pokretanja vrata i mora biti jasno oznacen. Hidraulicne upravljacke rucke za vodonepropusna vrata u prostorijama nastambi moraju, ako je za pokretanje zatvaranja vrata potrebna samo jedna radnja, biti postavljene tako da njima ne mogu rukovati djeca, npr. iza vratašca pricvršcenih vijcima na visini najmanje 170 cm iznad razine palube.

Sa svake strane vrata nalazi se ploca s uputama za rukovanje sustavom vrata. Na svakim je vratima sa svake strane i ploca s tekstom ili slikama koje upozoravaju na opasnost zadržavanja u prostoru otvora vrata kada zapocne postupak zatvaranja vrata. Te su ploce izradene od trajnog materijala i cvrsto su pricvršcene. Tekst na ploci s uputama ili upozorenjem sadrži podatke o vremenu zatvaranja doticnih vrata.

.7.5

Elektricni uredaji i sastavni dijelovi vodonepropusnih vrata postavljaju se, kad god je to moguce, iznad pregradne palube i izvan opasnih podrucja i prostora.

.7.6

Zaštitna kucišta elektricnih dijelova koji se postavljaju ispod pregradne palube moraju pružati odgovarajucu zaštitu od prodora vode.

.7.7

Strujni krugovi elektricne energije, upravljackih uredaja, indikatora i alarma moraju se zaštititi od kvara tako da kvar strujnog kruga jednih vrata ne uzrokuje kvar strujnih krugova drugih vrata. Kratki spojevi ili drugi kvarovi u strujnim krugovima alarma ili indikatora ne smiju uzrokovati gubitak energije potrebne za upravljanje vratima. Poduzimaju se mjere kako prodor vode u elektricni uredaj smješten ispod pregradne palube ne bi uzrokovao otvaranje vrata.

.7.8

Pojedinacni elektricni kvar mehanickog pogona ili sustava za upravljanje vodonepropusnim kliznim vratima na mehanicki pogon ne smije uzrokovati otvaranje zatvorenih vrata. Mogucnost napajanja energijom treba neprekidno kontrolirati u tocki strujnog kruga što bliže svakom od motora, koji su odredeni stavkom.7.3. Svaki prestanak takvog napajanja trebao bi aktivirati zvucni i svjetlosni alarm na središnjoj upravljackoj konzoli na zapovjednickom mostu.

.8.1

Središnja upravljacka konzola na zapovjednickom mostu mora imati „glavni” prekidac s odabirom dva položaja: „lokalno upravljanje” koje omogucava lokalno otvaranje i lokalno zatvaranje vrata nakon uporabe bez automatskog zatvaranja te položaj „zatvorena vrata” kojim se automatski zatvaraju sva vrata koja su otvorena. Položaj „zatvorena vrata” omogucava lokalno otvaranje vrata i ponovno automatsko zatvaranje vrata nakon otpuštanja lokalnog mehanizma upravljanja. „Glavni” prekidac obicno je u položaju „lokalno upravljanje”. Položaj „zatvorena vrata” koristi se samo u slucaju nužde ili radi ispitivanja.

.8.2

Središnja upravljacka konzola na zapovjednickom mostu mora imati shematski prikaz razmještaja svih vrata, sa svjetlosnim indikatorima koji pokazuju jesu li pojedina vrata otvorena ili zatvorena. Crveno svjetlo pokazuje da su vrata potpuno otvorena a zeleno svjetlo da su vrata potpuno zatvorena. Kad se vrata zatvaraju daljinski, crveno svjetlo pokazuje medupoložaj treperenjem. Strujni krug indikatora nezavisan je od strujnog kruga upravljanja za svaka vrata.

.8.3

Ne smije postojati mogucnost daljinskog otvaranja vrata s mjesta središnjeg upravljanja.

.9.1

Sva vodonepropusna vrata moraju biti zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slucajevima iz stavaka.9.2 i.9.3 kada se mogu otvoriti za vrijeme plovidbe. Vodonepropusna vrata šira od 1,2 metra, dopuštena prema stavku.11, mogu se otvoriti jedino u okolnostima navedenim u tom stavku. Svaka vrata koja su otvorena u skladu s ovim stavkom moraju se moci odmah zatvoriti.

.9.2

Vodonepropusna vrata mogu se otvoriti za vrijeme plovidbe kako bi se omogucio prolaz putnika ili posade, ili ako rad u neposrednoj blizini vrata zahtijeva da budu otvorena. Vrata se moraju odmah zatvoriti kad osobe produ kroz vrata ili kad završi posao zbog kojeg su morala biti otvorena.

.9.3.

Dopušteno je da neka vodonepropusna vrata ostanu otvorena za vrijeme plovidbe samo ako je to prijeko potrebno; odnosno, ako se utvrdi da je to bitno za siguran i ucinkovit rad brodskih strojeva ili da bi se putnicima omogucio uobicajen slobodan prolaz kroz prostorije za putnike. Pomorska uprava države zastave donosi takvu odluku tek nakon pažljivog razmatranja posljedica takve odluke na rad i sposobnost broda za prevladavanje oštecenja. Vodonepropusna vrata za koja se dopusti da ostanu otvorena, moraju se jasno oznaciti u podacima o stabilitetu broda i moraju se moci odmah zatvoriti.

.10.1

Ako pomorska uprava države zastave odluci da su takva vrata bitna, vodonepropusna vrata zadovoljavajuce konstrukcije mogu se postaviti u vodonepropusnim pregradama koje odvajaju teret u medupalubnom prostoru. Ta vrata mogu biti sa šarkama, na valjcima ili klizna, ali ne smiju imati daljinsko upravljanje. Moraju se postaviti na što vecoj visini i što dalje od vanjske oplate koliko je to prakticno moguce, ali udaljenost njihovih vanjskih vertikalnih rubova od vanjske oplate ne smije biti manja od jedne petine širine broda, s time da se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu u visini najviše pregradne teretne linije.

.10.2

Ta se vrata moraju zatvoriti prije pocetka putovanja i moraju ostati zatvorena za vrijeme plovidbe; vrijeme otvaranja tih vrata u luci i njihova zatvaranja prije isplovljenja, unosi se u brodski dnevnik. Ako neka vrata moraju biti dostupna za vrijeme putovanja, moraju imati uredaj za sprecavanje neovlaštena otvaranja. Ako je predvideno postavljanje takvih vrata, pomorska uprava države zastave mora posebno razmotriti njihov broj i razmještaj.

.11

Prijenosne ploce na pregradama nisu dopuštene, osim u prostorima strojeva. Te ploce moraju uvijek biti na svom mjestu prije isplovljenja, a u plovidbi se ne smiju skidati osim ako je to, prema ocjeni zapovjednika broda, prijeko potrebno. Pomorska uprava države zastave može odobriti da se te prijenosne ploce zamijene najviše jednim kliznim vodonepropusnim vratima na mehanicki pogon u svakoj glavnoj poprecnoj pregradi, vecih dimenzija od onih navedenih u stavku.7.1.2, pod uvjetom da se ta vrata zatvore prije isplovljenja i ostanu zatvorena za vrijeme plovidbe, osim u slucaju hitne potrebe prema ocjeni zapovjednika broda. Ta vrata ne moraju zadovoljavati zahtjeve iz stavka.7.1.4 u vezi s potpunim zatvaranjem na rucni pogon za 90 sekundi. Vrijeme njihova otvaranja i zatvaranja, bez obzira na to je li brod u plovidbi ili u luci, upisuje se u brodski dnevnik.

14    Brodovi koji prevoze teretna vozila i njihovo pratece osoblje (pravilo 16)

.1 Ovo se pravilo primjenjuje na putnicke brodove projektirane ili prilagodene za prijevoz teretnih vozila i prateceg osoblja.

.2 Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, ukljucujuci pratece osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri cemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila 13 stavka .10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjednickom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pricvršceni.

.3 Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom.

15    Otvori u vanjskoj oplati ispod granicne linije urona (pravilo 17)

.1

Broj otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju mogucu mjeru u skladu s projektom i namjenom broda.

.2.1

Izvedba i ucinkovitost uredaja za zatvaranje bilo kojeg otvora na vanjskoj oplati mora odgovarati njihovoj namjeni i mjestu na kojem su postavljeni.

.2.2

U skladu sa zahtjevima važece Medunarodne konvencije o teretnim linijama, bocna okna se ne smiju postavljati tako da im pražnica bude ispod linije povucene paralelno s bocnim rubom pregradne palube, cija je najniža tocka 2,5 % širine broda ili 500 mm iznad najviše pregradne teretne linije, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veca.

.2.3

Sva bocna okna cije su pražnice ispod granicne linije urona izvode se tako da ih nitko ne može otvoriti bez dopuštenja zapovjednika broda.

.2.4

Ako su pražnice bilo kojeg bocnog okna u medupalublju, iz stavka.2.3, ispod linije povucene paralelno s bocnim rubom pregradne palube, cija je najniža tocka 1,4 metra uvecana za 2,5 % širine broda iznad vode kad brod isplovljava iz luke, sva bocna okna u tom medupalublju moraju biti vodonepropusno zatvorena i ucvršcena prije isplovljenja i ne smiju se otvarati dok brod ne uplovi u sljedecu luku. Pri primjeni ovog stavka može se, prema potrebi, dopustiti odgovarajuce odstupanje za slatku vodu.

.2.5

Bocna okna i njihovi poklopci koji nisu dostupni za vrijeme plovidbe zatvaraju se i osiguravaju prije isplovljenja.

.3

Broj izljeva, sanitarnih ispusta i slicnih otvora na vanjskoj oplati mora se svesti na najmanju mogucu mjeru, tako da svaki izljevni otvor služi za što više sanitarnih i drugih cijevi, ili na neki drugi odgovarajuci nacin.

.4

Svi usisi i ispusti na vanjskoj oplati, moraju imati ucinkovite i dostupne uredaje za sprecavanje svakog nekontroliranog ulaženja vode u brod.

.4.1

U skladu sa zahtjevima važece Medunarodne konvencije o teretnim linijama, ako u stavku.5 nije drukcije propisano, svaki zasebni ispust kroz vanjsku oplatu iz prostora ispod granicne linije urona mora imati jedan automatski nepovratni ventil s uredajem za zatvaranje s mjesta iznad pregradne palube ili dva automatska nepovratna ventila bez takvog uredaja, pod uvjetom da je gornji ventil postavljen iznad najviše pregradne teretne linije te da je uvijek dostupan radi pregleda u uvjetima službe.

Ako je postavljen ventil s uredajem za zatvaranje, mjesto upravljanja iznad pregradne palube mora uvijek biti lako dostupno i opremljeno indikatorima koji pokazuju je li ventil otvoren ili zatvoren.

.4.2

Na ispuste koji vode kroz vanjsku oplatu iz prostora iznad granicne linije urona, primjenjuju se zahtjevi važece Medunarodne konvencije o teretnim linijama.

.5

U prostoru stroja, glavni i pomocni usisi mora i ispusti koji su povezani s radom strojeva, moraju imati lako dostupne ventile postavljene izmedu cijevi i vanjske oplate ili izmedu cijevi i kutija pricvršcenih na vanjsku oplatu. Ventilima se može upravljati lokalno te moraju imati indikatore koji pokazuju jesu li ventili otvoreni ili zatvoreni.

.1 Rucna kola ili rucke ventila morske vode moraju biti lako dostupni za rukovanje. Svi ventili koji se koriste za dovod morske vode moraju se zatvarati okretanjem njihovih rucnih kola u smjeru kretanja kazaljke na satu.

.2 Ispusni cepovi ili ventili na boku broda za izljevne vode iz kotlova moraju biti na lako dostupnim mjestima ali ne ispod oplate palube. Cepovi ili ventili izvode se tako da se može lako utvrditi jesu li otvoreni ili zatvoreni. Cepovi moraju imati sigurnosne zaslone, izvedene tako da se ne mogu podici kad je cep otvoren.

.3 Svi ventili i cepovi u cjevovodima sustava kao što je sustav kaljuže i balasta, sustav goriva i maziva, sustav gašenja požara i vode za pranje, sustav rashladne vode, sanitarni sustav itd., moraju imati jasno oznacene funkcije.

.4 Druge ispusne cijevi, ako su ispod najviše pregradne teretne linije, moraju imati jednakovrijedna sredstva zatvaranja na boku broda; ako su iznad najviše pregradne teretne linije, moraju imati obican drenažni ventil. U oba slucaja ventili nisu potrebni ako se koriste cijevi iste debljine kao oplata posrednih izljeva iz zahoda i umivaonika, podnih izljeva iz praonica itd., opremljene poklopcima ili na drugi nacin zašticene od udara vode. Debljina stijenki tih cijevi ne treba biti veca od 14 mm.

.5 Ako se postavlja ventil s mehanizmom izravnog zatvaranja, mjesto s kojega se njime može upravljati mora uvijek biti lako dostupno te mora imati uredaj koji pokazuje je li ventil otvoren ili zatvoren.

.6 Ako su ventili s mehanizmima izravnog zatvaranja postavljeni u prostorima strojeva, dovoljno je da se njima može upravljati s mjesta gdje su smješteni, pod uvjetom da je to mjesto lako dostupno u svim uvjetima.

.6

Sva oprema i ventili na vanjskoj oplati propisani ovim pravilom moraju biti od celika, bronce ili drugog odobrenog elasticnog materijala. Ventili od obicnog lijevanog željeza ili slicnog materijala nisu prihvatljivi. Sve cijevi na koje se odnosi ovo pravilo moraju biti izradene od celika ili nekog drugog jednakovrijednog materijala koji odobri pomorska uprava države zastave.

.7

Otvori za prolaz ljudi i teretni otvori postavljeni ispod granicne linije urona moraju biti odgovarajuce cvrstoce. Prije isplovljenja broda moraju se ispravno zatvoriti tako da se osigura vodonepropusnost te moraju ostati zatvoreni za vrijeme plovidbe.

.8

Ti se otvori nikada ne postavljaju tako da im najniža tocka bude ispod najviše pregradne teretne linije.

16    Vodonepropusnost putnickih brodova iznad granicne linije urona (pravilo 20)

.1 Poduzimaju se sve opravdane i izvedive mjere da bi se ogranicilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomicnih pregrada ili okvira. Ako se djelomicne vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se sprijecilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštecenom stanju nagnut. Ako djelomicna vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube izmedu njih mora biti vodonepropusan.

.2 Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i cvrstoce te ucinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima.

.3 Na postojecim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrada moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 °C ili pod maksimalnim kutom nagiba u medufazama naplavljivanja, kako je odredeno izravnim proracunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veca. Odušnici tankova osim tankova tekuceg goriva mogu imati ispust i preko bocnih stijena nadgrada. Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje odredbe važece Medunarodne konvencije o teretnim linijama.

.4 Bocna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granicne linije urona, moraju biti ucinkovito projektirani i izvedeni te odgovarajuce cvrstoce, uzimajuci u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

.5 Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti ucinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i ucinkovito zatvoriti i uciniti vodonepropusnima.

17    Zatvaranje vrata za ukrcaj tereta (pravilo 20-1)

.1 Sljedeca vrata, smještena iznad granicne linije urona, moraju se zatvoriti i ucvrstiti prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i ucvršcena sve dok brod ne uplovi na sljedece pristanište:

.1 vrata za ukrcaj tereta u vanjskoj oplati ili granicnim stijenama zatvorenih nadgrada;

.2 pramcani štitnici postavljeni na mjestima navedenima u stavku.1.1;

.3 vrata za ukrcaj tereta u sudarnoj pregradi;

.4 vremenski nepropusne rampe koje se mogu koristiti za zatvaranje umjesto sredstava za zatvaranje iz stavaka.1.1 do zakljucno sa.1.3. Ako vrata nije moguce otvarati ili zatvarati dok je brod na vezu, takva se vrata mogu otvoriti ili ostaviti otvorenima dok se brod približava vezu ili se od njega udaljava, ali samo toliko koliko je potrebno da se omoguci brzo otvaranje ili zatvaranje vrata. U svakom slucaju, unutarnja pramcana vrata moraju uvijek biti zatvorena.

.2 Bez obzira na zahtjeve iz stavaka.1.1 i.1.4, pomorska uprava države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

.3 Zapovjednik broda mora osigurati provodenje ucinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku.1.

.4 Prije pocetka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila 22, unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku.1 te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

17-1    Vodonepropusnost od ro-ro palube (pregradne palube) do prostora ispod nje (pravilo 20-2)

.1.1 U skladu s odredbama iz stavaka.1.2 i.1.3, najniža tocka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

.1.2 ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihovi se otvori moraju nepropusno zatvoriti kako bi se sprijecio prodor vode u prostore ispod njih te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjednickom mostu;

.1.3 pomorska uprava države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjednickom mostu;

.1.4 prilazi navedeni u stavcima.1.2 i. 1.3 moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeci vez;

.1.5 zapovjednik broda mora osigurati provodenje ucinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3; i

.1.6 prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3;

.1.7 novi ro-ro putnicki brodovi klase C cija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnicki brodovi klase D, umjesto zahtjeva iz stavaka.1.1 do.1.6, mogu ispunjavati zahtjeve iz stavaka.2.1 do.2.3, ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

.2.1 Svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uredaje na zapovjednickom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

.2.2 svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeci vez;

.2.3 bez obzira na zahtjeve iz stavka.2.2, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu.

17-2    Pristup na ro-ro palube (pravilo 20-3)

Zapovjednik broda ili zaduženi casnik osiguravaju da bez izricitog dopuštenja zapovjednika broda ili zaduženog casnika, nijednom putniku ne bude dopušten pristup na zatvorenu ro-ro palubu za vrijeme plovidbe.

17-3    Zatvaranje pregrada na ro-ro palubi (pravilo 20-4)

.1 Sve poprecne i uzdužne pregrade koje se smatraju ucinkovitima u zadržavanju morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti na mjestu i ucvršcene prije isplovljenja broda i moraju ostati ucvršcene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeci vez.

.2 Bez obzira na zahtjeve iz stavka.1, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi u tim pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

18    Podaci o stabilitetu (pravilo 22)

.1 Za svaki putnicki brod, po završetku gradnje mora se provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava pomorska uprava države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio tocne smjernice o stabilitetu broda u razlicitim uvjetima službe.

.2 Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu znacajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavit ce se novi pokus nagiba.

.3 U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se provjera težine praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno pokus nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, utvrdi ili pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda.

.4 Pomorska uprava države zastave može pojedini brod osloboditi od provodenja pokusa nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz pokusa nagiba drugog broda iz iste serije te ako se u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobodenog od pokusa nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. Odnosi se na okružnicu MSC/Circ.1158.

.5 Kada se pokus nagiba ne može provesti da se dobiju pouzdani podaci, istisnina praznog broda i njegovo težište odreduju se pregledom praznog broda i tocnim izracunom. Odnosi se na podatke iz pravila 2.7 Medunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.

19    Planovi za upravljanje oštecenjem (pravilo 23)

Nacrti koji jasno prikazuju granicna omedenja vodonepropusnih odjeljaka na svakoj palubi i u svakom skladištu, otvore u njima s uredajima za zatvaranje i smještaj uredaja za upravljanje, te razmještaj sustava za ispravljanje nagiba uzrokovanog naplavljivanjem, moraju biti stalno izloženi kao smjernice casnicima u službi na brodu. Osim toga, brodski casnici moraju imati na raspolaganju i prirucnike s navedenim podacima.

20    Cjelovitost trupa i nadgrada, sprecavanje oštecenja i upravljanje oštecenjem (pravilo 23-2)

.1 Na zapovjednickom mostu treba predvidjeti indikatore za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno ucvršcena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsko osiguranje te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uredaja za ucvršcenje nisu na mjestu i potpuno osigurani te pomocu zvucnih alarma ako se takva vrata ili uredaji za zatvaranje otvore ili ako uredaji za zatvaranje nisu ucvršceni. Indikatorska ploca na zapovjednickom mostu mora imati funkciju za odabir nacina rada „luka/plovidba” postavljenu tako da se na zapovjednickom mostu oglasi zvucni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramcana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uredaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora elektricnom energijom nezavisno je od napajanja za upravljanje i ucvršcenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila pomorska uprava države zastave a koji su postavljeni na postojecim brodovima, ne moraju se mijenjati.

.2 Televizijski nadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode izvode se tako da na zapovjednickom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice postoji indikacija o svakom propuštanju kroz unutarnja i vanjska pramcana vrata, krmena vrata ili svaka druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

.3 Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati ucinkovitim sredstvima, kao što je televizijski nadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

.4 Upute o radnim postupcima za zatvaranje i ucvršcenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uredaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno ucvršceni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajucem mjestu.

21    Oznacivanje, redovito pokretanje i pregled vodonepropusnih vrata itd. (pravilo 24)

.1 Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bocnim oknima, ventilima i uredajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno.

.2 Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprecnim pregradama, koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe, moraju se pokretati svaki dan.

.3 Vodonepropusna vrata i svi njihovi uredaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan te svi ventili koji su potrebni za rad uredaja za izravnavanje nagiba broda u slucaju oštecenja, pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

.4 Ti ventili, vrata i uredaji moraju se na odgovarajuci nacin oznaciti kako bi se omogucila njihova pravilna uporaba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

22    Upisi u brodski dnevnik (pravilo 25)

.1 Vrata sa šarkama, skidljive ploce, bocna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema ovim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema ovim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

.2 U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu 21 s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

23    Podizne platforme i rampe za automobile

Na brodovima koji imaju visece palube za prijevoz putnickih vozila, izgradnja, postavljanje i rukovanje provode se u skladu s mjerama koje nalaže pomorska uprava države zastave. Za izgradnju se primjenjuju odgovarajuca pravila priznate organizacije.

24    Rešetkaste ograde

1. Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuce visine, predvidene su rešetkaste ograde cija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slucajno pasti s palube.

2. Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuce izvedbe.

DIO C

STROJEVI

1    Opcenito (pravilo 26)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Strojevi, kotlovi i druge posude pod tlakom te pripadajuci sustavi cjevovoda s armaturom moraju se postaviti i zaštititi tako da se svaka opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeci racuna o pomicnim dijelovima, vrucim površinama i drugim opasnostima.

.2 Predvidaju se sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad porivnih strojeva cak i u slucaju kvara jednog od bitnih pomocnih uredaja.

.3 Predvidaju se sredstva kojima ce se bez vanjske pomoci osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez ikakvog pogona.

NOVI BRODOVI KLASE B I C:

.4 Glavni porivni strojevi i svi pomocni strojevi bitni za poriv i sigurnost broda moraju nakon ugradnje raditi i kada je brod u uspravnom položaju i ako je u nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do 15 ° na bilo koju stranu u statickim uvjetima te 22,5 ° u dinamickim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamicki nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.5 Predvidaju se sredstva za zaustavljanje porivnih strojeva i brodskog vijka u slucaju nužde, s odgovarajucih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

.6 Smještaj i izvedba odušnika dnevnih i taložnih tankova goriva i tankova mazivog ulja moraju biti takvi da prsnuce odušnika ne smije prouzrociti prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu predvidaju se dva dnevna tanka goriva za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za poriv te bitni brodski sustavi ili jednakovrijedni uredaji kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B ili najmanje 4 sata za brodove klase C i D, pri najvecoj trajnoj snazi porivnog stroja i redovitom radnom opterecenju generatorskog postrojenja na moru.

2    Motori s unutarnjim izgaranjem (pravilo 27)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili obujam kucišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više, moraju na kucištu imati odgovarajuce odušne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajucom površinom odušnog otvora. Odušni ventili moraju biti opremljeni uredajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogucnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

3    Kaljužni sustav (pravilo 21)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1.1 Brodovi moraju biti opremljeni ucinkovitim kaljužnim sustavom koji omogucuje ispumpavanje i isušivanje svakog vodonepropusnog odjeljka, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekuceg goriva ili tereta u tekucem stanju, za koje su predvidena druga ucinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogucim uvjetima. Predvidaju se ucinkovita sredstva za isušivanje vode iz izoliranih skladišta.

.1.2 Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opcu namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne prikljucke na cjevovod kaljužnog sustava.

.1.3 Sve kaljužne cijevi koje se koriste u skladišnim tankovima goriva ili ispod njih ili u prostorima kotlova ili strojeva, ukljucujuci prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od celika ili drugog prikladnog materijala.

.1.4 Izvedba kaljužnog i balastnog cjevovoda mora biti takva da se sprijeci mogucnost prolaska mora i balasta u prostore za teret i prostore strojeva, ili iz jednog odjeljka u drugi. Poduzimaju se mjere kako bi se sprijecilo nehoticno naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima prikljucak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje balasta preko kaljužne pumpe.

.1.5 Sve razdjelne kutije i rucni ventili koji su povezani s kaljužnim sustavom moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.6 Poduzimaju se mjere za isušivanje zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

.1.6.1 Ako je nadvode do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda vecem od 5 °, isušivanje se izvodi pomocu odgovarajuceg broja izljeva odgovarajuce velicine izravno u more, ugradenih u skladu sa zahtjevima iz pravila 15.

.1.6.2 Ako je nadvode takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, isušivanje zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajuci prostor ili prostore odgovarajuceg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuce uredaje za ispuštanje u more. Pored toga potrebno je osigurati:

.1 da broj, velicina i raspored izljeva bude takav da se sprijeci nedopušteno nakupljanje slobodne vode;

.2 da se za sustav pumpi propisan ovim pravilom, poštuju zahtjevi za sve ugradene sustave za gašenje požara raspršivanjem vode pod tlakom;

.3 da se voda onecišcena benzinom ili drugim opasnim tvarima ne ispušta u prostorije strojeva ili druge prostore u kojima mogu postojati zapaljiva sredstva; i

.4 da palubni izljevi budu opremljeni uredajima za sprecavanje istjecanja plina za gašenje ako je zatvoreni prostor za teret zašticen sustavom za gašenje požara ugljikovim dioksidom.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.1.6.3 Sustav odljeva za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti kolicinu vode iz pumpi sustava za orošavanje i protupožarnih pumpi, uzimajuci u obzir nagib i trim broda.

.1.6.4 Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uredajima za prskanje i hidrantima, moraju imati odgovarajuci broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskacima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najucinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.2.1 Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku.1.1 mora biti sposoban za rad u svim mogucim uvjetima nakon havarije, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu se svrhu u pravilu postavljaju bocni usisi osim u uskim odjeljcima na krajevima broda u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobicajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

.2.2 Ako je moguce, kaljužne pumpe s mehanickim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštecenja. Ako su glavni porivni strojevi, pomocni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguce, moraju rasporediti po tim odjeljcima.

.2.3 Svaka zahtijevana kaljužna pumpa, osim dodatnih pumpi koje se mogu postaviti samo u prostorima pikova, postavljena je tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku.1.1.

.2.4 Svaka kaljužna pumpa s mehanickim pogonom mora biti izvedena tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Neovisne kaljužne pumpe s mehanickim pogonom smještene u prostorima strojeva moraju imati izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predvidena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno rasporedeni, a promjer usisa u prostorijama strojeva ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev.

.2.5 Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih stavkom.2.4, u prostorijama strojeva je predviden izravni usisni vod u slucaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najvece raspoložive neovisne pumpe s mehanickim pogonom do razine pražnjenja prostorija strojeva; usis mora imati isti promjer kao i otvor glavnog usisa korištenih pumpi.

.2.6 Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajucoj visini iznad podnica u strojarnici.

.2.7 Sve cijevi kaljuže do prikljucaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi.

.2.8 Promjer „d” glavnih cijevi usisa kaljuže i ogranaka izracunava se prema sljedecim formulama. Medutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu velicinu koja je prihvatljiva pomorskoj upravi države zastave: glavna usisna cijev kaljuže:

image

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže izmedu sabirnih kutija i usisa:

image

pri cemu je:

d

unutarnji promjer glavne kaljužne cijevi (u milimetrima),

L i B

duljina i širina broda (u metrima),

L1

duljina odjeljaka, i

D

teoretska visina broda do pregradne palube (u metrima) pod uvjetom da se na brodu koji ima zatvoreni prostor za teret na pregradnoj palubi s unutarnjim sustavom odljeva u skladu sa zahtjevima iz stavka.1.6.2, a koji se proteže cijelom duljinom broda, D mjeri do sljedece palube iznad pregradne palube. Ako zatvoreni prostori za teret obuhvacaju manju duljinu, D se racuna kao teoretska visina do pregradne palube uvecana za lh/L, pri cemu su l i h ukupna duljina i visina zatvorenih teretnih prostora.

.2.9 Poduzimaju se mjere kako bi se sprijecilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže, bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (ako se mjeri okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

.2.10 Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog cjevovoda izvode se tako da, u slucaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštecenje pumpe ili njezine prikljucne cijevi na glavni kaljužni vod izvan crte povucene na jednoj petini širine broda, ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednicki za sve pumpe, mora postojati mogucnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa, upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slucaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slucaju naplavljivanja, pumpa može izbacivati vodu iz svakog odjeljka, kako je navedeno u stavku 2.1.; u tom slucaju mora postojati mogucnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slucaj nužde.

.2.11 Svi pipci i ventili navedeni u stavku.2.10 kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno oznacene upravljacke uredaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

4    Broj i vrsta kaljužnih pumpi (pravilo 21)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

do 250 putnika

:

jedna pumpa prikljucena na glavni stroj i jedna neovisno pogonjena pumpa, smještena izvan strojarnice i s pogonom izvan strojarnice,

preko 250 putnika

:

jedna pumpa prikljucena na glavni stroj i dvije neovisno pogonjene pumpe, od kojih je jedna smještena izvan strojarnice i ima pogon izvan strojarnice.

Pumpa prikljucena na glavni stroj može se zamijeniti jednom neovisno pogonjenom pumpom.

Pražnjenje vrlo malih odjeljaka može se obavljati prenosivim rucnim pumpama.

5    Sredstvo za plovidbu nazad (pravilo 28)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Mora se predvidjeti dovoljna snaga za plovidbu nazad kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

.2 Mora se provjeriti i zabilježiti sposobnost strojeva da se, u odgovarajucem vremenu pri najvecoj brzini u plovidbi naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajucoj udaljenosti zaustavi brod.

.3 Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru gibanja broda i udaljenostima zabilježeni na pokusnoj plovidbi, moraju biti na raspolaganju zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima pokusne plovidbe za brodove s više brodskih vijaka, kojima se utvrduje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slucaju kvara na jednom ili više brodskih vijaka.

6    Kormilarski uredaj (pravilo 29)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Svaki brod mora imati ucinkoviti glavni i pomocni kormilarski uredaj. Glavni i pomocni kormilarski uredaj izvode se tako da kvar na jednom uredaju ne onemoguci rad drugog uredaja.

.2 Glavni kormilarski uredaj i struk kormila moraju:

.2.1 imati odgovarajucu cvrstocu i sposobnost kormilarenja brodom pri najvecoj brzini u plovidbi naprijed, te moraju biti izvedeni tako da se ne oštete pri najvecoj brzini u plovidbi nazad;

▼M2

.2.2 imati sposobnost zakretanja kormila iz položaja od 35° na jednoj strani do 35° na drugoj strani pri najvećem gazu broda i najvećoj brzini u plovidbi naprijed te pod istim uvjetima iz položaja od 35° na bilo kojoj strani do 30° na drugoj strani za najviše 28 sekundi. Ako je dokazivanje ispunjavanja ovog zahtjeva nepraktično tijekom pokusne plovidbe pri najvećem gazu broda i brzini plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu, ispunjavanje ovog uvjeta moguće je neovisno o datumu izgradnje broda dokazati jednom od sljedećih metoda:

.1 tijekom pokusne plovidbe brod je na ravnoj kobilici i kormilo je potpuno uronjeno pri brzini plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu; ili

.2 ako potpuno uranjanje kormila tijekom pokusne plovidbe nije moguće, potrebno je izračunati brzinu plovidbe naprijed na temelju uronjene površine lista kormila u uvjetima predloženog pokusnog opterećenja. Izračunana brzina plovidbe naprijed mora rezultirati silom i zakretnim momentom na glavni kormilarski uređaj čije su vrijednosti najmanje jednake vrijednostima koje bi nastale pri pokusnoj plovidbi pri najvećem gazu broda i brzini plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu; ili

.3 sila i zakretni moment na kormilu pri opterećenjima u pokusnoj plovidbi pouzdano su izračunani i ekstrapolirani za najveće opterećenje. Brzina broda mora odgovarati najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu brodskog vijka.

▼M1

.2.3 imati mehanicki pogon, ako je potrebno, kako bi se zadovoljili zahtjevi iz stavka.2.2.2 te u svakom slucaju kada se u skladu sa stavkom 2.2.1 zahtijeva da promjer struka kormila na mjestu spoja s rudom kormila iznosi više od 120 mm, iskljucujuci pojacanje za plovidbu kroz led.

.3 Pomocni kormilarski uredaj, ako je postavljen, mora:

.1 imati odgovarajucu cvrstocu i sposobnost kormilarenja brodom pri uobicajenoj brzini plovidbe te se mora brzo aktivirati u slucaju nužde;

▼M2

.2 imati sposobnost zakretanja kormila iz položaja od 15° na jednoj strani do 15° na drugoj strani za najviše 60 sekundi pri najvećem gazu broda i polovini najveće brzine u plovidbi naprijed ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Ako je dokazivanje ispunjavanja ovog zahtjeva nepraktično tijekom pokusne plovidbe pri najvećem gazu broda i polovini brzine plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, ispunjavanje ovog uvjeta moguće je neovisno o datumu izgradnje broda dokazati jednom od sljedećih metoda:

.1 tijekom pokusne plovidbe brod je u ravnoj kobilici i kormilo je potpuno uronjeno pri polovini brzine plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća; ili

.2 ako potpuno uranjanje kormila tijekom pokusne plovidbe nije moguće, potrebno je izračunati brzinu plovidbe naprijed na temelju uronjene površine lista kormila u predloženim uvjetima pokusnog opterećenja. Izračunana brzina plovidbe naprijed mora rezultirati silom i zakretnim momentom na glavni kormilarski uređaj čije su vrijednosti najmanje jednake vrijednostima koje bi nastale pri pokusnoj plovidbi pri najvećem gazu broda i polovini brzine plovidbe naprijed koja odgovara najvećem stalnom broju okretaja glavnog stroja i najvećem nazivnom usponu ili 7 čvorova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća; ili

.3 sila i zakretni moment na kormilu pri opterećenjima u pokusnoj plovidbi pouzdano su izračunani i ekstrapolirani za najveće opterećenje.

▼M1

.3 imati mehanicki pogon ako je potrebno, kako bi se zadovoljili zahtjevi iz stavka.3.2 te u svakom slucaju kada promjer struka kormila na mjestu spoja s rudom kormila iznosi više od 230 mm, iskljucujuci pojacanje za plovidbu kroz led.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.4 Pogonske jedinice kormilarskog uredaja moraju:

.1 biti izvedene tako da se automatski ponovno ukljucuju kad se uspostavi napajanje energijom nakon prekida; i

.2 imati mogucnost ukljucivanja sa zapovjednickog mosta. U slucaju prekida energije na bilo kojoj pogonskoj jedinici kormilarskog uredaja, na zapovjednickom se mostu mora ukljuciti zvucni i svjetlosni alarm.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.5 Ako glavni kormilarski uredaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomocni kormilarski uredaj nije potreban, pod uvjetom:

.1 da glavni kormilarski uredaj može upravljati kormilom kako se zahtijeva prema stavku.2.2.2 dok bilo koja od pogonskih jedinica ne radi;

.2 da je glavni kormilarski uredaj izveden tako da se kvar na njegovom cjevovodu ili na jednoj od pogonskih jedinica može izolirati te da se sposobnost kormilarenja može održati ili u kratkom vremenu ponovno uspostaviti.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6 Mora se predvidjeti upravljanje kormilarskim uredajem:

.1 za glavni kormilarski uredaj, sa zapovjednickog mosta i iz prostorije kormilarskog uredaja;

.2 ako je glavni kormilarski uredaj izveden u skladu sa stavkom.4, pomocu dva neovisna sustava upravljanja kojima se može upravljati sa zapovjednickog mosta. Pritom nisu potrebna dva kormilarska kola ili dvije poluge. Ako se sustav upravljanja sastoji od hidraulickog telemotora, drugi neovisni sustav nije potreban;

.3 za pomocni kormilarski uredaj, u prostoriji kormilarskog uredaja, a ako ima mehanicki pogon, i sa zapovjednickog mosta te citav sustav upravljanja mora biti neovisan od sustava upravljanja glavnim kormilarskim uredajem.

.7 Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomocnim kormilarskim uredajem sa zapovjednickog mosta, mora zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.1 ako je elektrican, mora imati vlastiti zasebni strujni krug s napajanjem iz strujnog kruga pogona kormilarskog uredaja, s mjesta unutar prostorije kormilarskog uredaja ili izravno sa sabirnica sklopne ploce, koje napajaju taj strujni krug pogona kormilarskog uredaja s tocke na sklopnoj ploci, koja se nalazi uz napajanje strujnog kruga kormilarskog uredaja;

.2 u prostoriji kormilarskog uredaja mora se predvidjeti iskljucivanje bilo kojeg sustava upravljanja kormilarskim uredajem sa zapovjednickog mosta;

.3 mora postojati mogucnost pokretanja sustava sa zapovjednickog mosta;

.4 u slucaju kvara u napajanju sustava upravljanja elektricnom energijom, na zapovjednickom se mostu mora ukljuciti zvucni i svjetlosni alarm; i

.5 strujni krugovi za napajanje sustava upravljanja kormilarskim uredajem moraju biti zašticeni samo od kratkog spoja.

.8 Strujni krugovi elektricne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uredajem zajedno s pripadajucim dijelovima, kabelima i cijevima, koji se zahtijevaju prema ovom pravilu i pravilu 7, moraju biti što dalje jedan od drugog po citavoj duljini.

.9 Predvidaju se sredstva za vezu izmedu zapovjednickog mosta i prostorije kormilarskog uredaja ili drugog pomocnog mjesta za kormilarenje.

.10 Kutni položaj kormila mora:

.1 biti prikazan na zapovjednickom mostu ako glavni kormilarski uredaj ima mehanicki pogon. Ocitavanje kuta kormila mora biti neovisno o sustavu upravljanja kormilarskim uredajem;

.2 biti uocljiv u prostoriji kormilarskog uredaja.

.11 Hidraulicki kormilarski uredaj mora imati:

.1 uredaje za održavanje cistoce hidraulicne tekucine uzimajuci u obzir tip i izvedbu hidraulicnog sustava;

.2 alarm niske razine za svaki spremnik hidraulicne tekucine koji ce brzo upozoriti na istjecanje hidraulicne tekucine. Zvucni i svjetlosni alarmi moraju se ukljuciti na zapovjednickom mostu i u prostoriji strojeva na mjestu gdje se mogu odmah uociti; i

.3 ugradeni skladišni tank dovoljnog kapaciteta za ponovno punjenje najmanje jednog sustava za pokretanje, ukljucujuci i spremnik, ako je glavni kormilarski uredaj na mehanicki pogon. Skladišni tank mora biti stalno prikljucen na cjevovod tako da se hidraulicni sustavi mogu lako dopuniti iz prostorije kormilarskog uredaja te mora imati mjerac kolicine tekucine.

12 Prostorije kormilarskog uredaja moraju:

.1 biti uvijek dostupne i po mogucnosti odvojene od prostorije strojeva; i

.2 imati prikladnu opremu koja osigurava radni pristup postrojenju i upravljackim uredajima kormilarskog uredaja. Ta oprema ukljucuje rukohvate i rešetke ili protuklizne površine kojima se osiguravaju odgovarajuci radni uvjeti u slucaju istjecanja hidraulicne tekucine.

7    Dodatni zahtjevi za elektricni i elektrohidraulicni kormilarski uredaj (pravilo 30)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D I POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Na zapovjednickom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem treba postaviti indikatore rada motora elektricnog i elektrohidraulicnog kormilarskog uredaja.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2 Svaki elektricni ili elektrohidraulicni kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica, mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploce; medutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploce za slucaj nužde. Pomocni elektricni ili elektrohidraulicni kormilarski sustav povezan s glavnim elektricnim ili elektrohidraulicnim kormilarskim sustavom može se prikljuciti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju elektricni ili elektrohidraulicni kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih prikljuciti te moraju istodobno raditi.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.3

Za elektricne i elektrohidraulicne krugove i motore kormilarskog uredaja treba predvidjeti zaštitu od kratkog spoja i alarm u slucaju preopterecenja. Nadstrujna zaštita, ukljucujuci struju za upucivanje, ako postoji, ne smije biti manja od dvostrukog punog strujnog opterecenja motora ili kruga koji se zašticuje, i mora biti izvedena tako da dopusti prolaz odgovarajucih struja upucivanja.

Alarmi propisani u ovom stavku moraju biti i zvucni i svjetlosni te se moraju nalaziti na uocljivom mjestu u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljackoj prostoriji iz koje se redovito upravlja glavnim strojevima i u skladu s pravilom 6 u dijelu E ovog poglavlja.

.4

Ako se pomocni kormilarski uredaj, za koji se prema pravilu II-1/6.3.3 zahtijeva mehanicki pogon, ne pokrece elektricnom energijom ili se pokrece elektromotorom namijenjenim prvenstveno za druge službe, glavni kormilarski uredaj može se napajati preko strujnog kruga s glavne sklopne ploce. Ako se takav elektromotor, namijenjen prvenstveno za druge službe, koristi za pogon pomocnog kormilarskog uredaja, pomorska uprava države zastave može odustati od zahtjeva iz stavka.3, ako utvrde da su zaštitni uredaji zadovoljavajuci, zajedno sa zahtjevima navedenim u pravilu 6.4.1 i 6.4.2 koji se odnose na pomocni kormilarski uredaj.

8    Sustavi ventilacije u prostorima strojeva (pravilo 35)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

Prostorije strojeva kategorije A moraju se na odgovarajuci nacin ventilirati kako bi se, dok strojevi ili kotlovi u njima rade punom snagom u svim vremenskim uvjetima, ukljucujuci i nevrijeme, osigurao dovoljan dotok zraka radi sigurnosti i ugodnih uvjeta rada osoblja, kao i rada strojeva.

9    Veza izmedu zapovjednickog mosta i prostora strojeva (pravilo 37)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

Brod mora imati najmanje dva neovisna sredstva za vezu radi prenošenja zapovjedi sa zapovjednickog mosta do mjesta u strojarnici ili u upravljackoj prostoriji iz koje se redovito upravlja brzinom i smjerom poriva brodskih vijaka: jedno od njih mora biti strojarski telegraf koji omogucava vizualnu indikaciju zapovjedi i odgovora u strojarnici i na zapovjednickom mostu. Odgovarajuca sredstva za vezu treba predvidjeti na svim drugim mjestima s kojih se može upravljati brzinom ili smjerom poriva brodskih vijaka.

10    Alarm strojara (pravilo 38)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

Mora se predvidjeti alarm strojara kojim se upravlja iz upravljacke prostorije strojarnice ili, prema potrebi, s manevarske platforme, a koji se jasno cuje u stambenim prostorijama strojara i/ili na zapovjednickom mostu ako je potrebno.

11    Smještaj uredaja za slucaj nužde (pravilo 39)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

Izvori elektricne energije za slucaj nužde, protupožarne pumpe, kaljužne pumpe osim onih koje su posebno namijenjene za prostore ispred sudarne pregrade, ugradeni sustav za gašenje požara u skladu sa zahtjevima iz poglavlja II-2. te drugi uredaji za slucaj nužde koji su bitni za sigurnost broda, osim sidrenih vitla, ne smiju biti postavljeni ispred sudarne pregrade.

12    Uredaji za upravljanje postrojenjem (pravilo 31)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Glavni i pomocni strojevi koji su bitni za poriv i sigurnost broda moraju imati ucinkovita sredstva za upravljanje.

.2 Ako je predvideno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta, a prostorije strojeva su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeci uvjeti:

.1 brzinom, smjerom poriva i, prema potrebi, usponom brodskog vijka mora se u potpunosti upravljati sa zapovjednickog mosta u svim uvjetima plovidbe, ukljucujuci manevriranje;

.2 daljinsko se upravljanje izvodi za svaki neovisni brodski vijak, pomocu uredaja za upravljanje koji je projektiran i izveden tako da nisu potrebni posebni zahtjevi u pogledu pojedinosti rada strojeva kojima upravlja. Ako istodobno radi više brodskih vijaka, njima se može upravljati pomocu jednog upravljackog uredaja;

.3 glavni porivni strojevi moraju imati uredaj za zaustavljanje u slucaju nužde koji se nalazi na zapovjednickom mostu, a ne ovisi o sustavu upravljanja sa zapovjednickog mosta;

.4 zapovijedi porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta moraju biti vidljive u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva ili na manevarskoj platformi;

.5 daljinsko upravljanje porivnim strojevima moguce je samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na tim su mjestima dopuštena medusobno povezana upravljacka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjednickog mosta na prostorije strojeva moguce je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati sredstva za sprecavanje znacajne promjene vijcanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo;

.6 mora postojati mogucnost lokalnog upravljanja porivnim strojevima, cak i u slucaju kvara bilo kojeg dijela sustava za daljinsko upravljanje;

.7 sustav daljinskog upravljanja izvodi se tako da se u slucaju njegovog kvara ukljuci alarm. Postojeca brzina i smjer poriva vijaka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje;

.8 na zapovjednickom mostu moraju se postaviti indikatori za:

.1 brzinu i smjer vrtnje brodskog vijka sa stalnim usponom;

.2 brzinu i položaj uspona krila brodskog vijka s promjenjivim usponom;

.9 na zapovjednickom mostu i u prostoriji strojeva mora se postaviti alarm koji ce upozoriti na nizak tlak zraka za upucivanje, koji mora biti na razini koja omogucuje upucivanje glavnog stroja. Ako je sustav daljinskog upravljanja porivnim strojem predviden za automatsko upucivanje, broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upucivanja mora se ograniciti kako bi se sacuvao dovoljan tlak zraka da se upucivanje može obaviti s lokalnog mjesta upravljanja.

.3 Ako su glavni porivni strojevi i pripadajuci strojevi, ukljucujuci glavne izvore napajanja elektricnom energijom, opremljeni razlicitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljacke prostorije, naprave i uredaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i ucinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.4 Opcenito, sustavi automatskog upucivanja, rada i upravljanja moraju imati uredaje za rucno iskljucivanje automatskih upravljackih uredaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemoguciti uporabu rucnog upravljanja.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5 Glavni i pomocni strojevi koji su bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju imati ucinkovita sredstva za rad i upravljanje. Svi sustavi upravljanja bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju biti neovisni ili izvedeni tako da kvar jednog sustava ne utjece nepovoljno na rad drugog sustava.

.6 Ako je predvideno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta, primjenjuju se sljedeci uvjeti:

.1 brzinom, smjerom poriva i, prema potrebi, usponom brodskog vijka mora se u potpunosti upravljati sa zapovjednickog mosta u svim uvjetima plovidbe, ukljucujuci manevriranje;

.2 upravljanje se izvodi pomocu pojedinacnog uredaja za upravljanje za svaki neovisni brodski vijak s automatskim upravljanjem svih pripadajucih službi, ukljucujuci prema potrebi i sredstva za sprecavanje preopterecenja porivnih strojeva. Ako istodobno radi više brodskih vijaka, njima se može upravljati pomocu jednog upravljackog uredaja;

.3 glavni porivni strojevi moraju imati uredaj za zaustavljanje u slucaju nužde koji se nalazi na zapovjednickom mostu, a ne ovisi o sustavu upravljanja sa zapovjednickog mosta;

.4 zapovijedi porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta moraju biti vidljive u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva i na manevarskoj platformi;

.5 daljinsko upravljanje porivnim strojevima moguce je samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na tim su mjestima dopuštena medusobno povezana upravljacka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja izmedu zapovjednickog mosta i prostorija strojeva moguce je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati sredstva za sprecavanje znacajne promjene vijcanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo;

.6 mora postojati mogucnost lokalnog upravljanja porivnim strojevima, cak i u slucaju kvara bilo kojeg dijela sustava za daljinsko upravljanje. Takoder mora postojati mogucnost da se pomocnim strojevima bitnima za poriv i sigurnost broda upravlja na tom stroju ili u njegovoj blizini;

.7 sustav daljinskog upravljanja izvodi se tako da se u slucaju njegovog kvara ukljuci alarm. Postojeca brzina i smjer poriva vijaka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje;

.8 na zapovjednickom mostu, u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva i na manevarskoj platformi, moraju se postaviti indikatori za:

.8.1 brzinu i smjer vrtnje brodskog vijka sa stalnim usponom; i

.8.2 brzinu i položaj uspona krila brodskog vijka s upravljivim usponom;

.9 na zapovjednickom mostu i u prostoriji strojeva treba postaviti alarm koji ce upozoriti na nizak tlak zraka za upucivanje, koji mora biti na razini koja omogucuje upucivanje glavnog stroja. Ako je sustav daljinskog upravljanja porivnim strojem predviden za automatsko upucivanje, broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upucivanja mora se ograniciti kako bi se sacuvao dovoljan tlak zraka da se upucivanje može obaviti s lokalnog mjesta upravljanja.

.7 Ako su glavni porivni strojevi i pripadajuci strojevi, ukljucujuci glavne izvore napajanja elektricnom energijom, opremljeni razlicitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljacke prostorije, naprave i uredaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i ucinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.8 Opcenito, sustavi automatskog upucivanja, rada i upravljanja moraju imati uredaje za rucno iskljucivanje automatskih upravljackih uredaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemoguciti uporabu rucnog upravljanja.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2012. ILI POSLIJE, DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.9 Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2012. ili poslije, sustavi za automatizaciju moraju biti projektirani tako da se osigura da casnik na straži pravovremeno dobije pocetno upozorenje o predstojecem ili neizbježnom usporavanju ili zaustavljanju porivnog sustava kako bi procijenio navigacijske okolnosti u slucaju nužde. Sustavi moraju posebno nadzirati, pratiti, izvještavati, upozoravati i poduzimati sigurnosne mjere radi usporavanja ili zaustavljanja poriva, cime ce se casniku na straži omoguciti da djeluje rucno, osim u onim slucajevima u kojima bi rucno djelovanje u kratkom vremenskom roku prouzrocilo potpuni kvar stroja i/ili porivne opreme, na primjer u slucaju prekoracenja brzine.

13    Sustavi cjevovoda pare (pravilo 33)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Svaka cijev za paru i svaki njezin prikljucak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterecenja kojima mogu biti izloženi.

.2 Predvidaju se sredstva za odvod kondenzata iz svih cijevi za paru u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni hidraulicki udar.

.3 Ako postoji mogucnost da u cijev za paru ili prikljucak ude para iz bilo kojeg izvora koji ima veci tlak od predvidenog, potrebno je postaviti odgovarajuci redukcijski ventil, ispusni ventil i manometar.

14    Sustavi stlacenog zraka (pravilo 34)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Predvidaju se uredaji za sprecavanje pretlaka u bilo kojem dijelu sustava stlacenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kucištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom pretlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi stlaceni zrak. Svi sustavi moraju imati odgovarajuce uredaje za rasterecenje tlaka.

.2 Glavni sustavi zraka za upucivanje glavnih porivnih motora s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajuci nacin zašticeni od ucinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upucivanje.

.3 Sve tlacne cijevi iz kompresora zraka za upucivanje moraju voditi izravno do spremnika zraka za upucivanje, a sve cijevi za upucivanje od spremnika zraka do glavnih i pomocnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlacnog sustava cjevovoda kompresora.

.4 Potrebno je postaviti uredaje za odstranjivanje ulja i vode u sustavima stlacenog zraka.

15    Zaštita od buke (pravilo 36) ( 3 )

▼M2

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI NISU OBUHVAĆENI PRAVILOM II-1/A-1/4:

▼M1

Poduzimaju se mjere da se buka strojeva u prostorima strojeva svede na prihvatljivu razinu. Ako se ta buka ne može dovoljno smanjiti, izvor prekomjerne buke treba izolirati ili odvojiti na odgovarajuci nacin ili treba osigurati prostor zaklonjen od buke, ako u tom prostoru mora boraviti osoblje. Osoblje koje ulazi u takve prostore mora imati štitnike za uši.

16    Dizala

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.1 Dizala za putnike i teret moraju u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili kolicine robe, biti u skladu s odredbama koje odredi pomorska uprava države zastave u svakom pojedinom slucaju ili za svaku vrstu postrojenja.

.2 Nacrte za montažu i upute za održavanje, ukljucujuci i odredbe o redovitim pregledima, odobrava pomorska uprava države zastave, koja pregledava i odobrava postrojenje prije pocetka uporabe.

.3 Po odobrenju, pomorska uprava države zastave izdaje svjedodžbu koja se mora cuvati na brodu.

.4 Pomorska uprava države zastave može dopustiti da redovite preglede obavlja strucnjak kojeg ovlasti ona sama ili priznata organizacija.

DIO D

ELEKTRICNE INSTALACIJE

1    Opcenito (pravilo 40)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Elektricne instalacije moraju biti takve:

.1 da su svi pomocni elektricni uredaji potrebni za održavanje redovitih uvjeta rada i života na brodu osigurani bez uporabe izvora energije za slucaj nužde;

.2 da su elektricni uredaji bitni za sigurnost osigurani u razlicitim uvjetima nužde; i

.3 da su putnici, posada i brod osigurani od opasnosti koje može prouzrociti elektricna struja.

.2 Pomorska uprava države zastave mora poduzeti odgovarajuce mjere kako bi se osigurala jednoznacna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s elektricnim instalacijama ( 4 ).

2    Osnovni izvor elektricne energije i sustavi rasvjete (pravilo 41)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Novi brodovi klase C i D na kojima je elektricna energija jedina energija za održavanje rada pomocnih službi bitnih za sigurnost broda te novi i postojeci brodovi klase B na kojima je elektricna energija jedina energija za održavanje rada pomocnih službi bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omoguci rad navedenih službi ako jedan od generatora ne radi.

Na novim brodovima klase C i D cija je duljina manja od 24 metra, jedan od glavnih generatora može biti glavni pogonski stroj, pod uvjetom da ima takvu snagu da omoguci rad navedenih službi ako drugi generator ne radi.

.2.1 Osnovni sustav elektricne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada, mora imati napajanje iz osnovnog izvora elektricne energije.

.2.2 Osnovni sustav elektricne rasvjete izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor elektricne energije, pripadajuca transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploca i glavna sklopna ploca rasvjete, ne onemoguce rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu 3.

.2.3 Sustav elektricne rasvjete u nuždi izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor elektricne energije u nuždi, pripadajuca transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploca i glavna sklopna ploca rasvjete, ne onemoguce rad glavnog sustava rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu.

.3 Glavna sklopna ploca postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguce, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploca mogu utjecati na redovito napajanje elektricnom energijom.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2012. ILI POSLIJE:

.4 Na brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2012. ili poslije, osigurava se dodatna rasvjeta u svim kabinama, kojom se jasno oznacava izlaz, tako da svi putnici mogu pronaci put do vrata. Ta rasvjeta, koja može biti prikljucena na izvor elektricne energije u nuždi ili može imati samostalni izvor elektricne energije u svakoj kabini, automatski se pali kada uobicajena rasvjeta kabine izgubi napajanje te mora ostati ukljucena najmanje 30 minuta.

3    Izvor elektricne energije u slucaju nužde (pravilo 42)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1

Svaki brod mora imati samostalni izvor elektricne energije u nuždi sa sklopnom plocom za slucaj nužde, smješten iznad pregradne palube, na lako dostupnom mjestu koje ne smije graniciti s prostorima strojeva kategorije A ili prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor elektricne energije ili glavna sklopna ploca.

.1 Zahtjev iz prvog stavka nije obvezan ako je brod projektiran tako da ima dva potpuno redundantna prostora strojarnice, odvojena najmanje jednim vodonepropusnim i vatrootpornim odjeljkom i dvjema pregradama ili nekom drugom konstrukcijom kojom se osigurava jednaka razina sigurnosti te ako je u svakoj strojarnici najmanje jedan generator s pripadajucom sklopnom plocom itd.

.2

Izvor elektricne energije u nuždi može biti akumulatorska baterija koja može zadovoljiti zahtjeve iz stavka.5 bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona, ili generator koji može zadovoljiti zahtjeve iz stavka.5 a pokrece ga stroj s unutarnjim izgaranjem koji se neovisno opskrbljuje gorivom cije je plamište najmanje 43 °C, s automatskim upucivanjem za nove brodove i odobrenim nacinom upucivanja za postojece brodove te koji ima kratkotrajni izvor elektricne energije u nuždi u skladu sa stavkom.6, osim ako je, u slucaju novih brodova klase C i D cija je duljina manja od 24 metra, predvidena neovisna baterija na odgovarajucem mjestu za odredenog potrošaca i vremensko razdoblje u skladu s ovim pravilima.

.3

Izvor elektricne energije u nuždi izvodi se tako da može ucinkovito raditi ako je poprecni nagib broda do 22,5 ° a uzdužni nagib 10 °. Generatori za slucaj nužde moraju imati mogucnost trenutacnog upucivanja u svim mogucim hladnim uvjetima, a na novim brodovima moraju imati mogucnost automatskog upucivanja.

.4

Sklopna ploca za slucaj nužde mora biti smještena što bliže izvoru elektricne energije u nuždi.

.5

Izvor energije u nuždi koji se zahtijeva prema stavku.1 mora biti:

.1 opcenito, sposoban za rad u trajanju od:

12 sati za brodove klase B (nove i postojece)

6 sati za brodove klase C (nove)

3 sata za brodove klase D (nove);

.2 posebno, sposoban za istovremeni rad sljedecih potrošaca, u propisanom trajanju za pojedine klase brodova kao što je prethodno navedeno:

(a) jedne neovisne kaljužne pumpe i jedne od protupožarnih pumpi;

(b) rasvjete u nuždi:

1. na svim zbornim mjestima ili mjestima ukrcaja i duž bokova, u skladu s pravilom III/5.3;

2. u svim hodnicima, stubištima i izlazima koji vode do zbornih mjesta ili mjesta ukrcaja;

3. u prostorijama strojeva i na mjestu smještaja generatora za slucaj nužde;

4. u upravljackim stanicama gdje su smješteni radiouredaji i glavni navigacijski uredaji;

5. na mjestima koja su propisana pravilima II-2/B/16.1.3.7 i II-2/B/6.1.7;

6. na svim mjestima gdje je smještena oprema za vatrogasce;

7. uz jednu neovisnu kaljužnu pumpu i jednu od protupožarnih pumpi, koje su navedene u podstavku (a) te na mjestu za upucivanje njihovih motora;

(c) brodskih navigacijskih svjetala;

(d)

 

1. svih uredaja za vezu,

2. opceg sustava za uzbunu,

3. sustava za otkrivanje požara i

4. svih signala koji se mogu zahtijevati u slucaju nužde, ako se pokrecu elektricnom energijom iz glavnih brodskih generatora;

(e) brodske pumpe za raspršivanje, ako postoji i ako se pokrece elektricnom energijom; i

(f) brodske svjetiljke za dnevnu signalizaciju, ako se pokrece iz osnovnog brodskog izvora elektricne energije;

.3 sposoban za upravljanje, u trajanju od pola sata, vodonepropusnim vratima na mehanicki pogon zajedno s pripadajucim strujnim krugovima upravljanja, indikatora i alarma.

.6

Kratkotrajni izvor elektricne energije u nuždi, propisan u stavku.2, sastoji se od akumulatorske baterije smještene na odgovarajucem mjestu za uporabu u nuždi, koja mora raditi bez ponovnog punjenja ili znatnog pada napona u trajanju od pola sata radi napajanja:

(a) rasvjete, u skladu sa stavkom.2(b).1 ovog pravila;

(b) vodonepropusnih vrata, u skladu sa stavcima.7.2 i.7.3. pravila II-1/B/13, ali ne svih vrata istodobno, osim ako je predviden neovisni privremeni izvor akumulirane energije; i

(c) upravljackih uredaja, indikatora i alarma, u skladu sa stavkom.7.2 pravila II-1/B/13.

.7

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Ako je elektricna energija potrebna za ponovnu uspostavu pogona, kapacitet mora biti dovoljan za ponovnu uspostavu pogona broda iz stanja mrtvog broda u roku od 30 minuta od nestanka struje, prema potrebi zajedno s drugim strojevima.

4    Dodatna rasvjeta u slucaju nužde za ro-ro brodove (pravilo 42-1)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

Osim rasvjete za slucaj nužde propisane pravilom II-1/D/3.5.2(b), na svakom brodu s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije:

.1 svi javni prostori za putnike i hodnici moraju imati dodatnu elektricnu rasvjetu koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori elektricne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predvidena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uociti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguce, sa sklopne ploce za slucaj nužde. Pomorska uprava države zastave može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako ucinkovita. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uociti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeci racuna o specificnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i

.2 u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obicno koristi posada, mora postojati prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predvidena dodatna rasvjeta za slucaj nužde, u skladu sa stavkom.1.

5    Zaštitne mjere protiv elektricnog udara, požara i drugih opasnosti od elektricne energije (pravilo 45)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Izloženi metalni dijelovi elektricnih strojeva ili opreme, za koje nije predvideno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:

.1 napajaju naponom koji ne prelazi 50 V istosmjerne struje ili 50 V efektivne vrijednosti napona izmedu vodica; autotransformatori se ne koriste za postizanje tog napona; ili

.2 napajaju naponom koji ne prelazi 250 V pomocu sigurnosnih izolacijskih transformatora kojima se napaja samo jedan potrošacki uredaj; ili

.3. izvedu u skladu s nacelom dvostruke izolacije.

.2 Svi elektricni uredaji moraju biti tako izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzrociti ozljede pri uobicajenom rukovanju ili dodiru.

.3 Bocne strane i poledina a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploca moraju biti prikladno zašticene. Izloženi dijelovi ciji je napon uzemljenja veci od napona navedenog u stavku.1.1 ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploca. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poledini sklopne ploce.

.4 U razdjelnim sustavima bez uzemljenja, treba postaviti uredaj za nadzor razine uzemljenja sa zvucnim ili svjetlosnim indikatorom u slucaju izrazito niskih vrijednosti uzemljenja.

.5.1 Sve metalne ploce i kabelska zaštita moraju biti elektricno povezani i uzemljeni.

.5.2 Svi elektricni kabeli i vanjski vodovi elektricne opreme moraju biti teško gorivi i ugradeni tako da se ne umanje njihova osnovna teško goriva svojstva. Ako je potrebno, pomorska uprava države zastave može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.5.3 Kabeli i vodovi koji napajaju bitne službe ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogucnosti postaviti izvan kuhinja, praonica, prostorija strojeva A kategorije i njihovih kucišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojecim ro-ro putnickim brodovima, kabele alarma za slucaj nužde i sustave razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili poslije, mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajuci u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom plocom u nuždi, moraju biti izradeni od vatrootpornog materijala ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguce, takve kabele treba provuci tako da se sprijeci da, u slucaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru, postanu neupotrebljivi.

.6 Kabeli i vodovi postavljaju se i ucvršcuju tako da se sprijeci habanje ili druga oštecenja. Završeci i spojevi svih vodica izvode se tako da se zadrže osnovna elektricna, mehanicka, teško goriva i, prema potrebi, vatrootporna svojstva.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.7.1 Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterecenja, osim u slucajevima primjene pravila II-1/C/6 i II-1/C/7.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.7.2 Oprema za rasvjetu mora biti izvedena tako da se sprijeci porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i elektricne vodove te da se sprijeci prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala.

.8.1 Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuce kucište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i ucinkovito ventilirane.

.8.2 Elektricna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima.

.9 Distribucijski sustavi izvode se tako da se u slucaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni, utvrdenoj u pravilu II-2/A/2.9, ne ometa rad službi bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj ce zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slucaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona, budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2012. ILI POSLIJE:

.10 Elektricna oprema ne smije biti postavljena u prostorima u kojima bi se mogle sakupljati zapaljive smjese, npr. u odjeljcima namijenjenima prije svega za akumulatorske baterije, u spremištima za boju, skladištima acetilena ili slicnim prostorima, osim ako pomorska uprava države zastave smatra da je ta oprema:

.1 bitna za rad;

.2 takve vrste da nece prouzrociti zapaljenje doticne smjese;

.3 prikladna za doticni prostor; i

.4 propisno odobrena za sigurnu uporabu u prostorima s prahom, parama ili plinovima koji se mogu pojaviti.

DIO E

DODATNI ZAHTJEVI ZA BRODOVE S PROSTORIMA STROJEVA POVREMENO BEZ NADZORA POSADE

Posebni zahtjevi (pravilo 54)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

Pomorska uprava države zastave posebno razmatra sve nove brodove klase B, C i D te postojece brodove klase B, kako bi utvrdili mogu li prostorije strojeva povremeno biti bez nadzora posade te jesu li u tom slucaju osim zahtjeva navedenih u ovim pravilima potrebni dodatni zahtjevi kako bi se omogucio jednaki stupanj sigurnosti kao u prostorima strojeva pod stalnim nadzorom.

1    Opcenito (pravilo 46)

.1 Predvidene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, ukljucujuci manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojem su prostorije strojeva pod nadzorom posade.

.2 Poduzimaju se mjere kojima ce se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajne ucinkovitosti rada.

.3 Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrduje da je sposoban za plovidbu s prostorijama strojeva koje su povremeno bez nadzora posade.

2    Zaštitne mjere protiv požara (pravilo 47)

.1 Predvidaju se uredaji za rano otkrivanje i alarmiranje u slucaju požara:

.1 u kucištima dovoda zraka i ispusima (dimovodima) kotlova; i

.2 u dovodima zraka za usis porivnih strojeva, osim ako se to smatra nepotrebnim u odredenom slucaju.

.2 Motori s unutarnjim izgaranjem snage 2 250 kW i više, ili s cilindrom ciji je promjer veci od 300 mm, moraju imati detektor uljnih para u kucištu koljenaste osovine ili osjetnike temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuce uredaje.

3    Zaštita od naplavljivanja (pravilo 48)

.1 Kaljužni zdenci u prostorijama strojeva povremeno bez nadzora posade, moraju biti postavljeni te se moraju nadzirati tako da se nakupljanje tekucina može otkriti pri uobicajenim kutovima trima i nagiba te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobicajene kolicine drenažne tekucine dok je prostorija bez nadzora posade.

.2 Ako se kaljužne pumpe ukljucuju automatski, predvidaju se indikatori koji pokazuju je li dotok tekucine veci od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa cešce nego što je predvideno. U takvim slucajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuce vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprecavanje onecišcenja uljem.

.3 Upravljacki uredaji svih ventila za usis mora, ispust ispod vodne linije ili sustav ubrizgaca kaljuže, moraju biti smješteni tako da, u slucaju dotoka vode u taj prostor, ostane dovoljno vremena za pristup tim uredajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, treba predvidjeti mogucnost upravljanja s mjesta iznad te razine.

4    Upravljanje porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta (pravilo 49)

.1 U svim uvjetima plovidbe, ukljucujuci i manevriranje, mora biti moguce upravljati brzinom, smjerom poriva i ako je potrebno usponom brodskog vijka, sa zapovjednickog mosta.

.1 Za takvo daljinsko upravljanje predviden je poseban upravljacki uredaj za svaki samostalni brodski vijak, s automatskim radom svih povezanih službi, ukljucujuci, ako je potrebno, i sprecavanje preopterecenja porivnih strojeva.

.2 Glavni porivni strojevi moraju na zapovjednickom mostu imati uredaj za zaustavljanje u slucaju nužde, koji je neovisan o sustavu upravljanja sa zapovjednickog mosta.

.2 Nalozi porivnim strojevima sa zapovjednickog mosta prikazuju se u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva ili, prema potrebi, na mjestu upravljanja porivnim strojevima.

.3 Daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora biti moguce samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su medusobno povezana upravljacka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjednickog mosta na prostorije strojeva moguce je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljackoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati uredaje za sprecavanje znacajne promjene vijcanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo.

.4 Mora postojati mogucnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, cak i u slucaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja.

.5 Sustav daljinskog automatskog upravljanja mora biti projektiran tako da se u slucaju kvara ukljuci alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje.

.6 Na zapovjednickom mostu moraju biti postavljeni indikatori:

.1 brzine i smjera vrtnje brodskog vijka, za ugradene vijke sa stalnim usponom; ili

.2 brzine vrtnje i položaja uspona krila brodskog vijka, za vijke s upravljivim usponom.

.7 Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upucivanja treba ograniciti kako bi se sacuvao dovoljan tlak zraka za upucivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upucivanje, podešen na razinu koja omogucava upucivanje porivnih strojeva.

5    Održavanje veze (pravilo 50)

Predvidaju se odgovarajuca sredstva govorne veze izmedu kontrolne prostorije glavnih strojeva ili mjesta upravljanja porivnim strojevima, zapovjednickog mosta i nastambi casnika.

6    Sustav alarma (pravilo 51)

.1 Predviden je sustav alarma koji se ukljucuje u slucaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:

.1 oglasiti se zvucnim signalom u kontrolnoj prostoriji glavnih strojeva ili na mjestu upravljanja porivnim strojevima te na odgovarajucem mjestu imati svjetlosni indikator svake pojedine funkcije alarma;

.2 biti povezan s dnevnim prostorijama strojara i sa svakom kabinom strojara preko selektivnog prekidaca koji osigurava spoj najmanje s jednom od tih kabina. Mogu se dopustiti i druga jednakovrijedna rješenja;

.3 aktivirati zvucni i svjetlosni alarm na zapovjednickom mostu za svaku situaciju koja zahtijeva djelovanje ili pozornost casnika na straži;

.4 po mogucnosti imati samosigurnosni princip; i

.5 aktivirati alarm strojara propisan pravilom II-1/C/10, ako u odredenom vremenu lokalno alarmiranje nije privuklo pozornost.

.2.1 Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogucnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor elektricne energije, u slucaju prekida redovitog napajanja.

.2.2 U slucaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, ukljucuje se alarm.

.3.1 Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm.

.3.2 Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku.1 mora se prikazati na mjestima gdje se alarm ukljucio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon cega se sustav alarma automatski vraca na redovite uvjete rada.

7    Sigurnosni sustavi (pravilo 52)

Brod mora biti opremljen sigurnosnim sustavom koji u slucaju neispravnog rada strojeva ili kotlova, što predstavlja neposrednu opasnost, automatski iskljucuje taj dio postrojenja i ukljucuje alarm. Ne smije se primijeniti automatsko zaustavljanje porivnog sustava, osim u slucajevima koji bi mogli prouzrociti ozbiljno oštecenje, potpuni kvar ili eksploziju. Ako su postavljeni uredaji za iskljucivanje automatskog zaustavljanja glavnih porivnih strojeva, izvode se tako da se onemoguci njihovo ukljucivanje nepažnjom. Pri ukljucivanju tih uredaja, predviden je svjetlosni signal. Upravljacke uredaje za automatsko zaustavljanje i usporavanje strojeva treba odvojiti od alarmnih uredaja.

8    Posebni zahtjevi za strojeve, kotlove i elektricne instalacije (pravilo 53)

.1 Osnovni izvor elektricne energije mora zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.1 ako se za napajanje elektricnom energijom koristi jedan generator, predviden je odgovarajuci sustav za rasporedivanje opterecenja kako bi se osigurala cjelovitost napajanja službi potrebnih za pogon i kormilarenje te za sigurnost broda. U slucaju kvara generatora koji je u radu, treba osigurati automatsko pokretanje i prikljucivanje na glavnu sklopnu plocu generatora u pripremi koji ima dovoljan kapacitet da omoguci pogon i kormilarenje te osigura sigurnost broda, s automatskim ponovnim pokretanjem bitnih pomocnih strojeva ukljucujuci, prema potrebi, i odgovarajuci redoslijed postupaka;

.2 ako se elektricna energija redovito dobiva iz nekoliko generatora koji rade istodobno, predvideno je, na primjer rasporedom opterecenja, da u slucaju kvara jednoga generatora, ostali nastave s radom bez preopterecenja kako bi se omogucio pogon i kormilarenje te osigurala sigurnost broda.

.2 Ako su za druge pomocne strojeve bitne za pogon potrebni strojevi u pripremi, treba predvidjeti uredaje za automatsko prebacivanje.

9    Sustav automatskog upravljanja i alarma (pravilo 53.4)

.1 Sustav upravljanja mora biti takav da se službe potrebne za rad glavnih porivnih strojeva i pomocnih strojeva osiguravaju automatskim uredajima.

.2 Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se ukljuciti alarm.

.3 Predviden je alarmni sustav u skladu s pravilom 6 za sve znacajne tlakove, temperature i razine tekucina te druge bitne parametre.

.4 Treba predvidjeti središnje upravljacko mjesto s potrebnim alarmnim plocama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma.

.5 Ako se za pogon koriste motori s unutarnjim izgaranjem, treba omoguciti da se tlak zraka za upucivanje održi na potrebnoj razini.

POGLAVLJE II-2.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA

DIO A

OPCENITO

1    Osnovna nacela (pravilo 2)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Svrha je protupožarne sigurnosti u ovom poglavlju:

.1 sprijeciti nastanak požara i eksploziju;

.2 smanjiti opasnost za život prouzrocenu požarom;

.3 smanjiti opasnost od šteta na brodu, teretu i okolišu, prouzrocenih požarom;

.4 zaustaviti, kontrolirati i suzbiti požar i eksploziju u odjeljku u kojem su nastali; i

.5 predvidjeti odgovarajuca i lako dostupna sredstva za napuštanje prostorija za putnike i posadu.

.2 Kako bi se postigli ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1., u pravila ovog poglavlja ugradena su sljedeca temeljna nacela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:

.1 pregradivanje broda u glavne vertikalne zone toplinskim i strukturnim pregradama;

.2 odvajanje prostorija nastambi od ostalih prostora na brodu toplinskim i strukturnim pregradama;

.3 ogranicena uporaba gorivih materijala;

.4 otkrivanje svakog požara u prostoru u kojem je nastao;

.5 zadržavanje i gašenje svakog požara u prostoru u kojem je nastao;

.6 zaštita sredstava za napuštanje prostorija ili pristup do mjesta za gašenje požara;

.7 spremnost i dostupnost aparata za gašenje požara;

.8 smanjivanje mogucnosti zapaljenja zapaljivih para tereta na najmanju mjeru.

.3 Ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1 ostvaruju se poštovanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukcijim projektom i izvedbom u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenim u stavku.2 te da ostvaruje ciljeve protupožarne sigurnosti navedene u stavku.1:

.1 ako projekt i izvedba broda u cjelini udovoljavaju odgovarajucim propisanim zahtjevima ovog poglavlja;

.2 ako su projekt i izvedba broda u cjelini pregledani i odobreni u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije;

.3 ako su dio(-jelovi) projekta i izvedbe pregledani i odobreni u skladu s navedenim dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS, a ostali dijelovi broda udovoljavaju odgovarajucim propisanim zahtjevima ovog poglavlja.

.4 Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove.

Popravci, preinake i izmjene kojima se bitno mijenjaju dimenzije broda ili prostora za smještaj putnika ili kojima se znatno produžuje vijek korištenja broda te s tim povezana oprema, moraju ispunjavati najnovije zahtjeve za nove brodove ako pomorska uprava države zastave to smatra opravdanim i mogucim.

POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.5 Bez obzira na odredbe iz stavka.4, postojeci brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, a na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.1 svi materijali koji se upotrebljavaju na tim brodovima moraju biti u skladu sa zahtjevima u vezi s materijalima koji se primjenjuju na nove brodove klase B; i

.2 svi popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, koji ukljucuju zamjenu materijala u kolicini od 50 ili više tona, osim onih koji su propisani pravilom II-2/B/16, moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na nove brodove klase B.

2    Definicije (pravilo 3)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1

Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u kolicini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrduje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.799(19) „Izmijenjene preporuke o metodama ispitivanja za odredivanje negorivosti brodogradevnih konstrukcijskih materijala”. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

.1a

ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAÐENE 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Negorivi materijal je materijal koji, kad se zagrije na približno 750 °C, ne gori ni ne ispušta zapaljive pare u kolicini dovoljnoj za samozapaljenje, što se utvrduje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. Svaki drugi materijal je gorivi materijal.

.2

Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajucih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peci do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura. Uzorak mora imati izloženu površinu od najmanje 4,65 m2, a visinu (ili duljinu palube) 2,44 metra te mora biti što slicniji predvidenoj konstrukciji i ukljucivati, prema potrebi, najmanje jedan spoj. Standardna krivulja vrijeme-temperatura odreduje se glatkom krivuljom kroz sljedece tocke temperature u unutarnjosti peci:



pocetna temperatura u unutarnjosti peci

20 °C

nakon prvih 5 minuta

576 °C

nakon 10 minuta

679 °C

nakon 15 minuta

738 °C

nakon 30 minuta

841 °C

nakon 60 minuta

945 °C

.2a

ZA BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAÐENE 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Standardno ispitivanje vatrootpornosti je ispitivanje uzoraka odgovarajucih pregrada ili paluba zagrijavanjem u ispitnoj peci do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj temperaturnoj krivulji. Metode ispitivanja moraju biti u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.3

Protupožarne konstrukcije klase „A” obuhvacaju pregrade i palube koje ispunjavaju sljedece zahtjeve:

.1 moraju biti od celika ili drugog jednakovrijednog materijala;

.2 moraju biti prikladno ukrijepljene;

.3 moraju biti izradene tako da sprecavaju prolaz dima i plamena do završetka standardnog ispitivanja vatrootpornosti u trajanju od jednog sata;

.4 moraju biti izolirane odobrenim negorivim materijalima tako da prosjecna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad pocetne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj tocki, ukljucujuci i spojeve, ne poraste više od 180 °C iznad pocetne temperature u vremenu:



klasa „A-60”

60 minuta

klasa „A-30”

30 minuta

klasa „A-15”

15 minuta

klasa „A-0”

0 minuta

.5 Pomorska uprava države zastave mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade ili palube kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, tekst „rezolucijom IMO-a A.754(18)” glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”.

.4

Protupožarne konstrukcije klase „B” obuhvacaju pregrade, palube, stropove ili obloge koje ispunjavaju sljedece zahtjeve:

.1 moraju biti izradene tako da sprecavaju prolaz plamena do završetka prvih pola sata standardnog ispitivanja vatrootpornosti;

.2 moraju biti izolirane tako da prosjecna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad pocetne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj tocki, ukljucujuci i spojeve, ne poraste više od 225 °C iznad pocetne temperature u vremenu:



klasa „B-15”

15 min

klasa „B-0”

0 min

.3 moraju biti izradene od odobrenih negorivih materijala, a svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu i montažu konstrukcija klase „B” moraju biti negorivi, osim što je dopuštena uporaba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja;

.4 Pomorska uprava države zastave mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, tekst „rezolucijom IMO-a A.754(18)” glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”.

.5

Protupožarne konstrukcije klase „C” su konstrukcije izradene od odobrenih negorivih materijala. One ne moraju zadovoljavati zahtjeve u vezi s prolazom dima i plamena ni ogranicenja koja se odnose na porast temperature. Dopuštena je uporaba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja.

.6

Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B” su stropovi ili obloge klase „B” koji završavaju iskljucivo na konstrukcijama klase „A” ili „B”.

.7

Celik ili drugi jednakovrijedan materijal. Kada se upotrebljava izraz „celik ili drugi jednakovrijedan materijal”, „jednakovrijedan materijal” znaci svaki negorivi materijal koji, zbog svojih svojstava ili postavljene izolacije, ima strukturna svojstva i svojstva otpornosti jednakovrijedna celiku nakon podvrgavanja standardnom ispitivanju vatrootpornosti (npr. aluminijska legura s odgovarajucom izolacijom).

.8

Sporo širenje plamena znaci da tako opisana površina na odgovarajuci nacin ogranicava širenje plamena, što se za završne obloge pregrada, stropova i paluba utvrduje ispitivanjem vatrootpornosti u skladu s rezolucijom IMO-a A.653(16).

.8a

ZA BRODOVE KLASE B, C, I D IZGRAÐENE 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Sporo širenje plamena znaci da tako opisana površina na odgovarajuci nacin ogranicava širenje plamena, što se utvrduje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.9

Glavne vertikalne zone su dijelovi na koje je podijeljen trup, nadgrade i palubne kucice protupožarnim konstrukcijama klase „A”, cija srednja duljina i širina na bilo kojoj palubi u pravilu nije veca od 40 metara.

.10

Prostorije nastambi su prostori koji se koriste za društvene prostorije, hodnike, sanitarne prostorije, kabine, urede, bolnice, kina, prostorije za igru i zabavu, brijacnice, smocnice bez opreme za kuhanje i slicni prostori.

.11

Društvene prostorije su dijelovi nastambi koji se koriste kao dvorane, blagovaonice, saloni i slicni stalno ogradeni prostori.

.12

Službene prostorije su prostorije koje se koriste kao kuhinje, smocnice s opremom za kuhanje, spremišta, prostorije za poštu i dragocjenosti, skladišta, radionice osim onih koje su dio prostora strojeva te slicni prostori i rovovi do tih prostora.

.13

Prostori za teret su svi prostori koji se koriste za teret (ukljucujuci i teretne tankove ulja) i rovovi do tih prostora.

.13-1

Prostori za vozila su prostori za teret namijenjeni za prijevoz motornih vozila s gorivom u spremnicima za vlastiti pogon.

.14

Ro-ro prostori za teret su prostori koji obicno nisu ni na koji nacin podijeljeni, a protežu se stvarnom duljinom ili cijelom duljinom broda, u koje se motorna vozila sa spremnicima goriva za vlastiti pogon i/ili robom (zapakiranom ili u rasutom stanju, u ili na željeznickim ili cestovnim vozilima (ukljucujuci cestovne i željeznicke cisterne), prikolicama, kontejnerima, paletama, prijenosnim cisternama ili, u ili na slicnim jedinicama za skladištenje ili drugim spremnicima) mogu ukrcati ili iskrcati u pravilu u vodoravnom smjeru.

.15

Otvoreni ro-ro prostori za teret su oni ro-ro prostori koji su otvoreni na oba kraja ili samo na jednom kraju, s odgovarajucom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore na bocnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.

.15-1

Otvoreni prostori za vozila su oni prostori za vozila koji su otvoreni na oba kraja ili imaju otvor na jednom kraju, s odgovarajucom prirodnom ventilacijom cijelom duljinom kroz stalne otvore rasporedene na bocnoj oplati, stropu ili odozgo, a na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, njihova ukupna površina iznosi najmanje 10 % ukupne površine prostora na bokovima.

.16

Zatvorene ro-ro prostorije za teret su ro-ro prostorije koje nisu ni otvorene ro-ro prostorije za teret ni otkrivene palube.

.16-1

Zatvorene prostorije za vozila su prostorije za vozila koje nisu ni otvoreni prostori za vozila ni otkrivene palube.

.17

Otkrivena paluba je paluba koja je odozgo i najmanje sa dvije strane potpuno izložena vremenu.

.18

Prostorije posebne kategorije su zatvorene prostorije za vozila iznad ili ispod pregradne palube, u koje i iz kojih se vozila mogu kretati i u koje putnici imaju pristup. Prostorije posebne kategorije mogu biti smještene na nekoliko paluba pod uvjetom da ukupna slobodna visina za vozila ne prelazi 10 metara.

.19.1

Prostorije strojeva kategorije A su prostorije i rovovi do tih prostorija u kojima se nalaze:

.1 motori s unutarnjim izgaranjem za glavni pogon; ili

.2 motori s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju u druge svrhe osim glavnog pogona, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3 kotao s loženjem na tekuce gorivo ili uredaj za tekuce gorivo.

.19.2

Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva kategorije A i druge prostorije u kojima se nalaze pogonski strojevi, kotlovi, uredaji za tekuce gorivo, parni strojevi i strojevi s unutarnjim izgaranjem, generatori i veci elektricni uredaji, pumpne stanice goriva, rashladni uredaji, uredaji za stabilizaciju, uredaji za ventilaciju i klimatizaciju te slicni prostori i rovovi do tih prostorija.

.20

Uredaj za tekuce gorivo je uredaj koji se upotrebljava za pripremu tekuceg goriva koje se dovodi u kotao, ili uredaj koji se upotrebljava za pripremu grijanoga goriva koje se dovodi u motor s unutarnjim izgaranjem, i obuhvaca sve tlacne pumpe za gorivo, filtere i grijace za gorivo pod tlakom vecim od 0,18 N/mm2.

.21

Upravljacke postaje su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouredaji ili glavni navigacijski uredaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je glavni sustav za otkrivanje požara ili za upravljanje protupožarnim uredajima.

.21.1

Središnja upravljacka postaja je upravljacka postaja koja objedinjuje sljedece funkcije upravljanja i indikacije:

.1 ugradene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.2 sustave automatskog rasprskivanja, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3 indikatorske panele protupožarnih vrata;

.4 zatvaranje protupožarnih vrata;

.5 indikatorske panele vodonepropusnih vrata;

.6 zatvaranje vodonepropusnih vrata;

.7 ventilatore;

.8 opci/protupožarni alarm;

.9 sustave veze ukljucujuci telefone; i

.10 mikrofone sustava za razglas.

.21.2

Središnja upravljacka postaja sa stalnom stražom je središnja upravljacka postaja u kojoj je stalno prisutan odgovorni clan posade.

.22

Prostorije s namještajem i opremom ogranicene opasnosti od požara, u smislu pravila II-2/B/4, su prostorije u kojima se nalazi namještaj i oprema ogranicene opasnosti od požara (kabine, društvene prostorije, uredi i druge vrste nastambi) u kojima:

.1 sav ugradeni namještaj, kao što su pisaci stolovi, ormari za odjecu, toaletni stolici, komode, kuhinjski ormari, je izraden u cijelosti od odobrenih negorivih materijala, osim gorivih furnira debljine do 2 mm koji se mogu koristiti za oblaganje radnih površina tih predmeta;

.2 svi okviri pomicnog namještaja, kao što su stolice, naslonjaci, stolovi, su izradeni od negorivih materijala;

.3 sve zavjese, zastori i drugi zavješeni tekstilni materijali imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti vune cija je masa 0,8 kg/m2, u skladu s rezolucijom IMO-a A.471(XII), kako je izmijenjena.

Za brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, tekst „rezolucijom IMO-a A.471(XII)”, kako je izmijenjena, glasi „Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”;

.4 sve podne obloge imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti jednakovrijednog vunenog materijala koji se upotrebljava u iste svrhe.

Za brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, ovaj podstavak glasi:

„sve podne obloge imaju svojstva sporog širenja plamena”;

.5 sve izložene površine pregrada, obloga i stropova imaju svojstva sporog širenja plamena; i

.6 sav tapecirani namještaj ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena u skladu s Postupcima ispitivanja vatrootpornosti tapeciranog namještaja iz rezolucije IMO-a A.652(16).

Za brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, tekst „rezolucije IMO-a 652(16)” glasi „Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti”.

ZA BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAÐENE 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

.7 sva posteljina ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena, što se utvrduje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.23

Ro-ro putnicki brod je putnicki brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorijama posebne kategorije, kako je utvrdeno ovim pravilom.

.24

Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti znaci Medunarodni kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti, usvojen rezolucijom MSC.61(67), kako je izmijenjen.

.25

Kodeks o sustavima za zaštitu od požara znaci Medunarodni kodeks o sustavima za zaštitu od požara, usvojen rezolucijom MSC.98(73), kako je izmijenjena.

.26

Plamište je temperatura u Celzijevim stupnjevima (ispitivanjem u zatvorenoj posudi) pri kojoj proizvod ispušta dovoljno zapaljivih para za zapaljenje, kako je utvrdeno odobrenim uredajem za utvrdivanje plamišta.

.27

Propisani zahtjevi znaci znacajke konstrukcije, ogranicenja dimenzija ili sustavi zaštite od požara navedeni u ovom poglavlju.

▼M2

.28

protupožarna zaklopka znači, u smislu primjene pravila II-2/B/9.a, uređaj ugrađen u ventilacijskom kanalu koji je u uobičajenim okolnostima otvoren i dopušta protok zraka u kanalu, a u slučaju požara se zatvara i sprečava protok u kanalu, čime ograničava širenje požara. Prethodno navedenoj definiciji pridružuju se i sljedeći povezani pojmovi:

.1 automatska protupožarna zaklopka znači protupožarna zaklopka koja se sama zatvara ako je izložena produktima požara;

.2 ručna protupožarna zaklopka znači protupožarna zaklopka koju osoblje može ručno otvoriti ili zatvoriti na samoj zaklopci; i

.3 daljinski upravljana protupožarna zaklopka znači protupožarna zaklopka koju osoblje može zatvoriti s pomoću upravljača udaljenog od upravljane zaklopke.

.29

protudimna zaklopka znači, u smislu primjene pravila II-2/B/9.a, uređaj ugrađen u ventilacijskom kanalu koji je u uobičajenim okolnostima otvoren i dopušta protok zraka u kanalu, a u slučaju požara zatvara se i sprečava protok u kanalu čime ograničava protok dima i vrućih plinova. Protudimna zaklopka nije namijenjena doprinošenju cjelovitosti protupožarne konstrukcije kroz koju prolazi ventilacijski kanal. Prethodno navedenoj definiciji pridružuju se i sljedeći povezani pojmovi:

.1 automatska protudimna zaklopka znači protudimna zaklopka koja se sama zatvara ako je izložena produktima požara;

.2 ručna protudimna zaklopka znači protudimna zaklopka koju osoblje može ručno otvoriti ili zatvoriti na samoj zaklopci; i

.3 daljinski upravljana protudimna zaklopka znači protudimna zaklopka koju osoblje može zatvoriti s pomoću upravljača udaljenog od upravljane zaklopke.

▼M1

3    Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva i mlaznice (pravilo 4)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1.1 Svaki brod mora imati protupožarne pumpe, glavne protupožarne cjevovode, hidrante, crijeva i mlaznice u skladu s odgovarajucim zahtjevima ovog pravila.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2003.:

.1.2 Ako se zahtijeva više od jedne neovisne protupožarne pumpe, moraju se postaviti odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalazi glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko protupožarne pumpe koja se ne nalazi u toj prostoriji strojeva, cijevima koje ne ulaze u tu prostoriju. Iznimno, kraci dijelovi usisnih i ispusnih cijevi protupožarne pumpe za slucaj nužde mogu prolaziti kroz prostoriju strojeva ako je nemoguce provesti ih izvan nje, pod uvjetom da se održi cjelovitost glavnog protupožarnog cjevovoda zatvaranjem cijevi u cvrsto celicno kucište.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

.1.3 Odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalaze glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, moraju se postaviti na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko druge protupožarne pumpe ili protupožarne pumpe za slucaj nužde. Protupožarna pumpa za slucaj nužde, ulaz morske vode, usisne i dovodne cijevi i odjelni ventili moraju se nalaziti izvan prostorije strojeva. Ako to nije moguce, može se postaviti kutija usisa mora u prostoriju strojeva ako se ventilom može daljinski upravljati s mjesta u istom odjeljku u kojem je pumpa za slucaj nužde, a usisna cijev je što kraca. Kraci dijelovi usisnih i ispusnih cijevi mogu prolaziti kroz prostor strojeva ako su zatvoreni u cvrsto celicno kucište ili izolirani prema normi A-60. Cijevi moraju imati cvrste stijenke debljine najmanje 11 mm i moraju biti zavarene osim na prirubnom spoju s ventilom ulaza mora.

NOVI I POSTOJECI BRODOVI KLASE B TE NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.2    Kapacitet protupožarnih pumpi

.1 Propisane protupožarne pumpe moraju radi gašenja požara osiguravati dovod vode pod tlakom navedenim u stavku.4.2, u kolicini koja nije manja od dvije trecine kolicine koja je propisana za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za ispumpavanje kaljuže.

.2 Na svakom brodu koji prema ovom pravilu mora imati više od jedne protupožarne mehanicke pumpe, svaka propisana pumpa mora imati kapacitet od najmanje 80 % ukupnog propisanog kapaciteta podijeljenog s najmanjim brojem propisanih protupožarnih pumpi, ali u svakom slucaju najmanje 25 m3/h i svaka takva pumpa mora osiguravati najmanje dva propisana mlaza vode. Te protupožarne pumpe moraju osiguravati dovod vode glavnom protupožarnom sustavu u propisanim uvjetima.

.3 Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, na kojima je ugradeno više pumpi od najmanjeg propisanog broja te dodatne pumpe moraju imati kapacitet najmanje 25 m3/h i moraju osiguravati najmanje dva mlaza vode u skladu sa stavkom.5 ovog pravila.

.3    Raspored protupožarnih pumpi, glavnih protupožarnih cjevovoda i brza opskrba vodom

.1 Brodovi moraju imati sljedece protupožarne pumpe s mehanickim pogonom:

.1 brodovi ovlašteni za prijevoz više od 500 putnika: najmanje tri, od kojih jednu može pokretati glavni pogonski stroj;

.2 brodovi ovlašteni za prijevoz 500 putnika ili manje: najmanje dvije, od kojih jednu može pokretati glavni pogonski stroj.

.2 Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opce namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe ako se njima ne obavlja redovito pumpanje goriva, a ako se povremeno upotrebljavaju za pretakanje ili pumpanje tekuceg goriva, moraju imati odgovarajuce preklopne uredaje.

.3 Raspored prikljucaka morske vode, protupožarnih pumpi i njihovih izvora energije mora osigurati da, na brodovima ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, izbijanje požara u bilo kojem odjeljku ne prekine rad svih protupožarnih pumpi.

Ako na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz 250 putnika ili manje, požar u bilo kojem odjeljku može onesposobiti sve pumpe, kao dodatni uredaj za dovod vode radi gašenja požara postavlja se neovisna protupožarna pumpa za slucaj nužde na mehanicki pogon, kojoj su izvor energije i prikljucci za morsku vodu smješteni izvan prostorije strojeva. Ta neovisna protupožarna pumpa za slucaj nužde na mehanicki pogon, mora biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara za brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije.

.4 Na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, brza opskrba vodom mora biti takva da se iz svakog hidranta u unutarnjem prostoru može odmah dobiti najmanje jedan snažan mlaz vode te da se automatskim pokretanjem odredene protupožarne pumpe osigura stalan dovod vode.

.5 Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajucim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjednickog mosta i iz protupožarne upravljacke postaje, ako postoji, ili stalnim tlacenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomocu jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.6 Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

.4    Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i tlak u njemu

.1 Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i cijevi za vodu mora biti toliki da omogucava ucinkovitu raspodjelu najvece propisane kolicine vode iz dvije protupožarne pumpe koje rade istodobno.

.2 Pomocu dvije pumpe koje istodobno dovode vodu kroz mlaznice navedene u stavku.8 i dovoljno hidranata da se osigura kolicina vode navedena u stavku.4.1, u svim hidrantima treba održavati sljedece minimalne tlakove:



Brodovi klase B ovlašteni za prijevoz

Novi

Postojeci

više od 500 putnika

0,4 N/mm2

0,3 N/mm2

do 500 putnika

0,3 N/mm2

0,2 N/mm2

.3 Maksimalan tlak u bilo kojem hidrantu ne smije biti veci od onog pri kojem se može ucinkovito upravljati protupožarnim crijevom.

.5    Broj i položaj hidranata

.1 Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje dva mlaza vode koji ne dolaze iz istog hidranta, od kojih jedan mora biti iz crijeva u jednom komadu, mogu dosegnuti bilo koji dio broda u koji putnici ili posada redovito imaju pristup za vrijeme plovidbe te bilo koji dio prostora za teret kada je prazan, bilo koji ro-ro prostor za teret ili bilo koji prostor posebne kategorije, a u tom slucaju dva mlaza moraju dosegnuti bilo koji dio tog prostora, svaki iz crijeva u jednom komadu. Osim toga, takvi hidranti moraju biti smješteni blizu ulaza u šticene prostore.

.2 U prostorijama nastambi, službenim prostorijama i prostorijama strojeva, broj i smještaj hidranata mora biti takav da udovoljava zahtjevima iz stavka.5.1 kada su sva vodonepropusna vrata i sva vrata u pregradama glavnih vertikalnih zona zatvorena.

.3 Ako je pristup u prostoriju strojeva na nižoj razini predviden iz susjednog osovinskog tunela, postavljaju se dva hidranta s vanjske strane, ali u blizini ulaza u prostoriju strojeva. Ako je pristup predviden iz drugih prostorija, u jednoj od tih prostorija postavljaju se dva hidranta u blizini ulaza u prostor strojeva. To nije potrebno ako tunel ili susjedni prostori nisu dio puta za napuštanje prostorija.

.6    Cijevi i hidranti

.1 Za glavne protupožarne cjevovode i hidrante ne smiju se koristiti materijali cija se svojstva brzo gube pod utjecajem topline, ako nisu na odgovarajuci nacin zašticeni. Cijevi i hidranti moraju se postaviti tako da se na njih lako mogu prikljuciti protupožarna crijeva. Cijevi i hidranti moraju biti smješteni tako da se sprijeci zamrzavanje. Na brodovima koji mogu prevoziti teret na palubi, položaj hidranata mora biti takav da su uvijek lako dostupni, a cijevi moraju, što je moguce više, biti postavljene tako da se ne mogu oštetiti tim teretom.

.2 Svako protupožarno crijevo mora imati ventil tako da se može odvojiti dok protupožarne pumpe rade.

.3 Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, odjelni se ventili postavljaju za sve ogranke glavnog protupožarnog cjevovoda koji prolaze otvorenom palubom a upotrebljavaju se u druge svrhe osim gašenja požara.

.7    Protupožarna crijeva

.1 Protupožarna crijeva moraju biti od nehabajuceg materijala koji odobrava pomorska uprava države zastave i dovoljne duge da se mlaz vode može usmjeriti u bilo koji prostor u kojem bi se mogle upotrijebiti. Svako protupožarno crijevo mora imati mlaznicu i potrebne spojke. Spojke i mlaznice protupožarnog crijeva moraju biti potpuno zamjenjive. Crijeva navedena u ovom poglavlju kao „protupožarna crijeva” zajedno s potrebnom opremom i alatima moraju biti spremna za uporabu na vidljivim mjestima blizu vodenih hidranata ili prikljucaka. Osim toga, u unutarnjim prostorima na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, protupožarna crijeva moraju biti stalno prikljucena na hidrante.

.2 Za svaki hidrant koji se zahtijeva prema stavku.5 mora postojati najmanje jedno protupožarno crijevo. Duljina protupožarnog crijeva mora se ograniciti na najviše 20 metara na palubi i u nadgradu te na 15 metara u prostorijama strojeva, a na manjim brodovima na 15 odnosno 10 metara.

.8    Mlaznice

.1.1 U smislu ovog poglavlja, standardne velicine mlaznica su 12 mm, 16 mm i 19 mm ili velicine što bliže tim vrijednostima. Ako se upotrebljavaju drugi sustavi – kao na primjer sustavi vodene magle – mogu se dopustiti drugaciji promjeri mlaznica.

.1.2 Sve mlaznice moraju biti odobrenog dvonamjenskog tipa (tj. raspršivanje/mlaz) i moraju imati napravu za zatvaranje.

.2 Za prostorije nastambi i službene prostorije nisu potrebne mlaznice vece od 12 mm.

.3 Za prostorije strojeva i vanjske prostore velicina mlaznica mora biti takva da se iz najmanje pumpe može postici najveca moguca kolicina vode iz dva mlaza pod tlakom navedenim u stavku.4, s tim da se ne koriste mlaznice vece od 19 mm.

NOVI BRODOVI KLASE C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA:

.9    Protupožarne pumpe, glavni protupožarni cjevovodi, hidranti, crijeva, mlaznice i brza opskrba vodom

.1 Zahtijeva se jedna neovisna protupožarna pumpa, kojom se radi gašenja požara mora osigurati dovod najmanje jednog mlaza vode iz bilo kojeg protupožarnog hidranta pod tlakom navedenim dalje u tekstu. Ta kolicina vode ne smije biti manja od dvije trecine kolicine koja se zahtijeva za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za pumpanje kaljuže. Takva protupožarna pumpa mora pri izbacivanju najvece navedene kolicine vode kroz protupožarne hidrante cije su mlaznice promjera 12 ili 16 ili 19 mm, na svakom hidrantu održavati minimalni tlak koji je propisan za brodove klase B.

.2 Svaki brod koji prevozi više od 250 putnika, mora imati dodatnu protupožarnu pumpu stalno prikljucenu na glavni protupožarni cjevovod. Ta pumpa mora imati mehanicki pogon. Ta pumpa i njezin izvor energije ne smiju biti smješteni u istom odjeljku kao pumpa koja je propisana stavkom.9.1 i mora imati stalni prikljucak za dovod morske vode smješten izvan prostorije strojeva. Ta pumpa mora biti takva da može osigurati najmanje jedan mlaz vode iz bilo kojeg hidranta na brodu, održavajuci tlak od najmanje 0,3 N/mm2.

.3 Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opce namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe.

.4 Svaki brod mora imati glavni protupožarni cjevovod odgovarajuceg promjera za ucinkovitu raspodjelu navedene najvece kolicine vode. Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje jedan mlaz vode može dosegnuti bilo koji dio broda iz protupožarnog crijeva u jednom komadu, kao što je odredeno za brodove klase B u stavku.7.2.

.5 Svaki brod mora imati najmanje jedno protupožarno crijevo za svaki hidrant.

.6 Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajucim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjednickog mosta i iz protupožarne upravljacke postaje, ako postoji, ili stalnim tlacenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomocu jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.7 Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

4    Ugradeni sustavi za gašenje požara (pravila 5 + 8 + 9 +10)

.1    Ugradeni sustavi za gašenje požara plinom: Opcenito (pravilo 5.1)

.1 Cijevi potrebne za dovodenje sredstva za gašenje požara u šticene prostore moraju imati upravljacke ventile oznacene tako da jasno pokazuju prostore do kojih vode cijevi. Moraju se poduzeti odgovarajuce mjere da se sprijeci nehoticno ispuštanje sredstva u bilo koju prostoriju.

.2 Cjevovod za raspodjelu sredstva za gašenje požara i mlaznice moraju biti postavljeni tako da se postigne ravnomjerna raspodjela sredstva za gašenje.

.3 Predvidaju se sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane zašticenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može uci zrak ili iz njih izlaziti plin.

.4 Predvidaju se sredstva kako bi se osiguralo automatsko davanje zvucnog upozorenja o ispuštanju sredstva za gašenje požara u bilo koji prostor u kojem osoblje redovito radi ili u koji ima pristup. Alarm mora biti ukljucen dovoljno vremena prije ispuštanja sredstva za gašenje.

.5 Sredstva za upravljanje ugradenim sustavima za gašenje požara plinom moraju biti lako dostupna, jednostavna za rukovanje i grupirana na što manje mjesta koja nece biti odsjecena u slucaju požara u šticenom prostoru. Na svakom takvom mjestu moraju se nalaziti jasne upute za rukovanje sustavom uzimajuci u obzir sigurnost osoblja.

.6 Automatsko ispuštanje sredstva za gašenje požara nije dopušteno, osim ako je to predvideno za lokalne uredaje s automatskim upravljanjem, postavljene neovisno o propisanim ugradenim sustavima za gašenje požara, u prostorijama strojeva iznad opreme za koju postoji velika opasnost od požara ili u zatvorenim dijelovima unutar prostorija strojeva u kojima postoji velika opasnost od požara.

.7 Ako je kolicina sredstva za gašenje požara potrebna za zaštitu nekoliko prostora, raspoloživa kolicina sredstva ne mora biti veca od najvece kolicine potrebne za bilo koji od prostora koje treba zaštititi.

.8 Ako nije drukcije odredeno, tlacni spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara postavljaju se izvan šticenih prostorija u skladu sa stavkom .1.11.

.9 Predvidaju se mjere kako bi se osiguralo da posada ili osoblje na kopnu mogu sigurno provjeriti kolicinu sredstva u spremnicima.

.10 Spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara i pripadajuci tlacni dijelovi moraju biti projektirani prema odgovarajucim normama, uzimajuci u obzir položaj i maksimalne temperature okoline koje se mogu ocekivati u radu.

.11 Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan šticenog prostora, to mora biti u prostoriji koja je na sigurnom i lako dostupnom mjestu i ima ucinkovito prozracivanje. Poželjno je da svi ulazi u te skladišne prostorije budu s otvorene palube neovisno o šticenom prostoru.

Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, ukljucujuci vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostorije od susjednih zatvorenih prostorija, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica protupožarnosti pregrada i paluba iz pravila II-2/B/4 ili II-2/B/5, takve se skladišne prostorije smatraju upravljackim postajama.

.12 U sustavima za gašenje požara na novim brodovima te u novougradenim protupožarnim sustavima na postojecim brodovima, nije dopuštena uporaba sredstva za gašenje požara koje samo po sebi ili u ocekivanim uvjetima uporabe ispušta otrovne plinove u kolicinama opasnim za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

.13 Ugradeni sustavi za gašenje požara plinom moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.14 Predvidaju se sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane šticenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može uci zrak ili iz njih izlaziti plin.

.15 Ako se sredstvo za gašenje požara skladišti izvan šticenog prostora, to mora biti u prostoriji koja se nalazi iza prednje sudarne pregrade i ne upotrebljava se u druge svrhe. Poželjno je da svi ulazi u tu skladišnu prostoriju budu s otvorene palube, neovisno o šticenom prostoru. Ako je skladišni prostor ispod palube, ne smije biti više od jedne palube ispod otvorene palube i mora imati izravan pristup stubištem ili ljestvama s otvorene palube.

Prostori smješteni ispod palube ili prostori do kojih nije predviden pristup s otvorene palube, moraju imati sustav mehanicke ventilacije koji odvodi zrak s dna prostora i omogucuje najmanje 6 izmjena zraka na sat. Ulazna vrata moraju se otvarati prema vani, a pregrade i palube, ukljucujuci vrata i druga sredstva za zatvaranje svakog takvog otvora, koje odjeljuju te prostore od susjednih zatvorenih prostora, moraju biti plinonepropusne. U smislu primjene tablica 4.1, 4.2, 5.1 i 5.2 iz dijela B ovog poglavlja, takvi se skladišni prostori smatraju upravljackim postajama.

.16 Ako je kolicina slobodnog zraka u spremnicima zraka u bilo kojoj prostoriji takva da bi, u slucaju požara, ispuštanje zraka unutar takve prostorije moglo ozbiljno ugroziti ucinkovitost ugradenog sustava za gašenje požara, treba osigurati dodatnu kolicinu sredstva za gašenje požara.

.17 Dobavljaci ugradenih uredaja za gašenje požara moraju osigurati opis uredaja, ukljucujuci kontrolni popis za održavanje, na engleskom jeziku i na službenom jeziku(-cima) države zastave.

.18 Kolicinu sredstva za gašenje požara najmanje jednom godišnje provjerava strucnjak kojeg ovlasti pomorska uprava države zastave, dobavljac uredaja ili priznata organizacija.

.19 Redovite provjere koje provodi upravitelj stroja na brodu ili ih organizira rukovodstvo broda unose se u brodski dnevnik, pri cemu se navodi opseg i vrijeme te provjere.

.20 Oprema za gašenje požara koja nije propisana a postavljena je, npr. u skladišnim prostorima, mora svojom konstrukcijom i dimenzijama biti u skladu s odredbama ovog pravila za taj tip uredaja.

.21 Sva vrata u prostorije zašticene uredajima na bazi CO2 moraju imati natpis „Ova je prostorija zašticena sustavom na bazi CO2 i mora se napustiti kad se ukljuci alarmni uredaj”.

.2    Sustavi ugljikovog dioksida (pravilo 5.2)

.1.1 U prostorijama za teret, kolicina raspoloživog CO2 mora, ako nije drukcije propisano, biti dovoljna da se dobije obujam slobodnog plina od najmanje 30 % bruto obujma najvece prostorije za teret koja se štiti na taj nacin.

Ako su dvije ili više prostorija za teret povezani preko ventilacijskih kanala, smatraju se jednom prostorijom. Na brodovima koji se upotrebljavaju za prijevoz vozila, potrebna kolicina CO2 iznosi 45 % bruto kubicne kolicine najvece prostorije za teret.

.1.2 U prostorijama strojeva, kolicina ugljikovog dioksida mora biti dovoljna da se dobije minimalna kolicina slobodnog plina koja je jednaka vecoj od ovih kolicina:

.1 40 % bruto obujma najveceg tako šticene prostorije strojeva, u koji nije ukljucen dio grotla iznad razine na kojoj horizontalna površina grotla iznosi 40 % ili manje od horizontalne površine doticne prostorije ako se mjeri na sredini izmedu pokrova tanka i najnižeg dijela grotla; ili

.2 35 % bruto obujma najvece tako šticene prostorije strojeva, ukljucujuci grotlo; ako se dvije ili više prostorija strojeva koji nisu potpuno odijeljeni smatraju jednom prostorijom.

.2 Za svrhe ovog stavka, racuna se da obujam slobodnog ugljikovog dioksida iznosi 0,56 m3/kg.

.3 Ugradeni sustav cjevovoda mora biti takav da se 85 % plina može ispustiti u tu prostoriju u roku od 2 minute.

.4 Mehanizam za ispuštanje ugljikovog dioksida:

.1 Predvidena su dva odvojena upravljacka uredaja za ispuštanje ugljikovog dioksida u šticenu prostoriju i za ukljucivanje alarma. Jedan se upotrebljava za ispuštanje plina iz spremnika u kojima je pohranjen. Drugi se upotrebljava za otvaranje ventila na cjevovodu za dovod plina u šticenu prostoriju.

.2 Ta dva upravljacka uredaja postavljena su unutar ormarica iz kojeg se ispušta plin, jasno oznaceni za pojedinu prostoriju. Ako se ormaric u kojem su upravljacki uredaji zakljucava, kljuc se nalazi na uocljivom mjestu u blizini tog ormarica, iza stakla koje se prema potrebi može razbiti.

.5 Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uredaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, oznacivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajucih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

.6 Sustavi ugljikovog dioksida moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.7 Pomorska uprava države zastave mora osigurati da prostorije u kojima se nalaze boce CO2 budu pravilno izvedene u pogledu pristupa, ventilacije i uredaja za vezu. Moraju poduzeti potrebne sigurnosne mjere u vezi s izradom, postavljanjem, oznacivanjem, punjenjem i ispitivanjem boca CO2 te pripadajucih cijevi i opreme, kao i opreme za upravljanje tim postrojenjem i alarmiranje.

.3    Ugradeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva (pravilo 8)

.1 Ako je u nekoj prostoriji strojeva, pored zahtjeva iz pravila 6, ugraden sustav za gašenje požara pjenom niske ekspanzije, taj sustav mora omogucavati da za najviše pet minuta kroz ugradene otvore za pražnjenje ispusti kolicinu pjene dostatnu da ispuni do visine od 150 mm najvecu pojedinacnu površinu po kojoj bi se moglo razliti tekuce gorivo. Sustav mora imati sposobnost stvaranja pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem. Predvidaju se sredstva za ucinkovitu raspodjelu pjene kroz stalni sustav cjevovoda i upravljacke ventile ili pipce do prikladnih otvora za pražnjenje i za ucinkovito usmjeravanje pjene pomocu ugradenih raspršivaca prema drugim glavnim izvorima požara u zašticenom prostoru. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veci od 12 prema 1.

.2 Sredstva za upravljanje svakim takvim sustavom moraju biti lako dostupna i jednostavna za rukovanje te grupirana na što manje mjesta koja nece biti odsjecena zbog požara u šticenoj prostoriji.

.3 Ugradeni sustavi za gašenje požara pjenom niske ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.4    Ugradeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva (pravilo 9)

.1 Svaki propisani ugradeni sustav za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva mora omogucavati brzo ispuštanje pjene kroz ugradene otvore za pražnjenje u kolicini koja je dovoljna da ispuni do visine od najmanje 1 metra u minuti najveci prostor koji se štiti. Kolicina raspoložive tekucine za stvaranje pjene mora biti dovoljna da proizvede kolicinu pjene jednaku peterostrukom obujmu najveceg prostora koji treba zaštititi. Omjer ekspanzije pjene ne smije biti veci od 1 000 prema 1.

.2 Dobavni kanali za pjenu, ulazi zraka do generatora pjene i broj jedinica za proizvodnju pjene moraju biti takvi da osiguraju ucinkovitu proizvodnju i raspodjelu pjene.

.3 Dobavni kanali generatora pjene moraju biti postavljeni tako da požar u šticenoj prostoriji ne može oštetiti opremu za proizvodnju pjene.

.4 Generator pjene, njegovi izvori napajanja energijom, tekucina za proizvodnju pjene i sredstva za upravljanje sustavom moraju biti lako dostupni i jednostavni za rukovanje te grupirani na što manje mjesta koja nece biti odsjecena zbog požara u šticenoj prostoriji.

.5 Ugradeni sustavi za gašenje požara pjenom visoke ekspanzije u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.5    Ugradeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva (pravilo 10)

.1 Svi propisani ugradeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju imati mlaznice za raspršivanje odobrenog tipa.

.2 Broj i razmještaj mlaznica mora biti takav da osigura ucinkovitu prosjecnu raspodjelu vode od najmanje 5 litara/m2 u minuti u prostorijama koje treba zaštititi. Mogu se uvažiti vece kolicine vode ako je to potrebno za odredena opasna podrucja. Mlaznice se postavljaju iznad kaljuža, pokrova tankova i drugih površina po kojima se može razliti gorivo te iznad drugih mjesta u prostorijama strojeva gdje postoji posebna opasnost od požara.

.3 Sustav može biti podijeljen na sekcije, cijim se razdjelnim ventilima upravlja s lako dostupnih mjesta izvan prostorije koju treba zaštititi i koji nece biti odsjeceni u slucaju izbijanja požara u šticenom prostoru.

.4 Sustav mora stalno biti pod potrebnim tlakom, a pumpa koja dobavlja vodu za sustav mora se automatski ukljuciti kada padne tlak u sustavu.

.5 Pumpa mora moci istodobno dobavljati vodu pod potrebnim tlakom u sve sekcije sustava, u bilo kojem odjeljku koji se štiti. Pumpa i njezini upravljacki uredaji postavljaju se izvan prostorije ili prostorija koje treba zaštititi. Ne smije postojati mogucnost da požar u prostoriji ili prostorijama koje se štite sustavom za gašenje požara raspršenom vodom, onemoguci rad tog sustava.

.6 Poduzimaju se mjere opreza kako bi se sprijecilo zacepljenje mlaznica zbog necistoce u vodi ili korozije cjevovoda, mlaznica, ventila i pumpe.

.7 Pumpa se može pokretati nezavisnim motorom s unutarnjim izgaranjem, ali ako ovisi o energiji koja se dobavlja iz generatora za slucaj nužde ugradenog u skladu s odredbama iz dijela D poglavlja II-1., generator mora biti tako izveden da se automatski ukljuci u slucaju kvara glavnog izvora energije, tako da se odmah osigura energija za pumpu propisana stavkom.5. Nezavisni motor s unutarnjim izgaranjem mora biti smješten tako da požar u šticenoj prostoriji ne utjece na dovod zraka motoru.

.8 Ugradeni sustavi za gašenje požara raspršenom vodom pod tlakom u prostorijama strojeva moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

5    Prenosivi aparati za gašenje požara (pravilo 6)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2003. TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Svi aparati za gašenje požara moraju biti odobrenog tipa i dizajna.

.2 Kapacitet propisanih prenosivih aparata za gašenje tekucinom ne smije biti veci od 13,5 litara ni manji od 9 litara. Ostali aparati za gašenje moraju biti prenosivi najmanje kao aparat za gašenje tekucinom od 13,5 litara, a moraju imati sposobnost gašenja požara najmanje kao aparat za gašenje tekucinom od 9 litara.

.3 Na brodu se moraju nalaziti rezervna punjenja za 50 % svih aparata za gašenje odredenog tipa. Rezervno punjenje za aparat koji se ne može odmah ponovno napuniti na brodu je drugi aparat istog tipa.

.4 U pravilu, prenosivi aparati za gašenje požara s CO2 ne postavljaju se u prostorije nastambi. Ako su takvi aparati za gašenje predvideni u prostorijama s radiouredajima, kod sklopnih ploca i na drugim slicnim mjestima, obujam svakog prostora u kojem se nalazi jedan ili više aparata za gašenje mora biti takav da se ogranici koncentracija para zbog ispuštanja do najviše 5 % neto obujma prostora, u smislu ovog pravila. Racuna se da obujam CO2 iznosi 0,56 m3/kg.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

.5 Prenosivi aparati za gašenje požara moraju biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.6 Aparati za gašenje požara ugljikovim dioksidom ne postavljaju se u prostorije nastambi. U upravljackim postajama i drugim prostorijama s elektricnom ili elektronickom opremom ili uredajima potrebnim za sigurnost broda, treba predvidjeti aparate za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje ne provodi elektricnu struju i nije štetno za opremu i uredaje.

.7 Aparati za gašenje požara moraju biti spremni za uporabu na vidljivim mjestima do kojih se u slucaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doci, postavljeni tako da na njihovo djelovanje ne utjecu vremenski uvjeti, vibracije i druge vanjske okolnosti. Prenosivi aparati za gašenje moraju imati uredaje koji pokazuju jesu li upotrijebljeni.

.8 Rezervno punjenje predvideno je za 100 % prvih 10 aparata za gašenje i za 50 % ostalih aparata za gašenje koji se mogu ponovno napuniti na brodu.

.9 Za aparate koji se ne mogu ponovno napuniti na brodu, umjesto rezervnog punjenja predvideni su dodatni prenosivi aparati za gašenje požara, kojima su kolicina, tip, kapacitet i broj odredeni u stavku.13 dalje u tekstu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.10 Nisu dopušteni aparati za gašenje požara sa sredstvom za gašenje koje samo po sebi ili u ocekivanim uvjetima uporabe ispušta otrovne plinove u kolicinama opasnim za ljude ili ispušta plinove štetne za okoliš.

.11 Aparati za gašenje požara moraju biti prikladni za gašenje požara koji mogu izbiti u blizini mjesta na kojem su postavljeni ti aparati.

.12 Jedan od prenosivih aparata za gašenje požara namijenjen za uporabu u nekom prostoru mora biti postavljen blizu ulaza u taj prostor.

.13 Minimalni broj aparata za gašenje je sljedeci:

.1 u prostorijama nastambi i službenim prostorijama:

aparat za gašenje mora biti smješten tako da nijedna tocka u toj prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara od aparata za gašenje;

.2 aparat za gašenje prikladan za uporabu u podrucjima visokog napona mora biti smješten u blizini svake elektricne ploce ili sekundarne ploce snage 20 kW ili više;

.3 aparati za gašenje u kuhinjama moraju biti smješteni tako da nijedna tocka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara od aparata za gašenje;

.4 aparat za gašenje mora biti u blizini spremišta boja i skladišnih prostorija u kojima se nalaze lako zapaljivi proizvodi;

.5 najmanje jedan aparat za gašenje požara mora biti na zapovjednickom mostu i na svakoj upravljackoj postaji.

.14 Prenosivi aparati za gašenje požara predvideni za uporabu u prostorijama nastambi ili službenim prostorijama moraju imati što slicniji nacin rukovanja.

.15 Redoviti pregledi aparata za gašenje požara:

pomorska uprava države zastave mora osigurati da se prenosivi aparati za gašenje požara redovito pregledavaju te da se ispituje njihovo djelovanje i tlak.

6    Sredstva za gašenje požara u prostorijama strojeva (pravilo 7)

Prostorije strojeva kategorije A moraju imati:

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.1 bilo koji od sljedecih ugradenih sustava za gašenje požara:

.1 sustav plina u skladu s odgovarajucim odredbama iz stavaka.1 i.2 pravila II-2/A/4, ili jednakovrijedan sustav gašenja vodom u skladu s odredbama iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1165, kako je izmijenjena, uzimajuci u obzir datum gradnje broda;

.2 sustav pjene visoke ekspanzije u skladu s odgovarajucim odredbama iz stavka.4 pravila II-2/A/4, uzimajuci u obzir datum gradnje broda;

.3. sustav raspršene vode pod tlakom u skladu s odgovarajucim odredbama iz stavka.5 pravila II-2/A/4, uzimajuci u obzir datum gradnje broda.

.2 najmanje jedan komplet prenosive opreme sa zracnom pjenom koji se sastoji od mlaznice zracne pjene induktorskog tipa i može se prikljuciti na glavni protupožarni cjevovod pomocu protupožarnog crijeva, zajedno s prenosivim spremnikom koji sadrži najmanje 20 litara tekucine za proizvodnju pjene i jedan rezervni spremnik. Mlaznica mora imati sposobnost proizvodnje ucinkovite pjene prikladne za gašenje požara uzrokovanih uljem, brzinom od najmanje 1,5 m3 u minuti.

.3 u svakoj takvoj prostoriji, odobreni aparati za gašenje požara pjenom, svaki kapaciteta najmanje 45 litara, ili jednakovrijedni aparati, u dovoljnom broju da se omoguci usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara. Pored toga, mora postojati dovoljan broj prenosivih aparata za gašenje pjenom ili jednakovrijednih aparata koji moraju biti tako razmješteni da nijedna tocka u prostoriji ne bude udaljena više od 10 metara pješice od aparata za gašenje i da postoje najmanje dva takva aparata za gašenje u svakoj takvoj prostoriji.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D DULJINE MANJE OD 24 METRA I NA POSTOJECIM BRODOVIMA KLASE B:

.4 mora se predvidjeti jedan od ugradenih sustava za gašenje požara navedenih u stavku.1, i pored toga u svakoj prostoriji u kojoj su motori s unutarnjim izgaranjem ili taložni tankovi za tekuce gorivo ili uredaji za tekuce gorivo, jedan aparat za gašenje pjenom kapaciteta najmanje 45 litara ili jednakovrijedni aparati u dovoljnom broju da se omoguci usmjeravanje pjene ili jednakovrijednog sredstva za gašenje prema bilo kojem dijelu sustava goriva ili sustava ulja za podmazivanje pod tlakom, prijenosnika i drugih izvora požara, i

.5 jedan prenosivi aparat za gašenje požara prikladan za gašenje požara uzrokovanih uljem za svakih 746 kW snage takvih strojeva ili za dio te snage; pod uvjetom da se u svakoj takvoj prostoriji zahtijeva najmanje dva a najviše šest takvih aparata za gašenje.

Dopuštena je uporaba ugradenog sustava za gašenje pjenom niske ekspanzije umjesto nekih od šest prenosivih aparata za gašenje požara koji su propisani ovim pravilom.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D TE NA POSTOJECIM BRODOVIMA KLASE B DULJINE 24 METRA I VIŠE:

.6 Svaka prostorija strojeva mora imati dvije prikladne naprave za stvaranje vodene magle, koje se sastoje od metalne cijevi u obliku slova L, s tim da je dulji krak dug oko dva metra i može se spojiti s protupožarnim crijevom, a kraci krak, dug oko 250 mm, s ugradenom mlaznicom za vodenu maglu ili da se na njega može ucvrstiti mlaznica za raspršivanje vode.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D TE NA POSTOJECIM BRODOVIMA KLASE B:

.7 Kada se kao sredstvo za grijanje upotrebljava termalno ulje, može se dodatno zahtijevati da kotlovnice budu opremljene stalno ugradenom ili prenosivom opremom za lokalne sustave za brizganje mlaza vode pod tlakom ili pjene iznad i ispod poda radi gašenja požara.

NA NOVIM BRODOVIMA KLASE B, C I D IZGRAÐENIM 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE, DULJINE 24 METRA I VIŠE; I NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2003., OVLAŠTENI ZA PRIJEVOZ VIŠE OD 400 PUTNIKA TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B OVLAŠTENI ZA PRIJEVOZ VIŠE OD 400 PUTNIKA:

.8

 

.1 Prostorije strojeva kategorije A ciji je obujam veci od 500 m3 moraju, uz ugradeni sustav za gašenje požara propisan ovim pravilom, imati odobreni tip ugradenog protupožarnog sustava za gašenje požara vodom ili jednakovrijedan lokalni sustav za gašenje, na temelju smjernica iz okružnice IMO-a MSC/Circ.913 „Smjernice za odobravanje ugradenih lokalnih sustava za gašenje požara vodom u prostorijama strojeva kategorije A”.

U prostorijama strojeva bez stalnog nadzora posade, sustav za gašenje požara mora imati mogucnost automatskog i rucnog ukljucivanja. U prostorijama strojeva sa stalnim nadzorom posade, sustav za gašenje požara može imati samo rucno ukljucivanje.

.2 Ugradeni lokalni sustavi za gašenje požara, pri cijoj uporabi nije potrebno zaustaviti strojeve, evakuirati osoblje ili nepropusno zatvoriti prostore, namijenjeni su za zaštitu podrucja kao što su:

▼M2

.1 dijelovi koji predstavljaju opasnost od požara u strojevima s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju za glavni poriv broda i za stvaranje energije te, u slučaju brodova izgrađenih 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma, dijelovi koji predstavljaju opasnost od požara u svim strojevima s unutarnjim izgaranjem,

▼M1

.2 prednji dijelovi kotlova,

.3 požarno opasni dijelovi uredaja za spaljivanje, i

.4 procistaci zagrijanog tekuceg goriva.

.3 Pokretanjem bilo kojeg lokalnog sustava, u šticenom prostoru i u postajama pod stalnim nadzorom posade ukljucuje se svjetlosni i posebni zvucni alarm. Alarmom mora pokazati koji se od specificnih sustava pokrenuo. Zahtjevi u vezi s alarmnim sustavom iz ovog stavka dodatni su zahtjevi i njima se ne zamjenjuju sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm koji su propisani u drugim dijelovima ovog poglavlja.

7    Posebna sredstva u prostorijama strojeva (pravilo 11)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Broj vidnika, vrata, ventilatora, otvora u dimnjacima koji omogucavaju prozracivanje ispuha i drugi otvori prema prostorijama strojeva moraju se svesti na najmanju mjeru, dovoljnu za potrebe prozracivanja te za ispravan i siguran rad broda.

.2 Vidnici moraju biti izradeni od celika i ne smiju imati staklene panele. Treba predvidjeti da se u slucaju požara omoguci izlazak dima iz prostora koji se zašticuje.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.3 Vrata, osim vodonepropusnih vrata na mehanicki pogon, izvode se tako da se osigura ispravno zatvaranje u slucaju požara u prostoriji, pomocu mehanizma zatvaranja na mehanicki pogon ili pomocu samozatvarajucih vrata koja se mogu zatvoriti pri nagibu od 3,5° suprotnom od smjera zatvaranja i imaju zadržac s automatskim osiguranjem te uredaj za otpuštanje s daljinskim upravljanjem.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.4 Prozori se ne smiju postavljati na omedenjima prostorija strojeva. To ne iskljucuje uporabu stakla u upravljackim prostorijama unutar prostorija strojeva.

.5 Treba predvidjeti mogucnost upravljanja za:

.1 otvaranje i zatvaranje vidnika, zatvaranje otvora na dimnjacima koji su predvideni za ispuh ventilacije te zatvaranje ventilacijskih zaklopki;

.2 omogucavanje ispuštanja dima;

.3 zatvaranje vrata na mehanicki pogon ili pokretanje mehanizma otpuštanja na vratima, osim vodonepropusnih vrata na mehanicki pogon;

.4 zaustavljanje ventilatora; i

.5 zaustavljanje prisilne i usisne ventilacije, pumpi za pretakanje tekuceg goriva, pumpi za tekuce gorivo i drugih slicnih pumpi za gorivo. Za brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, druge slicne pumpe za gorivo su pumpe za ulje za podmazivanje, pumpe za cirkulaciju termalnog ulja i uljni separatori. Medutim, stavak.6 ovog pravila ne mora se primjenjivati na separatore zauljene vode.

.6 Upravljacki uredaji propisani u stavku.5 i pravilu II-2/A/10.2.5 moraju se postaviti izvan navedene prostorije, kako ne bi bili nedostupni u slucaju požara u prostoriji za koju su namijenjeni. Ti upravljacki uredaji i upravljacki uredaji svakog propisanog sustava za gašenje požara moraju se postaviti na jednom upravljackom mjestu ili grupirati na što manje mjesta. Ta mjesta moraju imati siguran pristup s otvorene palube.

.7 Ako do bilo koje prostorije strojeva kategorije A na nižoj razini postoji pristup iz susjednog osovinskog tunela, u osovinskom tunelu u blizini vodonepropusnih vrata postavljaju se lagana celicna protupožarna vrata kojima se može rukovati s obje strane.

8    Sustavi automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma (pravilo 12)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2003. TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Svaki propisani sustav automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati, bez djelovanja posade. Mora biti izveden od mokre izvedbe cijevi, a mali izloženi dijelovi mogu biti od suhe izvedbe cijevi ako su potrebne mjere opreza. Svi dijelovi sustava koji tijekom rada mogu biti izloženi temperaturama smrzavanja moraju se na odgovarajuci nacin zaštititi od smrzavanja. Sustav se mora održavati pod potrebnim tlakom i mora imati uredaj za stalni dovod vode, kao što je propisano ovim pravilom.

.2 Svaka sekcija raspršivaca mora imati uredaje za automatsko davanje svjetlosnih i zvucnih signala upozorenja na jednom ili na nekoliko indikatora, svaki put kad se neki raspršivac ukljuci u rad. Ti indikatori pokazuju u kojoj je sekciji koju poslužuje sustav nastao požar i smješteni su na zapovjednickom mostu, a pored toga se svjetlosni i zvucni signali upozorenja moraju davati i na drugom mjestu koje nije na zapovjednickom mostu kako bi se osiguralo da posada odmah primi upozorenje o požaru. Alarmni sustav mora biti takav da upozori na svaki kvar u sustavu.

.3 Raspršivaci su rasporedeni po pojedinim sekcijama, od kojih svaka sadrži najviše 200 raspršivaca. Jedna sekcija raspršivaca ne smije se koristiti za više od dvije palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim ako se utvrdi da izvedba sa sekcijom raspršivaca koja služi za više od dvije palube ili je smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, nece smanjiti protupožarnu zaštitu broda.

.4 Mora postojati mogucnost da se svaka sekcija raspršivaca iskljuci samo jednim zapornim ventilom. Zaporni ventil u svakoj sekciji mora biti lako dostupan i njegov položaj jasno i trajno oznacen. Predvidaju se mjere kako bi se sprijecilo da zapornim ventilima rukuju neovlaštene osobe.

.5 Na zapornom ventilu svake sekcije i na središnjoj stanici mora se postaviti manometar koji pokazuje tlak u sustavu.

.6 Raspršivaci moraju biti otporni na koroziju zbog utjecaja morske okoline. U prostorijama nastambi i službenim prostorijama raspršivaci se aktiviraju pri temperaturi od 68 °C do 79 °C, osim na mjestima kao što su sušionice gdje se mogu ocekivati visoke temperature okoline, u kojima se radna temperatura raspršivaca može povecati za najviše 30 °C iznad maksimalne temperature u blizini stropa.

.7 Na svakom indikatoru mora se istaknuti popis ili nacrt obuhvacenih prostorija te smještaj zone koju ta sekcija štiti. Moraju postojati odgovarajuce upute za ispitivanje i održavanje.

.8 Raspršivaci se postavljaju u gornjem dijelu prostorije, pravilno rasporedeni kako bi se osigurala prosjecna brzina raspršivanja od najmanje 5 litara/m2 u minuti po nominalnoj površini koju obuhvacaju raspršivaci.

Raspršivaci se rasporeduju što dalje od nosaca ili drugih objekata koji bi mogli ometati usmjeravanje vode i na takvom mjestu da se zapaljivi materijal u prostoriji može dobro poprskati.

.9 Mora se predvidjeti tank pod tlakom ciji je obujam jednak najmanje dvostrukoj kolicini vode navedene u ovom stavku. Tank mora sadržavati stalnu kolicinu slatke vode jednaku kolicini vode koju u jednoj minuti može izbaciti pumpa navedena u stavku.12, a radi održavanja tlaka zraka u tanku predvidaju se uredaji kojima ce se osigurati da tlak pri stalnoj kolicini slatke vode u tanku ne bude manji od radnog tlaka raspršivaca uvecanog za tlak stupca vode koji se mjeri od dna tanka do najvišeg raspršivaca u sustavu. Predvidaju se prikladna sredstva za nadopunjavanje zraka pod tlakom i za nadopunjavanje kolicine slatke vode u tanku. Mora se postaviti stakleni mjerac koji pokazuje ispravnu razinu vode u tanku.

.10 Predvidaju se sredstva kojima bi se sprijecilo prodiranje morske vode u tank. Tlacni tank mora imati ucinkoviti prekotlacni ventil i manometar. Na svakom prikljucku manometra treba osigurati zaporne ventile ili pipke.

.11 Mora se predvidjeti neovisna pumpa na mehanicki pogon iskljucivo za neprekidno automatsko ispuštanje vode iz raspršivaca. Pumpa se mora aktivirati automatski cim padne tlak u sustavu prije nego što se stalna kolicina slatke vode u tlacnom tanku potpuno potroši.

.12 Pumpa i sustav cjevovoda moraju održavati potreban tlak na razini najvišeg raspršivaca kako bi se osigurao neprekidni dovod vode dovoljan da se istodobno obuhvati površina od najmanje 280 m2 pri brzini raspršivanja navedenoj u stavku.8. Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, cija je ukupna šticena površina manja od 280 m2, pomorska uprava države zastave može utvrditi odgovarajucu površinu za odredivanje velicine pumpi i drugih dijelova za dovod vode.

.13 Na tlacnoj strani pumpe mora se ugraditi pokusni ventil s kratkom odvodnom cijevi s otvorenim krajem. Ucinkovita površina presjeka ventila i cijevi mora biti dovoljna za propuštanje vode u kolicini koja odgovara kapacitetu pumpe uz održavanje tlaka u sustavu koji se navodi u stavku.9.

.14 Usis morske vode pumpe po mogucnosti mora biti u prostoriji u kojoj se nalazi pumpa i mora biti postavljen tako da za vrijeme plovidbe nije potrebno zatvoriti dovod morske vode do pumpe za bilo koju svrhu, osim u slucaju pregleda ili popravka pumpe.

.15 Pumpa i tank raspršivaca moraju se postaviti na mjestu dovoljno udaljenom od prostorije strojeva, a ne smiju se smjestiti u prostoriju koja se mora štititi sustavom za raspršivanje.

.16 Predvidaju se najmanje dva izvora energije za pumpe morske vode i automatski sustav alarma i otkrivanja požara. Ako su izvori energije za pumpu elektricni, to su glavni generator i izvor energije za slucaj nužde. Jedno napajanje pumpe mora biti sa glavne sklopne ploce, a drugo sa sklopne ploce za slucaj nužde preko posebnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Napojni vodovi moraju biti razmješteni tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije u kojima postoji velika opasnost od požara, osim ako je to potrebno za prikljucivanje na odgovarajuce sklopne ploce te moraju voditi do automatske preklopke smještene blizu pumpe raspršivaca. Ta preklopka osigurava napajanje energijom iz glavne sklopne ploce toliko dugo koliko je napajanje iz nje moguce, a projektirana je tako da u slucaju prekida napajanja automatski prebaci napajanje na sklopnu plocu za slucaj nužde. Sklopke na glavnoj sklopnoj ploci i sklopnoj ploci za slucaj nužde moraju biti jasno oznacene i u pravilu zatvorene. U tim napojnim vodovima ne smije se upotrijebiti nijedna druga sklopka. Jedan od izvora napajanja energijom za sustav alarma i otkrivanja požara mora biti izvor za slucaj nužde. Ako je jedan od izvora energije za pumpu motor s unutarnjim izgaranjem, taj izvor, osim zadovoljavanja odredaba iz stavka.15, mora biti smješten tako da požar u šticenom prostoru ne utjece na dovod zraka strojevima.

.17 Sustav rasprskivanja mora biti spojen na glavni brodski protupožarni cjevovod pomocu nepovratnog zapornog ventila s mogucnošcu zakljucavanja na spoju koji ce sprijeciti povratni protok vode iz sustava raspršivanja u glavni protupožarni cjevovod.

.18 Za svaku sekciju raspršivaca mora se predvidjeti ispitni ventil za provjeru automatskog alarma, s ispuštanjem vode u kolicini koja odgovara radu jednog raspršivaca. Ispitni ventil za svaku sekciju mora biti smješten blizu zapornog ventila za tu sekciju.

.19 Predvidaju se uredaji za ispitivanje automatskog rada pumpe pri smanjenom tlaku u sustavu.

.20 Na jednom od mjesta indikatora iz stavka.2 predvidaju se sklopke koje ce omoguciti ispitivanje alarma i indikatora za svaku sekciju raspršivaca.

.21 Za svaku sekciju treba predvidjeti najmanje šest rezervnih glava raspršivaca.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

.22 Sustavi automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.23 Za nove brodove klase C i D duljine manje od 40 metara, cija je ukupna zašticena površina manja od 280 m2, pomorska uprava države zastave može utvrditi odgovarajucu površinu za odredivanje velicine pumpi i drugih dijelova.

9    Ugradeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm (pravilo 13)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2003. TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1    Opcenito

.1 Svaki propisani ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm s rucnim javljacima požara mora biti takav da se u svakom trenutku može odmah aktivirati.

.2 Napajanje energijom i elektricni strujni krugovi potrebni za rad sustava moraju se stalno nadgledati radi otkrivanja gubitka energije ili kvara. U slucaju kvara mora se aktivirati svjetlosni i zvucni signal kvara na upravljackoj ploci koji se mora razlikovati od požarnog signala.

.3 Za elektricnu opremu koja se upotrebljava u sustavu za otkrivanje požara i protupožarni alarm, moraju se osigurati najmanje dva izvora napajanja energijom, od kojih jedan mora biti izvor u slucaju nužde. Napajanje mora biti iz posebnih napojnih vodova namijenjenih samo za tu svrhu. Ti vodovi vode do automatske preklopke smještene na upravljackoj ploci sustava za otkrivanje požara ili blizu nje.

.4 Detektori i rucni javljaci moraju se grupirati u sekcije. Aktiviranje bilo kojeg detektora ili rucnog javljaca mora biti popraceno svjetlosnim i zvucnim požarnim signalom na upravljackoj ploci i indikatorima. Ako u roku od dvije minute na signale nitko ne odgovori, alarm se automatski oglašava u prostorijama nastambi posade i službenim prostorijama, upravljackim postajama i prostorijama strojeva. Ovaj sustav zvucnog alarma ne mora biti sastavni dio sustava za otkrivanje.

.5 Upravljacka ploca nalazi se na zapovjednickom mostu ili u glavnoj protupožarnoj upravljackoj postaji.

.6 Indikatori moraju pokazivati barem sekciju kojoj pripada aktivirani detektor ili rucni javljac. Najmanje jedan indikator mora biti postavljen tako da je lako dostupan odgovornim clanovima posade u svakom trenutku, za vrijeme plovidbe ili u luci, osim kada brod nije u službi. Jedan indikator mora biti postavljen na zapovjednickom mostu ako se upravljacka ploca nalazi u glavnoj protupožarnoj upravljackoj postaji.

.7 Na svakom indikatoru ili u njegovoj blizini moraju biti jasno prikazani podaci o obuhvacenim prostorijama i o položaju sekcija.

.8 Ako sustav za otkrivanje požara nema mogucnost daljinskog prepoznavanja svakog pojedinog detektora, u pravilu jedna sekcija ne smije obuhvacati više od jedne palube unutar nastambi, službenih prostorija i upravljackih postaja, osim sekcije koja obuhvaca zatvoreno stubište. Radi pravovremenog otkrivanja izvora požara, broj zatvorenih prostorija ukljucenih u svaku sekciju je ogranicen, kako to odredi pomorska uprava države zastave. Ni u kom slucaju ne smije se dopustiti više od 50 zatvorenih prostorija u sekciji. Ako je sustav za otkrivanje opremljen detektorima požara koji se identificiraju daljinski i pojedinacno, sekcije mogu obuhvacati nekoliko paluba i posluživati bilo koji broj zatvorenih prostorija.

.9 Ako ne postoji sustav za otkrivanje požara koji može daljinski i pojedinacno identificirati svaki detektor, ista sekcija detektora ne smije posluživati prostorije na obje strane broda ni na više od jedne palube i ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone, osim u slucaju da pomorska uprava države zastave, ako smatra da time nece biti smanjena protupožarna zaštita broda, dopusti da ista sekcija detektora poslužuje obje strane broda i više od jedne palube. Na brodovima koji su opremljeni detektorima požara s pojedinacnom identifikacijom, sekcija može posluživati prostorije na obje strane broda i na nekoliko paluba, ali ne smije biti smještena u više od jedne glavne vertikalne zone.

.10 Sekcija detektora požara koja obuhvaca upravljacku stanicu, službenu prostoriju ili prostoriju nastambi ne smije ukljucivati prostor strojarnice.

.11 Detektori moraju reagirati na toplinu, dim ili druge proizvode izgaranja, plamen ili bilo koju kombinaciju tih cimbenika. Pomorska uprava države zastave može razmotriti uporabu detektora koji reagiraju na druge cimbenike koji upozoravaju na pocetak požara, ako nisu manje osjetljivi. Detektori plamena mogu se upotrebljavati samo uz detektore dima ili topline.

.12 Predvidaju se odgovarajuce upute i rezervni dijelovi za ispitivanje i održavanje.

.13 Djelovanje sustava za otkrivanje požara mora se povremeno ispitati prema zahtjevu pomorske uprave države zastave, pomocu opreme koja proizvodi topli zrak odgovarajuce temperature, ili dim ili aerosolne cestice odgovarajuce gustoce ili velicine, ili druge pojave povezane sa zacetkom požara na koji detektor mora reagirati.

Svi detektori moraju biti takvi da se može ispitati ispravnost njihova rada te uspostaviti redoviti nadzor bez obnavljanja bilo kojeg od sastavnih dijelova.

.14 Sustav za otkrivanje požara ne smije se upotrebljavati ni za jednu drugu svrhu, osim što se na upravljackoj ploci može dopustiti zatvaranje protupožarnih vrata i slicne funkcije.

.15 Sustavi za otkrivanje požara koji imaju mogucnost identifikacije položaja zone moraju zadovoljavati sljedece zahtjeve:

 da se strujni krug ne može oštetiti na više od jednog mjesta zbog požara,

 predvidaju se sredstva kojima ce se osigurati da neka greška u strujnom krugu (npr. prekid napajanja, kratki spoj, spoj s masom) ne onesposobi cijeli strujni krug,

 mora postojati mogucnost ponovnog uspostavljanja pocetne konfiguracije sustava nakon pojave greške u sustavu (elektricne, elektronske, informaticke),

 prvi znak protupožarnog alarma ne smije sprijeciti bilo koji drugi detektor da aktivira daljnje protupožarne alarme.

.2    Zahtjevi za ugradnju

.1 Rucni javljaci moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljackim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan rucni javljac. Rucni javljaci moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od rucnog javljaca.

.2 Detektori dima moraju se postaviti na svim stubištima, hodnicima i izlazima u nuždi unutar prostorija nastambi.

.3 Ako se ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm zahtijeva za zaštitu prostorija koje nisu one navedene u stavku.2.2, u svakoj takvoj prostoriji mora biti postavljen najmanje jedan detektor u skladu sa stavkom.1.11.

.4 Detektori moraju biti postavljeni tako da mogu najbolje djelovati. Treba izbjegavati mjesta u blizini nosaca i ventilacijskih kanala ili druga mjesta gdje bi strujanje zraka moglo štetno utjecati na njihovo djelovanje, kao i položaje izložene udarima ili fizickim oštecenjima. Opcenito, detektori postavljeni na stropu moraju biti najmanje 0,5 metra udaljeni od pregrada.

.5 Maksimalni razmak detektora mora biti u skladu s ovom tablicom:



Vrsta detektora

Maksimalna površina poda po detektoru

(m2)

Maksimalni razmak izmedu središta

(m)

Maksimalna udaljenost od pregrada

(m)

Toplina

37

9

4,5

Dim

74

11

5,5

Pomorska uprava države zastave može zahtijevati ili dopustiti druge razmake na temelju podataka o znacajkama detektora dobivenih ispitivanjem.

.6 Elektricni vodovi koji su dio sustava moraju se provesti tako da se izbjegnu kuhinje, prostorije strojeva i druge zatvorene prostorije s velikom opasnošcu od požara, osim ako je to potrebno radi otkrivanja požara ili protupožarnog alarma u tim prostorijama ili radi prikljucivanja na odgovarajuci izvor energije.

.3    Projektni zahtjevi

.1 Sustav i oprema moraju biti prikladno projektirani da mogu podnijeti promjene elektricnog napona i kratkotrajne prekide, promjene temperature okoline, vibracije, vlažnost, sraz, udar i koroziju koji se obicno javljaju na brodu.

.2 Detektori dima koji se postavljaju na stubištima, hodnicima i putovima bijega unutar prostorija nastambi, u skladu sa stavkom.2.2, moraju biti certificirani da se aktiviraju prije nego što gustoca dima prijede 12,5 % smanjenja vidljivosti na metar, ali ne prije nego što gustoca dima prijede 2 % smanjenja vidljivosti na metar.

Detektori dima koji se postavljaju u drugim prostorijama moraju se aktivirati unutar granica osjetljivosti koje odredi pomorska uprava države zastave, pri cemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.3 Detektori topline moraju biti certificirani da se aktiviraju pri temperaturi izmedu 54 °C i 78 °C ako je brzina porasta temperature manja od 1 °C u minuti. Pri vecoj brzini porasta temperature, detektori topline moraju se aktivirati unutar granica temperature koje odredi pomorska uprava države zastave, pri cemu treba izbjegavati premalu ili preveliku osjetljivost detektora.

.4 Dopuštena radna temperatura detektora topline može se povecati do 30 °C iznad maksimalne temperature u stropnom dijelu sušionica i slicnih prostorija s uobicajeno visokim temperaturama okoline.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

.4.1 Ugradeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju biti odobreni u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.4.2 Rucni javljaci požara u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara moraju se postaviti u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljackim postajama. Na svakom izlazu mora biti postavljen jedan rucni javljac. Rucni javljaci moraju biti lako dostupni u hodnicima na svakoj palubi, tako da ni jedan dio hodnika nije udaljen više od 20 metara od rucnog javljaca.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.5 Pored navedenih odredaba, pomorska uprava države zastave mora osigurati poštovanje odredaba o sigurnosti uredaja s obzirom na njihovu neovisnost o drugim uredajima ili sustavima, otpornost njihovih dijelova na koroziju, napajanje elektricnom energijom njihovog sustava upravljanja te dostupnost uputa za rad i održavanje.

10    Uredaji za tekuce gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja (pravilo 15)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1    Ogranicenja uporabe ulja kao goriva

Pri uporabi ulja kao goriva primjenjuju se ova ogranicenja:

.1 Ako ovim stavkom nije drukcije odredeno, ne smije se upotrebljavati tekuce gorivo s plamištem manjim od 60 °C.

.2 U generatorima za slucaj nužde dopuštena je uporaba tekuceg goriva s plamištem od najmanje 43 °C.

.3 Pomorska uprava države zastave može opcenito dopustiti uporabu tekuceg goriva s plamištem manjim od 60 °C ali ne manjim od 43 °C, uz poštovanje dodatnih mjera predostrožnosti koje smatraju potrebnima i pod uvjetom da temperatura okoline u prostoru u kojem se to gorivo skladišti ili upotrebljava uvijek bude niža od plamišta tekuceg goriva za najmanje 10 °C.

Za brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, može se dopustiti uporaba tekuceg goriva s plamištem manjim od 60 °C ali ne manjim od 43 °C, uz sljedece uvjete:

.3.1 tankovi tekuceg goriva, osim onih smještenih u odjeljcima dvodna, moraju se postaviti izvan prostorije strojeva kategorije A;

.3.2 temperatura ulja mora se mjeriti na usisnoj cijevi pumpe tekuceg goriva;

.3.3 na ulaznoj i izlaznoj strani procistaca tekuceg goriva moraju postojati zaporni ventili i/ili pipci; i

.3.4 upotrebljavaju se, što je više moguce, zavareni spojevi cijevi ili spojevi kružnog konicnog ili sfericnog tipa.

Plamište goriva odreduje se pomocu odobrene metode zatvorene posude.

.2    Uredaj za tekuce gorivo

Na brodu na kojem se upotrebljava tekuce gorivo, uredaji za skladištenje, raspodjelu i uporabu tekuceg goriva moraju biti takvi da se osigura sigurnost broda i osoba na brodu te moraju zadovoljavati najmanje sljedece odredbe:

.1.1 Koliko je to moguce, dijelovi sustava tekuceg goriva koji sadrže zagrijano ulje pod tlakom vecim od 0,18 N/mm2 ne smiju biti smješteni na zaklonjenom mjestu na kojem se ne mogu odmah uociti oštecenja i propuštanja. Prostorije strojeva u podrucju takvih dijelova sustava tekuceg goriva moraju biti na odgovarajuci nacin osvijetljene.

.1.2 Zagrijanim uljem smatra se ulje cija je temperatura nakon zagrijavanja veca od 60 °C ili je veca od postojeceg plamišta ulja ako je ono niže od 60 °C.

.2 Ventilacija prostorija strojeva mora u svim uobicajenim uvjetima biti dovoljna da se sprijeci nakupljanje uljnih para.

.3 U mjeri u kojoj je to prakticno izvedivo, tankovi tekuceg goriva moraju biti strukturni i moraju biti smješteni izvan prostorija strojeva. Ako tankovi tekuceg goriva, osim tankova dvodna, moraju biti smješteni uz prostorije strojeva ili unutar prostorija strojeva, najmanje jedna od njihovih vertikalnih strana mora graniciti s omedenjem prostorije strojeva, i mora po mogucnosti graniciti s tankovima dvodna, a površina zajednickog omedenja tanka i prostorije strojeva mora biti minimalna. Ako su takvi tankovi smješteni unutar omedenja prostorija strojeva, ne smiju sadržavati tekuce gorivo s plamištem manjim od 60 °C. Mora se izbjegavati uporaba tankova tekuceg goriva koji nisu dio brodske strukture, a u prostorijama strojeva takvi su tankovi zabranjeni.

.4 Tank tekuceg goriva ne smije se postaviti na mjestu gdje izlijevanje ili propuštanje iz tanka može predstavljati opasnost ako dode u dodir sa zagrijanom površinom. Poduzimaju se mjere kako bi se sprijecilo da ulje koje izbije pod tlakom iz pumpe, filtra ili grijaca dode u dodir sa zagrijanim površinama.

.5 Svaka cijev tekuceg goriva kroz koju bi, ako je oštecena, moglo istjecati ulje iz skladišnog, taložnog ili dnevnog tanka obujma 500 litara ili više, smještenog iznad dvodna, mora imati pipac ili ventil neposredno na tanku, koji se može zatvoriti sa sigurnog mjesta izvan tog prostora u slucaju požara u prostoriji u kojoj se ti tankovi nalaze. U posebnom slucaju, kad su duboki tankovi smješteni u nekom od osovinskih tunela, tunela cijevi ili u slicnom prostoru, ventili se postavljaju na tankove, ali je upravljanje u slucaju požara moguce pomocu dodatnog ventila na cijevi ili cijevima izvan tunela ili slicnog prostora. Ako se takav dodatni ventil postavi u prostoriji strojarnice, njime se mora upravljati izvan te prostorije.

.1 Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, uredaji za daljinsko upravljanje ventilom tanka goriva za generator u nuždi moraju biti na mjestu odvojenom od uredaja za daljinsko upravljanje drugim ventilima u prostoriji strojeva.

.2  Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2012. ili poslije, cija je bruto tonaža manja od 500, tankovi goriva iznad dvodna moraju biti opremljeni pipcem ili ventilom.

.3  Na brodovima izgradenim prije 1. sijecnja 2012., cija je bruto tonaža manja od 500, pipac ili ventil naveden u prvom stavku mora biti postavljen i na tankove goriva ciji je obujam manji od 500 litara a smješteni su iznad dvodna, najkasnije do prvog redovitog pregleda 1. sijecnja 2012. ili poslije.

.6 Predvidaju se sigurna i ucinkovita sredstva za utvrdivanje kolicine tekuceg goriva u bilo kojem tanku za gorivo.

.1 Cijevi za sondiranje ne smiju završavati ni u jednom prostoru u kojem zbog istjecanja iz tih cijevi može nastati opasnost od zapaljenja. Posebno, te cijevi ne smiju završavati u prostorijama za putnike ili posadu. Opce je pravilo da ne smiju završavati u prostorijama strojeva. Medutim, ako pomorska uprava države zastave smatra da su ovi posljednji zahtjevi nemoguci, može dopustiti da cijevi za sondiranje završavaju u prostorijama strojeva pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeci zahtjevi:

.1.1 da dodatno postoji mjerac razine ulja u skladu sa zahtjevima iz podstavka.2.6.2;

.1.2 da cijevi za sondiranje završavaju na mjestima gdje nema opasnosti od zapaljenja ako nisu poduzete mjere predostrožnosti, kao što je postavljanje ucinkovitih zaslona da u slucaju istjecanja kroz krajeve cijevi za sondiranje, tekuce gorivo ne bi došlo u dodir s izvorom zapaljenja;

.1.3 da krajevi cijevi za sondiranje imaju samozatvarajuce slijepe poklopce i samozatvarajuci kontrolni pipac malog promjera, smješten ispod slijepog poklopca kako bi se prije otvaranja poklopca moglo provjeriti ima li tekuceg goriva. Poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da moguce ispuštanje goriva kroz kontrolni pipac ne predstavlja opasnost od zapaljenja.

.2 Mogu se dopustiti druga sredstva za provjeravanje kolicine tekuceg goriva u bilo kojem tanku goriva ako ta sredstva, kao i sredstva iz podstavka 2.6.1.1, ne moraju prolaziti ispod pokrova tanka, a njihovo oštecenje ili prepunjenost tankova nece omoguciti istjecanje goriva.

.3 Sredstva propisana u podstavku.2.6.2 moraju se održavati u ispravnom stanju kako bi se osigurao neprekidan ispravan rad u službi.

.7 Predvidaju se mjere za sprecavanje pretlaka u bilo kojem tanku goriva ili bilo kojem dijelu sustava tekucega goriva, ukljucujuci i cijevi za punjenje iz brodskih pumpi. Svi sigurnosni ventili i odušne i preljevne cijevi moraju imati ispust na mjestu gdje ne postoji opasnost od požara ili eksplozije zbog ispuštanja goriva i para te ne smiju voditi u prostorije za posadu, prostorije za putnike ili prostorije posebne kategorije, zatvorene ro-ro prostorije, prostorije strojeva i slicne prostore na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije.

.8 Cijevi za tekuce gorivo i pripadajuci ventili i oprema moraju biti od celika ili drugog odobrenog materijala, ali se može dopustiti ogranicena uporaba savitljivih cijevi. Takve savitljive cijevi i prikljucci na krajevima moraju biti od odobrenih vatrootpornih materijala odgovarajuce cvrstoce.

Za ventile ugradene na tankovima goriva koji su pod statickim tlakom, može se dopustiti celik ili nodularno lijevano željezo. Medutim, ventili od obicnog lijevanog željeza mogu se koristiti u cijevnim sustavima kada je projektni tlak manji 7 bara i projektna temperatura manja od 60 °C.

.9 Sve vanjske visokotlacne cijevi za dovod goriva izmedu visokotlacnih pumpi goriva i ubrizgaca goriva moraju se zaštititi obloženim sustavom cjevovoda koji može zadržati gorivo iz visokotlacne cijevi u kvaru. Obložena cijev ukljucuje vanjsku cijev u kojoj je smještena visokotlacna cijev za gorivo s kojom tvori trajnu cjelinu. Obloženi sustav cjevovoda ukljucuje sredstva za sakupljanje izljeva i mora imati alarm za slucaj kvara na cijevi za gorivo.

.10 Sve površine s temperaturama vecim od 220 °C, koje se mogu oštetiti zbog kvara sustava goriva, moraju se propisno izolirati.

.11 Cijevi za tekuce gorivo moraju biti zaklonjene ili na drugi odgovarajuci nacin zašticene kako bi se, koliko je moguce, izbjeglo prskanje ili curenje goriva na vruce površine, u ulaze zraka za strojeve, ili druge izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

.12 Cijevi za tekuce gorivo ne smiju se postavljati neposredno iznad ili blizu jedinica visoke temperature, ukljucujuci kotlove, cijevi za paru, ispušne razvodne cijevi, prigušivace ili drugu opremu koja se mora izolirati. Koliko je to prakticno izvedivo, cijevi za tekuce gorivo moraju biti postavljene što dalje od vrucih površina, elektricnih uredaja ili drugih izvora zapaljenja te moraju biti zaklonjene ili na odgovarajuci nacin zašticene da bi se izbjeglo prskanje ili curenje goriva na izvore zapaljenja. Broj spojeva na takvim cjevovodima mora biti minimalan.

.13 Dijelovi sustava goriva dizelskih motora izvode se tako da se uzme u obzir maksimalni vršni tlak koji ce se pojaviti u službi ukljucujuci udare visokog tlaka koji se stvaraju i djeluju povratno u cijevima za dovod goriva i preljevnim cijevima radom pumpi za ubrizgavanje goriva. Spojevi cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi moraju biti izradeni tako da se onemoguci propuštanje goriva pod tlakom u radu i nakon održavanja.

.14 Kod uredaja s više strojeva koji se opskrbljuju iz istog izvora goriva, mora se predvidjeti izolacija cijevi za dovod goriva i preljevnih cijevi do pojedinih strojeva. Sredstva za izolaciju ne smiju ometati rad drugih strojeva i njima se mora upravljati s mjesta koje nece biti nedostupno u slucaju požara na nekom od strojeva.

.15 Ako pomorska uprava države zastave dopusti dovod ulja i zapaljivih tekucina kroz prostorije nastambi i službene prostorije, cijevi kroz koje se dovodi ulje ili zapaljive tekucine moraju biti od materijala koji odobri pomorska uprava države zastave uzimajuci u obzir opasnost od požara.

.16 Postojeci brodovi klase B moraju ispunjavati zahtjeve iz stavaka.2.9 do.2.11, osim što se, umjesto obloženog sustava cjevovoda iz stavka.2.9, može upotrijebiti odgovarajuca zaštita za strojeve izlazne snage 375 kW ili manje koji imaju pumpe za ubrizgavanje goriva za više ubrizgaca goriva.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.3    Uredaji ulja za podmazivanje

Uredaji za skladištenje, raspodjelu i korištenje ulja koje se upotrebljava u tlacnim sustavima za podmazivanje moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu, a takvi uredaji u prostorijama strojeva moraju zadovoljavati odredbe iz stavaka .2.1, .2.4, .2.5, .2.6, .2.7, .2.8, .2.10 i .2.11, osim što:

.1 to ne iskljucuje uporabu okanaca za nadzor protoka u sustavima za podmazivanje, pod uvjetom da se ispitivanjem dokaže da imaju odgovarajuci stupanj vatrootpornosti. Ako se upotrebljavaju okanca za nadzor protoka, cijev mora imati ventile na oba kraja. Na donjem kraju cijevi mora biti samozatvarajuci ventil;

.2 cijevi za sondiranje mogu se odobriti u prostorijama strojeva; zahtjevi iz stavaka.2.6.1.1 i .2.6.1.3 ne moraju se primijeniti ako cijevi za sondiranje imaju odgovarajuca sredstva za zatvaranje.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, odredbe iz stavka.10.2.5 primjenjuju se i na tankove ulja za podmazivanje osim na one s kapacitetom manjim od 500 litara, skladišne tankove na kojima su ventili zatvoreni za vrijeme redovitog rada broda ili ako je utvrdeno da bi nehoticno brzo zatvaranje ventila na tanku ulja za podmazivanje moglo ugroziti siguran rad glavnog pogona i važnih pomocnih strojeva.

.4    Uredaji za druga zapaljiva ulja

Uredaji za skladištenje, raspodjelu i uporabu drugih zapaljivih ulja pod tlakom koja se upotrebljavaju u sustavima prijenosa snage, sustavima za upravljanje, aktiviranje i zagrijavanje, moraju biti takvi da osiguraju sigurnost broda i osoba na brodu. Na mjestima gdje postoje izvori zapaljenja, takvi uredaji moraju najmanje zadovoljavati odredbe iz stavaka.2.4,.2.6,.2.10 i.2.11 te odredbe iz stavaka.2.7 i.2.8 o cvrstoci i konstrukciji.

.5.    Prostorije strojeva koje su povremeno bez nadzora posade

Osim zahtjeva odredaba 1 do 4., sustavi tekuceg goriva i ulja za podmazivanje moraju zadovoljavati sljedece zahtjeve:

.1 ako se dnevni tankovi za tekuce gorivo pune automatski ili daljinskim upravljanjem, predvidaju se sredstva za sprecavanje prelijevanja. Ostala oprema koja automatski obraduje zapaljive tekucine, npr. procistaci tekuceg goriva, koji se po mogucnosti postavljaju u posebnu prostoriju namijenjenu za procistace i njihove grijace, mora imati uredaje za sprecavanje prelijevanja;

.2 ako dnevni tankovi za tekuce gorivo ili taložni tankovi imaju uredaje za zagrijavanje, mora se predvidjeti alarm visoke temperature ako bi temperatura goriva mogla prijeci tocku plamišta.

.6    Zabrana prijevoza zapaljivih ulja u tankovima pramcanog pika

Tekuce gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja ne smiju se prevoziti u tankovima pramcanog pika.

11    Oprema za vatrogasce (pravilo 17)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Na brodovima izgrađenima prije 1. srpnja 2019. komplet opreme za vatrogasce mora sadržavati:

.1.1 Osobne opreme:

.1 zaštitna odjeca od materijala koji može zaštititi kožu od topline koju isijava požar te od opekotina i oparina. Vanjska površina mora biti vodonepropusna;

.2 cizme i rukavice od gume ili nekog drugog elektricki nevodljivog materijala;

.3 kruta kaciga koja osigurava ucinkovitu zaštitu od udaraca;

.4 sigurnosna elektricna svjetiljka (rucna) odobrena za uporabu u trajanju od najmanje tri sata;

.5 vatrogasna sjekirica.

.1.2 Aparat za disanje odobrenog tipa koji se sastoji od samostalnog aparata za disanje sa stlacenim zrakom (SCBA), s bocama u kojima obujam zraka mora biti najmanje 1 200 litara, ili drugog samostalnog aparata za disanje koji može raditi najmanje 30 minuta. Svaki SCBA mora imati potpuno napunjene rezervne boce s kapacitetom za rezervno punjenje od najmanje 2 400 litara slobodnog zraka osim:

i. ako na brodu postoji pet ili više SCBA, ukupni rezervni kapacitet slobodnog zraka ne mora biti veci od 9 600 litara; ili

ii. ako je brod opremljen sredstvima za ponovno punjenje boca pod punim tlakom zrakom koji nije zagaden, rezervni kapacitet potpuno napunjenih rezervnih boca za svaki SCBA mora biti najmanje 1 200 litara slobodnog zraka, a ukupni rezervni kapacitet slobodnog zraka na brodu ne mora biti veci od 4 800 litara slobodnog zraka.

Sve boce zraka za aparate SCBA moraju biti medusobno zamjenjive.

▼M2

.1.3 Samostalni aparat za disanje sa stlačenim zrakom koji je dio kompleta opreme za vatrogasce do 1. srpnja 2019. mora ispunjavati odredbe poglavlja 3. stavka 2.1.2.2. Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.1.a Za brodove izgrađene 1. srpnja 2019. ili nakon tog datuma, komplet opreme za vatrogasce mora ispunjavati odredbe Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

▼M1

.2 Za svaki aparat za disanje treba osigurati vatrootporno sigurnosno uže za spašavanje odgovarajuce duljine i cvrstoce, koji se može pricvrstiti sigurnosnom kukom na remen aparata za disanje ili na odvojeni pojas da bi se sprijecilo odvajanje aparata za disanje prilikom uporabe sigurnosnog užeta.

.3 Na novim i postojecim brodovima klase B duljine 24 metra i više te na novim brodovima klase C i D duljine 40 metara i više, moraju se nalaziti najmanje dva kompleta opreme za vatrogasce.

.1 Na brodovima duljine 60 metara i više, dodatno se mora predvidjeti, ako je ukupna duljina svih prostorija za putnike i službenih prostorija na palubi na kojoj su te prostorije, veca od 80 metara, ili ako postoji više takvih paluba, na palubi koja ima najvecu ukupnu takvu duljinu predvidaju se dva kompleta opreme za vatrogasce i dva kompleta osobne opreme na svakih 80 metara ukupne duljine ili dijela te duljine.

Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, predvidaju se dva dodatna kompleta opreme za vatrogasce za svaku glavnu vertikalnu zonu, osim za zatvorene rovove stubišta koji tvore pojedinacne glavne vertikalne zone i za glavne vertikalne zone ogranicene duljine u pramcanom i krmenom dijelu broda koje ne ukljucuju prostorije strojeva ili glavnu brodsku kuhinju.

.2 Na brodovima duljine 40 metara i više ali manje od 60 metara, predvidaju se dva kompleta opreme za vatrogasce.

.3 Na novim i postojecim brodovima klase B duljine 24 metra i više ali manje od 40 metara, predvidaju se dva kompleta opreme za vatrogasce, ali samo s jednim rezervnim punjenjem zraka za samostalne aparate za disanje.

.4 Na novim i postojecim brodovima klase B duljine manje od 24 metra te na novim brodovima klase C i D duljine manje od 40 metara, nije potrebna oprema za vatrogasce.

▼M2

.4.a Komunikacijski uređaj za vatrogasce:

Na brodovima koji moraju biti opremljeni najmanje jednim kompletom opreme za vatrogasce i izgrađeni su 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma, svaka skupina vatrogasaca mora biti opremljena najmanje dvama prijenosnim radiotelefonskim primoodašiljačima. Na brodovima s pogonom na UNP ili na ro-ro putničkim brodovima sa zatvorenim ro-ro prostorijama ili prostorijama posebne kategorije, ti prijenosni radiotelefonski primoodašiljači moraju biti u potpunosti sigurni ili opremljeni zaštitom od eksplozije. Brodovi izgrađeni prije 1. siječnja 2018. moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog pravila najkasnije do prvog pregleda nakon 1. srpnja 2019.

▼M1

.5 Kompleti opreme za vatrogasce ili kompleti osobne opreme moraju se cuvati na lako dostupnim mjestima, spremni za uporabu, a ako postoji više od jednog kompleta opreme za vatrogasce ili više od jednog kompleta osobne opreme, moraju se cuvati na odvojenim mjestima. Najmanje jedan komplet opreme za vatrogasce i jedan komplet osobne opreme mora se nalaziti na svakom takvom mjestu.

.6 Ako pomorska uprava države zastave smatra da su odredbe o obaveznoj opremi u ovom pravilu neopravdane i/ili tehnicki neprikladne na brodu, takav brod može, u skladu s odredbama iz clanka 9. tocke 3. ove Direktive, biti izuzet iz jednog ili nekoliko zahtjeva iz ovog pravila.

12    Razno (pravilo 18)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Ako su na konstrukcijama klase „A” prolazi za elektricne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za nosace, sponje ili druge strukturne elemente, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, koji imaju takve prolaze u konstrukcijama klase „A”, ti ce se prolazi ispitati u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Za ventilacijske kanale primjenjuju se pravila II-2/B/9.2.2b i II-2/B/9.3.

Medutim, ako je prolaz za cijevi izraden od celika ili jednakovrijednog materijala debljine 3 mm ili vece, duljine najmanje 900 mm (po mogucnosti 450 mm sa svake strane konstrukcije) i bez otvora, nije potrebno ispitivanje.

Ti se prolazi moraju na odgovarajuci nacin izolirati produženjem izolacije na istoj razini konstrukcije.

.2 Ako su na konstrukcijama klase „B” prolazi za elektricne kabele, cijevi, rovove, kanale itd., ili za postavljanje ventilacijskih jedinica, rasvjetnih tijela i slicne opreme, poduzimaju se mjere da se ne umanji vatrootpornost, u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo. Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, za takve se prolaze poduzimaju se mjere kako bi se osiguralo da vatrootpornost konstrukcija ne bude umanjena.

Cijevi, osim celicnih i bakrenih, koje prolaze kroz konstrukcije klase „B” moraju se zaštititi:

.1 protupožarno ispitanim prolazom koji odgovara požarnoj otpornosti konstrukcije kroz koju prolazi i tipu cijevi koja se koristi; ili

.2 celicnim rukavcem debljine najmanje 1,8 mm te duljine najmanje 900 mm za promjer cijevi 150 mm ili više i najmanje 600 mm za promjer cijevi manji od 150 mm (po mogucnosti podjednako na obje strane konstrukcije).

Cijev mora biti spojena na krajeve rukavca prirubnicom ili spojkom ili zracnost izmedu rukavca i cijevi ne smije biti veca od 2,5 mm odnosno svaka zracnost izmedu cijevi i rukavca mora se popuniti negorivim ili nekim drugim odgovarajucim materijalom.

.3 Cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase „A” i „B” moraju biti od odobrenih materijala uzimajuci u obzir temperaturu koju takve konstrukcije moraju izdržati.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, neizolirane metalne cijevi koje prolaze kroz konstrukcije klase „A” ili „B” moraju biti od materijala s temperaturom taljenja vecom od 950 °C za konstrukcije klase „A-0” i vecom od 850 °C za konstrukcije klase „B-0”.

.4 U nastambama, službenim prostorijama ili upravljackim postajama, cijevi za ulje ili druge zapaljive tekucine moraju biti od odgovarajuceg materijala i konstrukcije uzimajuci u obzir opasnost od požara.

.5 Materijali koje bi toplina mogla oštetiti ne smiju se koristiti za izljeve, sanitarne ispuste i druge izlaze u blizini vodne linije i na mjestima gdje bi oštecenje materijala u slucaju požara moglo prouzrociti opasnost od naplavljivanja.

.6 Ako se upotrebljavaju elektricni radijatori, moraju biti pricvršceni i izradeni tako da se opasnost od požara svede na minimum. Ni jedan element radijatora ne smije biti izložen tako da se odjeca, zavjese ili drugi slicni materijali mogu zapaliti ili izgorjeti zbog topline tog elementa.

.7 Sve posude za otpad moraju biti izradene od negorivih materijala bez otvora na stranicama ili dnu.

.8 U prostorijama gdje je moguc prodor uljnih proizvoda, površina izolacije mora biti nepropusna za ulje ili uljne pare.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D: U prostorijama u kojima postoji opasnost od polijevanja uljem ili od uljnih para, npr. u prostorijama strojeva kategorije A, površina materijala za izolaciju mora biti nepropusna za ulje i uljne pare. Ako postoji obloga od neperforiranog celicnog lima ili drugih negorivih materijala (ne od aluminija) kao krajnja fizicka površina, ta se obloga može spajati zavarivanjem, zakovicama itd.

.9 Spremišta za boju i zapaljive tekucine moraju se zaštititi odobrenim uredajem za gašenje požara, koji omogucava posadi gašenje požara bez ulaska u prostoriju.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije:

.1 Spremišta za boju moraju se zaštititi jednim od sljedecih sustava:

.1.1 sustavom za gašenje ugljikovim dioksidom, kojim se dobije kolicina slobodnog plina od najmanje 40 % bruto obujma šticene prostorije;

.1.2 sustavom za gašenje suhim prahom, ciji je kapacitet najmanje 0,5 kg praha/m3;

.1.3 sustavom raspršivanja vode ili sustavom rasprskivanja, s kapacitetom dobave vode najmanje 5 litara/m2. Sustav rasprskivanja može biti prikljucen na glavni protupožarni cjevovod; ili

.1.4 sustavom koji osigurava jednakovrijednu zaštitu, koji odredi pomorska uprava države zastave.

U svakom slucaju, upravljanje sustavom mora biti izvan šticene prostorije.

.2 Spremišta zapaljive tekucine moraju se štititi odgovarajucim uredajem za gašenje požara koje odobri pomorska uprava države zastave.

.3 Za spremišta na palubi površine manje od 4 m2 koja ne vode do prostorija nastambi, umjesto ugradenog sustava može se prihvatiti prenosivi aparat za gašenje ugljikovim dioksidom kojim se osigurava kolicina slobodnog plina od najmanje 40 % bruto obujma šticenog prostora.

Spremište mora imati ispusni otvor da bi se omogucilo ispuštanje iz aparata bez ulaska u šticeni prostor. Propisani prenosivi aparat za gašenje mora se smjestiti blizu otvora. Alternativno se može predvidjeti otvor ili prikljucak za crijevo kako bi se mogao koristiti glavni protupožarni cjevovod.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.10   Friteze za prženje u dubokom ulju, uredaji za kuhanje i pecenje:

Ako su friteze i uredaji za kuhanje i pecenje postavljeni i upotrebljavaju se u prostorijama izvan glavne kuhinje, pomorska uprava države zastave propisuje dodatne sigurnosne mjere zbog posebnih opasnosti od požara u vezi s uporabom te vrste opreme.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, friteze moraju biti opremljene:

.1 automatskim ili rucnim sustavom za gašenje požara ispitanim prema medunarodnoj normi u skladu s Publikacijom ISO 15371:2000 o sustavima za gašenje požara na kuhinjskim uredajima za pripremu hrane prženjem;

.2 glavnim i pricuvnim termostatom s alarmom koji se ukljucuje kad je bilo koji termostat u kvaru;

.3 uredajima za automatsko iskljucivanje elektricne energije u slucaju aktiviranja sustava za gašenje požara;

.4 alarmom koji pokazuje da je aktiviran sustav za gašenje požara u kuhinji u kojoj se uredaj nalazi; i

.5 upravljackim uredajima za rucno aktiviranje sustava za gašenje požara s jasnim uputama za brzo rukovanje.

Na brodovima izgradenim prije 1. sijecnja 2003., nove friteze moraju ispunjavati zahtjeve iz ovog stavka.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D:

.11   Toplinski mostovi:

Prilikom provodenja mjera protupožarne zaštite, pomorska uprava države zastave mora poduzeti mjere za sprecavanje prijenosa topline preko toplinskih mostova, npr. izmedu paluba i pregrada.

Na brodovima izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, izolacija na palubi ili pregradi mora se produžiti na proboju, presjeku ili granicnoj tocki na udaljenosti od najmanje 450 mm za celicne i aluminijske konstrukcije. Ako je prostor podijeljen palubom ili pregradom klase „A” koje imaju razlicite vrijednosti izolacije, izolacija s vecom vrijednosti mora se produžiti na palubu ili pregradu s izolacijom manje vrijednosti za najmanje 450 mm.

NOVI BRODOVI KLASE A, B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.12   Spremnici plina pod tlakom:

Svi prenosivi spremnici za plinove, stlacene, ukapljene ili razbijene pod tlakom, koji mogu pojacati moguci požar, moraju se odmah nakon uporabe staviti na odgovarajuce mjesto iznad pregradne palube, s kojeg postoji izravan pristup na otvorenu palubu.

13    Planovi protupožarne zaštite (pravilo 20)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Na svakom brodu mora biti stalno izložen opci plan protupožarne zaštite namijenjen brodskim casnicima, koji za svaku palubu jasno pokazuje upravljacke postaje, razlicite požarne sekcije zatvorene konstrukcijama klase „A”, sekcije zatvorene konstrukcijama klase „B” s podacima o sustavu za otkrivanje požara i protupožarnom alarmu, o sustavu za rasprskivanje, uredajima za gašenje požara, sredstvima za pristup u razne odjeljke, na palube itd. te o ventilacijskom sustavu ukljucujuci podatke o upravljanju ventilatorima, položajima zaklopki i identifikacijskim brojevima ventilatora za svaku sekciju. Ti podaci mogu se navesti i u knjižici uputa, ciji primjerak mora imati svaki casnik, a jedan primjerak mora biti stalno dostupan na brodu. Planovi i knjižice s uputama moraju se stalno ažurirati, a sve izmjene moraju se unijeti što prije. Planovi i upute moraju biti na službenom jeziku države zastave. Ako taj jezik nije ni engleski ni francuski, mora postojati prijevod na jedan od ta dva jezika. Za brod koji obavlja nacionalnu plovidbu u drugoj državi clanici, mora postojati prijevod na službeni jezik te države clanice ako taj jezik nije ni engleski ni francuski.

Za nove brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, podaci u propisanim planovima protupožarne zaštite i uputama te graficki simboli koji se upotrebljavaju u planovima protupožarne zaštite, moraju biti u skladu s rezolucijama IMO-a A.756(18) i A.952(23).

.2 Na svakom brodu duljine 24 metra i više, moraju biti stalno dostupna dva kompleta plana protupožarne zaštite ili knjižica s tim nacrtima, na jasno oznacenom zatvorenom mjestu izvan palubne kucice otpornom na vremenske uvjete, za pomoc vanjskom vatrogasnom osoblju.

14    Pripravnost za rad i održavanje

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1    Opci zahtjevi

U svakom trenutku dok je brod u službi, sustavi za protupožarnu zaštitu te sustavi i uredaji za gašenje požara moraju biti spremni za uporabu.

Brod nije u službi:

.1 ako je u remontu ili raspremi (na sidru ili u luci) ili u suhom doku;

.2 ako to proglasi vlasnik ili predstavnik vlasnika; i

.3 ako na brodu nema putnika.

Sljedeci sustavi protupožarne zaštite moraju se održavati u ispravnom stanju da bi se osiguralo njihovo propisano djelovanje u slucaju izbijanja požara:

.1.1   Pripravnost za rad

.1 strukturna zaštita od požara ukljucujuci vatrootporne konstrukcije te zaštita otvora i prolaza u tim konstrukcijama;

.2 sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm; i

.3 sustavi i sredstva za bijeg.

Sustavi i uredaji za gašenje požara moraju se održavati u ispravnom stanju i moraju biti lako dostupni tako da se mogu odmah upotrijebiti. Ispražnjeni prenosivi aparati za gašenje požara moraju se odmah napuniti ili zamijeniti odgovarajucim uredajem.

.1.2   Održavanje, ispitivanje i pregled

Održavanje, ispitivanje i pregled obavljaju se na temelju smjernica iz okružnice IMO-a MSC/Circ.850 i na nacin koji osigurava pouzdanost sustava i uredaja za gašenje požara. Plan održavanja mora se nalaziti na brodu i mora biti dostupan uvijek kad ga zatraži pomorska uprava države zastave radi pregleda.

Plan održavanja obuhvaca najmanje sljedece sustave za zaštitu od požara te sustave i uredaje za gašenje požara ako su ugradeni:

.1 glavni protupožarni cjevovod, protupožarne pumpe i hidrante, ukljucujuci vatrogasna crijeva i mlaznice;

.2 ugradene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3 ugradene sustave za gašenje požara i druge uredaje za gašenje požara;

.4 sustave za automatsko rasprskivanje, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.5 sustav ventilacije, ukljucujuci protupožarne i protudimne zaklopke, ventilatore i njihove upravljacke uredaje;

.6 uredaj za zatvaranje dovoda goriva u slucaju nužde;

.7 protupožarna vrata, ukljucujuci upravljacke uredaje;

.8 sustave za opcu uzbunu u slucaju nužde;

.9 aparate za disanje za bijeg u nuždi;

.10 prenosive aparate za gašenje požara, ukljucujuci rezervna punjenja; i

.11 opremu za vatrogasce.

Plan održavanja može biti uz pomoc racunala.

.2    Dodatni zahtjevi

Za nove brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, koji prevoze više od 36 putnika, osim plana održavanja iz stavka.1.2 mora se izraditi plan održavanja za nisko postavljenu rasvjetu i za sustave razglasa.

15    Upute, obuka i vježbe na brodu

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI:

.1    Upute, dužnosti i organizacija

.1 Clanovi posade moraju dobiti upute o zaštiti od požara na brodu.

.2 Clanovi posade moraju dobiti upute o dužnostima koje su im povjerene.

.3 Na brodu treba organizirati grupe za gašenje požara. Te grupe moraju biti sposobne za obavljanje svoje dužnosti cijelo vrijeme dok je brod u službi.

.2    Obuka i vježbe na brodu

.1 Clanovi posade moraju proci obuku kako bi se upoznali s uredenjem broda te s položajem i radom svih sustava i uredaja za gašenje požara koje bi mogli upotrijebiti.

.2 Obuka o uporabi aparata za disanje za napuštanje prostorija u nuždi mora se smatrati dijelom obuke na brodu.

.3 Clanovi posade redovito se provjeravaju u obavljanju dodijeljenih dužnosti u gašenju požara, obukom i vježbama na brodu kako bi se ustanovilo što treba poboljšati da bi se održala osposobljenost u vještinama gašenja požara i osigurala radna pripravnost organizacije gašenja požara.

.4 Obuka na brodu o uporabi brodskih sustava i uredaja za gašenje požara planira se i provodi u skladu s odredbama pravila III/19.4.1 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena.

.5 Protupožarne vježbe moraju se provoditi i zabilježiti u skladu s odredbama pravila III/19.3.4, III/19.5 i III/30 Konvencije SOLAS 1974., kako je izmijenjena.

▼M2

.6 Na brodovima koji podliježu pravilu II-2/A/11, cilindri uređaja za disanje koji se upotrebljavaju tijekom vježbi moraju se napuniti ili zamijeniti prije isplovljenja.

▼M1

.3    Prirucnici za obuku

Prirucnik za obuku mora se nalaziti u svakoj blagovaonici i prostoriji za odmor clanova posade i u svakoj kabini za posadu. Prirucnik za obuku mora biti napisan na radnom jeziku broda. Prirucnik za obuku, koji može imati nekoliko svezaka, mora sadržavati upute i obavijesti propisane ovim stavkom, razumljivo napisane i po mogucnosti s crtežima ili slikama. Bilo koji dio tih obavijesti može se, umjesto u prirucniku, dati u audiovizualnom obliku. Prirucnik za obuku mora sadržavati detaljna objašnjenja za:

.1 opce postupke zaštite od požara i mjere zaštite koje se odnose na opasnosti od pušenja, opasnosti od elektricne struje, zapaljivih tekucina i slicne opce opasnosti na brodu;

.2 opce upute o aktivnostima gašenja požara i postupcima gašenja požara, ukljucujuci postupke obavješcivanja o požaru i uporabu rucnih javljaca požara;

.3 znacenje brodskih alarma;

.4 rad i uporabu sustava i uredaja za gašenje požara;

.5 rad i uporabu protupožarnih vrata;

.6 rad i uporabu protupožarnih i protudimnih zaklopki; i

.7 sustave i uredaje za napuštanje prostorija.

.4    Planovi protupožarne zaštite

Planovi protupožarne zaštite moraju biti u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A-13.

16    Radni postupci

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Brod mora imati prirucnik o radnim postupcima koji sadrži obavijesti i upute o pravilnom radu na brodu i rukovanju teretom radi zaštite od požara.

.2 Propisani prirucnik o radnim postupcima mora sadržavati obavijesti i upute za siguran rad na brodu i rukovanje teretom radi zaštite od požara. Prirucnik mora sadržavati podatke o odgovornosti posade za opcu zaštitu od požara na brodu pri ukrcavanju i iskrcavanju tereta i u plovidbi. Na brodovima koji prevoze opasne tvari, prirucnik mora upucivati na odgovarajuce upute o gašenju požara i rukovanju teretom u nuždi sadržane u Medunarodnom pomorskom kodeksu o prijevozu opasnih tvari.

.3 Prirucnik o radnim postupcima za zaštitu od požara mora biti napisan na radnom jeziku broda.

.4 Prirucnik o radnim postupcima za zaštitu od požara može se koristiti zajedno s prirucnicima o obuci propisanima u pravilu II-2/A/15.3.

DIO B

MJERE ZA ZAŠTITU OD POŽARA

1    Struktura (pravilo 23)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Trup, nadgrada, strukturne pregrade, palube i palubne kucice moraju biti izradeni od celika ili drugog jednakovrijednog materijala. U smislu primjene definicije celika ili drugog jednakovrijednog materijala, navedene u pravilu II-2/A/2.7, „primjenjiva izloženost vatri” mora biti u skladu s protupožarnom cjelovitosti i standardima izolacije navedenima u tablicama u pravilima II-2/B/4 i 5. Na primjer, ako je za pregradivanje palube ili bocnih stijena i krajeva palubnih kucica dopuštena protupožarna klasa „B-0”, „primjenjiva izloženost vatri” je pola sata.

.2 Medutim, ako je bilo koji dio strukture od aluminijske legure, primjenjuje se sljedece:

.1 Izolacija dijelova konstrukcija klase „A” ili „B” od aluminijske legure, osim strukture koja nije nosiva, mora biti takva da temperatura strukturne jezgre ne poraste za više od 200 °C iznad temperature okoline u bilo kojem trenutku tijekom primjenjive izloženosti vatri u standardnom ispitivanju vatrootpornosti.

.2 Posebnu pažnju treba posvetiti izolaciji dijelova od aluminijske legure, kao što su dijelovi stupova, upora i drugih strukturnih elemenata koji podupiru smještaj brodica i splavi za spašavanje, podrucja za spuštanje i ukrcaj te konstrukcije klase „A” i „B” kako bi se osiguralo:

.1 da se za dijelove koji podupiru podrucja brodica i splavi za spašavanje i konstrukcija klase „A”, ogranicenje porasta temperature iz stavka.2.1 primjenjuje nakon jednog sata; i

.2 da se za takve dijelove koji podupiru konstrukcije klase „B” ogranicenje porasta temperature iz stavka.2.1 primjenjuje nakon pola sata.

.3 Vidnici i grotlišta prostorija strojeva kategorije A moraju biti od celika s odgovarajucom izolacijom, a otvori u njima, ako postoje, moraju biti na odgovarajuci nacin rasporedeni i zašticeni da se sprijeci širenje požara.

2    Glavne vertikalne zone i horizontalne zone (pravilo 24)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1.1 Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrade i palubne kucice moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase A-60.

Stepenaste izvedbe i upuštenja moraju se svesti na najmanju mjeru, a tamo gdje su potrebni moraju takoder biti izvedeni od konstrukcija klase A-60.

Ako je na jednoj strani konstrukcije prostor otvorene palube, sanitarni ili slican prostor ili tank koji ukljucuje tank tekuceg goriva, prazan prostor ili prostorija pomocnih strojeva s malom opasnosti od požara ili bez opasnosti od požara, ili ako su s obje strane konstrukcije tankovi tekuceg goriva, standard pregradivanja može se smanjiti na A-0.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1.2 Za nove brodove klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i za postojece brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, trup, nadgrade i palubne kucice u podrucju nastambi i službenih prostorija moraju se podijeliti na glavne vertikalne zone konstrukcijama klase „A”. Te konstrukcije moraju imati izolacijske vrijednost u skladu s tablicama u pravilu 5.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.2 U mjeri u kojoj je to prakticno izvedivo, pregrade koje omeduju glavne vertikalne zone iznad pregradne palube moraju se protezati u ravnini s vodonepropusnim pregradama smještenima neposredno ispod pregradne palube. Duljina i širina glavnih vertikalnih zona može iznositi najviše 48 metara da krajevi glavnih vertikalnih zona budu u ravnini s vodonepropusnim pregradama ili da bi se osigurao prostor za veliku društvenu prostoriju koja se proteže citavom duljinom glavne vertikalne zone, pod uvjetom da ukupna površina glavne vertikalne zone ni na jednoj palubi nije veca od 1 600 m2. Duljina ili širina glavne vertikalne zone je najveci razmak izmedu najudaljenijih tocaka pregrada koje je omeduju.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.3 Takve pregrade moraju se protezati od palube do palube te do vanjske oplate ili drugih granica.

.4 Ako je glavna vertikalna zona podijeljena horizontalnim konstrukcijama klase „A” u horizontalne zone da se osigura odgovarajuce razdvajanje podrucja zašticenog sustavom rasprskivanja od nezašticenog podrucja, konstrukcije se moraju protezati izmedu susjednih pregrada glavne vertikalne zone do vanjske oplate ili vanjskih omedenja broda te moraju biti izolirane u skladu s vrijednostima za protupožarnu izolaciju i klasu navedenima u tablici 4.2 za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika i za postojece brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika.

.5

 

.1 Na brodovima posebne namjene, kao što su trajekti za prijevoz automobila ili željeznickih vagona, na kojima bi ugradnja pregrada glavnih vertikalnih zona onemogucavala korištenje broda za tu namjenu, mora se osigurati jednakovrijedna zaštita podjelom prostora na horizontalne zone.

.2 Medutim, na brodu s prostorijama posebne kategorije, svaka takva prostorija mora biti u skladu s odgovarajucim odredbama pravila II-2/B/14, a ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zahtjevima u ovom dijelu, prevagnut ce zahtjevi navedeni u pravilu II-2/B/14.

3    Pregrade unutar glavne vertikalne zone (pravilo 25)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1.1 Za nove brodove koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade za koje se ne zahtijeva pregradivanje klase „A” moraju biti najmanje klase „B” ili „C”, kao što je propisano u tablicama u pravilu 4. Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila II-2/B/11.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.1.2 Za nove brodove koji prevoze najviše 36 putnika i za postojece brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade unutar prostorija nastambi i službenih prostorija za koje se ne zahtijeva pregradivanje klase „A”, moraju biti najmanje klase „B” ili „C”, kao što je propisano u tablicama u pravilu II-2/B/5.

Sve takve konstrukcije mogu biti obložene gorivim materijalima u skladu s odredbama pravila 11.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.2 Na novim brodovima klase B, C i D koji prevoze najviše 36 putnika i na postojecim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, sve pregrade hodnika za koje se ne zahtijeva pregradivanje klase „A” moraju biti konstrukcije klase „B” i moraju se protezati od palube do palube osim:

.1 ako su s obje strane pregrade postavljeni neprekinuti stropovi ili obloge klase „B”, dio pregrade iza neprekinutog stropa ili obloge mora biti od materijala koji po debljini i sastavu odgovara konstrukciji pregrada klase „B”, ali koji mora udovoljavati standardima protupožarne klase „B” samo koliko je to opravdano i izvedivo;

.2 ako je brod zašticen sustavom automatskog rasprskivanja koji je u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pregrade hodnika od materijala klase „B” mogu završavati na stropu hodnika ako je taj strop od materijala koji po debljini i sastavu odgovara konstrukciji pregrada klase „B”.

Neovisno o zahtjevima pravila II-2/B/4 i 5, takve pregrade i stropovi moraju zadovoljavati standarde protupožarne klase „B” samo koliko je to opravdano i izvedivo. Sva vrata i okviri u tim pregradama moraju biti od negorivih materijala i moraju biti izvedeni i postavljeni tako da osiguravaju odgovarajucu vatrootpornost.

.3 Sve pregrade za koje se zahtijeva pregradivanje klase „B”, osim pregrada hodnika propisanih u stavku.2, moraju se protezati od palube do palube i do vanjske oplate ili drugih omedenja, osim u slucaju neprekinutih stropova ili obloga klase „B” ugradenih s obje strane pregrade, najmanje iste vatrootpornosti kao i pregrada, kada pregrada može završavati na neprekinutom stropu ili oblozi.

4    Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 26)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnost pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarna klasa svih pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 4.1 i 4.2.

.2 Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:

.1 Tablica 4.1 primjenjuje se na pregrade koje ne omeduju ni glavne vertikalne zone ni horizontalne zone.

Tablica 4.2 primjenjuje se na palube koje ne tvore stepenice u glavnim vertikalnim zonama niti omeduju horizontalne zone.

.2 Za odredivanje odgovarajucih standarda protupožarnosti koji ce se primijeniti na omedenja izmedu susjednih prostorija, te su prostorije razvrstane u klase prema opasnosti od požara, kao što je prikazano u kategorijama (1) do (14). Ako su sadržaj i uporaba prostorije takvi da postoji nedoumica u vezi s njezinim razvrstavanjem u klase u smislu ovog pravila, na takvu ce se prostoriju primijeniti kategorija s najstrožim zahtjevima omedenja. Naslov svake kategorije više je tipican nego ogranicavajuci. Broj u zagradama ispred svake kategorije odnosi se na odgovarajuci stupac ili redak u tablicama.

(1) Upravljacke postaje:

 prostorije u kojima se nalaze izvori energije i rasvjete u nuždi,

 kormilarnica i navigacijska kabina,

 prostorije u kojima su brodski radiouredaji,

 prostorije za gašenje požara, protupožarne upravljacke postaje i postaje za registriranje požara,

 kontrolna prostorija pogonskih strojeva ako se nalazi izvan prostorije pogonskih strojeva,

 prostorije u kojima je centralni sustav za protupožarni alarm,

 prostorije u kojima je centralni sustav razglasa u nuždi.

(2) Stubišta:

 unutarnja stubišta, dizala i pokretne stepenice (osim onih koji se potpuno nalaze u prostoriji strojeva) za putnike i posadu te pripadajuci rovovi,

 s tim u vezi, stubište koje se nalazi unutar jednog medupalubnog prostora smatra se dijelom prostora od kojeg nije odijeljeno protupožarnim vratima.

(3) Hodnici:

 hodnici za putnike i posadu.

(4) Postaje za napuštanje broda i vanjski putovi bijega:

 prostor za smještaj plovila za preživljavanje,

 prostori na otvorenoj palubi i zatvorena šetališta, koji služe kao postaje za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje te postaje za spuštanje,

 postaje za prikupljanje, unutarnje i vanjske,

 vanjska stubišta i otvorene palube koji služe kao putovi bijega,

 bokovi broda do vodne linije pri najmanjem operativnom gazu, strane nadgrada i palubnih kucica smještenih ispod i pored mjesta za ukrcaj u splavi za spašavanje i klizne staze za napuštanje broda.

(5) Prostori na otvorenoj palubi:

 prostori na otvorenoj palubi i zatvorena šetališta izvan podrucja postaja za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje i postaje za spuštanje,

 vanjski prostori (prostori izvan nadgrada i palubnih kucica).

(6) Prostorije nastambi s malom opasnosti od požara:

 kabine s namještajem i opremom ogranicene opasnosti od požara,

 uredi i ambulante s namještajem i opremom ogranicene opasnosti od požara,

 društvene prostorije s namještajem i opremom ogranicene opasnosti od požara koje imaju površinu palube manju od 50 m2.

(7) Prostorije nastambi s umjerenom opasnosti od požara:

 prostorije kao u kategoriji (6), ali s namještajem i opremom koja nije ogranicene opasnosti od požara,

 društvene prostorije s namještajem i opremom ogranicene opasnosti od požara, koje imaju površinu palube 50 m2 ili više,

 izdvojeni ormarici i mala spremišta u prostorijama nastambi površine manje od 4 m2 (u kojima se ne drže zapaljive tekucine),

 prodavaonice,

 prostorije za prikazivanje i cuvanje filmova,

 dijetalne kuhinje (bez otvorenog plamena),

 spremišta opreme za cišcenje (u kojima se ne drže zapaljive tekucine),

 laboratoriji (u kojima se ne drže zapaljive tekucine),

 ljekarne,

 male sušionice (s površinom palube od 4 m2 ili manje),

 spremišta za dragocjenosti,

 prostorije za operacije.

(8) Prostorije nastambi s velikom opasnosti od požara:

 društvene prostorije s namještajem i opremom koja nije ogranicene opasnosti od požara, koje imaju površinu palube 50 m2 ili više,

 brijacnice i kozmeticki saloni.

(9) Sanitarne i slicne prostorije:

 zajednicke sanitarne prostorije, tuševi, kupaonice, zahodi itd.,

 male praonice,

 zatvoreni bazeni za plivanje,

 izdvojene smocnice u prostorijama nastambi u kojima nema opreme za kuhanje,

 osobne sanitarne prostorije smatraju se dijelom prostorije kojoj pripadaju.

(10) Tankovi, prazne prostorije i prostorije pomocnih strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara:

 strukturni tankovi za vodu,

 prazni prostori i pregraci,

 prostorije pomocnih strojeva u kojima nema strojeva sa sustavom podmazivanja pod tlakom i u kojima je zabranjeno skladištenje gorivih materijala, kao što su:

 prostorije uredaja za ventilaciju i klimatizaciju; prostorija uredaja za vitla; prostorija kormilarskog uredaja; prostorija stabilizatora; prostorija elektricnog pogonskog stroja; prostorije za sekcije sklopnih ploca i iskljucivo elektricnu opremu osim elektricnih uljnih transformatora (iznad 10 kVA); osovinski tuneli i tuneli za cijevi; pumpne stanice i prostorije rashladnih strojeva (u kojima se ne upotrebljavaju zapaljive tekucine),

 zatvoreni rovovi koji služe za navedene prostorije,

 ostali zatvoreni rovovi kao što su rovovi za cijevi i kabele.

(11) Prostorije pomocnih strojeva, prostori za teret, tankovi tekuceg tereta i drugog ulja i drugi slicni prostori s umjerenom opasnosti od požara:

 tankovi ulja kao tereta,

 skladišta tereta, rovovi i grotla,

 rashladne komore,

 tankovi tekuceg goriva (smješteni u odvojenim prostorijama u kojima nema strojeva),

 osovinski tuneli i tuneli za cijevi u kojima se dopušta skladištenje gorivih tvari,

 prostorije pomocnih strojeva navedene u kategoriji (10), u kojima se nalaze strojevi s uredajem za podmazivanje pod tlakom ili gdje je dopušteno skladištenje gorivih tvari,

 stanice za ukrcaj goriva,

 prostorije u kojima se nalaze elektricni uljni transformatori (iznad 10 kVA),

 prostorije u kojima se nalaze mali motori s unutarnjim izgaranjem izlazne snage do 110 kW za pogon generatora, pumpe sustava rasprskivanja, pumpe sustava rošenja ili protupožarne pumpe, kaljužne pumpe itd.,

 zatvoreni rovovi koji vode do navedenih prostorija.

(12) Prostorije strojeva i glavne kuhinje:

 prostorije glavnih porivnih strojeva (osim prostorija elektricnih pogonskih motora) i kotlovnice,

 prostorije pomocnih strojeva osim onih kategorije (10) i (11), u kojima se nalaze motori s unutarnjim izgaranjem ili drugi uredaji za izgaranje, zagrijavanje ili pumpanje goriva,

 glavne kuhinje i njihove pomocne prostorije,

 rovovi i grotla za pristup u navedene prostorije.

(13) Spremišta, radionice, smocnice itd.:

 glavne smocnice koje nisu dio kuhinje,

 glavna praonica,

 velike sušionice (s površinom palube vecom od 4 m2),

 razna spremišta,

 prostorije za poštu i prtljagu,

 prostorije za otpatke,

 radionice (koje nisu dio prostorija za strojeve, kuhinja itd.),

 ormarici i spremišta površine vece od 4 m2, osim prostorija u koje se spremaju zapaljive tekucine.

(14) Ostale prostorije u kojima se cuvaju zapaljive tekucine:

 spremišta za boje,

 spremišta zapaljivih tekucina (ukljucujuci boje, lijekove itd.),

 laboratoriji (u kojima se cuvaju zapaljive tekucine).

.3 Ako je navedena samo jedna vrijednost protupožarne klase za omedenje izmedu dvije prostorije, ta se vrijednost primjenjuje u svim slucajevima.

.4. Ako je u tablicama navedena samo crtica, nema posebnih zahtjeva za materijal ili protupožarnu klasu pregradivanja.

.5 Za prostorije kategorije (5), pomorska uprava države zastave odreduje hoce li se izolacijske vrijednosti iz tablice 4.1 primijeniti na krajeve palubnih kucica i nadgrada te hoce li se izolacijske vrijednosti iz tablice 4.2 primijeniti na otkrivene palube. Zahtjevi kategorije (5) iz tablice 4.1 ili 4.2 ni u kom slucaju ne iziskuju zatvaranje prostora koji prema mišljenju pomorske uprave države zastave ne moraju biti zatvoreni.

.3 Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B”, zajedno s odgovarajucim palubama ili pregradama, mogu se prihvatiti da potpuno ili djelomicno pridonose propisanoj izolaciji i klasi pregradivanja.

.4 Prilikom odobravanja strukturnih podataka o protupožarnoj zaštiti, pomorska uprava države zastave mora voditi racuna o opasnosti od prijenosa topline na mjestima križanja i na krajnjim tockama propisanih toplinskih pregrada.



Tablica 4.1

Pregrade koje ne granice ni s glavnim vertikalnim ni s horizontalnim zonama

Prostori

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

(12)

(13)

(14)

Upravljacke postaje

(1)

B-0 ()

A-0

A-0

A-0

A-0

A-60

A-60

A-60

A-0

A-0

A-60

A-60

A-60

A-60

Stubišta

(2)

 

A-0 ()

A-0

A-0

A-0

A-0

A-15

A-15

A-0 ()

A-0

A-15

A-30

A-15

A-30

Hodnici

(3)

 

 

B-15

A-60

A-0

B-15

B-15

B-15

B-15

A-0

A-15

A-30

A-0

A-30

Postaje za napuštanje broda i vanjski putovi bijega

(4)

 

 

 

 

A-0

() -60 ()

() -60 ()

() -60 ()

A-0 ()

A-0

A-60 ()

A-60 ()

A-60 ()

A-60 ()

Prostori na otvorenoj palubi

(5)

 

 

 

 

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s malom opasnosti od požara

(6)

 

 

 

 

 

B-0

B-0

B-0

C

A-0

A-0

A-30

A-0

A-30

Prostorije nastambi s umjerenom opasnosti od požara

(7)

 

 

 

 

 

 

B-0

B-0

C

A-0

A-15

A-60

A-15

A-60

Prostorije nastambi s velikom opasnosti od požara

(8)

 

 

 

 

 

 

 

B-0

C

A-0

A-30

A-60

A-15

A-60

Sanitarne i slicne prostorije

(9)

 

 

 

 

 

 

 

 

C

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Tankovi, prazne prostorije i prostorije pomocnih strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara

(10)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije pomocnih strojeva, prostori za teret, tankovi tekuceg tereta i drugog ulja i drugi slicni prostori s umjerenom opasnosti od požara

(11)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

A-0

A-0

A-15

Prostorije strojeva i glavne kuhinje

(12)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

A-0

A-60

Spremišta, radionice, smocnice itd.

(13)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

A-0

Ostale prostorije u kojima se cuvaju zapaljive tekucine

(14)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-30



Tablica 4.2

Palube koje ne tvore stepenice u glavnim vertikalnim zonama niti granice s horizontalnim zonama

Prostor ispod ↓ Prostor iznad →

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

(12)

(13)

(14)

Upravljacke postaje

(1)

A-30

A-30

A-15

A-0

A-0

A-0

A-15

A-30

A-0

A-0

A-0

A-60

A-0

A-60

Stubišta

(2)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-30

A-0

A-30

Hodnici

(3)

A-15

A-0

A-0 ()

A-60

A-0

A-0

A-15

A-15

A-0

A-0

A-0

A-30

A-0

A-30

Postaje za napuštanje broda i vanjski putovi bijega

(4)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostori na otvorenoj palubi

(5)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s malom opasnosti od požara

(6)

A-60

A-15

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s umjerenom opasnosti od požara

(7)

A-60

A-15

A-15

A-60

A-0

A-0

A-15

A-15

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije nastambi s velikom opasnosti od požara

(8)

A-60

A-15

A-15

A-60

A-0

A-15

A-15

A-30

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Sanitarne i slicne prostorije

(9)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Tankovi, prazne prostorije i prostorije pomocnih strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara

(10)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0 ()

A-0

A-0

A-0

A-0

Prostorije pomocnih strojeva, prostori za teret, tankovi tekuceg tereta i drugog ulja i drugi slicni prostori s umjerenom opasnosti od požara

(11)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-0

A-0

A-15

A-30

A-0

A-0

A-0 ()

A-0

A-0

A-30

Prostorije strojeva i glavne kuhinje

(12)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-0

A-60

A-60

A-60

A-0

A-0

A-30

A-30 ()

A-0

A-60

Spremišta, radionice, smocnice itd.

(13)

A-60

A-30

A-15

A-60

A-0

A-15

A-30

A-30

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

Ostale prostorije u kojima se cuvaju zapaljive tekucine

(14)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-0

A-30

A-60

A-60

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

(1)   Ako susjedni prostori pripadaju istoj kategoriji a navedena je oznaka a, izmedu tih prostora ne mora se ugraditi pregrada ili paluba ako pomorska uprava države zastave to smatra nepotrebnim. Na primjer, za kategoriju (12) pregrada se ne zahtijeva izmedu kuhinje i pridruženih smocnica, pod uvjetom da pregrade i palube smocnice zadržavaju cjelovitost granicnih konstrukcija kuhinje. Pregrada se, medutim, zahtijeva izmedu kuhinje i prostorije strojeva iako su oba prostora u kategoriji (12).

(2)   Bokovi broda do lake vodne linije te strane nadgrada i palubnih kucica smještenih ispod i pored splavi za spašavanje i klizne staze za napuštanje broda, mogu se smanjiti na A-30.

(3)   Ako se zajednicke sanitarne prostorije nalaze potpuno unutar rova stubišta, njihova pregrada unutar rova stubišta može biti klase „B”.

(4)   Ako su prostorije kategorije 6, 7, 8 i 9 u potpunosti smještene unutar podrucja postaje za prikupljanje, njihove pregrade mogu biti klase „B-0”. Upravljacka mjesta za audio, video i svjetlosnu opremu smatraju se dijelom postaje za prikupljanje.

5    Protupožarnost pregrada i paluba na novim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika i na postojecim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 27)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA I POSTOJECI BRODOVI KLASE B KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

▼M2

.1 Osim ispunjavanja posebnih odredaba za protupožarnu klasu pregrada i paluba navedenih u drugim pravilima ovog dijela, najmanja protupožarna klasa pregrada i paluba mora biti u skladu s tablicama 5.1. ili 5.1.(a) i 5.2 ili 5.2.(a), prema potrebi.

Pri odobravanju strukturnih sigurnosnih mjera za protupožarnu zaštitu na novim brodovima potrebno je uzeti u obzir opasnost od prijenosa topline između toplinskih mostova na mjestima križanja i na krajnjim točkama propisanih toplinskih pregrada.

▼M1

.2 Pri primjeni tablica uzimaju se u obzir ovi zahtjevi:

.1 Tablica 5.1 primjenjuje se na pregrade koje odvajaju susjedne prostorije, a tablica 5.2 primjenjuje se na palube koje odvajaju susjedne prostorije.

.2 Za odredivanje odgovarajuce protupožarne klase koja ce se primijeniti na pregradivanje izmedu susjednih prostorija, te su prostorije razvrstane u klase prema opasnosti od požara, kao što je prikazano u kategorijama (1) do (11) dalje u tekstu. Naslov svake kategorije više je tipican nego ogranicavajuci. Broj u zagradama ispred svake kategorije odnosi se na odgovarajuci stupac ili redak u tablicama.

(1) Upravljacke postaje:

 prostorije u kojima se nalaze izvori energije u nuždi i rasvjete u nuždi,

 kormilarnica i navigacijska kabina,

 prostorije u kojima su brodski radiouredaji,

 prostorije za gašenje požara, protupožarne upravljacke postaje i postaje za registriranje požara,

 upravljacka prostorija porivnih strojeva ako se nalazi izvan prostorije porivnih strojeva,

 prostorije u kojima je centralni sustav za protupožarni alarm.

(2) Hodnici:

 hodnici i predvorja za putnike i posadu.

(3) Prostorije nastambi:

 prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.10. osim hodnika.

(4) Stubišta:

 unutarnja stubišta, dizala i pokretne stepenice (osim onih koji se potpuno nalaze u prostoriji strojeva) za putnike i posadu i pripadajuci rovovi,

 s tim u vezi, stubište koje je zatvoreno samo na jednoj razini smatra se dijelom prostora od kojeg nije odijeljeno protupožarnim vratima.

(5) Službene prostorije (s malom opasnosti od požara):

 ormarici i spremišta površine manje od 4 m2, u kojima se ne drže zapaljive tekucine te sušionice i praonice.

(6) Prostorije strojeva kategorije A:

 prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.19.1.

(7) Ostale prostorije strojeva:

 prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.19.2 osim prostorija strojeva kategorije A.

(8) Prostori za teret:

 svi prostori koji se koriste za teret (ukljucujuci tankove ulja kao tereta) i pripadajuci rovovi i grotla, osim prostora posebne kategorije.

(9) Službene prostorije (s velikom opasnosti od požara):

 kuhinje, smocnice s opremom za kuhanje, spremišta za boje i svjetiljke, ormarici i spremišta površine 4 m2 ili vece, prostorije za skladištenje zapaljivih tekucina i radionice osim onih koje su sastavni dio prostorija strojeva.

(10) Otvorene palube:

 otvoreni prostori na palubi i zatvorena šetališta bez opasnosti od požara. Otvoreni prostori (prostori izvan nadgrada i palubnih kucica).

(11) Prostorije posebne namjene:

 prostorije definirane u pravilu II-2/A/2.18.

.3 Ako dvije susjedne prostorije unutar glavne vertikalne zone ili horizontalne zone ili takve susjedne zone nisu zašticene sustavom automatskog rasprskivanja u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pri odredivanju protupožarne klase za izolaciju tih prostorija ili tih zona primjenjuje se veca od dvije vrijednosti navedene u tablicama.

.4 Ako su obje susjedne prostorije unutar glavne vertikalne zone ili horizontalne zone ili obje takve susjedne zone zašticene sustavom automatskog rasprskivanja u skladu s odredbama pravila II-2/A/8, pri odredivanju protupožarne klase za izolaciju tih prostorija ili tih zona primjenjuje se manja od dvije vrijednosti navedene u tablicama. Ako se unutar prostorija nastambi i službenih prostorija, zona zašticena sustavom rasprskivanja granici sa zonom koja nije zašticena tim sustavom, za pregradivanje izmedu tih zona primjenjuje se veca od dvije vrijednosti navedene u tablicama

3 Neprekinuti stropovi ili obloge klase „B”, zajedno s odgovarajucim palubama i pregradama, mogu se prihvatiti da, u potpunosti ili djelomicno, doprinose propisanoj izolaciji i cjelovitosti pregradivanja.

.4 Vanjska omedenja koja prema pravilu 1.1 moraju biti od celika ili drugog jednakovrijednog materijala, mogu imati otvore radi postavljanja prozora i bocnih okana ako u drugim pravilima ovog dijela za ta omedenja nije propisana protupožarna klasa „A”. U takvim omedenjima za koje nije propisana protupožarna klasa „A”, mogu se postaviti vrata od materijala koji odobri pomorska uprava države zastave.

▼M2

▼M1



Tablica 5.1

Protupožarnost pregrada koje odjeljuju susjedne prostorije

Prostori

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

Upravljacke postaje

(1)

A-0 ()

A-0

A-60

A-0

A-15

A-60

A-15

A-60

A-60

 (7)

A-60

Hodnici

(2)

 

()

B-0 ()

A-0 ()

B-0 ()

A-60

A-0

A-0

A-15

 (7)

A-15

 

 

 

B-0 ()

 

 

 

 

A-0 ()

 

 

Prostorije nastambi

(3)

 

 

()

A-0 ()

B-0 ()

A-60

A-0

A-0

A-15

 (7)

A-30

 

 

 

B-0 ()

 

 

 

 

A-0 ()

 

A-0 ()

Stubišta

(4)

 

 

 

A-0 ()

A-0 ()

A-60

A-0

A-0

A-15

 (7)

A-15

 

 

 

B-0 ()

B-0 ()

 

 

 

A-0 ()

 (7)

 

Službene prostorije (mala opasnost) neodredene

(5)

 

 

 

 

()

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostorije strojeva kategorije A

(6)

 

 

 

 

 

 (7)

A-0

A-0

A-60

 (7)

A-60

Ostale prostorije strojeva

(7)

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostori za teret

(8)

 

 

 

 

 

 

 

 (7)

A-0

 (7)

A-0

Službene prostorije (velika opasnost)

(9)

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

 (7)

A-30

Otvorene palube

(10)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0

Prostorije posebne kategorije

(11)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0

▼M2



Sljedeća tablica primjenjuje se na SVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA:

▼C1



Tablica 5.1.(a)

Protupožarna klasa pregrada koje odjeljuju susjedne prostorije

Prostori

 

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

Upravljačke prostorije

(1)

A-0 ()

A-0

A-60

A-0

A-15

A-60

A-15

A-60

A-60

 (7)

A-60

Hodnici

(2)

 

()

B-0 ()

A-0 ()

B-0 ()

B-0 ()

A-60

A-0

A-0

A-15

A-0 ()

 (7)

A-30

Prostorije nastambi

(3)

 

 

()

A-0 ()

B-0 ()

B-0 ()

A-60

A-0

A-0

A-15

A-0 ()

 (7)

A-30

A-0 ()

Stubišta

(4)

 

 

 

A-0 ()

B-0 ()

A-0 ()

B-0 ()

A-60

A-0

A-0

A-15

A-0 ()

 (7)

A-30

Službene prostorije (mala opasnost od požara)

(5)

 

 

 

 

()

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostorije strojeva kategorije A

(6)

 

 

 

 

 

 (7)

A-0

A-0

A-60

 (7)

A-60

Ostale prostorije strojeva

(7)

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostori za teret

(8)

 

 

 

 

 

 

 

 (7)

A-0

 (7)

A-0

Službene prostorije (velika opasnost od požara)

(9)

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

 (7)

A-30

Otvorene palube

(10)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0

Prostorije posebne kategorije

(11)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-30

▼M1



Tablica 5.2

Protupožarnost paluba koje odjeljuju susjedne prostorije

Prostor ispod ↓ Prostor iznad →

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

Upravljacke postaje

(1)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-30

Hodnici

(2)

A-0

 (7)

 (7)

A-0

 (7)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostorije nastambi

(3)

A-60

A-0

 (7)

A-0

 (7)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-30

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A-0 ()

Stubišta

(4)

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

Službene prostorije (mala opasnost)

(5)

A-15

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostorije strojeva kategorije A

(6)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-60

 (7)

A-60 ()

A-30

A-60

 (7)

A-60

Ostale prostorije strojeva

(7)

A-15

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostori za teret

(8)

A-60

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

 (7)

A-0

Službene prostorije (velika opasnost)

(9)

A-60

A-30

A-30

A-30

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-30

 

A-0 ()

A-0 ()

A-0 ()

 

 

 

 

 

 

 

Otvorene palube

(10)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

A-0

Prostorije posebne kategorije

(11)

A-60

A-15

A-30

A-15

A-0

A-30

A-0

A-0

A-30

A-0

A-0

 

 

A-0 ()

 

 

 

 

 

 

 

 

▼M2



Sljedeća tablica primjenjuje se na SVE BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA:

▼C1



Tablica 5.2.(a)

Protupožarna klasa paluba koje odjeljuju susjedne prostorije

Prostor ispodprostor iznad

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

Upravljačke postaje

(1)

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-60

Hodnici

(2)

A-0

 (7)

 (7)

A-0

 (7)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-30

Prostorije nastambi

(3)

A-60

A-0

 (7)

A-0

 (7)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-30

A-0 ()

Stubišta

(4)

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-30

Službene prostorije (mala opasnost od požara)

(5)

A-15

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostorije strojeva kategorije A

(6)

A-60

A-60

A-60

A-60

A-60

 (7)

A-60 ()

A-30

A-60

 (7)

A-60

Ostale prostorije strojeva

(7)

A-15

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

A-0

 (7)

A-0

Prostori za teret

(8)

A-60

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-0

 (7)

A-0

Službene prostorije (velika opasnost od požara)

(9)

A-60

A-30

A-0 ()

A-30

A-0 ()

A-30

A-0 ()

A-0

A-60

A-0

A-0

A-0

 (7)

A-30

Otvorene palube

(10)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

 (7)

A-0

Prostorije posebne kategorije

(11)

A-60

A-30

A-30

A-0 ()

A-30

A-0

A-60

A-0

A-0

A-30

A-0

A-30

▼M1

(1)   Radi pojašnjenja što se primjenjuje vidjeti pravila II-2/B/3 i 8.

(2)   Ako su prostorije iste kategorije, a u tablici je navedena oznaka b, klasa protupožarne izolacije navedena u tablici obvezna je samo ako susjedne prostorije imaju različitu namjenu, npr. u kategoriji (9). Kuhinja uz kuhinju ne zahtijeva pregradu, ali kuhinja uz spremište boja zahtijeva pregradu „A-0”.

(3)   Pregrade između kormilarnice i navigacijske kabine mogu biti klase „B-0”.

(4)   Vidjeti stavak.2.3. i .2.4. ovog pravila.

(5)   Pri primjeni pravila 2.1.2. oznake „B-0” i „C” u tablici 5.1. i 5.1.a označavaju klasu „A-0”.

(6)   Ako prostorije strojeva kategorije (7) imaju malu ili nikakvu opasnost od požara, nije nužno postaviti protupožarnu izolaciju.

(7)   Zvjezdica u tablici znači da konstrukcija mora biti izrađena od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala, ali ne mora biti klase „A”. Međutim, na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili nakon tog datuma, kojima paluba osim za prostore kategorije (10) ima otvore za prolaz električnih kabela, cijevi i ventilacijskih kanala, ti prolazi moraju biti nepropusni kako bi se spriječio prolaz plamena i dima. Konstrukcije između upravljačkih postaja (generatora u nuždi) i otvorene palube mogu imati otvore za dovod zraka bez sredstava za zatvaranje, osim ako je ugrađen sustav za gašenje požara plinom. Pri primjeni pravila II-2/B/2.1.2. zvjezdica u tablici 5.2.i 5.2.(a) označava klasu „A-0”, osim za kategorije (8) i (10).

6    Putovi bijega (pravilo 28)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1

Stubišta i ljestve te hodnici i vrata moraju biti rasporedeni tako da osiguravaju brzo napuštanje svih prostorija za putnike i posadu i prostorija u kojima je posada redovito zaposlena, osim prostorija strojeva, do palube ukrcaja u brodice i splavi za spašavanje. Posebno treba zadovoljiti ove odredbe:

.1 Ispod pregradne palube, iz svakog vodonepropusnog odjeljka ili slicno ogradenog prostora ili skupine prostorija predvidaju se dva puta bijega, od kojih najmanje jedan mora biti neovisan o vodonepropusnim vratima. Iznimno se može dopustiti ukidanje jednog od tih putova bijega, uzimajuci u obzir vrstu i položaj prostorije te broj osoba koje u njoj mogu biti redovito zaposlene.

U tom slucaju, jedino sredstvo za napuštanje mora omoguciti siguran izlaz.

Za brodove izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, navedeno ukidanje može se dopustiti samo za prostorije za posadu u koje se ulazi samo povremeno ako je propisan put bijega neovisan o vodonepropusnim vratima.

.2 Iznad pregradne palube predvidaju se najmanje dva puta bijega iz svake glavne vertikalne zone ili slicno ogradenog prostora ili skupine prostorija, s tim da najmanje jedan omogucava pristup do stubišta za vertikalni izlaz.

.3 Ako iz radiotelegrafske kabine nema izravnog pristupa na otvorenu palubu, moraju postojati dva sredstva za napuštanje prostorije ili za pristup do te kabine, od kojih jedno može biti provlaka ili prozor odgovarajuce velicine ili neko drugo sredstvo.

.4 Na postojecim brodovima klase B, hodnik ili dio hodnika iz kojeg postoji samo jedan put bijega ne smije biti dulji od:

.1 5 metara za brodove izgradene 1. listopada 1994. ili poslije,

.2 13 metara za brodove izgradene prije 1. listopada 1994. koji prevoze više od 36 putnika, i

.3 7 metara za brodove izgradene prije 1. listopada 1994. koji prevoze najviše 36 putnika.

Na novim brodovima klase A, B, C i D duljine 24 metra i više, nije dopušten hodnik, predvorje ili dio hodnika iz kojeg postoji samo jedan put bijega.

Slijepi hodnici u službenim prostorijama koji su neophodni za prakticnu uporabu na brodu, kao što su stanice tekuceg goriva i poprecni koridori za opskrbu, dopušteni su ako su odvojeni od prostorija nastambi za posadu i nisu dostupni iz prostorija za smještaj putnika. Dopušten je dio hodnika kojem duljina nije veca od širine i smatra se udubljenjem ili lokalnim proširenjem.

.5 Najmanje jedan od putova bijega propisanih stavcima.1.1 i.1.2 mora se sastojati od lako dostupnog zatvorenog stubišta koje pruža neprekidnu protupožarnu zaštitu od razine na kojoj pocinje do odgovarajucih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje ili do najviše palube ako se paluba za ukrcaj ne proteže do odgovarajuce glavne vertikalne zone.

U ovom drugom slucaju mora postojati izravan pristup do palube za ukrcaj preko vanjskog otvorenog stubišta i prolaza, koji mora imati rasvjetu za slucaj nužde u skladu s pravilom III/5.3 i protuklizna gazišta. Omedenja prema vanjskim otvorenim stubištima i prolazima koji su dio puta bijega moraju biti zašticena, tako da požar u bilo kojem zatvorenom prostoru iza takvih omedenja ne može sprijeciti izlaz prema postajama za ukrcaj.

Širina, broj i neprekinutost putova bijega moraju udovoljavati ovim zahtjevima:

.1 Slobodna širina stubišta mora biti najmanje 900 mm ako pomorska uprava države zastave smatra da je to razumno i izvedivo, ali ni u kom slucaju ne smije biti manja od 600 mm. Stubišta moraju imati rukohvate na obje strane. Najmanja slobodna širina stubišta mora se povecati za 10 mm po osobi ako broj osoba prelazi 90. Najveca slobodna širina izmedu rukohvata, ako je stubište šire od 900 mm, mora biti 1 800 mm. Mora se pretpostaviti da je ukupan broj osoba koje treba evakuirati tim stubištem dvije trecine posade i svi putnici u prostorima kojima je takvo stubište namijenjeno. Širina stubišta mora biti u skladu najmanje sa standardom iz rezolucije IMO-a A.757(18).

.2 Sva stubišta za više od 90 osoba polažu se u uzdužnom smjeru broda.

.3 Velicina otvora za vrata i hodnika te medupalubnih odmorišta koji su dio putova bijega odreduje se na isti nacin kao i velicina stubišta.

.4 Vertikalni raspon stubišta bez odmorišta ne smije biti veci od 3,5 metra, a kut nagiba ne smije biti veci od 45 °.

.5 Površina odmorišta na razini svake palube ne smije biti manja od 2 m2 te se mora povecati za 1 m2 na svakih 10 osoba ako je broj osoba veci od 20, ali ne treba biti veca od 16 m2, osim za odmorišta u javnim prostorijama koje imaju izravan pristup u rov stubišta.

5a Najmanje jedan od putova bijega propisanih stavcima.1.1 i.1.2 mora se sastojati od lako dostupnog zatvorenog stubišta koje pruža neprekidnu protupožarnu zaštitu od razine na kojoj pocinje do odgovarajucih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje ili do najviše otkrivene palube ako se paluba za ukrcaj ne proteže do odgovarajuce glavne vertikalne zone.

U ovom drugom slucaju mora postojati izravan pristup do palube za ukrcaj preko vanjskog otvorenog stubišta i prolaza, koji mora imati rasvjetu za slucaj nužde u skladu s pravilom III/5.3 i protuklizna gazišta. Omedenja prema vanjskim otvorenim stubištima i prolazima koji su dio puta bijega i omedenja na takvom mjestu da bi njihovo oštecenje tijekom požara moglo sprijeciti izlaz do palube za ukrcaj, moraju imati protupožarnu klasu, ukljucujuci i vrijednosti izolacije, u skladu s tablicama 4.1 do 5.2.

Širina, broj i neprekinutost putova bijega moraju biti u skladu sa zahtjevima Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara.

.6 Mora se predvidjeti zadovoljavajucu zaštitu pristupa iz rova stubišta do mjesta za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje.

6a Zaštita pristupa iz rova stubišta do mjesta za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje mora se predvidjeti izravno ili kroz zašticene unutarnje putove bijega koji imaju protupožarnu klasu i izolaciju za rovove stubišta u skladu s tablicama 4.1. do 5.2.

.7 Pored rasvjete za slucaj nužde propisane pravilima II-1/D/3 i III/5.3, putovi bijega, ukljucujuci stubišta i izlaze, moraju se oznaciti svjetlima ili fotoluminiscentnim pokaznim trakama postavljenim na visini najviše 0,3 metra iznad poda na svim tockama puta bijega, ukljucujuci uglove i križanja. Oznacivanje mora omoguciti putnicima da brzo pronadu putove bijega i izlaze. Ako se koristi elektricna rasvjeta, ona se mora napajati iz izvora energije u nuždi i mora se izvesti tako da kvar jednog svjetla ili prekid rasvjetnog kruga ne prouzroci neucinkovitost oznacivanja. Osim toga, sve oznake putova bijega i oznake položaja protupožarne opreme moraju biti od fotoluminiscentnog materijala ili oznacene rasvjetom. Pomorska uprava države zastave mora osigurati da se takva rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu sa smjernicama iz rezolucije IMO-a A.752(18).

Medutim, za nove brodove klase B, C i D izgradene 1. sijecnja 2003. ili poslije, pomorska uprava države zastave mora osigurati da se takva rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara.

.8 Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, zahtjevi navedeni u stavku.1.7 ovog pravila primjenjuju se i na prostorije nastambi za posadu.

.9 Uobicajeno zakljucana vrata koja su dio puta za napuštanje prostorija.

.1 Vrata kabina i luksuznih kabina ne smiju imati brave za cije su otvaranje s unutarnje strane potrebni kljucevi.

Duž puta bijega ne smiju se nalaziti nijedna vrata za cije su otvaranje potrebni kljucevi prilikom kretanja u smjeru bijega.

.2 Vrata za bijeg iz društvenih prostorija koja se uobicajeno pridržavaju zadržacem, moraju imati uredaj za brzo otpuštanje. Taj se uredaj sastoji od mehanizma za zadržavanje vrata s napravom koja otpušta zadržac pritiskom u smjeru napuštanja prostorije. Mehanizam za brzo otpuštanje mora biti izveden i ugraden u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave, a posebno:

.2.1 mora se sastojati od profila ili panela ciji se pokretni dio proteže preko najmanje polovice širine krila vrata, na udaljenosti najmanje 760 mm a najviše 1 120 mm iznad palube;

.2.2 mora uzrokovati otpuštanje zadržaca vrata pri primjeni sile koja ne prelazi 67 N; i

.2.3 ne smije imati napravu za zakljucavanje, postavljeni vijak ili neki drugi uredaj koji sprecava otpuštanje zadržaca pri pritisku na napravu za otpuštanje.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.2

.1 U prostorijama posebne kategorije, broj i razmještaj putova bijega ispod i iznad pregradne palube mora biti u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave, a opcenito, sigurnost pristupa do palube za ukrcaj mora biti najmanje jednaka onoj iz stavaka.1.1,.1.2,.1.5 i.1.6.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, ti prostori moraju imati odredene pješacke prolaze do putova bijega širine najmanje 600 mm, a ako je moguce i opravdano, ti uzdužni prolazi moraju biti uzdignuti od površine palube najmanje 150 mm. Na prostorima za smještaj vozila, pješacki prolazi moraju uvijek biti slobodni.

.2 Jedan od putova bijega iz prostorija strojeva u kojima je posada redovito zaposlena, ne smije imati izravan pristup u prostoriju posebne kategorije.

.3 Podizne rampe za dovoz do platformi ne smiju blokirati odobrene putove bijega, kada su u spuštenom položaju.

.3.1

Iz svake prostorije strojeva predvidaju se dva puta bijega. Posebno, moraju biti ispunjeni ovi zahtjevi:

.1 Ako se prostorija nalazi ispod pregradne palube, dva puta bijega moraju se sastojati od:

.1 dva kompleta celicnih ljestava što više medusobno udaljenih, koje vode do vrata u gornjem dijelu prostorije slicno udaljenih, od kojih je predviden pristup do odgovarajucih paluba za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje. Na novim brodovima, jedne od tih ljestava moraju osiguravati stalnu zaštitu od požara iz donjeg dijela prostorije do sigurnog mjesta izvan prostorije. Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, te ljestve moraju biti smještene unutar zašticenog rova u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/B/4 za kategoriju (2) ili zahtjevima iz pravila II-2/B/5 za kategoriju (4), od donjeg dijela prostorije za koju su namijenjene do sigurnog mjesta izvan prostorije. Rov mora imati samozatvarajuca protupožarna vrata iste protupožarne klase. Ljestve moraju biti ucvršcene tako da se toplina ne prenosi u rov preko neizoliranih tocaka za ucvršcenje. Zašticeni rov mora imati unutarnje dimenzije najmanje 800 mm × 800 mm i mora imati rasvjetu za slucaj nužde; ili

.2 jednih celicnih ljestava koje vode do vrata kroz koja se može pristupiti na palubu za ukrcaj te celicnih vrata u donjem dijelu prostorije i na mjestu dovoljno udaljenom od tih ljestava, kojima se može upravljati s obje strane i koja omogucuju pristup do sigurnog puta bijega iz donjeg dijela prostorije do palube za ukrcaj.

.2 Ako se prostorija nalazi iznad pregradne palube, dva puta bijega moraju biti što više medusobno udaljena, a vrata koja vode od tih putova bijega moraju osiguravati pristup do odgovarajucih paluba za ukrcaj na brodice i splavi za spašavanje. Ako ta sredstva za napuštanje prostorija zahtijevaju uporabu ljestava, one moraju biti od celika.

.3 Prostorije za nadzor rada strojeva i radne prostorije moraju imati najmanje dva puta bijega, od kojih jedno mora biti neovisno o prostoriji strojeva i mora omogucavati pristup na palubu za ukrcaj.

.4 Donja strana stubišta u prostorijama strojeva mora biti zašticena.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.3.2

Na brodovima duljine manje od 24 metra, pomorska uprava države zastave može dopustiti ukidanje jednog puta bijega u prostorijama strojeva, s time da se vodi racuna o širini i razmještaju gornjeg dijela prostorije.

Na brodovima duljine 24 metara i više, pomorska uprava države zastave može dopustiti ukidanje jednog puta bijega iz svake takve prostorije ako vrata ili celicne ljestve omogucuju siguran put bijega prema palubi za ukrcaj, uzimajuci u obzir vrstu i položaj prostorije te jesu li u toj prostoriji redovito zaposlene osobe. Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, u prostoriji kormilarskog uredaja mora se predvidjeti drugi put bijega ako je u toj prostoriji predvideno mjesto za kormilarenje u nuždi a nema izravnog pristupa na otvorenu palubu.

.3.3

Iz kontrolne prostorije smještene unutar prostorije strojeva predvidaju se dva puta bijega, od kojih najmanje jedan mora omoguciti neprekinutu zaštitu od požara do sigurnog mjesta izvan prostorije strojeva.

▼M2

.3.4

Nužno je osigurati dva puta bijega iz glavne radionice u prostoriji strojeva. Barem jednim od tih putova bijega mora se osigurati stalna zaštita od požara do sigurnog prostora izvan prostorije strojeva.

▼M1

.4

Dizala se ni u kom slucaju ne smatraju dijelom propisanih putova bijega.

.5

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B DULJINE 40 METARA I VIŠE:

.1 Na svim brodovima moraju se nalaziti aparati za disanje za bijeg u nuždi, u skladu s Kodeksom o sustavima za zaštitu od požara.

.2 U svakoj glavnoj vertikalnoj zoni moraju se nalaziti najmanje dva aparata za disanje za bijeg u nuždi.

.3 Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, u svakoj glavnoj vertikalnoj zoni moraju se nalaziti još dva aparata za disanje za bijeg u nuždi osim onih koji su propisani u podstavku.5.2.

.4 Medutim, podstavci .5.2 i .5.3 ne primjenjuju se na rovove stubišta koji su dio pojedinacnih glavnih vertikalnih zona i na glavne vertikalne zone u pramcanom i krmenom dijelu broda koje ne ukljucuju prostore kategorije (6), (7), (8) ili (12) odredene u pravilu II-2/B/4.

.5 U prostorijama strojeva moraju se nalaziti aparati za disanje za bijeg u nuždi, spremni za uporabu na jasno vidljivim mjestima do kojih se u slucaju požara može u svakom trenutku brzo i lako doci. Pri smještaju aparata za disanje za bijeg u nuždi mora se uzeti u obzir raspored prostorije strojeva i broj osoba koje u njoj redovito rade.

.6 Upucivanje na Smjernice za radne karakteristike, smještaj, uporabu i održavanje aparata za disanje za bijeg u nuždi (EEBD) iz okružnice IMO-a MSC/Circ.849.

.7 Broj i položaj tih aparata oznacen je na planu protupožarne zaštite u skladu s pravilom II-2/A/13.

6-1    Putovi bijega na ro-ro putnickim brodovima (pravilo 28-1)

.1   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNICKE BRODOVE KLASE B, C I D TE NA POSTOJECE RO-RO PUTNICKE BRODOVE KLASE B

.1.1 Ovaj se stavak odnosi na nove ro-ro putnicke brodove klase B, C i D te na postojece ro-ro putnicke brodove klase B.

.1.2 U svim hodnicima duž cijelog puta bijega predvidaju se rukohvati ili drugi držaci, tako da po mogucnosti na svakoj tocki tog puta do postaja za prikupljanje i postaja za ukrcaj postoji cvrsti držac. Takvi se rukohvati moraju predvidjeti s obje strane uzdužnih hodnika širine vece od 1,8 metra i poprecnih hodnika širine vece od 1 metra. Posebna se pozornost mora posvetiti prolasku kroz predvorja, atrije i druge velike prostore na putovima bijega. Rukohvati i drugi držaci moraju biti dovoljno cvrsti da izdrže ravnomjerno horizontalno opterecenje od 750 N/m u smjeru središta hodnika ili prostorije te ravnomjerno vertikalno opterecenje od 750 N/m u smjeru prema dolje. Ta dva opterecenja ne moraju se primjenjivati istodobno.

.1.3 Putovi bijega ne smiju biti zaprijeceni namještajem i drugim preprekama. Osim stolova i stolica koji se mogu ukloniti da bi se dobio slobodan prostor, ormari i drugi teški dijelovi namještaja u društvenim prostorijama i duž putova za napuštanje moraju se pricvrstiti da bi se sprijecilo pomicanje zbog poprecnog i uzdužnog nagibanja broda. Podne obloge takoder se moraju pricvrstiti. Ako je brod u plovidbi, putovi bijega moraju biti bez zapreka kao što su kolica s opremom za cišcenje, posteljina, prtljaga i kutije s robom.

.1.4 Iz svakog prostora na brodu u kojem se redovito boravi moraju se osigurati putovi bijega do postaje za prikupljanje. Ti putovi moraju biti predvideni tako da osiguraju najizravniji put do postaje za prikupljanje i moraju biti oznaceni simbolima koji se odnose na sredstva i uredaje za spašavanje, u skladu s rezolucijom IMO-a A.760(18), kako je izmijenjena.

.1.5 Ako zatvorene prostorije granice s otvorenom palubom, otvori iz zatvorene prostorije do otvorene palube moraju se, ako je to izvedivo, moci koristiti kao izlazi u nuždi.

.1.6 Palube moraju biti oznacene rednim brojevima, pocevši od broja „1” na pokrovu tanka ili na najnižoj palubi. Brojevi moraju biti jasno istaknuti na odmorištima stubišta i predvorjima dizala. Palube se mogu oznaciti i nazivom, ali uz naziv uvijek mora biti naznacen i broj palube.

.1.7 S unutarnje strane vrata u svakoj kabini i u društvenim prostorijama mora se istaknuti jednostavan nacrt koji pokazuje „vi se nalazite ovdje” i putove bijega oznacene strelicama. Nacrt mora prikazivati smjerove napuštanja prostorija, i mora biti ispravno orijentiran u odnosu na položaj na kojem se nalazi na brodu.

.1.8 Vrata kabina i luksuznih kabina ne smiju imati brave za cije su otvaranje s unutarnje strane potrebni kljucevi. Duž puta bijega ne smiju se nalaziti nijedna vrata za cije su otvaranje potrebni kljucevi prilikom kretanja u smjeru bijega.

.2   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNICKE BRODOVE KLASE B, C I D

.2.1 Pregrade i druge pregradne plohe od kojih se sastoji vertikalno pregradivanje duž putova bijega, moraju u svom najnižem dijelu, do visine od 0,5 metra, izdržati opterecenje od 750 N/m2 da bi se mogle koristiti kao površina za hodanje sa strane puta bijega pod velikim kutom nagiba.

.2.2 Put bijega iz kabina do rova stubišta mora biti što izravniji, sa što manjim brojem promjena smjera. Ne smije se zahtijevati prelaženje s jedne strane broda na drugu da bi se stiglo do puta bijega. Ne smije se zahtijevati penjanje ili spuštanje za više od dvije palube da bi se iz bilo koje prostorije za putnike stiglo do postaje za prikupljanje ili otvorene palube.

.2.3 Na otvorenim palubama, navedenim u stavku.2.2, predvidaju se vanjski putovi do postaja za ukrcaj u plovila za preživljavanje.

.3   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA NOVE RO-RO PUTNICKE BRODOVE KLASE B, C I D, IZGRAÐENE 1. SRPNJA 1999. ILI POSLIJE

Za nove ro-ro putnicke brodove klase B, C i D izgradene 1. srpnja 1999. ili poslije, putovi bijega vrednuju se analizom evakuacije u pocetnoj fazi projektiranja. Analiza se primjenjuje da bi se utvrdila i otklonila, koliko je to izvedivo, mogucnost zastoja koji bi mogao nastati za vrijeme napuštanja broda, zbog uobicajenog kretanja putnika i posade duž putova bijega, ukljucujuci i mogucnost da ce se posada morati kretati u smjeru suprotnom od smjera kretanja putnika. Osim toga, analizom se mora dokazati da su sredstva i putovi bijega dovoljno prilagodljivi da omoguce napuštanje ako zbog nesrece neki putovi za napuštanje, postaje za prikupljanje, postaje za ukrcaj ili plovila za preživljavanje nisu dostupni.

7    Prolazi i otvori u konstrukcijama klase „A” i „B” (pravila 30, 31)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1

Svi otvori u konstrukcijama klase „A” moraju imati stalno ugradena sredstva za zatvaranje kojima otpornost protiv požara ne smije biti manja od otpornosti konstrukcija u kojima se nalaze.

.2

Konstrukcija vrata i okvira vrata u konstrukcijama klase „A”, sa sredstvima za osiguranje u zatvorenom položaju, mora osiguravati otpornost protiv požara te otpornost protiv prolaska dima i plamena kao i pregrade u kojima se nalaze, u mjeri u kojoj je to prakticno izvedivo. Ta vrata i okviri vrata moraju biti od celika ili drugog jednakovrijednog materijala. Vodonepropusna vrata ne moraju biti izolirana.

.3

Sva vrata moraju imati mogucnost otvaranja i zatvaranja s obje strane pregrade, od jedne osobe.

.4

Protupožarna vrata u pregradama glavne vertikalne zone i rovovima stubišta osim kliznih vodonepropusnih vrata s mehanickim pogonom i vrata koja su redovito zakljucana, moraju udovoljavati ovim zahtjevima:

.1 Vrata moraju biti samozatvarajuca i moraju se moci sama zatvarati i pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja. Brzina zatvaranja prema potrebi se mora nadzirati da bi se sprijecilo nepotrebno ozljedivanje osoba. Na novim brodovima jednolicna brzina zatvaranja ne smije biti veca od 0,2 m/s ni manja od 0,1 m/s kad je brod u uspravnom položaju.

.2 Klizna vrata s daljinskim upravljanjem ili vrata na mehanicki pogon moraju imati alarmni uredaj sa zvucnim signalom koji se aktivira najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata pocnu pomicati i traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. Vrata koja se ponovno otvaraju na dodir s objektom koji prolazi, moraju se otvoriti toliko da omoguce slobodan prolaz od najmanje 0,75 metra a najviše jedan metar.

.3 Sva vrata, osim protupožarnih vrata koja su redovito zatvorena, moraju imati mogucnost daljinskog i automatskog otpuštanja sa središnje upravljacke postaje koja je pod stalnim nadzorom posade, istodobno ili u skupinama te pojedinacno s obje strane vrata. Na pokaznoj ploci protupožarnih vrata u središnjoj upravljackoj postaji sa stalnim nadzorom posade, mora se predvidjeti dojava zatvorenog položaja za sva vrata s daljinskim upravljanjem. Mehanizam za otpuštanje mora omogucavati automatsko zatvaranje vrata u slucaju kvara u sustavu upravljanja ili prekida napajanja iz glavnog izvora elektricne energije. Sklopke za otpuštanje moraju imati funkciju ukljuceno-iskljuceno kako bi se sprijecilo automatsko resetiranje sustava. Zabranjena je uporaba zadržaca kojima se ne može upravljati iz središnje upravljacke postaje.

.4 Lokalni akumulatori energije za vrata s mehanickim pogonom moraju se nalaziti u neposrednoj blizini vrata kako bi se omogucilo najmanje deset puta potpuno otvaranje i zatvaranje vrata pomocu lokalnog upravljanja.

.5 Dvokrilna vrata sa zasunom koji osigurava vatrootpornu cjelovitost vrata moraju imati zasun koji se aktivira automatski pokretanjem vrata kad ih sustav otpusti.

.6 Vrata s mehanickim pogonom i automatskim zatvaranjem za izravan pristup u prostorije posebne kategorije ne moraju imati alarme ni daljinsko zatvaranje kako se zahtijeva u.4.2 i.4.3.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto.4, primjenjuje se sljedeci stavak.4a:

.4a Protupožarna vrata u pregradama glavne vertikalne zone, omedenju kuhinje i rovovima stubišta osim vodonepropusnih vrata s mehanickim pogonom i vrata koja su redovito zakljucana, moraju udovoljavati ovim zahtjevima:

.1 vrata moraju biti samozatvarajuca i moraju se moci sama zatvarati i pri nagibu od 3,5 ° suprotnom od smjera zatvaranja;

.2 prosjecno vrijeme zatvaranja protupožarnih vrata na šarke ne smije biti dulje od 40 sekundi ni krace od 10 sekundi od trenutka kad se vrata pocnu pomicati pri uspravnom položaju broda. Prosjecna jednolicna brzina zatvaranja kliznih protupožarnih vrata ne smije biti veca od 0,2 m/s ni manja od 0,1 m/s pri uspravnom položaju broda;

.3 mora postojati mogucnost daljinskog zatvaranja vrata iz središnje upravljacke postaje koja je pod stalnim nadzorom posade, istodobno ili u skupinama te pojedinacno s obje strane vrata. Sklopke za otpuštanje moraju imati funkciju ukljuceno-iskljuceno kako bi se sprijecilo automatsko resetiranje sustava;

.4 zabranjena je uporaba kuka za zadržavanje u otvorenom položaju kojima se ne može upravljati iz središnje upravljacke postaje;

.5 vrata koja se daljinski zatvaraju iz središnje upravljacke postaje moraju se moci ponovno otvoriti s obje strane pomocu lokalnog upravljackog uredaja. Nakon takva otvaranja vrata se moraju ponovno automatski zatvoriti;

.6 na pokaznoj ploci protupožarnih vrata u središnjoj upravljackoj postaji pod stalnim nadzorom posade, mora se predvidjeti dojava zatvorenog položaja za sva vrata s daljinskim zatvaranjem;

.7 mehanizam za otpuštanje mora omogucavati automatsko zatvaranje vrata u slucaju kvara u sustavu upravljanja ili prekida napajanja iz glavnog izvora elektricne energije;

.8 lokalni akumulatori energije za vrata s mehanickim pogonom moraju se nalaziti u neposrednoj blizini vrata kako bi se, u slucaju kvara u sustavu upravljanja vratima ili prekida napajanja iz glavnog izvora elektricne energije, omogucilo najmanje deset puta potpuno otvaranje i zatvaranje vrata pomocu lokalnog upravljanja;

.9 kvar u sustavu upravljanja ili prekid napajanja iz glavnog izvora elektricne energije za jedna vrata, ne smije utjecati na siguran rad drugih vrata;

.10 klizna vrata s daljinskim zatvaranjem ili vrata na mehanicki pogon moraju imati alarmni uredaj sa zvucnim signalom koji se aktivira najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi nakon što se vrata otpuste iz središnje upravljacke postaje a prije nego što se vrata pokrenu i traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore;

.11 vrata koja se ponovno otvaraju na dodir s objektom koji prolazi, moraju se otvoriti najviše jedan metar od mjesta dodira;

.12 dvokrilna vrata sa zasunom koji osigurava vatrootpornu cjelovitost vrata, moraju imati zasun koji se aktivira automatski pokretanjem vrata kada ih sustav otpusti;

.13 vrata s mehanickim pogonom i automatskim zatvaranjem za izravan pristup u prostorije posebne kategorije ne moraju imati alarme ni daljinsko zatvaranje kao što je propisano u stavcima.3 i.10;

.14 sastavni dijelovi lokalnog sustava upravljanja moraju biti dostupni radi održavanja i podešavanja; i

.15 vrata na mehanicki pogon moraju imati odobreni sustav za upravljanje koji može raditi i u slucaju požara, u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti. Taj sustav mora udovoljavati ovim zahtjevima:

.15.1 sustav upravljanja mora biti u stanju pokretati vrata najmanje 60 minuta pri temperaturi od najmanje 200 °C, napajan elektricnom energijom;

.15.2 ne smije doci do prekida napajanja energijom ostalih vrata koja nisu izložena požaru, i;

.15.3 pri temperaturama iznad 200 °C napajanje energijom automatski se iskljucuje, a sustav upravljanja mora zadržati vrata zatvorenima do temperature od najmanje 945 °C.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.5 Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” vanjskih omedenja broda ne primjenjuju se na staklena pregradivanja, prozore i bocna okna, ako u pravilu 10 nije propisano da takva omedenja moraju imati protupožarnu klasu „A”. Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” ne primjenjuju se ni na vanjska vrata u nadgradima i palubnim kucicama.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto.5, primjenjuje se sljedeci stavak.5a:

.5a Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” vanjskih omedenja broda ne primjenjuju se na staklena pregradivanja, prozore i bocna okna, ako u pravilu 10 nije propisano da takva omedenja moraju imati protupožarnu klasu „A”.

Zahtjevi za protupožarnu klasu „A” vanjskih omedenja broda ne primjenjuju se na vanjska vrata osim na ona u nadgradima i palubnim kucicama okrenuta prema sredstvima za spašavanje, mjestima ukrcaja u sredstva za spašavanje i vanjskim postajama za prikupljanje, vanjskim stubištima i otvorenim palubama koje služe kao putovi bijega. Vrata rova stubišta ne moraju udovoljavati ovom zahtjevu.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6 Osim vodonepropusnih vrata, vremenski nepropusnih vrata (poluvodonepropusnih vrata), vrata koja vode na otvorenu palubu i vrata koja moraju biti primjereno plinonepropusna, sva vrata klase „A” na stubištima, u društvenim prostorijama i pregradama glavnih vertikalnih zona na putovima bijega moraju imati samozatvarajuca vratašca za protupožarno crijevo od istog materijala te jednake konstrukcije i vatrootpornosti kao vrata na kojima se nalaze, sa slobodnim kvadratnim otvorom od 150 mm kad su vrata zatvorena, u donjem dijelu vrata nasuprot šarkama, ili u slucaju kliznih vrata što bliže otvoru.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.7 Vrata i okviri vrata u pregradama klase „B” te sredstva za njihovo osiguranje moraju osiguravati zatvaranje koje ce imati jednaku vatrootpornost kao i pregrade, osim što se u donjem dijelu vrata mogu dopustiti otvori za ventilaciju. Ako je takav otvor u vratima ili ispod vrata, ukupna neto površina bilo kojeg takvog otvora ili takvih otvora ne smije biti veca od 0,05 m2. Umjesto toga, dopušten je negorivi vod za zracnu ravnotežu koji prolazi izmedu kabina i hodnika ispod sanitarnih prostora ako površina presjeka voda nije veca od 0,05 m2. Svi otvori za ventilaciju moraju imati rešetku od negorivog materijala. Vrata moraju biti od negorivog materijala.

.7.1 Radi smanjenja buke, pomorska uprava države zastave može odobriti, kao jednakovrijedna, vrata s ugradenim prigušivacima buke od ventilacije, s otvorima na dnu na jednoj strani vrata i na vrhu na drugoj strani, pod uvjetom da su ispunjeni ovi uvjeti:

.1 Gornji otvor mora uvijek biti okrenut prema hodniku i mora imati rešetku od negorivog materijala te automatsku protupožarnu zaklopku koja se aktivira pri temperaturi od 70 °C.

.2 Donji otvor mora imati rešetku od negorivog materijala.

.3 Vrata se moraju ispitati u skladu s rezolucijom A.754(18).

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.8 Vrata kabina u pregradama klase „B” moraju biti samozatvarajuca. Nisu dopušteni zadržaci vrata.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.9 Zahtjevi za protupožarnu klasu „B” vanjskih omedenja broda ne primjenjuju se na staklena pregradivanja, prozore i bocna okna. Zahtjevi za protupožarnu klasu „B” ne primjenjuju se ni na vanjska vrata u nadgradima i palubnim kucicama. Za brodove koji prevoze najviše 36 putnika, pomorska uprava države zastave može dopustiti uporabu gorivih materijala za vrata koja odvajaju kabine od osobnih unutarnjih sanitarnih prostorija kao što su tuševi.

8    Zaštita stubišta i dizala u prostorijama nastambi i službenim prostorijama (pravilo 29)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Sva stubišta moraju imati celicnu konstrukciju osim ako pomorska uprava odobri uporabu drugog jednakovrijednog materijala te moraju biti u rovovima s pregradivanjem protupožarne klase „A”, sa sigurnim sredstvima za zatvaranje svih otvora osim što:

.1 stubište koje povezuje samo dvije palube ne mora biti zatvoreno, pod uvjetom da se protupožarna klasa palube održava propisnim pregradama ili vratima u jednom medupalubnom prostoru. Ako je stubište zatvoreno u jednom medupalubnom prostoru, rov stubišta mora biti zašticen u skladu s tablicama za palube u pravilima 4 i 5;

.2 stubišta se mogu postaviti u otvorenom javnom prostoru, pod uvjetom da se u cijelosti nalaze unutar takvog javnog prostora.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.2 Rovovi stubišta moraju imati izravan pristup hodnicima i moraju biti dovoljne površine da se sprijeci zastoj, imajuci u vidu broj osoba koje ih mogu koristiti u slucaju nužde.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D: U podrucju rova stubišta dopuštene su samo javne sanitarne prostorije, spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme i otvoreni informacijski pultovi.

Izravan pristup u te rovove stubišta dopušten je samo iz društvenih prostorija, hodnika, javnih sanitarnih prostorija, prostorija posebne kategorije, drugih stubišta za napuštanje broda koja su propisana pravilom II-2/B/6-1.5 i vanjskih površina.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.3 Rovovi dizala izvode se tako da se sprijeci širenje dima i plamena iz jednog medupalublja u drugo i moraju imati sredstva za zatvaranje koja dopuštaju upravljanje propuhom i dimom.

▼M2

9    Sustavi ventilacije za brodove izgrađene prije 1. siječnja 2018. (pravilo 32.)

▼M1

.1    Brodovi koji prevoze više od 36 putnika

.1 Sustav ventilacije mora, osim sa stavkom.1 pravila II/32 Konvencije SOLAS 1974., na snazi 17. ožujka 1998., biti u skladu i s podstavcima.2.2 do.2.6,.2.8 i.2.9 tog pravila.

.2 Opcenito, ventilatori moraju biti rasporedeni tako da kanali koji sežu do razlicitih prostorija ostanu unutar glavne vertikalne zone.

.3 Ako sustavi ventilacije prolaze kroz palube, moraju se poduzeti dodatne mjere predostrožnosti, pored onih koje se odnose na protupožarnu cjelovitost palube a propisane su pravilom II-2/A/12.1, da bi se smanjila mogucnost da dim i vruci plinovi preko sustava prolaze iz jednog medupalubnog prostora u drugi. Pored zahtjeva za izolaciju iz ovog pravila, vertikalni kanali moraju, ako je potrebno, biti izolirani u skladu s odgovarajucim tablicama u pravilu 4.

.4

Ventilacijski kanali moraju biti izradeni od sljedecih materijala:

.1 kanali s površinom presjeka od najmanje 0,075 m2 i svi vertikalni kanali koji služe za nekoliko medupalubnih prostora moraju biti izradeni od celika ili drugog jednakovrijednog materijala;

.2 kanali s površinom presjeka manjom od 0,075 m2 osim vertikalnih kanala navedenih u stavku.1.4.1, moraju biti izradeni od negorivih materijala. Ako takvi kanali prolaze kroz pregrade klase „A” ili „B”, treba osigurati protupožarnu klasu pregradivanja;

.3 kratki dijelovi kanala kojima površina presjeka u pravilu nije veca od 0,02 m2, niti su dulji od dva metra, ne moraju biti od negorivog materijala ako su ispunjeni ovi uvjeti:

.1 kanal je izraden od materijala s malom opasnosti od požara na zadovoljstvo pomorske uprave države zastave;

.2 kanal se koristi samo na završetku ventilacijskog sustava, i

.3 kanal je udaljen najmanje 600 mm, ako se mjeri duž kanala, od prolaza kroz pregradu klase „A” ili „B”, ukljucujuci neprekinuti strop klase „B”.

umjesto podstavka.1 primjenjuje se sljedeci podstavak.1a:

.1a kanal mora biti izraden od materijala sa svojstvima sporog širenja plamena.

.5

Rovovi stubišta moraju se ventilirati i mora ih opsluživati samo jedan neovisni sustav ventilatora i kanala koji ne smije služiti za neke druge prostore u sustavu ventilacije.

.6 Sva mehanicka ventilacija, osim ventilacije prostorija strojeva i prostora za teret te bilo kojeg alternativnog sustava iz podstavka 9.2.6, mora imati upravljacke uredaje grupirane tako da se svi ventilatori mogu zaustaviti s jednog od dva odvojena mjesta, medusobno što više udaljena. Upravljacki uredaji za mehanicku ventilaciju u prostorijama strojeva takoder moraju biti grupirani tako da se može upravljati s dva mjesta, od kojih je jedno izvan tih prostorija. Ventilatori koji služe za sustav mehanicke ventilacije prostora za teret moraju imati mogucnost zaustavljanja sa sigurnog mjesta izvan takvih prostorija.

.7 Ako se javni prostori protežu kroz tri ili više otvorenih paluba i sadrže gorive predmete kao što je namještaj i zatvorene prostore kao što su ducani, uredi i restorani, prostor mora imati sustav za izvlacenje dima. Sustav za izvlacenje dima aktivira se preko propisanog sustava za otkrivanje dima i mora imati mogucnost rucnog upravljanja. Ventilatori moraju biti takve velicine da se obujam citave prostorije može isisati u najviše 10 minuta.

.8 Ventilacijski kanali moraju imati prikladno smještena grotlašca za pregled i cišcenje, ako je to opravdano i izvedivo.

.9 Odsisni kanali iz kuhinjskih štednjaka u kojima se može nakupljati masnoca ili mast, moraju zadovoljavati zahtjeve iz stavaka.9.2.3.2.1 i.9.2.3.2.2 i moraju imati:

.1 odvajac masnoca koji se može lako skinuti radi cišcenja ako nije ugraden neki drugi sustav za uklanjanje masnoca;

.2 protupožarnu zaklopku smještenu u donjem dijelu kanala kojom se upravlja automatski i daljinski te daljinski upravljanu protupožarnu zaklopku smještenu u gornjem dijelu kanala;

.3 ugradeni uredaj za gašenje požara unutar kanala;

.4 uredaj za daljinsko upravljanje za zaustavljanje odsisnih i dobavnih ventilatora, za upravljanje protupožarnim zaklopkama navedenima pod.2 i za upravljanje sustavom za gašenje požara, koji mora biti smješten blizu ulaza u kuhinju. Ako sustav ventilacije ima više kanala, mora se predvidjeti mogucnost zatvaranja svih ogranaka glavnog odsisnog kanala prije ispuštanja sredstva za gašenje požara u sustav; i

.5 prikladno smještena grotlašca za pregled i cišcenje.

.2    Brodovi koji prevoze najviše 36 putnika

.1

Ventilacijski kanali moraju biti od negorivog materijala. Medutim, kratki kanali koji u pravilu nisu dulji od dva metra i ciji poprecni presjek nije veci od 0,02 m2 ne moraju biti negorivi ako udovoljavaju ovim uvjetima:

.1 kanali moraju biti izradeni od materijala koji, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, ima malu opasnost od požara:

.2 mogu se upotrebljavati samo na kraju uredaja za ventilaciju;

.3 moraju biti udaljeni najmanje 600 mm, ako se mjeri duž kanala, od otvora u pregradi klase „A” ili „B”, ukljucujuci neprekinute stropove klase „B”.

umjesto postavka.1 primjenjuje se sljedeci podstavak.1a:

.1a kanali moraju biti izradeni od materijala sa svojstvima sporog širenja plamena.

.2a

Ako ventilacijski kanali sa slobodnim presjekom vecim od 0,02 m2 prolaze kroz pregrade ili palube klase „A”, otvori moraju biti obloženi celicnim rukavcem, osim ako su kanali koji prolaze kroz pregrade ili palube izradeni od celika u blizini prolaza kroz palubu ili pregradu te kanali i obloge u tom dijelu moraju ispunjavati sljedece uvjete:

.1 Debljina celicnih rukavaca mora biti najmanje 3 mm a duljina najmanje 900 mm. Ako prolaze kroz pregrade, te su obloge po mogucnosti podijeljene na 450 mm duljine sa svake strane pregrade. Ti kanali ili rukavci koji ih oblažu moraju imati protupožarnu izolaciju. Izolacija mora imati najmanje istu protupožarnu klasu kao pregrada ili paluba kroz koju kanal prolazi.

.2 Kanali sa slobodnim poprecnim presjekom vecim od 0,075 m2 moraju pored zahtjeva iz stavka.9.2.2.1 imati i protupožarne zaklopke. Protupožarna zaklopka mora raditi automatski, ali mora imati i mogucnost rucnog zatvaranja s obje strane pregrade ili palube. Zaklopka mora imati indikator koji pokazuje je li otvorena ili zatvorena. Protupožarne se zaklopke, medutim, ne zahtijevaju za kanale koji prolaze kroz prostorije s pregradivanjem klase „A” ako ne služe tim prostorijama, a imaju istu protupožarnu klasu kao i konstrukcije kroz koje prolaze. Protupožarne zaklopke moraju biti lako dostupne. Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, na kojima su protupožarne zaklopke smještene iza stropova ili obloga, ti stropovi ili obloge moraju imati vrata za pregled na kojima je plocica s identifikacijskim brojem protupožarne zaklopke. Identifikacijski broj protupožarne zaklopke mora se nalaziti i na svakom propisanom uredaju za daljinsko upravljanje.

.2b

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, na kojima tanki limeni kanal s površinom presjeka najviše 0,02 m2 prolazi kroz pregrade ili palube klase „A”, otvor mora biti obložen celicnim rukavcem debljine najmanje 3 mm i duljine najmanje 200 mm, podijeljenim po mogucnosti na 100 mm duljine sa svake strane pregrade ili, u slucaju palube, mora biti potpuno položen na donjoj strani palube kroz koju prolazi.

.3

Kanali za ventilaciju prostorija strojeva, kuhinja, paluba za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorija posebne kategorije ne smiju prolaziti kroz prostorije nastambi, službene prostorije ili upravljacke stanice osim ako ispunjavaju uvjete navedene u stavcima.9.2.3.1.1 do.9.2.3.1.4 ili.9.2.3.2.1 i 9.2.3.2.2:

.1.1 kanali moraju biti izradeni od celika debljine najmanje 3 mm za kanale širine ili promjera do 300 mm te debljine najmanje 5 mm za kanale širine ili promjera 760 mm i više, a za kanale širine ili promjera izmedu 300 mm i 760 mm, debljina se izracunava interpolacijom;

.1.2 kanali moraju biti prikladno poduprti i ukruceni;

.1.3 kanali moraju imati automatske protupožarne zaklopke blizu pregrada kroz koje prolaze; i

.1.4 kanali moraju biti izolirani prema standardu klase „A-60” od prostorija strojeva, kuhinja, paluba za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorija posebne kategorije do tocke koja je najmanje 5 metara iza protupožarne zaklopke;

ili

.2.1 kanali moraju biti izradeni od celika u skladu sa stavcima.9.2.3.1.1 i 9.2.3.1.2; i

.2.2 kanali moraju biti izolirani prema standardu klase „A-60” u prostorijama nastambi, službenim prostorijama ili upravljackim stanicama;

osim što prolazi kroz pregradivanja glavnih zona moraju ispunjavati i zahtjeve iz podstavka .9.2.8.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, sustavi ventilacije za prostorije strojeva kategorije A, prostore za vozila, ro-ro prostore, kuhinje, prostorije posebne kategorije i prostore za teret moraju, u pravilu, biti odvojeni medusobno te od ventilacijskih sustava koji služe drugim prostorima. Ventilacijski sustavi kuhinje na putnickim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika ne moraju biti potpuno odvojeni, ali mogu imati posebne kanale iz ventilacijske jedinice koja služi drugim prostorima. U svakom slucaju mora se postaviti automatska protupožarna zaklopka na ventilacijskom kanalu kuhinje blizu ventilacijske jedinice.

.4

Kanali predvideni za ventilaciju prostorija nastambi, službenih prostorija i upravljackih postaja ne smiju prolaziti kroz prostorije strojeva, kuhinje, palube za automobile, ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije osim ako ispunjavaju uvjete navedene u podstavcima.9.2.4.1.1 do.9.2.4.1.3 ili.9.2.4.2.1 i.9.2.4.2.2:

.1.1 da su kanali koji prolaze kroz prostoriju strojeva, kuhinju, palubu za automobile, ro-ro prostor za teret ili prostoriju posebne kategorije, izradeni od celika u skladu s podstavcima.9.2.3.1.1 i.9.2.3.1.2;

.1.2 da su blizu prolaza kroz pregradivanja postavljene automatske protupožarne zaklopke; i

.1.3 da je na prolazima zadržana protupožarna cjelovitost prostorije strojeva, kuhinje, palube za automobile, ro-ro prostora za teret ili prostorije posebne kategorije;

ili

.2.1 da su kanali koji prolaze kroz prostoriju strojeva, kuhinju, palubu za automobile, ro-ro prostor za teret ili prostoriju posebne kategorije, izradeni od celika u skladu s podstavcima.9.2.3.1.1 i.9.2.3.1.2; i

.2.2 da su kanali izolirani prema standardu klase „A-60” u prostoriji strojeva, kuhinji, palubi za automobile, ro-ro prostoru za teret ili prostoriji posebne kategorije;

osim što prolazi kroz pregradivanja glavnih zona moraju ispunjavati i zahtjeve iz podstavka.9.2.8.

.5

Ventilacijski kanali s površinom slobodnog presjeka vecom od 0,02 m2 koji prolaze kroz pregrade klase „B”, moraju biti obloženi celicnim rukavcem duljine 900 mm, po mogucnosti podijeljenom na 450 mm duljine sa svake strane pregrade, osim ako je kanal na toj duljini izraden od celika.

.6

Moraju se poduzeti sve moguce mjere kako bi se u upravljackim postajama izvan prostorija strojeva održala ventilacija, vidljivost i odsutnost dima, tako da se u slucaju požara strojevi i oprema u tim prostorijama mogu nadzirati i nastaviti s ucinkovitim radom. Moraju se osigurati alternativni i posebni uredaji za dovod zraka; usisi zraka iz dva izvora moraju biti tako rasporedeni tako da se opasnost da dim istodobno ude u oba usisa svede na najmanju mjeru. Ti zahtjevi ne moraju se primjenjivati na upravljacke postaje na otvorenoj palubi ili na one koje imaju izlaz na otvorenu palubu, ili ako su lokalni uredaji za zatvaranje jednako ucinkoviti.

.7

Ako prolaze kroz prostorije nastambi ili prostorije u kojima se nalaze gorivi materijali, odsisni kanali iz kuhinje moraju biti izradeni od konstrukcija klase „A”. Svaki odsisni kanal mora imati:

.1 odvajac masnoca koji se može lako skinuti radi cišcenja;

.2 protupožarnu zaklopku na donjem kraju kanala;

.3 uredaje za iskljucivanje odsisnih ventilatora kojima se upravlja iz kuhinje; i

.4 ugradeni uredaj za gašenje požara u samom kanalu.

.8

Ako ventilacijski kanal mora prolaziti kroz konstrukciju glavne vertikalne zone, uz konstrukciju treba postaviti protupožarnu zaklopku s automatskim sigurnosnim zatvaranjem. Zaklopka mora imati i mogucnost rucnog zatvaranja s obje strane konstrukcije. Mjesto rukovanja mora biti lako dostupno i oznaceno crvenom reflektirajucom bojom. Kanal izmedu konstrukcije i zaklopke mora biti od celika ili drugog jednakovrijednog materijala i, ako je potrebno, mora biti izoliran kako bi bio u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/12.1. Zaklopka se mora postaviti barem s jedne strane konstrukcije s vidljivim indikatorom koji pokazuje je li zaklopka u otvorenom položaju.

.9 Glavni ulazi i izlazi svih ventilacijskih sustava moraju imati mogucnost zatvaranja izvan prostorija koje se ventiliraju.

.10 Mehanicka ventilacija prostorija nastambi, službenih prostorija, prostora za teret, upravljackih postaja i prostorija strojeva mora imati mogucnost zatvaranja s lako dostupnog mjesta izvan prostorije za koju je namijenjena. To mjesto ne smije postati nedostupno zbog požara u prostorijama koje se ventiliraju. Zaustavljanje sustava mehanicke ventilacije u prostorijama strojeva mora biti potpuno odvojeno od zaustavljanja sustava ventilacije u ostalim prostorijama.

.3   BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Sljedeci uredaji moraju se ispitati u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti:

.1 protupožarne zaklopke ukljucujuci i odgovarajuce uredaje za rukovanje; i

.2 prolazi kanala kroz konstrukcije klase „A”. Ako su celicni rukavci spojeni izravno na ventilacijske kanale prirubnicama na zakovice ili vijke ili zavarivanjem, ispitivanje se ne zahtijeva.

▼M2

9.a    Sustavi ventilacije na brodovima

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA:

.1    Općenito

.1 Ventilacijski kanali, uključujući jednostruke i dvostruke stijenke kanala moraju biti izrađeni od čelika ili jednakovrijednog materijala, osim kratkih savitljivih valovitih komora najveće duljine 600 mm koje služe za spajanje na ventilacijski sustav u prostorijama uređaja za klimatizaciju. Ako nije izričito drukčije određeno u stavku .1.6., za izgradnju ventilacijskih kanala, uključujući izolacije, smiju se upotrebljavati samo vatrootporni materijali. No kanali najveće duljine 2 m i najveće slobodne površine poprečnog presjeka 0,02 m2 (slobodna površina poprečnog presjeka površina je izračunana na temelju unutarnjih dimenzija samog kanala, bez izolacije, čak i kod predizoliranih kanala) ne moraju biti izrađeni od čelika ili jednakovrijednog materijala ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

.1 kanali moraju biti izrađeni od vatrootpornog materijala koji može imati unutarnju ili vanjsku oblogu sa svojstvom sporog širenja plamena te u svakom slučaju moraju imati toplinsku vrijednost najviše 45 MJ/m2 površine za upotrijebljenu debljinu. Toplinska vrijednost izračunava se u skladu s preporukama koje je objavila Međunarodna organizacija za normizaciju, a posebno u skladu s normom ISO 1716:2002 „Ispitivanja reakcije na požar građevnih proizvoda – određivanje toplinskog potencijala”.;

.2 kanali se smiju upotrebljavati samo na kraju uređaja za ventilaciju; i

.3 moraju biti udaljeni najmanje 600 mm, mjereno duž kanala, od otvora u konstrukciji klase „A” ili „B”, uključujući neprekinuti strop klase „B”.

.2 Sljedeći uređaji moraju se ispitati u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti:

.1 protupožarne zaklopke, uključujući njihove uređaje za upravljanje, iako ispitivanja nisu obvezna za zaklopke smještene na donjem dijelu kanala u odsisnim kanalima iz prostora kuhinje, koji moraju biti izrađeni od čelika i moraju zaustaviti propuh u kanalu; i

.2 prolazi kanala kroz konstrukcije klase „A”, iako ispitivanja nisu obvezna ako su čelični rukavci izravno spojeni na ventilacijske kanale prirubnicama na zakovice ili vijke ili zavarivanjem.

.3 Protupožarne zaklopke moraju biti lako dostupne. Ako su protupožarne zaklopke smještene iza stropova ili obloga, ti stropovi ili obloge moraju imati grotla za pregled na kojima je pločica s identifikacijskim brojem protupožarne zaklopke. Identifikacijski broj protupožarne zaklopke mora se nalaziti i na svakom dostupnom uređaju za daljinsko upravljanje.

.4 Ventilacijski kanali moraju imati prikladno smještena grotla za pregled i čišćenje. Grotla moraju biti smještena u blizini protupožarnih zaklopki.

.5 Glavni ulazi i izlazi ventilacijskih sustava moraju imati mogućnost zatvaranja izvan prostorija koje se ventiliraju. Uređaji za zatvaranje moraju biti lako dostupni, jasno i trajno označeni te na njima mora biti prikazano jesu li u otvorenom položaju.

.6 Zapaljive brtve nisu dopuštene na prirubnim spojevima ventilacijskih kanala unutar 600 mm od otvora u konstrukcijama klase „A” ili „B” te na kanalima za koje je propisana konstrukcija klase „A”.

.7 Između dva zatvorena prostora nisu dopušteni ventilacijski otvori ili kanali za zračnu ravnotežu, osim kako je propisano pravilom II-2/B/7.7.

.2    Razmještaj kanala

.1 Sustavi ventilacije za prostorije strojeva kategorije A, prostore za vozila, ro-ro prostore, kuhinje, prostorije posebne kategorije i prostore za teret moraju, u pravilu, biti odvojeni međusobno, kao i odvojeni od ventilacijskih sustava koji služe drugim prostorima. No ventilacijski sustavi kuhinje na putničkim brodovima koji prevoze najviše 36 putnika ne moraju biti potpuno odvojeni, već mogu imati zasebne kanale iz ventilacijske jedinice koja služi drugim prostorima. U tom slučaju, automatska protupožarna zaklopka mora biti postavljena na ventilacijskom kanalu kuhinje u blizini ventilacijske jedinice.

.2 Kanali za ventilaciju prostorija strojeva kategorije „A”, kuhinja, prostore za vozila, ro-ro prostora za teret ili prostorija posebne kategorije ne smiju prolaziti kroz prostorije nastambi, službene prostorije ili upravljačke postaje, osim ako ispunjavaju uvjete navedene u stavku.2.4.

.3 Kanali za ventilaciju prostorija nastambi, službenih prostorija i upravljačkih postaja ne smiju prolaziti kroz prostorije strojeva kategorije „A”, kuhinje, prostore za vozila, ro-ro prostore za teret ili prostore posebne kategorije, osim ako ispunjavaju uvjete navedene u stavku.2.4.

.4 Kako je dopušteno odredbama stavaka.2.2. i .2.3., kanali moraju biti:

.1.1 izrađeni od čelika debljine najmanje 3 mm za kanale slobodnog poprečnog presjeka manjeg od 0,075 m2, najmanje 4 mm za kanale slobodnog poprečnog presjeka između 0,075 m2 i 0,45 m2 te najmanje 5 mm za kanale slobodnog poprečnog presjeka većeg od 0,45 m2;

.1.2 poduprti i učvršćeni na odgovarajući način;

.1.3 opremljeni automatskim protupožarnim zaklopkama u blizini pregrada kroz koje prolaze; i

.1.4 obloženi izolacijom klase „A-60” od pregrada prostora koje poslužuju do točke najmanje 5 m iza svake protupožarne zaklopke;

ili

.2.1 izrađeni od čelika u skladu sa stavcima.2.4.1.1. i .2.4.1.2. i

.2.2 obloženi izolacijom klase „A-60” od prostora kroz koje prolaze, osim kanala koji prolaze kroz prostore kategorija (9) ili (10), kako je propisano pravilom II-2/B/4.2.2.

.5 U smislu stavaka.2.4.1.4. i .2.4.2.2., kanali moraju biti izolirani duž cijele vanjske površine poprečnog presjeka. Kanali koji se nalaze izvan utvrđenog prostora, ali se na njega naslanjaju i s njim dijele najmanje jednu površinu smatraju se kanalima koji prolaze kroz taj prostor i moraju biti izolirani preko površine koju dijele s tim prostorom u razmaku od 450 mm iza kanala (nacrti takvog rasporeda nalaze se u Usuglašenim tumačenjima poglavlja II-2 konvencije SOLAS (MSC.1/Circ.1276)).

.6 Ako ventilacijski kanal mora prolaziti kroz konstrukciju glavne vertikalne zone, uz konstrukciju se mora postaviti automatska protupožarna zaklopka. Zaklopka mora imati i mogućnost ručnog zatvaranja s obje strane konstrukcije. Upravljački uređaj mora biti lako dostupan i jasno označen. Kanal između konstrukcije i zaklopke mora biti izrađen od čelika u skladu sa stavcima .2.4.1.1. i .2.4.1.2. te obložen izolacijom koja odgovara najmanje protupožarnoj klasi konstrukcije kroz koju prolazi. Zaklopka se mora postaviti barem s jedne strane konstrukcije s vidljivim indikatorom koji pokazuje je li zaklopka u otvorenom položaju.

.3    Detalji protupožarnih zaklopki i prolaza kanala

.1 Kanali koji prolaze kroz konstrukcije klase „A” moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

.1 na mjestima gdje tanki limeni kanal slobodne površine presjeka najviše 0,02 m2 prolazi kroz konstrukcije klase „A”, otvor mora biti obložen čeličnim rukavcem debljine najmanje 3 mm i duljine najmanje 200 mm, po mogućnosti podijeljenim na 100 mm duljine sa svake strane pregrade ili, kad je riječ o palubi, mora biti potpuno položen na donjoj strani palube kroz koju prolazi.

.2 Ako ventilacijski kanali slobodne površine poprečnog presjeka od 0,02 m2 do 0,075 m2 prolaze kroz konstrukcije klase „A”, njihovi otvori moraju biti obloženi čeličnim rukavcem. Debljina čeličnih rukavaca mora biti najmanje 3 mm, a duljina najmanje 900 mm. Ako prolaze kroz pregrade, te su obloge po mogućnosti podijeljene na 450 mm duljine sa svake strane pregrade. Ti kanali ili rukavci tih kanala moraju imati protupožarnu izolaciju. Izolacija mora imati najmanje istu protupožarnu klasu kao konstrukcija kroz koju kanal prolazi; i

.3 automatske protupožarne zaklopke moraju se postaviti u sve kanale slobodne površine poprečnog presjeka većeg od 0,075 m2 koji prolaze kroz konstrukcije klase „A”. Sve zaklopke moraju biti ugrađene u blizini konstrukcije kroz koju prolaze te kanal između zaklopke i konstrukcije mora biti izrađen od čelika u skladu sa stavcima.2.4.2.1. i .2.4.2.2. Protupožarna zaklopka mora raditi automatski, ali mora imati i mogućnost ručnog zatvaranja s obje strane konstrukcije. Zaklopka mora biti opremljena vidljivim indikatorom koji pokazuje je li zaklopka u otvorenom položaju. Međutim, protupožarne zaklopke nisu obvezne za kanale koji prolaze kroz prostorije s konstrukcijom klase „A” ako ne služe tim prostorijama i ako imaju istu protupožarnu klasu kao konstrukcije kroz koje prolaze. Kanal površine poprečnog presjeka većeg od 0,075 m2 ne smije se dijeliti na manje kanale na točki prolaska kroz konstrukciju klase „A” i zatim ponovno vratiti u izvorni kanal kroz konstrukciju kako bi se izbjegla obveza ugradnje zaklopke propisana ovom odredbom.

.2 Ventilacijski kanali sa slobodnom površinom poprečnog presjeka većom od 0,02 m2 koji prolaze kroz pregrade klase „B” moraju biti obloženi čeličnim rukavcem duljine 900 mm, po mogućnosti podijeljenim na 450 mm duljine sa svake strane pregrade, osim ako je kanal na toj duljini izrađen od čelika.

.3 Sve protupožarne zaklopke moraju imati mogućnost ručnog upravljanja. Zaklopke moraju imati mogućnosti izravnog mehaničkog otpuštanja ili zatvaranja električnim, hidrauličkim ili pneumatskim putem. Sve zaklopke moraju imati mogućnost upravljanja s obje strane konstrukcije. Automatske protupožarne zaklopke, uključujući zaklopke s daljinskim upravljanjem, moraju imati sigurnosni mehanizam koji će u slučaju požara zatvoriti zaklopku čak i ako dođe do kvara električnog, hidrauličnog ili pneumatskog sustava. Daljinski upravljane protupožarne zaklopke moraju imati mogućnost ručnog otvaranja na samoj zaklopci.

.4    Ventilacijski sustavi putničkih brodova koji prevoze više od 36 putnika

.1 Osim što moraju ispunjavati zahtjeve navedene u odjeljcima.1,.2 i .3, ventilacijski sustavi putničkih brodova koji prevoze više od 36 putnika moraju ispunjavati i sljedeće zahtjeve:

.1 Općenito, ventilatori moraju biti raspoređeni tako da kanali koji sežu do različitih prostorija ostanu unutar glavne vertikalne zone.

.2 Rovovi stubišta moraju imati zaseban sustav ventilatora i kanala (odsisnih i dobavnih) koji se ne smije upotrebljavati za nijedan drugi prostor u sustavu ventilacije.

.3 Neovisno o njegovu poprečnom presjeku, svaki kanal koji poslužuje više od jednog međupalublja za smještaj, službene prostorije ili upravljačke postaje mora u blizini prolaza kroz svaku palubu takvih prostora biti opremljen automatskom protudimnom zaklopkom koju je moguće ručno zatvoriti na zaštićenoj palubi iznad zaklopke. Ako ventilator poslužuje više od jednog međupalublja kroz zasebne kanale u glavnoj vertikalnog zoni te je svaki dodijeljen jednom međupalublju, svaki kanal mora biti opremljen ručnom protudimnom zaklopkom u blizini ventilatora.

.4 Ako je potrebno, vertikalni kanali se izoliraju u skladu s tablicama 4.1. i 4.2. Kanali se po potrebi izoliraju za palube između prostora koje poslužuju i prostora koji se uzima u obzir.

.5    Odsisni kanali iz kuhinjskih štednjaka

.1   Zahtjevi za putničke brodove koji prevoze više od 36 putnika

.1 Osim što moraju ispunjavati zahtjeve navedene u odjeljcima .1, .2 i .3, odsisni kanali iz kuhinjskih štednjaka moraju biti izgrađeni u skladu sa stavcima .2.4.2.1. i .2.4.2.2. te obloženi izolacijom klase „A-60” u prostorijama nastambi, službenim prostorijama ili upravljačkim postajama kroz koje prolaze. Moraju biti i opremljeni:

.1 odvajačem masnoća koji se može lako skinuti radi čišćenja, osim ako nije ugrađen neki drugi sustav za uklanjanje masnoća;

.2 automatski i daljinski upravljanom protupožarnom zaklopkom smještenom na donjem kraju kanala na spoju kanala i nape kuhinjskog štednjaka te daljinski upravljanom protupožarnom zaklopkom smještenom u gornjem dijelu kanala u blizini izlaza kanala;

.3 ugrađenim uređajem za gašenje požara u samom kanalu. Sustavi za gašenje požara moraju ispunjavati odredbe preporuka koje je objavila Međunarodna organizacija za normizaciju, a posebno norme ISO 15371:2009 „Brodovi i pomorska tehnologija – Protupožarni sustavi za zaštitu opreme za kuhanje u brodskoj kuhinji”;

.4 daljinski upravljanim uređajem za zaustavljanje odsisnih i dobavnih ventilatora, za upravljanje protupožarnim zaklopkama navedenima u stavku .5.1.1.2. i za upravljanje sustavom za gašenje požara, koji mora biti smješten izvan kuhinje u blizini ulaza u kuhinju. Ako sustav ventilacije ima više kanala, mora zajedno s prethodno navedenim daljinski upravljanim uređajem imati mogućnost daljinskog zatvaranja svih ogranaka glavnog odsisnog kanala prije ispuštanja sredstva za gašenje požara u sustav; i

.5 imati prikladno smještena grotla za pregled i čišćenje, uključujući jedno u blizini odsisnog ventilatora i jedno u donjem dijelu gdje se nakuplja masnoća.

.2 Ako prolaze kroz prostorije nastambi ili prostore u kojima se nalaze zapaljivi materijali, odsisni kanali iz opreme za kuhanje ugrađene na otvorenim palubama moraju ispunjavati odredbe stavka.5.1.1., kako je primjenjivo.

.2   Zahtjevi za brodove koji prevoze najviše 36 putnika

Ako prolaze kroz prostorije nastambi ili prostore u kojima se nalaze zapaljivi materijali, odsisni kanali iz kuhinjskih štednjaka moraju biti izgrađeni u skladu sa stavcima .2.4.1.1. i .2.4.1.2. Svaki odsisni kanal mora biti opremljen:

.1 odvajačem masnoća koji se može lako skinuti radi čišćenja;

.2 automatski i daljinski upravljanom protupožarnom zaklopkom smještenom na donjem kraju kanala na spoju kanala i nape kuhinjskog štednjaka te daljinski upravljanom protupožarnom zaklopkom smještenom u gornjem dijelu kanala u blizini izlaza kanala;

.3 uređajem za isključivanje odsisnih i dobavnih ventilatora kojim se upravlja iz kuhinje; i

.4 ugrađenim uređajem za gašenje požara u samom kanalu.

.6    Ventilacijske prostorije koje poslužuju prostorije strojeva kategorije „A” u kojima se nalaze strojevi s unutarnjim izgaranjem

.1 Ako ventilacijska prostorija poslužuje samo takve prostorije strojeva i nema protupožarne konstrukcije između ventilacijske prostorije i prostorije strojeva, uređaji za zatvaranje ventilacijskih kanala ili kanala koji poslužuju prostorije strojeva moraju se nalaziti izvan ventilacijske prostorije ili prostorije strojeva.

.2 Ako ventilacijska prostorija poslužuje takve prostorije strojeva i druge prostorije te je odvojena od prostorije strojeva konstrukcijom klase „A-0”, uključujući prolaze, uređaji za zatvaranje ventilacijskih kanala ili kanala koji poslužuju prostorije strojeva mogu se nalaziti u ventilacijskoj prostoriji.

▼C1

.7.   Ventilacijski sustavi praonica u putničkim brodovima koji prevoze više od 36 putnika

Odsisni kanali iz praonica u sušionice prostorija kategorije (13), kako je utvrđeno pravilom II-2/B/4.2.2. moraju biti opremljeni:

▼M2

.1 filtrima koji se mogu lako skinuti radi čišćenja;

.2 automatski i daljinski upravljanom protupožarnom zaklopkom smještenom na donjem kraju kanala;

.3 daljinski upravljanim uređajem za zaustavljanje odsisnih i dobavnih ventilatora unutar prostora te za upravljanje protupožarnim zaklopkama navedenima u stavku .7.2. i

.4 prikladno smještenim grotlima za pregled i čišćenje.

▼M1

10    Prozori i okna (pravilo 33)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.1 Svi prozori i okna u pregradama unutar prostorija nastambi i službenih prostorija i upravljackih postaja osim onih na koje se odnose odredbe pravila 7.5., izvode se tako da se zadrže protupožarna svojstva pregrade na kojoj su postavljeni.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, to se odreduje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.2 Neovisno o zahtjevima iz tablica u pravilima 4. i 5., svi prozori i okna u pregradama koje odvajaju prostorije nastambi i službene prostorije i upravljacke postaje od vremenskih prilika, moraju biti imati okvire od celika ili drugog odgovarajuceg materijala. Staklo mora biti pricvršceno metalnim držacem ili kutnim profilom.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE VIŠE OD 36 PUTNIKA:

.3 Prozori okrenuti prema sredstvima za spašavanje, postajama za ukrcaj i prikupljanje, vanjskim stepenicama i otvorenim palubama koje se koriste za napuštanje broda te prozori ispod mjesta ukrcaja u splavi za spašavanje i kliznu stazu za napuštanje broda, moraju imati protupožarnu klasu u skladu sa zahtjevima iz tablica pravila 4. Ako su za prozore predvideni automatski namjenski raspršivaci, mogu se kao jednakovrijedni prihvatiti prozori klase „A-0”.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, automatski namjenski raspršivaci mogu biti:

.1 smješteni iznad prozora i postavljeni dodatno konvencionalnim stropnim raspršivacima; ili

.2 konvencionalni stropni raspršivaci postavljeni tako da osiguravaju zaštitu prozora prosjecnom brzinom raspršivanja od najmanje 5 litara/m2 u minuti, uz uvjet da je površina prozora ukljucena u proracun površine koja se zašticuje.

Prozori smješteni na bokovima broda ispod podrucja za ukrcaj u brodice za spašavanje, moraju imati protupožarnu klasu najmanje „A-0”.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D KOJI PREVOZE NAJVIŠE 36 PUTNIKA I POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.4 Neovisno o zahtjevima iz tablica u pravilu II-2/B/5, posebnu pažnju treba obratiti na protupožarnu klasu prozora okrenutih prema otvorenim ili zatvorenim podrucjima za ukrcaj u brodice i splavi za spašavanje te na protupožarnu klasu prozora ispod takvih podrucja, smještenih tako da bi njihovo oštecenje za vrijeme požara moglo omesti spuštanje brodica ili splavi za spašavanje ili ukrcaj u njih.

11    Ogranicena uporaba gorivih materijala (pravilo 34)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1

Osim u prostorima za teret, poštanskim prostorijama, prostorijama za prtljagu ili hladenim odjeljenjima službenih prostorija, sve obloge, podovi, brane protiv propuha, stropovi i izolacije moraju biti od negorivih materijala. Djelomicne pregrade ili palube koje se koriste za dodatno pregradivanje prostorija za zajednicku uporabu ili umjetnicke namjene moraju takoder biti od negorivog materijala.

.2

Veziva i zaštita izolacije od upijanja para te izolacija cijevne armature u rashladnim sustavima ne moraju biti negorivi, ali ih mora biti što manje, a njihove izložene površine moraju imati svojstva otpornosti na širenje plamena u skladu s postupkom ispitivanja iz rezolucije IMO-a A. 653(16).

Umjesto .2, primjenjuje se sljedeci stavak .2a:

.2a Veziva i zaštita izolacije od upijanja para te izolacija cijevne armature u rashladnim sustavima ne moraju biti negorivi, ali ih mora biti što manje, a njihove izložene površine moraju imati svojstva sporog širenja plamena.

.3

Sljedece površine moraju imati svojstva sporog širenja plamena:

.1 izložene površine u hodnicima i rovovima stubišta te izložene površine pregrada, obloga stijena i stropova u svim prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljackim postajama;

.2 skriveni ili nedostupni prostori u nastambama, službenim prostorijama i upravljackim postajama.

.4

Ukupni obujam gorivih prevlaka, rezbarija, ukrasa i furnira u prostorijama nastambi i službenim prostorijama ne smije biti veci od odgovarajuceg obujma furnira debljine 2,5 mm na ukupnoj površini obloga stijena i stropova. Namještaj pricvršcen za obloge stijena, pregrade ili palube ne mora se ukljuciti u izracun ukupnog obujma gorivih materijala.

Ako je brod opremljen automatskim sustavom raspršivanja u skladu s odredbama pravila II 2-A/8, navedeni obujam može ukljucivati i neke gorive materijale koji se upotrebljavaju u postavljanju konstrukcija klase „C”.

.5

Furniri koji se upotrebljavaju za površine i obloge navedene u stavku.3 moraju imati toplinsku vrijednost najviše 45 MJ/m2 površine za upotrijebljenu debljinu.

.6

Namještaj u rovovima stubišta mora se ograniciti na sjedala. Mora biti ucvršcen, ogranicen na šest sjedala na svakoj palubi u svakom rovu stubišta, s ogranicenom opasnosti od požara i ne smije zaprijeciti putove bijega za putnike. Pomorska uprava države zastave može dopustiti dodatna sjedala u glavnom predvorju unutar rova stubišta ako su ucvršcena, negoriva i ako ne ogranicavaju putove bijega za putnike. Namještaj nije dopušten u hodnicima za putnike i posadu koji služe kao putovi bijega u podrucju kabina. Osim toga, mogu se dopustiti mala spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme propisane pravilima. Aparati za pitku vodu i ledomati mogu se dopustiti u hodnicima ako su ucvršceni i ako ne smanjuju propisanu širinu putova bijega. To se odnosi i na ukrasno cvijece ili biljke, kipove ili druge umjetnicke predmete kao što su slike i tapiserije u hodnicima i na stubištima.

.7

Boje, lakovi i drugi završni premazi koji se koriste na izloženim unutarnjim površinama ne smiju biti takvi da mogu stvarati prevelike kolicine dima i otrovnih proizvoda.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto .7, primjenjuje se sljedeci stavak .7a:

.7a Boje, lakovi i drugi završni premazi koji se koriste na izloženim unutarnjim površinama ne smiju biti takvi da mogu stvarati prevelike kolicine dima i otrovnih proizvoda, što se odreduje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.8 Osnovne palubne obloge, u prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljackim postajama, moraju biti od odobrenog materijala koji je slabo zapaljiv, u skladu s postupcima ispitivanja vatrootpornosti iz Rezolucije IMO-a A.687(17), ili koji ne ispušta otrovne ili zapaljive plinove pri povišenim temperaturama.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Umjesto stavka .8, primjenjuje se sljedeci stavak .8a:

.8a Osnovne palubne obloge, u prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljackim postajama, moraju biti od odobrenog materijala koji je slabo zapaljiv ili koji ne ispušta otrovne ili zapaljive plinove pri povišenim temperaturama, što se odreduje u skladu s Kodeksom IMO-a o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

12    Detalji konstrukcije (pravilo 35)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

U nastambama i službenim prostorijama, upravljackim postajama, hodnicima i stubištima:

.1 zracni prostori zatvoreni iza stropova, panela ili obloga moraju se pregraditi odgovarajucim cvrstim branama protiv propuha razmaknutima najviše 14 metara;

.2 po visini se takvi zatvoreni zracni prostori, ukljucujuci i one iza obloga stubišta, rovova itd., moraju pregraditi u razini svake palube.

13    Ugradeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm i sustavi automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma (pravilo 14) (pravilo 36)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Brodovi koji prevoze najviše 36 putnika i brodovi cija je duljina manja od 24 metra, u svakoj vertikalnoj ili horizontalnoj zoni, u svim prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljackim postajama, osim prostorija u kojima nema bitne opasnosti od požara, kao što su prazne prostorije, sanitarne prostorije itd., moraju imati:

.1 ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa i u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/9, postavljen i izveden tako da može otkriti požar u tim prostorijama, a na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije s mogucnošcu otkrivanja dima u hodnicima, stubištima i putovima bijega unutar nastambi, ili

.2 sustav automatskog rasprskivanja, otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/8 ili sa smjernicama IMO-a za jednakovrijedan odobreni sustav rasprskivanja, naveden u rezoluciji IMO-a A.800(19) te postavljen i izveden tako da štiti takve prostorije i, dodatno, ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/9, postavljen i izveden tako da omoguci otkrivanje dima u hodnicima, stubištima i putovima za napuštanje prostorija unutar nastambi.

.2 Brodovi koji prevoze više od 36 putnika, osim brodova cija je duljina manja od 24 metra, moraju imati:

Sustav automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/8 ili sa smjernicama IMO-a za jednakovrijedan odobreni sustav rasprskivanja, naveden u rezoluciji IMO-a A.800(19), u svim službenim prostorijama, upravljackim postajama i prostorijama nastambi, ukljucujuci hodnike i stubišta.

Umjesto toga, upravljacke postaje u kojima voda može oštetiti osnovnu opremu, mogu imati neki drugi odobreni ugradeni sustav za gašenje požara.

Ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/9 mora biti postavljen i izveden tako da omoguci otkrivanje dima u službenim prostorijama, upravljackim postajama i prostorijama nastambi, ukljucujuci hodnike i stubišta. Detektori dima ne moraju se postavljati u privatnim kupaonicama i kuhinjama.

Prostorije s malom ili nikakvom opasnosti od požara, kao što su prazni prostori, javni zahodi, prostorije s ugljikovim dioksidom i slicne prostorije ne moraju imati automatski sustav rasprskivanja ili ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm.

.3 U prostorijama strojeva koje su povremeno bez nadzora posade treba postaviti ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm, odobrenog tipa, u skladu s odgovarajucim odredbama pravila II-2/A/9.

Taj sustav za otkrivanje požara mora biti tako izveden i detektori tako postavljeni da se nastanak požara može brzo otkriti u bilo kojem dijelu prostorije i pod bilo kojim uobicajenim uvjetima rada strojeva i vrstama ventilacije prema mogucem rasponu temperature u prostoriji. Sustavi za otkrivanje požara koji imaju samo toplinske detektore, nisu dopušteni osim u prostorijama ogranicene visine i ako je njihova uporaba posebno primjerena. Sustav za otkrivanje mora aktivirati zvucni i svjetlosni alarm razlicit od alarma svakog drugog sustava koji ne dojavljuje požar, na dovoljno mjesta kako bi se osiguralo da odgovorni casnik stroja cuje i primijeti alarme na zapovjednickom mostu.

Ako zapovjednicki most nije pod nadzorom posade, alarm se mora oglasiti na mjestu gdje je odgovorni clan posade na dužnosti.

Nakon postavljanja, sustav se mora ispitati pod raznim uvjetima rada stroja i ventilacije.

▼M2

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAĐENI 1. SIJEČNJA 2018. ILI NAKON TOG DATUMA:

.4 U skladu s odgovarajućim odredbama pravila II-2/A/9 nužno je ugraditi sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa u prostorima strojeva u kojima:

.4.1 je odobrena ugradnja automatskih i daljinski upravljanih sustava i opreme u prostorije umjesto stalne prisutnosti osoblja; i

.4.2 su glavni porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavni izvor električne energije, opremljeni određenim stupnjem automatskog ili daljinskog upravljanja te su pod stalnim nadzorom osoblja u upravljačkoj prostoriji.

.5 U skladu s odgovarajućim odredbama pravila II-2/A/9 nužno je ugraditi sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa u zatvorenim prostorima u kojima se nalaze uređaji za spaljivanje.

.6 Kad je riječ o ugrađenom sustavu za otkrivanje požara i protupožarnom alarmu propisanima pravilima II-2/B/13.4. i 13.5., primjenjuju se sljedeće odredbe:

Sustav za otkrivanje požara mora biti tako izveden i detektori tako postavljeni da se nastanak požara može brzo otkriti u bilo kojem dijelu prostorije i pod bilo kojim uobičajenim uvjetima rada strojeva i vrstama ventilacije prema mogućem rasponu temperature u prostoriji. Sustavi za otkrivanje požara koji imaju samo toplinske detektore nisu dopušteni, osim u prostorijama ograničene visine i ako je njihova upotreba posebno primjerena. Sustav za otkrivanje mora aktivirati zvučni i svjetlosni alarm različit od alarma svakog drugog sustava kojim se ne dojavljuje požar, na dovoljno mjesta kako bi se osiguralo da odgovorni časnik stroja čuje i primijeti alarme na zapovjedničkom mostu.

Ako zapovjednički most nije pod nadzorom posade, alarm se mora oglasiti na mjestu gdje je odgovorni član posade na dužnosti.

Nakon postavljanja, sustav se mora ispitati pod raznim uvjetima rada stroja i ventilacije.

▼M1

14    Zaštita prostorija posebne kategorije (pravilo 37)

.1    Odredbe koje se primjenjuju na prostorije posebne kategorije, iznad ili ispod pregradne palube

.1   Opcenito

.1 Kako u prostorijama posebne kategorije nije uvijek moguca uobicajena podjela na glavne vertikalne zone, osnovno nacelo na kojem se temelje odredbe ovog pravila je da se u tim prostorijama mora osigurati jednakovrijedna zaštita pregradivanjem na horizontalne zone i osiguravanjem ucinkovitog ugradenog sustava za gašenje požara. Horizontalna zona, u smislu ovog pravila, može ukljucivati prostorije posebne kategorije na više od jedne palube pod uvjetom da ukupna slobodna visina preko svega, za vozila, nije veca od 10 metara.

▼M2

.2 Zahtjevi iz pravila II-2/A/12, II-2/B/7, II-2/B/9 i II-2/B/9.a za održavanje protupožarne cjelovitosti vertikalnih zona moraju se jednako primijeniti na palube i pregrade koje čine granice međusobnog razdvajanja horizontalnih zona te razdvajanja od ostalih dijelova broda.

▼M1

.2   Strukturna zaštita

.1 Na novim brodovima koji prevoze više od 36 putnika, granicne pregrade i palube prostorija posebne kategorije moraju se izolirati prema standardu klase „A-60”. Medutim, ako se s jedne strane pregrade nalazi prostor otvorene palube (odreden u pravilu II-2/B/4.2.2(5)), sanitarna ili slicna prostorija (odredena u pravilu II-2/B/4.2.2(9)) ili tank, prazan prostor ili pomocne prostorije strojeva s malom ili nikakvom opasnosti od požara (odreden u pravilu II-2/B/4.2.2(10)), standard se može smanjiti na „A-0”.

Ako se ispod prostorije posebne kategorije nalaze tankovi tekuceg goriva, standard protupožarne klase palube izmedu tih prostora može se smanjiti na „A-0”.

▼M2

.2 Na novim brodovima izgrađenim prije 1. siječnja 2018. i koji prevoze najviše 36 putnika te na postojećim brodovima klase B koji prevoze više od 36 putnika, granične pregrade prostorija posebne kategorije moraju se izolirati u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.1. u pravilu II-2/B/5, a horizontalne pregrade u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.2. u pravilu II-2/B/5. Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma i koji prevoze najviše 36 putnika, granične pregrade prostorija posebne kategorije moraju se izolirati u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.1.a u pravilu II-2/B/5, a horizontalne pregrade u skladu sa zahtjevima za prostorije kategorije (11) iz tablice 5.2.a u pravilu II-2/B/5.

▼M1

.3 Na zapovjednickom mostu predvidaju se indikatori zatvorenog položaja za sva protupožarna vrata kojima se ulazi u prostorije posebne kategorije ili izlazi iz njih.

Vrata prema prostorijama posebne kategorije izvode se tako da ne mogu ostati stalno otvorena te da budu zatvorena za vrijeme plovidbe.

.3   Ugradeni sustav za gašenje požara

Svaka prostorija posebne kategorije mora imati odobreni ugradeni sustav za raspršivanje vode pod tlakom s rucnim upravljanjem, koji štiti sve dijelove svake palube i platforme za vozila u tom prostoru.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, takvi sustavi za raspršivanje vode moraju imati:

.1 manometar na razdjelniku ventila;

.2 jasnu oznaku na svakom razvodnom ventilu za koji je prostor namijenjen;

.3 upute za održavanje i rad sustava postavljene u prostoriji ventila; i

.4 dovoljan broj ispusnih ventila.

Pomorska uprava države zastave može dopustiti uporabu bilo kojeg drugog ugradenog sustava za gašenje požara za koji je dokazano, ispitivanjem u uvjetima koji potpuno simuliraju požar tekuceg benzina u prostoriji posebne kategorije, da nije manje ucinkovit u gašenju požara koji bi mogao nastati u takvoj prostoriji. Takav ugradeni sustav za raspršivanje vode pod tlakom ili drugi jednakovrijedan sustav za gašenje požara mora biti u skladu s odredbama rezolucije IMO-a A.123(V), pri cemu se uzima u obzir okružnica IMO-a MSC/Circ.1272 „Smjernice za odobravanje alternativnih sustava za gašenje požara vodom u prostorijama posebne kategorije”.

.4   Ophodnja i otkrivanje

.1 U prostorijama posebne kategorije mora se osigurati ucinkovita protupožarna ophodnja. Svaka takva prostorija u kojoj nije osigurana ophodnja stalne protupožarne straže u svakom trenutku tijekom plovidbe, mora imati ugradeni sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm odobrenog tipa, u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9. Ugradeni sustav za otkrivanje požara mora biti takav da može brzo otkriti nastanak požara. Pri odredivanju vrste, razmaka i položaja detektora, uzima se u obzir ucinak ventilacije i drugi važni cimbenici.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, sustav se nakon postavljanja mora ispitati u uobicajenim uvjetima ventilacije, a prosjecno vrijeme odziva mora biti zadovoljavajuci pomorskoj upravi države zastave.

.2 U svim prostorijama posebne kategorije prema potrebi se moraju postaviti rucni javljaci požara, a jedan se mora nalaziti na svakom izlazu iz takvih prostorija.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, rucni javljaci moraju biti rasporedeni tako da ni jedan dio prostorije nije udaljen više od 20 metara od rucnog javljaca požara.

.5   Prenosiva oprema za gašenje požara

.5a U svakoj prostoriji posebne kategorije treba predvidjeti:

.1 najmanje tri naprave za stvaranje vodene magle;

.2 jedan prenosivi slog za pjenu u skladu s odredbama iz pravila II-2/A/6.2, uz uvjet da su najmanje dva takva uredaja na brodu namijenjena za uporabu u tim prostorijama; i

.3 najmanje jedan prenosivi aparat za gašenje smješten na svakom pristupu takvoj prostoriji.

.5b Prenosivi aparati za gašenje požara predvidaju se na svakoj palubi, u svakom skladištu ili odjeljenju u kojem se prevoze vozila, medusobno razmaknuti najviše 20 metara, s obje strane prostora. Najmanje jedan prenosivi aparat za gašenje požara mora biti smješten na svakom pristupu takvom prostoru.

Osim toga, u prostorijama posebne kategorije predvidaju se ove naprave za gašenje požara:

.1 najmanje tri naprave za stvaranje vodene magle; i

.2 jedan prenosivi slog za pjenu u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara, uz uvjet da su najmanje dva takva uredaja na brodu namijenjena za uporabu u takvom ro-ro prostoru.

.6   Sustav ventilacije

.1 Mora se predvidjeti ucinkovit sustav mehanicke ventilacije za prostorije posebne kategorije, dovoljan za najmanje 10 izmjena zraka na sat. Sustav za takve prostorije mora biti potpuno odvojen od drugih sustava ventilacije i mora raditi neprekidno dok su vozila u tim prostorima. Za vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja vozila, broj izmjena zraka mora se povecati na najmanje 20.

Ventilacijski kanali za prostorije posebne kategorije, koji se mogu ucinkovito zabrtviti, moraju biti odvojeni za svaku takvu prostoriju. Sustav mora imati mogucnost upravljanja s mjesta izvan tih prostorija.

.2 Sustav ventilacije mora sprecavati stvaranje zracnih slojeva i zracnih džepova.

.3 Na zapovjednickom mostu se mora predvidjeti indikacija svakoga gubitka ili smanjenja propisanog kapaciteta ventilacije.

.4 Predvidaju se uredaji koji omogucuju brzo iskljucenje i ucinkovito zatvaranje sustava ventilacije u slucaju požara, uzimajuci u obzir vremenske prilike i stanje mora.

.5 Ventilacijski kanali, ukljucujuci zaklopke, moraju biti od celika, a njihov razmještaj mora biti zadovoljavajuci pomorskoj upravi države zastave.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, ventilacijski kanali koji prolaze kroz horizontalne zone ili prostorije strojeva moraju biti celicni kanali protupožarne klase „A-60” izvedeni u skladu s pravilima II-2/B/9.2.3.1.1 i II-2/B/9.2.3.1.2.

.2    Dodatne odredbe koje se primjenjuju samo na prostorije posebne kategorije iznad pregradne palube

.1.1   Izljevi

Buduci da velika kolicina vode koja se nakuplja na palubi ili palubama tijekom gašenja ugradenim sustavom za raspršivanje vode pod tlakom, može prouzrociti ozbiljan gubitak stabilnosti, moraju se postaviti izljevi tako da se osigura brzo otjecanje vode izravno van broda.

.1.2   Ispusti

.1.2.1 Ispusni ventili izljeva, opremljeni sigurnim sredstvima zatvaranja kojima se upravlja s mjesta iznad pregradne palube, u skladu sa zahtjevima važece Medunarodne konvencije o teretnim linijama, moraju biti otvoreni tijekom plovidbe.

.1.2.2 Svako upravljanje ventilima iz podstavka .1.2.1 upisuje se u brodski dnevnik.

.2   Mjere predostrožnosti za sprecavanje zapaljenja zapaljivih para

.1 Na svakoj palubi ili platformi, ako postoji, na kojoj se prevoze vozila i na kojoj se može ocekivati nakupljanje eksplozivnih para, osim platformi s otvorima dovoljne velicine da omoguce prolaz benzinskih plinova prema dolje, oprema koja može predstavljati izvor zapaljenja zapaljivih para, a posebno elektricna oprema i elektricni vodovi, moraju se postaviti najmanje 450 mm iznad palube ili platforme. Elektricna oprema postavljena na visini vecoj od 450 mm iznad palube ili platforme mora biti tako zatvorena i zašticena da se sprijeci iskrenje. Medutim, ako je postavljanje elektricne opreme i elektricnih vodova na visini manjoj od 450 mm iznad palube ili platforme potrebno radi sigurnosti broda, takva elektricna oprema i elektricni vodovi moraju biti sigurnosne izvedbe, odobreni za uporabu u eksplozivnoj smjesi benzina i zraka.

.2 Elektricna oprema i elektricni vodovi, ako su postavljeni u odsisnom ventilacijskom kanalu, moraju biti odobreni za uporabu u eksplozivnim smjesama benzina i zraka, a izlaz iz odsisnog kanala mora biti na sigurnom mjestu, uzimajuci u obzir druge moguce izvore zapaljenja.

.3    Dodatne odredbe koje se primjenjuju samo na prostorije posebne kategorije ispod pregradne palube

.1   Ispumpavanje kaljuže i drenaža

Buduci da velika kolicina vode koja se nakuplja na palubi ili pokrovu tanka tijekom gašenja ugradenim sustavom za raspršivanje vode pod tlakom, može prouzrociti ozbiljan gubitak stabilnosti, pomorska uprava države zastave može, pored zahtjeva iz pravila II-1/C/3, zahtijevati i postavljanje uredaja za ispumpavanje i drenažu.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, u tom slucaju sustav drenaže mora biti takav da omoguci odvodenje najmanje 125 % zajednickog kapaciteta pumpi za raspršivanje i propisanog broja mlaznica na protupožarnom crijevu. Ventilima drenažnog sustava mora se upravljati izvan šticenog prostora, s položaja u blizini mjesta s kojeg se upravlja sustavom za gašenje. Zdenci kaljuža moraju imati dovoljan kapacitet i moraju biti postavljeni uz bocne oplate broda s medusobnim razmakom od najviše 40 metara u svakom vodonepropusnom odjeljku.

.2   Mjere predostrožnosti za sprecavanje zapaljenja zapaljivih para

.1 Elektricna oprema i elektricni vodovi, ako su postavljeni, moraju biti prikladni za uporabu u eksplozivnim smjesama benzina i zraka. Nije dopuštena druga oprema koja može predstavljati izvor zapaljenja zapaljivih para.

.2 Elektricna oprema i elektricni vodovi, ako su postavljeni u odsisnom ventilacijskom kanalu, moraju biti odobreni za uporabu u eksplozivnim smjesama benzina i zraka, a izlaz iz odsisnog kanala mora biti na sigurnom mjestu, uzimajuci u obzir druge moguce izvore zapaljenja.

.4    Stalni otvori

Stalni otvori na bocnoj oplati, krajevima ili palubama iznad prostorija posebne kategorije moraju biti tako smješteni da požar u prostoriji posebne kategorije ne ugrozi prostore za smještaj plovila za preživljavanje i postaje za ukrcaj u ta plovila te prostorije nastambi, službene prostorije i upravljacke postaje u nadgradima i palubnim kucicama iznad prostorija posebne kategorije.

15    Protupožarne ophodnje, sustavi za otkrivanje požara, protupožarni alarm i javni razglas (pravilo 40)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Moraju se postaviti rucni javljaci požara u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9.

.2 Svi brodovi moraju cijelo vrijeme tijekom plovidbe, ili u luci, (osim kada nisu u službi), imati takvu posadu ili biti opremljeni tako da se osigura da odgovorni clan posade odmah primi svaki pocetni protupožarni alarm.

.3 Mora se postaviti poseban alarm za okupljanje posade, kojim se upravlja sa zapovjednickog mosta ili iz protupožarne upravljacke postaje. Taj alarm može biti sastavni dio glavnog brodskog alarmnog sustava, ali mora imati mogucnost oglašavanja neovisno o alarmu za putnicke prostorije.

.4 Sustav javnog razglasa ili neko drugo ucinkovito sredstvo priopcavanja mora biti postavljeno u svim prostorijama nastambi, službenim prostorijama, upravljackim postajama i na otvorenim palubama.

Na novim brodovima klase B, C i D izgradenim 1. sijecnja 2003. ili poslije, taj sustav javnog razglasa mora biti u skladu sa zahtjevima iz pravila III/6.5 Konvencije SOLAS, kako je izmijenjena.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

.5 Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, mora se održavati ucinkovita protupožarna ophodnja kako bi se odmah otkrilo izbijanje požara. Svaki clan protupožarne ophodnje mora biti osposobljen kako bi dobro poznavao konstrukciju broda te položaj i rad svih uredaja i opreme koju bi u slucaju potrebe morao upotrijebiti. Svaki clan protupožarne ophodnje mora imati prenosivi radiotelefonski primoodašiljac.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.6 Na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, alarmi otkrivanja za sustave propisane pravilom 13.2 moraju biti centralizirani u središnjoj upravljackoj postaji pod stalnim nadzorom posade. Osim toga, upravljanje daljinskim zatvaranjem protupožarnih vrata i iskljucivanjem ventilatora mora se nalaziti na istom mjestu. Ventilatori moraju biti takvi da ih posada može ponovno aktivirati iz upravljacke postaje pod stalnim nadzorom posade. Upravljacka ploca u središnjoj upravljackoj postaji mora imati funkciju prikaza otvorenog ili zatvorenog položaja protupožarnih vrata, zatvorenog ili iskljucenog stanja detektora, alarma i ventilatora. Upravljacka ploca mora imati neprekidno napajanje i automatsko prebacivanje na rezervni izvor energije u slucaju prekida redovitog napajanja. Upravljacka ploca mora imati napajanje iz glavnog izvora elektricne energije i iz rezervnog izvora elektricne energije u slucaju nužde propisanog pravilom II-1/D/3, osim ako su prema ovim pravilima dopuštena druga odgovarajuca rješenja.

.7 Upravljacka ploca mora biti sigurnosne izvedbe, tako da npr. otvoreni strujni krug detektora uzrokuje aktiviranje alarma.

16    Poboljšanja postojecih brodova klase B koji prevoze više od 36 putnika (pravilo 41-1)

.1 Pored zahtjeva za postojece brodove klase B iz ovog poglavlja II-2, postojeci brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika moraju ispuniti ove zahtjeve:

.1 Sve prostorije nastambi i službene prostorije, rovovi stubišta i hodnici moraju biti opremljeni odobrenim sustavom za otkrivanje dima i protupožarni alarm u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/9. Tim sustavom ne moraju biti opremljene osobne kupaonice i prostorije s malom ili nikakvom opasnosti od požara, kao što su prazne prostorije i slicni prostori. Umjesto detektora dima, u kuhinjama se postavljaju detektori topline.

.2 Detektori dima prikljuceni na sustav za otkrivanje požara i protupožarni alarm moraju se postaviti iznad stropova u stubištima i hodnicima, u prostorima u kojima su stropovi izradeni od gorivih materijala.

.3.1 Protupožarna vrata sa šarkama u rovovima stubišta, pregradama glavnih vertikalnih zona i omedenjima kuhinja, koja su obicno otvorena, moraju biti samozatvarajuca te moraju imati mogucnost otpuštanja iz središnje upravljacke postaje i na mjestu samih vrata.

.3.2 U središnjoj upravljackoj postaji pod stalnim nadzorom posade, mora se predvidjeti ploca koja pokazuje jesu li protupožarna vrata u rovovima stubišta, pregradama glavnih vertikalnih zona i omedenjima kuhinja, zatvorena.

.3.3 Odsisni kanali od kuhinjskih štednjaka u kojima se mogu nakupljati masnoce ili masti, a koji prolaze kroz prostorije nastambi ili prostorije s gorivim materijalima, moraju biti izradeni od pregrada klase „A”. Svaki odsisni kanal od kuhinjskog štednjaka mora imati:

.1 odvajac masnoca koji se može lako skinuti radi cišcenja ako nije ugraden neki drugi sustav za uklanjanje masnoca;

.2 protupožarnu zaklopku postavljenu u donjem dijelu kanala;

.3 mogucnost iskljucivanja odsisnih ventilatora iz kuhinje;

.4 ugradeni uredaj za gašenje požara unutar kanala; i

.5 prikladno smještena grotlašca za pregled i cišcenje.

.3.4 Unutar omedenja rova stubišta mogu biti smještene samo zajednicke sanitarne prostorije, dizala, spremišta od negorivih materijala u kojima se pohranjuje sigurnosna oprema i otvoreni informacijski pultovi. Ostale postojece prostorije unutar rova stubišta moraju biti:

.1 ispražnjene, trajno zatvorene i iskljucene iz elektricnog sustava; ili

.2 odijeljene od rova stubišta konstrukcijama klase „A” u skladu s pravilom II-2/B/5. Te prostorije mogu imati izravan pristup u rov stubišta kroz vrata klase „A” u skladu s pravilom II-2/B/5. ako su opremljene sustavom rasprskivanja. Medutim, kabine ne smiju imati izravan pristup u rov stubišta.

.3.5 Ostale prostorije osim društvenih prostorija, hodnika, zajednickih sanitarnih prostorija, prostorija posebne namjene, drugih stubišta propisanih pravilom II-2/B/6.1.5, otvorenih paluba i prostorija navedenih u stavku.3.4.2, ne smiju imati izravan pristup u rov stubišta.

.3.6 Postojece prostorije strojeva kategorije (10) opisane u pravilu II-2/B/4 i uredi iza informacijskih pultova mogu zadržati izravan pristup u rov stubišta ako su zašticeni detektorima dima i ako se u tim uredima nalazi samo namještaj s ogranicenom opasnosti od požara.

.3.7 Pored rasvjete u nuždi propisane pravilima II-1/D/3 i III/5.3, putovi bijega, ukljucujuci stubišta i izlaze, oznacavaju se posebnom rasvjetom ili fotoluminiscentnim pokaznim trakama koje su postavljene najviše 0,3 metra iznad palube na svim tockama tih putova, ukljucujuci zavoje i križanja. Oznake moraju putnicima omoguciti da prepoznaju sve putove bijega i da brzo pronadu izlaze u nuždi. Ako se koristi elektricna rasvjeta, mora imati napajanje iz izvora energije u nuždi i mora biti rasporedena tako da kvar jedne svjetiljke ili presijecanje rasvjetne trake ne može prouzrociti neucinkovitost oznaka. Osim toga, sve oznake putova bijega i oznake smještaja protupožarne opreme moraju biti od fotoluminiscentnog materijala ili moraju biti osvijetljene. Pomorska uprava države zastave može osigurati da se ta rasvjeta ili fotoluminiscentna oprema pregleda, ispita i primjenjuje u skladu sa smjernicama navedenim u rezoluciji IMO-a A.752(18) ili u normi ISO 15370-2001.

.3.8 Mora se predvidjeti alarmni sustav za opcu uzbunu u nuždi. Alarm se mora cuti u svim prostorijama nastambi i u uobicajenim radnim prostorijama posade te na otvorenoj palubi, a razina zvucnog tlaka mora biti u skladu s Kodeksom o alarmima i indikatorima koji je usvojio IMO rezolucijom A.686(17).

.3.9 Sustav javnog razglasa ili neko drugo ucinkovito sredstvo priopcavanja mora biti postavljeno u svim prostorijama nastambi, društvenim i službenim prostorijama, upravljackim stanicama i otvorenim palubama.

.3.10 Namještaj u rovovima stubišta mora se ograniciti na sjedala. Mora biti pricvršcen, ogranicen na šest sjedala na svakoj palubi u svakom rovu stubišta, ogranicene opasnosti od požara i ne smije zaprijeciti putove bijega za putnike. Pomorska uprava države zastave može dopustiti dodatna sjedala u glavnom predvorju unutar rova stubišta ako su pricvršcena, negoriva i ako ne ogranicavaju putove bijega za putnike. Namještaj nije dopušten u hodnicima za putnike i posadu koji služe kao putovi bijega u podrucju kabina. Dodatno, mogu se dopustiti mala spremišta od negorivog materijala za smještaj sigurnosne opreme propisane pravilima.

.2 Dodatno:

.1 Konstrukcija svih stubišta u prostorijama nastambi i službenim prostorijama mora biti od celika osim ako pomorska uprava države zastave dopusti uporabu drugog jednakovrijednog materijala te moraju biti zašticena pregradivanjem klase „A” sa sigurnim sredstvima zatvaranja na svim otvorima, osim što:

.1 stubište koje povezuje samo dvije palube ne mora biti zatvoreno ako je cjelovitost palube ostvarena odgovarajucim pregradama ili vratima u jednom medupalubnom prostoru. Ako je stubište zatvoreno u jednom medupalubnom prostoru, rov stubišta mora biti zašticen u skladu s tablicama za palube iz pravila II-2/B/5;

.2 u društvenoj prostoriji stubišta mogu biti otvorena ako se u potpunosti nalaze unutar te prostorije.

.2 Prostorije strojeva moraju imati ugraden sustav za gašenje požara u skladu sa zahtjevima pravila II-2/A/6.

.3 Ventilacijski kanali koji prolaze kroz konstrukcije izmedu glavnih vertikalnih zona moraju biti opremljeni sigurnosnim protupožarnim zaklopkama s automatskim zatvaranjem, koje se mogu i rucno zatvoriti sa svake strane konstrukcije. Dodatno, predvidaju se sigurnosne protupožarne zaklopke s automatskim zatvaranjem i rucnim upravljanjem iz prostora rova, za sve ventilacijske kanale koji poslužuju prostorije nastambi i službene prostorije te rovove stubišta na mjestima gdje prolaze kroz te rovove. Ventilacijski kanali koji prolaze kroz konstrukcije koje odjeljuju glavne protupožarne zone, a ne poslužuju prostorije s obje strane pregrade ili prolaze kroz rov stubišta koji ne poslužuju, ne moraju biti opremljeni zaklopkama ako je kanal izveden i izoliran za klasu „A-60” i nema otvore unutar rova stubišta ili rova na strani koju ne poslužuje.

.4 Prostorije posebne kategorije moraju ispunjavati zahtjeve iz pravila II-2/B/14.

.5 Sva protupožarna vrata u rovovima stubišta, pregradama glavnih vertikalnih zona i omedenjima kuhinja, koja su obicno otvorena, moraju imati mogucnost otpuštanja iz središnje upravljacke postaje i s mjesta pored vrata.

.6 Zahtjevi iz stavka.1.3.7 ovog pravila primjenjuju se i na prostorije nastambi.

.3 Najkasnije do 1. listopada 2005. ili 15 godina nakon datuma gradnje broda, ovisno o tome što je kasnije:

.1 Prostorije nastambi i službene prostorije, rovovi stubišta i hodnici moraju biti opremljeni sustavima automatskog rasprskivanja, otkrivanja požara i protupožarnog alarma u skladu sa zahtjevima iz pravila II-2/A/8 ili smjernicama u vezi s odobrenim jednakovrijednim sustavom rasprskivanja navedenim u rezoluciji IMO-a A.800(19).

17    Posebni zahtjevi za brodove koji prevoze opasne tvari (pravilo 41)

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2003. TE POSTOJECI BRODOVI KLASE B:

Zahtjevi iz pravila II-2/54 Konvencije SOLAS, na snazi od 17. ožujka 1998., primjenjuju se, ovisno o slucaju, na putnicke brodove koji prevoze opasne tvari.

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Zahtjevi iz pravila 19 u poglavlju II-2 dijelu G Konvencije SOLAS, 1974., kako je revidirana od 1. sijecnja 2003., primjenjuju se, ovisno o slucaju, na putnicke brodove koji prevoze opasne tvari.

18    Posebni zahtjevi za prihvat helikoptera

BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE:

Brodovi opremljeni helidromima moraju ispunjavati zahtjeve iz pravila 18 dijela G u poglavlju II-2 Konvencije SOLAS, kako je revidirana od 1. sijecnja 2003.

POGLAVLJE III.

SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

1    Definicije (pravilo 3)

NOVI I POSTOJECI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Za potrebe ovog poglavlja, ako nije izricito drukcije navedeno, primjenjuju se definicije iz pravila III/3 Konvencije SOLAS, 1974., kako je izmijenjena.

.2 „Kodeks LSA” je Medunarodni kodeks o sredstvima za spašavanje (LSA) iz rezolucije IMO-a MSC.48(66), kako je izmijenjena.

2    Sredstva veze, plovila za preživljavanje i brodice za prikupljanje, osobna sredstva za spašavanje (pravila 6 + 7 + 18 + 21 + 22)

NOVI I POSTOJECI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Svaki brod mora imati barem sredstva za spašavanje s radiouredajima, radarske transpondere, osobna sredstva za spašavanje, plovila za preživljavanje i brodice za prikupljanje, rakete s padobranom, sprave za dobacivanje konopa, navedene u sljedecoj tablici i u napomenama uz tu tablicu, na temelju klase broda.

.2 Sva navedena sredstva, ukljucujuci prema potrebi i uredaje za njihovo spuštanje, moraju biti u skladu s pravilima iz poglavlja III. Priloga Konvenciji SOLAS, 1974. i Kodeksa LSA, s izmjenama, ako u sljedecim stavcima nije izricito drukcije navedeno. Ako nije izricito drukcije navedeno, postojeca oprema mora biti u skladu barem s odredbama koje su bile na snazi u vrijeme ugradnje opreme.

.3 Nadalje, svaki brod mora imati, za svaku brodicu za spašavanje na brodu, najmanje tri hidro-termo zaštitna odijela, (i) dodatno sredstva za zaštitu od gubitka topline za svaku osobu koja ce biti smještena u brodici za spašavanje a koja nema hidro-termo zaštitno odijelo. Ta hidro-termo zaštitna odijela i sredstva za zaštitu od gubitka topline ne moraju se osigurati:

.1 za osobe koje ce biti smještene u potpuno zatvorenim brodicama za spašavanje; ili

.2 ako brod stalno plovi u toplim klimatskim uvjetima, gdje su prema mišljenju pomorske uprave države zastave ona nepotrebna, uzimajuci u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1046.

.4 Odredbe iz stavka.3.1 takoder se primjenjuju na djelomicno ili potpuno zatvorene brodice za spašavanje koje nisu u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 4.5 ili 4.6 Kodeksa LSA ako se nalaze na brodovima izgradenim prije 1. srpnja 1986.

.5 Hidro-termo zaštitno odijelo u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 2.3 Kodeksa LSA ili odijelo za zaštitu od vremenskih nepogoda u skladu s odjeljkom 2.4 Kodeksa LSA, odgovarajuce velicine, mora se osigurati za svaku osobu rasporedenu u posadu brodice za prikupljanje ili u skupinu za evakuaciju na moru. Ako brod stalno plovi u toplim klimatskim uvjetima, gdje prema mišljenju pomorske uprave države zastave toplinska zaštita nije potrebna, ne mora imati takva zaštitna odijela, uzimajuci u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1046.

.6 Na brodovima koji nemaju brodicu za spašavanje ili brodicu za prikupljanje mora se osigurati u svrhu spašavanja najmanje jedno hidro-termo zaštitno odijelo. Medutim, ako brod stalno plovi u toplim klimatskim uvjetima, gdje prema mišljenju pomorske uprave države zastave nije potrebna toplinska zaštita, ne mora imati takva zaštitna odijela, uzimajuci u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.1046.



Prostori

B

C

D

Broj osoba (N)

Broj putnika (P)

> 250

≤ 250

> 250

≤ 250

> 250

≤ 250

Kapacitet plovila za preživljavanje (1) (2) (3) (4):

 

 

 

 

 

 

—  postojeći brodovi

1,10 N

1,10 N

1,10 N

1,10 N

1,10 N

1,10 N

—  novi brodovi

1,25 N

1,25 N

1,25 N

1,25 N

1,25 N

1,25 N

Brodice za prikupljanje (4) (5)

1

1

1

1

1

1

Kolutovi za spašavanje (6)

8

8

8

4

8

4

Prsluci za spašavanje (8) (9) (11) (12)

1,05 N

1,05 N

1,05 N

1,05 N

1,05 N

1,05 N

Prsluci za spašavanje za djecu (9) (12)

0,10 P

0,10 P

0,10 P

0,10 P

0,10 P

0,10 P

Prsluci za spašavanje za dojenčad (10) (12)

0,025 P

0,025 P

0,025 P

0,025 P

0,025 P

0,025 P

Rakete s padobranom (7)

12

12

12

12

6

6

Sprave za dobacivanje konopa (13)

1

1

1

1

Radarski transponderi

1

1

1

1

1

1

VHF primoodašiljači

3

3

3

3

3

2

(1)   Plovila za preživljavanje mogu biti brodice za spašavanje ili splavi za spašavanje ili njihova kombinacija u skladu s odredbama iz pravila III/2.2. Ako je to opravdano vrstom putovanja u zaklonjenom području i/ili povoljnim klimatskim uvjetima u području plovidbe, administracija države zastave može uzimajući u obzir preporuke IMO-a iz okružnice MSC/Circ.1046 te, ako to ne odbije država članica domaćin, prihvatiti: (a)  otvorene dvostrane napuhavajuće splavi za spašavanje koje nisu u skladu s odjeljkom 4.2. ili 4.3. Međunarodnog kodeksa o sredstvima za spašavanje (Kodeks LSA) ako te splavi u potpunosti ispunjavaju zahtjeve iz Priloga 10. Kodeksu o brzim plovilima iz 1994. ili, za brodove izgrađene 1. siječnja 2012. ili nakon tog datuma, zahtjeve iz priloga 11. Kodeksu o brzim plovilima iz 2000.; (b)  splavi za spašavanje koje nisu u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.2.2.2.1. i 4.2.2.2.2. Kodeksa LSA o izolaciji dna splavi za spašavanje od hladnoće.

(2)   Plovila za preživljavanje moraju, koliko je to moguće, biti jednako raspoređena s obje strane broda.

(3)   Ukupni kapacitet plovila za preživljavanje, uključujući dodatne splavi za spašavanje, mora biti u skladu sa zahtjevima u prethodnoj tablici, to jest 1,10 N = 110 % i 1,25 N = 125 % ukupnog broja osoba (N) koje je brod ovlašten prevoziti. Na brodu mora biti dovoljan broj plovila za preživljavanje kako bi se u slučaju gubitka ili onesposobljavanja nekog od plovila za preživljavanje osiguralo da se u preostalim plovilima za preživljavanje može smjestiti ukupni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti. Ako zahtjev za pohranu splavi za spašavanje iz pravila III/7.5. nije ispunjen, mogu se zahtijevati dodatne splavi za spašavanje.

(4)   Broj brodica za spašavanje i/ili brodica za prikupljanje mora biti dovoljan da se osigura da svaka od njih, ako brod napusti ukupni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti, može prikupiti najviše devet splavi za spašavanje.

(5)   Uređaji za spuštanje brodica za prikupljanje moraju ispunjavati zahtjeve pravila III/10. (a)  brod je opremljen sredstvima koja omogućuju podizanje nemoćne osobe iz vode; (b)  podizanje nemoćne osobe može se nadzirati sa zapovjedničkog mosta; i (c)  brod ima takve manevarske sposobnosti da se može približiti osobama i podići ih u najgorim mogućim uvjetima.

(6)   Najmanje jedan kolut za spašavanje sa svake strane mora biti opremljen plutajućim konopom za spašavanje čija duljina nije manja od dvostruke visine na kojoj je smješten iznad vodne linije pri stanju najmanjeg operativnoga gaza broda ili 30 metara, ovisno o tome što je veće.

(7)   U skladu sa zahtjevima iz odjeljka 3.1. Kodeksa LSA, rakete s padobranom moraju biti smještene na zapovjedničkom mostu ili u njegovoj blizini.

(8)   Napuhavajući prsluk za spašavanje mora se predvidjeti za svaku osobu koja mora obavljati zadaće u izloženim područjima na brodu. Ti napuhavajući prsluci za spašavanje mogu biti uključeni u ukupni broj prsluka za spašavanje propisanih ovom Direktivom.

(9)   Broj prsluka za spašavanje prikladnih za djecu mora iznositi najmanje 10 % broja putnika na brodu ili više ako je to potrebno kako bi se osigurao prsluk za spašavanje za svako dijete.

(10)   Broj prsluka za spašavanje za dojenčad mora iznositi najmanje 2,5 % broja putnika na brodu ili više ako je to potrebno kako bi se osigurao prsluk za spašavanje za svako dojenče.

(11)   Ako predviđeni prsluci za spašavanje za odrasle nisu izrađeni tako da odgovaraju osobama težine do 140 kg i s opsegom prsnog koša do 1 750 mm, na brodu mora postojati dovoljan broj odgovarajućih dodataka s pomoću kojih se ti prsluci mogu pričvrstiti za te osobe.

(12)   Na svim putničkim brodovima svaki prsluk za spašavanje mora biti opremljen svjetlom u skladu sa zahtjevima iz stavka 2.2.3. Kodeksa LSA. Svi ro-ro putnički brodovi moraju ispunjavati zahtjeve pravila III/5.5.2.

(13)   Brodovi duljine manje od 24 m ne moraju biti opremljeni spravama za dobacivanje konopa.

(11)  Svi brodovi moraju imati dovoljan broj prsluka za spašavanje za osobe na straži i za uporabu na udaljenim postajama za ukrcaj u plovila za preživljavanje. Prsluci za spašavanje za osobe na straži moraju biti smješteni na mostu, u upravljačkoj prostoriji strojarnice i na svim drugim mjestima na kojima su osobe na straži.

Najkasnije do prvog pregleda nakon 1. siječnja 2012. svi putnički brodovi moraju ispunjavati odredbe bilješki 12. i 13.

3    Alarm u slucaju nužde, sustav javnog razglasa, raspored za uzbunu i upute za slucaj nužde, osoblje za radioveze, upute za rukovanje, prirucnik za obuku i upute za održavanje (pravila 6 + 8 + 9 + 19 + 20)

NOVI I POSTOJECI BRODOVI KLASE B, C I D:

Svaki brod mora imati:

.1    Sustav opce uzbune u slucaju nužde (pravilo 6.4.2)

Sustav mora biti u skladu sa zahtjevima iz stavka 7.2.1.1 Kodeksa LSA te mora omoguciti okupljanje putnika i posade na zbornim mjestima i pocetak radnji navedenih u rasporedu za uzbunu.

Na svim brodovima koji prevoze više od 36 putnika, uz sustav uzbune u slucaju nužde mora postojati i sustav javnog razglasa koji se može koristiti sa zapovjednickog mosta. Sustav javnog razglasa mora biti izveden, rasporeden i smješten tako da osobe normalnog sluha mogu, za vrijeme rada glavnog stroja, jasno cuti poruke koje se prenose preko tog sustava u svim prostorima u kojima bi se osobe mogle nalaziti.

Sustavi opce uzbune u nuždi moraju se cuti u svim prostorijama nastambi, redovitim radnim prostorima posade i na svim otvorenim palubama, a najmanje razine zvucnog tlaka za ton signala u nuždi moraju biti u skladu sa stavcima 7.2.1.2 i 7.2.1.3 Kodeksa LSA.

.2    Sustav javnog razglasa (pravilo 6.5)

.2.1

Dodatno zahtjevima iz pravila II-2/B/15.4. i stavka.1., svi putnicki brodovi koji prevoze više od 36 putnika moraju biti opremljeni sustavom javnog razglasa.

.2.2

Sustav javnog razglasa mora se sastojati od zvucnika koji omogucavaju prenošenje poruka u sve prostore u kojima su redovito prisutni clanovi posade ili putnici ili i jedni i drugi te na zborna mjesta. Sustav mora omogucavati prenošenje poruka sa zapovjednickog mosta i iz drugih prostora na brodu za koje pomorska uprava države zastave smatra da je to potrebno. Sustav se mora ugraditi u odnosu na lokalne uvjete buke i ne smije zahtijevati nikakvu radnju od onih kojima su poruke upucene.

.2.3

Sustav javnog razglasa mora biti zašticen od neovlaštene uporabe i mora se jasno cuti iznad okolne buke u svim prostorima, kako je propisano u stavku.2.2 te mora imati funkciju premošcivanja kojom se upravlja s jednog mjesta na zapovjednickom mostu i drugih mjesta na brodu za koje pomorska uprava države zastave smatra da je to potrebno, tako da se sve poruke u slucaju nužde mogu odaslati ako je bilo koji zvucnik u tim prostorijama iskljucen, utišan ili se sustav razglasa koristi u druge svrhe.

Najmanje razine zvucnog tlaka za objavljivanje hitnih obavijesti moraju biti u skladu sa stavkom 7.2.2.2 Kodeksa LSA.

.2.4

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Sustav javnog razglasa mora imati najmanje dva strujna kruga dovoljno odijeljena po cijeloj duljini te dva odvojena i neovisna pojacala; i

.2 sustav javnog razglasa i njegovu izvedbu mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajuci u obzir preporuke iz okružnice IMO-a MSC/Circ.808.

.2.5

Sustav javnog razglasa mora biti prikljucen na izvor elektricne energije u nuždi.

.2.6

Postojeci brodovi sa vec ugradenim sustavom javnog razglasa koji je odobrila pomorska uprava države zastave, a koji u znatnoj mjeri udovoljava zahtjevima iz stavaka.2.2,.2.3 i.2.5, ne moraju mijenjati svoj sustav.

.3    Raspored za uzbunu i upute za slucaj nužde (pravilo 8)

Za svaku osobu na brodu predvidaju se jasne upute kojih se treba pridržavati u slucaju nužde, u skladu s pravilom III/8 Konvencije SOLAS.

Raspored za uzbunu i upute za slucaj nužde u skladu sa zahtjevima iz pravila III/37 Konvencije SOLAS moraju se izložiti na istaknutim mjestima po cijelom brodu, ukljucujuci zapovjednicki most, strojarnicu i prostorije nastambi za posadu

Slikovni prikazi i upute na odgovarajucim jezicima moraju se postaviti u putnickim kabinama i vidljivo izložiti na zbornim mjestima i drugim prostorima za putnike radi obavješcivanja putnika:

i. o njihovom zbornom mjestu;

ii. o osnovnim radnjama koje moraju poduzeti u slucaju nužde;

iii. o nacinu oblacenja prsluka za spašavanje.

.3a    Osoblje za radioveze

.1. U skladu s odredbama pravila IV/16 Konvencije SOLAS, svaki brod mora imati strucno osposobljeno osoblje za radioveze za pogibelj i sigurnost prema zahtjevima pomorske uprave države zastave. Osoblje mora imati odgovarajuce potvrde navedene u pravilniku o radiovezama, a u svakoj od njih mora se naznaciti primarna odgovornost za radioveze u slucaju pogibelji, što se mora navesti u uputama za slucaj nužde.

.2 Na brodovima klase B i C, mora se odrediti najmanje jedna osoba osposobljena u skladu sa stavkom.1 koja ce obavljati samo službu radioveze u pogibelji, što se mora navesti u uputama za slucaj nužde.

.4    Upute za rukovanje (pravilo 9)

Na plovilima za preživljavanje ili u njihovoj blizini te blizu uredaja za upravljanje njihovim spuštanjem moraju se postaviti plakati ili oznake koji:

i. prikazuju namjenu uredaja za upravljanje i postupke za rukovanje uredajem te daju odgovarajuce upute ili upozorenja;

ii. se mogu lako vidjeti u uvjetima rasvjete u nuždi;

iii. koriste znakove u skladu s Rezolucijom IMO-a A.760(18) kako je izmijenjena (Rezolucijom IMO-a MSC.82(70)).

.5    Prirucnik za obuku

U svakoj blagovaonici i prostoriji za odmor ili u svakoj kabini posade mora se nalaziti prirucnik za obuku u skladu sa zahtjevima pravila III/35 Konvencije SOLAS.

.6    Upute za održavanje (pravilo 20.3)

Na brodu se moraju nalaziti upute za održavanje sredstava za spašavanje na brodu ili brodski plan održavanja koji ukljucuje održavanje sredstava za spašavanje te se s tim u skladu mora obavljati održavanje. Upute moraju biti u skladu sa zahtjevima pravila III/36 Konvencije SOLAS.

4    Posade plovila za preživljavanje i nadzor (pravilo 10)

NOVI I POSTOJECI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Na brodu mora biti dovoljan broj osposobljenih osoba koje ce okupljati neuvježbane osobe i pomagati im.

.2 Na brodu mora biti dovoljan broj clanova posade za upravljanje plovilima za preživljavanje i uredajima za spuštanje kako bi sve osobe na brodu mogle napustiti brod.

.3 Za svako plovilo za preživljavanje koje ce se koristiti, mora biti odreden jedan casnik ili ovlaštena osoba. Medutim, za svaku splav za spašavanje ili skupinu splavi može se odrediti jedan clan posade koji ima iskustva u rukovanju i upravljanju splavima za spašavanje. Za svaku brodicu za prikupljanje i motorno plovilo za preživljavanje mora se odrediti osoba koja može rukovati motorom i obavljati manja podešavanja.

.4 Zapovjednik broda mora osigurati ravnomjernu raspodjelu osoba navedenih u stavcima.1,.2 i.3 na brodska plovila za preživljavanje.

5    Zborna mjesta i sredstva za ukrcaj na plovila za preživljavanje (pravila 11 + 23 + 25)

NOVI I POSTOJECI BRODOVI KLASE B, C I D:

.1 Plovila za preživljavanje za koja se zahtijevaju odobreni uredaji za spuštanje, moraju biti smještena što je moguce bliže nastambama i službenim prostorijama.

.2 Zborna mjesta moraju biti blizu mjesta za ukrcaj i moraju biti lako dostupna iz prostorija nastambi i radnih prostorija te moraju imati dovoljno prostora za pripremu i upucivanje putnika. Mora se osigurati najmanje 0,35 m2 slobodne površine palube po osobi.

.1  Na brodovima izgradenim prije 1. srpnja 1998. svako zborno mjesto mora imati dovoljno prostora za smještaj svih putnika odredenih da se okupe na tom mjestu.

.3 Zborna mjesta i mjesta za ukrcaj, hodnici, stubišta i izlazi za pristup zbornim mjestima i mjestima za ukrcaj, moraju biti odgovarajuce osvijetljeni.

To osvjetljenje mora imati mogucnost napajanja iz izvora elektricne energije u nuždi u skladu s pravilima II-1/D/3 i II-1/D/4.

Dodatno, i kao dio oznacivanja propisanog pravilom II-2/B 6.1.7 za nove brodove klase B, C i D, putovi prema zbornim mjestima moraju biti oznaceni simbolom za zborno mjesto namijenjenim za tu svrhu, u skladu s rezolucijom IMO-a A.760(18), kako je izmijenjena. Taj se zahtjev mora primijeniti i na postojece brodove klase B koji prevoze više od 36 putnika.

.4 Brodice za spašavanje moraju imati mogucnost ukrcaja ili neposredno s mjesta smještaja ili s palube ukrcaja, ali ne s oba mjesta.

.5 Splavi za spašavanje koje se spuštaju pomocu sohe moraju imati mogucnost ukrcaja s mjesta neposredno uz mjesto smještaja ili s mjesta do kojeg se splav prenosi prije spuštanja.

.6 Ako je potrebno, predvidaju se sredstva kojima se plovila za preživljavanje koja se spuštaju pomocu sohe, mogu privuci i pridržavati uz bok broda kako bi se osobe mogle sigurno ukrcati.

NOVI BRODOVI KLASE B, C I D:

.7 Ako uredaj za spuštanje plovila za preživljavanje ne omogucuje ukrcaj u plovilo za preživljavanje prije spuštanja u vodu, a visina od mjesta za ukrcaj do vode iznosi više od 4,5 metra iznad vodne linije pri najmanjem operativnom gazu broda, mora se postaviti odobreni tip brodskog sustava za napuštanje broda MES (Marine Evacuation System) u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa LSA.

Na brodovima opremljenima brodskim sustavom za napuštanje broda, mora se osigurati veza izmedu mjesta za ukrcaj i platforme s plovilima za preživljavanje.

NOVI I POSTOJECI BRODOVI KLASE B, C I D:

.8 Na svakom boku broda predvidaju se najmanje jedne ljestve za ukrcaj, u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.1.6 Kodeksa LSA; pomorska uprava države zastave može osloboditi brod od tog zahtjeva ako su trim i nagib broda u svim neoštecenim i propisanim oštecenim stanjima takvi da nadvode izmedu predvidenog mjesta za ukrcaj i vodne linije ne iznosi više od 1,5 metra.

5-1    Zahtjevi za ro-ro putnicke brodove (pravilo 26)

.1    Splavi za spašavanje

RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI PRIJE 1. SIJECNJA 2003.:

.1 Za splavi za spašavanje na ro-ro putnickim brodovima koriste se brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s pravilom III/48.5 Konvencije SOLAS, na snazi 17. ožujka 1998., ili uredaji za spuštanje u skladu s pravilom III/48.6 Konvencije SOLAS, na snazi 17. ožujka 1998., ravnomjerno rasporedeni na oba boka broda.

Mora biti osigurana komunikacija izmedu mjesta za ukrcaj i platforme.

Bez obzira na navedeno, ako se brodski sustavi za napuštanje broda na ro-ro putnickim brodovima zamjenjuju ili ako su ti brodovi podvrgnuti znacajnim popravcima, preinakama ili izmjenama koje ukljucuju zamjenu ili dopunjavanje postojecih sredstava ili uredaja za spašavanje, za splavi za spašavanje na ro-ro putnickim brodovima moraju se koristiti brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa LSA ili uredaji za spuštanje u skladu sa stavkom 6.1.5 Kodeksa LSA, ravnomjerno rasporedeni na oba boka broda.

RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D IZGRAÐENI 1. SIJECNJA 2003. ILI POSLIJE

.2 Za splavi za spašavanje na ro-ro putnickim brodovima koriste se brodski sustavi za napuštanje broda u skladu s odjeljkom 6.2 Kodeksa LSA ili uredaji za spuštanje u skladu sa stavkom 6.1.5 Kodeksa LSA, ravnomjerno rasporedeni na oba boka broda.

Mora biti osigurana komunikacija izmedu mjesta za ukrcaj i platforme.

SVI RO-RO BRODOVI KLASE B, C I D

.3 Svaka splav za spašavanje na ro-ro putnickim brodovima mora imati uredaj za slobodno izranjanje u skladu sa zahtjevima iz pravila III/13.4 Konvencije SOLAS.

.4 Svaka splav za spašavanje na ro-ro putnickim brodovima mora biti opremljena rampom za ukrcaj u skladu sa zahtjevima iz stavka 4.2.4.1 ili 4.3.4.1 Kodeksa LSA, prema potrebi.

.5 Svaka splav za spašavanje na ro-ro putnickim brodovima mora biti automatski samouspravljiva ili mora biti dvostrana splav sa šatorom te mora biti stabilna na moru i pogodna za sigurnu uporabu bez obzira na kojoj strani