02007R1393 — HR — 01.07.2013 — 001.004

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

Koju je izmijenila:

▼B

UREDBA (EZ) br. 1393/2007 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. studenoga 2007.

o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima („dostava pismena”), i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

1.  Ova se Uredba primjenjuje u građanskim i trgovačkim stvarima kada sudsko ili izvansudsko pismeno mora biti poslano iz jedne države članice u drugu radi njegove dostave. Posebno, ona se neće protezati na porezne, carinske ili upravne predmete niti na odgovornost države za djelovanja ili propuste u izvršavanju državnih ovlasti (acta iure imperii).

2.  Ova se Uredba ne primjenjuje ako nije poznata adresa osobe kojoj pismeno mora biti dostavljeno.

3.  U ovoj Uredbi, pojam „država članica” znači države članice uz izuzetak Danske.

Članak 2.

Tijela za slanje i zaprimanje pismena

1.  Svaka država članica određuje javne službenike, tijela ili druge osobe, u daljnjem u tekstu „tijela za slanje”, odgovorne za slanje sudskih ili izvansudskih pismena koja moraju biti dostavljena u drugu državu članicu.

2.  Svaka država članica određuje javne službenike, tijela ili druge osobe, u daljnjem tekstu „tijela za zaprimanje”, odgovorna za zaprimanje sudskih ili izvansudskih pismena iz druge države članice.

3.  Država članica može odrediti jedno tijelo za slanje i jedno tijelo za zaprimanje ili jedno tijelo za obavljanje obiju dužnosti. Savezna država, država u kojoj se primjenjuje više pravnih sustava ili država s autonomnim teritorijalnim jedinicama može odrediti više od jednoga takvog tijela. Takvo određivanje proizvodi učinak u razdoblju od pet godina i može se obnavljati u petogodišnjim intervalima.

4.  Svaka država članica Komisiji dostavlja sljedeće podatke:

Države članice Komisiju obavješćuju o svakoj naknadnoj promjeni ovih podataka

Članak 3.

Središnje tijelo

Svaka država članica određuje središnje tijelo koje je odgovorno za:

Savezna država, država u kojoj se primjenjuje više pravnih sustava ili država s autonomnim teritorijalnim jedinicama može odrediti više od jednog središnjeg tijela.

POGLAVLJE II.

SUDSKA PISMENA

Odjeljak 1.

Slanje i dostava sudskih pismena

Članak 4.

Slanje pismena

1.  Slanje sudskih pismena između tijela određenih na temelju odredaba članka 2. obavlja se izravno i što brže moguće.

2.  Slanje pismena, zahtjeva, potvrda, potvrda o primitku, drugih potvrda te ostalih dokumenata između tijela za slanje i tijela za zaprimanje pismena može se obaviti svim prikladnim sredstvima, pod uvjetom da je sadržaj primljenog pismena istinit i vjeran pismenu koje je proslijeđeno i da su svi podaci u njemu lako čitljivi.

3.  Pismenu koje se šalje prilaže se zahtjev sastavljen na standardnom obrascu iz Priloga I. Obrazac se popunjava na službenome jeziku države članice primateljice ili, ako postoji više službenih jezika u toj državi članici, na službenom jeziku ili službenim jezicima mjesta u kojem se obavlja dostava, ili na drugome jeziku za koji je ta država članica navela da ga prihvaća. Svaka država članica navodi službeni jezik ili službene jezike Europske unije, osim svojega, koji je prihvatljiv ili koji su prihvatljivi za popunjavanje obrasca.

4.  Pismena i svi dopisi koji se šalju oslobođeni su potrebe ovjeravanja ili bilo kakvih drugih formalnosti te vrste.

5.  Ako tijelo za slanje želi povrat preslike pismena zajedno s potvrdom iz članka 10., pismeno šalje u dva primjerka.

Članak 5.

Prevođenje pismena

1.  Tijelo za slanje kojem podnositelj zahtjeva prosljeđuje pismeno za slanje upozorava podnositelja zahtjeva da naslovnik može odbiti primitak pismena koje se dostavlja ako ono nije napisano na jednome od jezika iz članka 8.

2.  Podnositelj zahtjeva snosi sve troškove prevođenja prije slanja pismena, ne utječući na moguću kasniju odluku suda ili nadležnoga tijela u vezi s obveze podmirivanja tih troškova.

Članak 6.

Primitak pismena od strane tijela za zaprimanje

1.  Po primitku pismena, tijelo za zaprimanje, čim prije, a u svakom slučaju u roku od sedam dana po primitku, šalje potvrdu o primitku tijelu za slanje na najbrži način, koristeći pri tome standardni obrazac iz Priloga I.

2.  Ako na temelju poslanih podataka ili pismena zahtjev za dostavu pismena nije moguće ispuniti, tijelo za zaprimanje na najbrži način kontaktira tijelo za slanje kako bi osiguralo primitak podataka ili pismena koji nedostaju.

3.  Ako je očito da zahtjev za dostavu ne pripada u područje primjene ove Uredbe ili ako neispunjavanje propisanih formalnih uvjeta onemogućava obavljanje dostave, zahtjev za dostavu i poslana pismena po primitku se vraćaju tijelu za slanje, uz obavijest o vraćanju na standardnom obrascu iz Priloga I.

4.  Tijelo za zaprimanje koje je zaprimilo pismeno za dostavu, a nije mjesno nadležno za njegovu dostavu, prosljeđuje ga, zajedno sa zahtjevom za dostavu, mjesno nadležnom tijelu za zaprimanje u istoj državi članici, ako zahtjev za dostavu zadovoljava uvjete propisane člankom 4. stavkom 3. i o tome obavješćuje tijelo za slanje, koristeći pri tome standardni obrazac iz Priloga I. Tijelo za zaprimanje kojem je proslijeđeno pismeno i zahtjev za dostavu o primitku pismena obavješćuju tijelo za slanje, na način opisan u stavku 1.

Članak 7.

Dostava pismena

1.  Tijelo za zaprimanje samo dostavlja pismeno ili nalaže da pismeno bude dostavljeno, bilo u skladu s propisima države članice primateljice ili na poseban način koji zahtijeva tijelo za slanje, osim ako takav način nije sukladan pravu države članice.

2.  Tijelo za zaprimanje poduzima sve potrebne korake kako bi obavilo dostavu pismena čim prije, a u svakom slučaju u roku od mjesec dana od njegovog primitka. Ako dostavu nije bilo moguće obaviti u roku od mjesec dana od dana primitka tijelo za zaprimanje:

Članak 8.

Odbijanje primitka pismena

1.  Tijelo za zaprimanje, korištenjem standardnog obrasca iz Priloga II., obavješćuje adresata da može odbiti primitak pismena koje se dostavlja u vrijeme dostave ili njegovim vraćanjem tijelu za zaprimanje u roku od tjedan dana, ako pismeno nije napisano, ili se u njegovom prilogu ne nalazi prijevod, na jednom od sljedećih jezika:

2.  Ako je tijelo za zaprimanje obaviješteno da adresat odbija primitak pismena koje se dostavlja u skladu sa stavkom 1., o tome odmah obavješćuje tijelo za slanje putem potvrde iz članka 10. i vraća zahtjev i pismeno za koje se zahtijeva prijevod.

3.  Ako je adresat odbio primiti pismeno u skladu sa stavkom 1., dostava pismena se može ispraviti putem dostave adresatu u skladu s odredbama ove Uredbe o pismenu u čijem prilogu se nalazi prijevod na jezik naveden u stavku 1. U tom slučaju, datum dostave pismena je datum na koji je pismeno u čijem prilogu se nalazi prijevod dostavljeno u skladu s propisima države članice primateljice. Međutim, ako se u skladu s pravom države članice, pismeno mora dostaviti u određenom roku, datum koji će se uzeti u obzir u pogledu podnositelja zahtjeva je datum dostave prvog pismena utvrđen u skladu s člankom 9. stavkom 2.

4.  Stavci 1., 2. i 3. također se primjenjuju na načine slanja i dostavu sudskih pismena navedenih u odjeljku 2.

5.  U svrhe stavka 1., diplomatski ili konzularni predstavnici, ako se dostava obavlja u skladu s člankom 13., ili tijela ili osoba, ako se dostava obavlja u skladu s člankom 14. obavješćuju adresata da može odbiti primitak pismena i da se bilo koje pismeno čiji je primitak odbijen mora vratiti tim predstavnicima ili tom tijelu ili osobi ovisno o slučaju.

Članak 9.

Datum dostave

1.  Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 8., kao datum dostave pismena, u skladu s odredbama članka 7., uzima se dan kada je pismeno dostavljeno u skladu s pravom države članice primateljice.

2.  Međutim, ako se pismeno treba dostaviti u određenome roku, datum koji se uzima u obzir u odnosu na podnositelja zahtjeva jest datum dostave koji se određuje prema pravu države članice pošiljateljice.

3.  Stavci 1. i 2. također se primjenjuju na način slanja i dostavu sudskih pismena navedenih u odjeljku 2.

Članak 10.

Potvrda o dostavi i preslika dostavljenog pismena

1.  Nakon obavljanja formalnosti povezanih s dostavom pismena, potvrda o ispunjavanju tih formalnosti sastavlja se na standardnom obrascu iz Priloga I. i šalje se tijelu za slanje, a u slučajevima u kojima se primjenjuju odredbe članka 4. stavka 5., uz potvrdu se prilaže i preslika pismena koje je dostavljeno.

2.  Potvrda se sastavlja na službenome jeziku ili na jednome od službenih jezika države članice pošiljateljice ili na drugome jeziku za koji je država članica pošiljateljica navela da ga prihvaća. Svaka država članica navodi službeni jezik ili jezike Europske unije, osim vlastitoga, koji je ili koji jesu prihvatljivi za popunjavanje obrasca.

Članak 11.

Troškovi dostave

1.  Dostava sudskih pismena iz države članice ne povlači nikakvo plaćanje ili naknadu pristojbi ili troškova za usluge obavljene od strane države članice primateljice.

2.  Međutim, podnositelj zahtjeva plaća ili naknađuje troškove nastale zbog:

Troškovi rada pravosudnog službenika ili nadležne osobe prema propisima države članice primateljice odgovaraju jedinstvenoj naknadi u unaprijed utvrđenom iznosu od strane te države članice, a koja država članica poštuje načelo proporcionalnosti i načelo nediskriminacije. Države članice o takvim jedinstvenim naknadama obavješćuju Komisiju.

Odjeljak 2.

Druga sredstva slanja i dostave sudskih pismena

Članak 12.

Slanje konzularnim ili diplomatskim putem

Svaka država članica može, u iznimnim okolnostima, koristiti konzularni ili diplomatski put za prosljeđivanje sudskih pismena radi dostave, onim tijelima druge države članice koja su određena u skladu s odredbama članaka 2. i 3.

Članak 13.

Dostava putem diplomatskih ili konzularnih predstavnika

1.  Svaka država članica može obaviti dostavu sudskih pismena osobama s boravištem u drugoj državi članici, bez primjene bilo kakve prisile, izravno putem svojih diplomatskih ili konzularnih predstavnika.

2.  Svaka država članica može, u skladu s odredbama članka 23. stavka 1., objaviti da se protivi takvoj dostavi na vlastitome državnom području, osim ako se dostavljaju pismena državljanima države članice iz kojih pismena potječu.

Članak 14.

Dostava putem pošte

Svaka država članica može dostavu sudskih pismena osobama s boravištem u drugoj državi članici obaviti izravno putem pošte preporučenom pošiljkom uz potvrdu primitka ili sličnu potvrdu.

Članak 15.

Izravna dostava

Svaka osoba koja je zainteresirana za ishod nekog sudskog postupka, može obaviti dostavu sudskih pismena izravno putem pravosudnog službenika, državnih službenika ili drugih nadležnih osoba države članice primateljice, u kojoj je takva izravna dostava dopuštena u skladu s njenim propisima.

POGLAVLJE III.

IZVANSUDSKA PISMENA

Člana 16.

Slanje

Izvansudska pismena mogu biti poslana na dostavu u drugu državu članicu u skladu s odredbama ove Uredbe.

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Provedbena pravila

Mjere potrebne za izmjenu elemenata ove Uredbe koji nisu ključni koja se odnose na ažuriranje ili tehničke izmjene standardnih obrazaca iz priloga I. i II. usvajaju se u skladu s temeljitom primjenom regulatornog postupka iz članka 18. stavka 2.

Članak 18.

Odbor

1.  Komisiji u radu pomaže odbor.

2.  Pri pozivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimanjem u obzir odredbi njenog članka 8.

Članak 19.

Tuženik koji se nije upustio u postupak

1.  Ako pismeno kojim se pokreće postupak ili ekvivalentno pismeno treba biti poslano u drugu državu članicu radi dostave u skladu s odredbama ove Uredbe, a tuženik se nije upustio u postupak, presuda neće biti izrečena sve dok se ne utvrdi:

i da je u oba slučaja uručenje ili dostava obavljena tako pravovremeno kako bi tuženik mogao pripremiti svoju obranu.

2.  Svaka država članica može objaviti, u skladu s člankom 23. stavkom 1., da sudac, bez obzira na odredbe stavka 1., može izreći presudu čak i ako nije primljena potvrda o uručenju ili dostavi, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

3.  Bez obzira na odredbe stavaka 1. i 2., u hitnim slučajevima sudac može odrediti bilo koju privremenu ili zaštitnu mjeru.

4.  Ako je pismeno kojim se pokreće postupak ili ekvivalentno pismeno trebalo biti poslano u drugu državu članicu radi dostave u skladu s odredbama ove Uredbe, a presuda je izrečena protiv tuženika koji se nije upustio u postupak, sudac može osloboditi tuženika pravnih posljedica isteka roka za ulaganje žalbe ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Zahtjev za povrat u prijašnje stanje može biti podnesen samo u razumnom roku nakon što je tuženik saznao sadržaj presude.

Svaka država članica može izjaviti, u skladu s odredbama članka 23. stavka 1., da takav zahtjev neće biti razmatran ako je podnesen po isteku roka koji ta država navodi u izjavi, ali taj rok ni u kojem slučaju nije kraći od godine datuma od datuma izricanja presude.

5.  Stavak 4. ne primjenjuje se na presude koje se odnose na status te pravnu i poslovnu sposobnost osoba.

Članak 20.

Odnos prema sporazumima ili dogovorima čije su stranke države članice

1.  Ova Uredba, s obzirom na predmete na koje se primjenjuje, ima prednost pred drugim odredbama bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora koje su države članice sklopile, a posebno odredbama članka IV. Protokola uz Konvenciju iz Bruxellesa iz 1968. i Haške konvencije od 15. studenoga 1965.

2.  Ova Uredba ne sprečava pojedine države članice da zadrže ili sklope sporazume ili dogovore između dviju ili više njih s ciljem daljnjeg ubrzavanja ili pojednostavljivanja slanja pismena, pod uvjetom da su oni sukladni ovoj Uredbi.

3.  Države članice Komisiji šalju:

Članak 21.

Pravna pomoć

Ova Uredba ne utječe na primjenu članka 23. Konvencije o parničnom postupku od 17. srpnja 1905., članka 24. Konvencije o parničnom postupku od 1. ožujka 1954. ili članka 13. Konvencije o međunarodnom pristupu sudu od 25. lipnja 1980. između država članica koje su stranke tih konvencija.

Članak 22.

Zaštita poslanih podataka

1.  Podatke, a posebno osobne podatke, poslane u skladu s ovom Uredbom, tijela za zaprimanje koriste samo u svrhe zbog kojih su oni poslani.

2.  Tijela za zaprimanje osiguravaju povjerljivost takvih podataka, u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

3.  Odredbe stavaka 1. i 2. ni na koji način ne utječu na nacionalne propise koji osobama na koje se ti podaci odnose omogućuju da budu obaviješteni o korištenju podataka poslanih u skladu s ovom Uredbom.

4.  Ova Uredba ni na koji način ne dovodi u pitanje odredbe Direktive 95/46/EZ i Direktive 2002/58/EZ.

Članak 23.

Obavijesti i objave

1.  Države članice Komisiji dostavljaju podatke iz članaka 2., 3., 4., 10., 11., 13., 15. i 19. Države članice Komisiju obavješćuju ako se prema njihovom pravu pismeno mora dostaviti u određenom roku kako je utvrđeno člankom 8. stavkom 3. i člankom 9. stavkom 2.

2.  Komisija podatke iz stavka 1. objavljuje u Službenom listu Europske unije, osim adresa i drugih podataka o tijelima i središnjim tijelima te geografskim područjima njihove nadležnosti.

3.  Komisija sastavlja i redovito ažurira priručnik koji sadrži podatke iz stavka 1., a koji podaci će biti dostupni u elektronskom obliku, posebno putem Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima.

Članak 24.

Preispitivanje

Najkasnije do 1. lipnja 2011. i svakih pet godina nakon toga, Komisija Europskome parlamentu, Vijeću i Europskome gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe, uz posebnu pozornost posvećenu djelotvornosti tijela određenih u skladu s odredbama članka 2. i praktičnoj primjeni članka 3. točke (c) i članka 9. Ako je to potrebno, uz izvješće se prilažu prijedlozi za prilagodbe ove Uredbe u skladu s promjenama sustava obavješćivanja.

Članak 25.

Stavljanje izvan snage

1.  Uredba (EZ) br. 1348/2000 stavlja se izvan snage od dana primjene ove Uredbe.

2.  Pozivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumačit će se kao pozivanja na ovu Uredbu i trebaju se čitati u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.

Članak 26.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadeseti dan od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 13. studenoga 2008., osim članka 23. koji se primjenjuje od 13. kolovoza 2008.

Ova je uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama, u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice.

PRILOG I.

►(1) M1  

►(2) M1  

PRILOG II.

▼M1

▼B

PRILOG III.

KORELACIJSKA TABLICA